REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PH, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 2. i 3. uz primjenu čl. 293. st. 1., čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/36562 UR. BROJ: 511-19-44-25-1 od 8. travnja 2025., dana 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

okrivljenik: PH, sin P i G, rođen **.**.1958. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, umirovljenik, s mjesečnim primanjima od 600,00 eura, razveden, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem na adresi [adresa]

k r i v  j e

što je:

1. dana 18. ožujka 2025. godine u 11:28 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], prilaznim kolnikom parkirališnog prostora KB Dubrava, Avenija Gojka Šupka 6 u smjeru juga, dolaskom do središnjeg dijela prilaznog kolnika parkiralištima, skrenuo je u desno bez da se prije započinjanja navedene radnje uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili njihovu imovinu, ne vodeći pri tome računa o smjeru i brzini kretanja svog vozila, te o položaju parkiranih vozila, zbog toga je prednjim desnim bočnim dijelom vozila naletio na desni bočni dio osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka], koji je po vozaču/vlasniku GH, bio parkiran uz zapadni rub kolnika, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta,

dakle, kao vozač uslijed neoprezne radnje vozilom u prometu prouzročio prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. iste zgode opisane pod toč. 1. nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom [registarska oznaka], napustio je mjesto događaja bez da je oštećenoj ostavio podatke o sebi i vozilu s kojim je prouzročio prometnu nesreću ili obavijestio policiju poradi vršenja očevida,

dakle, nakon prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila nije vlasniku vozila ostavio podatke o sebi i vozilu koji mi je uzrokovao prometnu nesreću,

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se temeljem citiranih propisa, utvrđuje

za djelo pod točkom 1. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura)

za djelo pod točkom 2. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 390,00 eura (tristo devedeset eura).

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku PH se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 eura (šesto pedeset eura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II) Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca, a koja počinje teći od izvršnosti ove presude.

III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura), trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 26,54 eura (dvadeset šest eura pedeset četiri centa), kao i trošak provedenog prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), sveukupno troškova 386,53 eura (tristo osamdeset šest eura pedeset tri centa) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/36562 UR. BROJ: 511-19-44-25-1 izdala je 8. travnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da se ne smatra krivim i ne priznaje prekršaje koji mu se stavljaju na teret, a da je točno da je dana 18. ožujka 2025. godine oko 11,28 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretao se prilaznim kolnikom parkirališnog prostora KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, gdje se parkirao na slobodno parkirališno mjesto, s tim da je htio što bliže se parkirati bolnici jer je išao po oca njegove partnerice. Kada je parkirao vozilo, otišao je do bolnice i po povratku napustio parkirališni prostor. Sutradan ga je nazvao jedan čovjek na mobitel i rekao da mu je ogrebao vozilo i da je bio na tom parkirališnom prostoru između 17:00 i 7:00 sati, a on u tom periodu uopće nije bio u bolnici, već je bio u prijepodnevnim satima. Pitao ga je tko je on i zašto ga zove ali isti se nije htio predstaviti te ga je ponovno istog dana nazvao popodne i rekao da ima fotografije da je on (okrivljenik) prethodni dan bio u tom prostoru u prijepodnevnim satima i da ima fotografije na kojima se vide oštećenja. Nisu se mogli dogovoriti oko ovog događaja i kako se nije osjećao krivim za ovu prometnu nesreću, jer predmetne zgode nije naletio svojim vozilom na desni bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], tu su završili razgovor. Drugi dan su ga nazvali iz policije i vozilom je otišao u I. postaju prometne policije te im je dao informacije u vezi ovog događaja. Kako nije predmetne zgode prouzročio prometnu nesreću posljedično nije niti bio dužan ostavljati podatke o sebi i vozilu.

3. U tijeku postupka sud je ispitao svjedoka UH (str. 49-50 spisa), provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Nevenu Erešu (str. 49-52 spisa) te je čitana dokumentacija u spisu dostavljena od strane tužitelja: izvješće o počinjenom prekršaju od 25.3.2025. (str. 12 spisa), zapisnik o očevidu (str. 13-15 spisa), zahtjev za naknadu troškova I. PPP Zagreb (str. 16 spisa), razgledana je skica mjesta događaja (str. 19 spisa), fotografije prometne nesreće koje prileže u spisu (str. 25-45 spisa). Završno, sud je izvršio uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 19. ožujka 2026., iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan (str. 47-48 spisa).

3.1. Iz dokumentacije u spisu koja je relevantna za utvrđenje prekršaja sud je utvrdio da je u izvješću o počinjenom prekršaju policijski službenik unio osobne podatke okrivljenika, te činjenični i pravni opis prekršaja prilikom utvrđenja prekršaja; iz zapisnika o očevidu proizlazi da je započeo 21.3.2025. u 09:20 sati a povodom dojave GH, izvršen je na mjestu događaja Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, navedeni su točno mjesto prometne nesreće, vrsta ceste, osobine ceste, stanje prometa, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilu okrivljenika [registarska oznaka] i vozilu oštećenice [registarska oznaka], sa opisom oštećenja koja su nastala na oba vozila. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, dok su na fotografijama koje prilažu spisa prikazan je izgled mjesta prometne nesreće i vozila [registarska oznaka] i [registarska oznaka], sa nastalim oštećenjima te da su djelatnici policije prilikom pregleda vozila mjerili visinu oštećenja.

3.2. Nakon što je okrivljenik izvršio uvid fotografije koje je tužitelj dostavio u spis, te mu posebno ukazano na fotografije njegovog vozila registarske oznake [registarska oznaka] na kojem se na prednjem desnom dijelu vidi da su oštećenja prekrivena sprejom, na poseban upit suda kada je ista prekrio sprejom, okrivljenik je odgovorio da se ne može točno izjasniti kada je oštećenja na vozilu prekrio sprejom, zna da je na vozilu i od prije bilo dosta oštećenja, tako da je ista htio prekriti sprejom, a ne može točno reći kada je to bilo.

3.3. Okrivljenik je stavio primjedbu na fotografiju prometne nesreće navodeći da policija nije slikala fotografije, nije vršen očevid i poriče da je počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

4. Svjedok UH je izjavio da se sjeća da je 18. ožujka 2025. vozio kćer u KB Dubrava gdje je imala pregled, te je čekao dok ista završi. Tom prilikom šetao je po nogostupu koji se nalazi uz sam parking i u jednom trenutku čuo je zvuk automobila, odnosno grebanje metala o metal, te je obratio pažnju da vidi što se događa i vidio osobni automobil kako se mimoilazi s drugim parkiranim vozilom i tu je došlo do kontakta vozila. Zna da je u tom trenutku slikao to vozilo koje je oštetilo drugo parkirano vozilo i svoje podatke je napisao na papirić i ostavio ispod brisača vjetrobranskog stakla. Naknadno ga je kontaktirao djelatnik policije, a kojem je proslijedio sve fotografije koje je tada napravio na mjestu događaja.

4.1. Svjedoku ŽH se dane na uvid fotografije na str. 40-45 spisa, i na poseban upit da li su to te fotografije koje je slikao i proslijedio policiji, svjedok odgovorio potvrdno da su to te fotografije.

4.2. Na poseban upit okrivljenika svjedoku da li je osobno vidio grebanje vozila, svjedok je odgovorio da je vidio.

4.3. Na daljnji upit okrivljenika svjedoku da li je vidio da se udaljio s mjesta nesreće svjedok je odgovorio potvrdo i da je otišao (okrivljenik) 30-40 metara dalje, parkirao se i otišao.

4.4. Na daljnji upit okrivljenika svjedoku da li su se na njegovu vozilu vidjeli ostaci boje oštećenika, svjedok je odgovorio da se ne sjeća ali zna da je slikao njegovo vozilo.

4.5. Okrivljenik nije imao daljnjih pitanja za svjedoka, stavio je primjedbu u svim dijelovima koji su u suprotnosti s njegovom obranom, jer da je on zaista oštetio drugo parkirano vozilo morao je ostati trag boje drugog vozila na njegovu vozilu.

5. Prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš je u svom nalazu i mišljenju pred ovim Sudom dana 19. ožujka 2026. utvrdio da se Obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret da je 18. ožujka 2025. oko 11,28 sati u Zagrebu, na prilaznom kolniku parkirališnom prostoru KB Dubrava svojim prednjim desnim bočnim dijelom naletio na desni bočni dio parkiranog vozila oštećenika, kao i da je nakon toga napustio mjesto nesreće, a da oštećenoj nije ostavio potrebne podatke. Iz stanja spisa i priložene očevidne dokumentacije proizlazi da je 21.3.2025. godine naknadno zatražen očevid od strane oštećenice, te je tada i fotografirano njezino vozilo, dok je 22.3.2025. naknadno fotografirano i vozilo okrivljenika prema fotografijama koje se nalaze na listovima 30-36 spisa. Obzirom na današnji iskaz svjedoka moguće je zaključiti da je isti izradio fotografije na mjestu nesreće koje se nalaze na listovima 40-.45 spisa pri čemu su na tim fotografijama vidljiva nastala oštećenja na oba vozila. Usporedbom fotografija oštećenog vozila okrivljenika koji su izradili djelatnici policije sa fotografijama vozila okrivljenika koje je slikao svjedok UH moguće je uočiti da je vozilo okrivljenika do trenutka pregleda od strane djelatnika policije bilo djelomično popravljano na način da je nanesena boja na mjestima oštećenja na njegovom prednjem desnom i prednjem desnom bočnom dijelu. Usporedba položaja i oblika nastalih oštećenja na oba vozila iz fotografija navedenog svjedoka pokazuje da su nastala oštećenja međusobno sukladna po svom položaju i obliku, te da odgovaraju dinamici nesreće na način kako se to obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret, pa stoga u tehničkom smislu nije moguće prihvatiti iskazanu obranu okrivljenika u kojoj isti u bitnome navodi da predmetne zgode nije došao u kontakt s bilo kakvim vozilom. Sam intenzitet nastalih oštećenja je takav da je okrivljenik kao prosječan vozač morao biti svjestan da je predmetne zgode došao u kontakt s parkiranim vozilom oštećenice.

5.1. Na posebno pitanje okrivljenika vještaku da li su sva oštećenja na njegovom vozilu nastala u kontaktu s vozilom oštećenice odgovara da nisu, iz razloga jer je oštećenje na približno desnom vrhu prednjeg branika postojalo od ranije, dok su oštećenja na desnom bočnom dijelu prednjeg branika i na prednjem desnom blatobranu posljedica predmetne nesreće.

5.2. Na daljnje pitanje vještak navodi da prema njegovu mišljenju navedena oštećenja međusobno odgovaraju, a kako je to rekao u svom nalazu.

5.3. Na daljnje pitanje vještak navodi da se na vozilu oštećenice mogu vidjeti tragovi svijetle boje kakvo je vozilo okrivljenika, dok na vozilu okrivljenika nema tragova boje oštećenice ali isti nisu nužno ni morali ostati.

5.4. Na daljnje pitanje vještak navodi da na vozilu okrivljenika on ne vidi tragove zelene boje.

5.5. Okrivljenik nije imao daljnjih pitanja za vještaka, u odnosu na vještačenje stavlja primjedbu u svim dijelovima koji su u suprotnosti s njegovom obranom.

6. Okrivljenik izjavljuje da nema primjedbi na izvedene dokaze a navodi da postoje dva svjedoka koji će posvjedočiti da su oštećenja na njegovom vozilu bila od prije, pa predlaže da se isti ispitaju na te okolnosti.

7. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći i analizirajući obranu okrivljenika i izvedene personalne i materijalne dokaze, kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio terećene prekršaje na način kako je to precizno navedeno u izreci presude. Naime, nesporno je da okrivljenik inkriminirane zgode upravljao osobnim automobilom reg. oznake upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], prilaznim kolnikom parkirališnog prostora KB Dubrava, Avenija Gojka Šupka 6 u smjeru juga, dolaskom do središnjeg dijela prilaznog kolnika parkiralištima, skrenuo je u desno bez da se prije započinjanja navedene radnje uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili njihovu imovinu, ne vodeći pri tome računa o smjeru i brzini kretanja svog vozila, te o položaju parkiranih vozila, zbog toga je prednjim desnim bočnim dijelom vozila naletio na desni bočni dio osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka], koji je po vozaču/vlasniku GH, bio parkiran uz zapadni rub kolnika, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta, te je nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom [registarska oznaka], napustio je mjesto događaja bez da je oštećenoj ostavio podatke o sebi i vozilu s kojim je prouzročio prometnu nesreću ili obavijestio policiju poradi vršenja očevida.

8. Da je tome tako proizlazi iz stanja spisa, a osobito na temelju nalaza i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša koji je dan objektivno i po pravilima struke, znanosti i iskustva te ga sud u cijelosti prihvatio, a iz istog proizlazi da usporedbom položaja i oblika nastalih oštećenja na oba vozila pokazuje da su nastala oštećenja međusobno sukladna po svom položaju i obliku, te da odgovaraju dinamici nesreće na način kako se to obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret, pa stoga u tehničkom smislu nije moguće prihvatiti iskazanu obranu okrivljenika u kojoj isti u bitnome navodi da predmetne zgode nije došao u kontakt s bilo kakvim vozilom. Sam intenzitet nastalih oštećenja je takav da je okrivljenik kao prosječan vozač morao biti svjestan da je predmetne zgode došao u kontakt s parkiranim vozilom oštećenice.

9. Vještak je svoj nalaz i mišljenje dao na temelju pronađenih oštećenja na vozilima kao objektivnim dokazima koji su utvrđeni od strane djelatnika policije prilikom pregleda vozila, a koji su pravilno pronađeni, izmjereni i opisani u zapisniku o očevidu i prikazani na fotografija promete nesreće, a koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije u vršenju svoje službe i kriminalistički pravilno opisani i skicirani, te na temelju ostalih dokaza dostavljenih od strane tužitelja pa se sud nedvojbeno uvjerio u dinamiku nastanka prometne nesreće kako je opisano u izreci presude. Svi dokazi su međusobno suglasni i čine jednu zaokruženu cjelinu te pružaju dostatnu osnovicu i na njima je sud temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenice.

10. Okrivljenik je u svojoj obrani porekao izvršenje djela prekršaja koji mu se stavljanju na teret, a pri tome nije osporavao da je predmetne zgode upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretao se prilaznim kolnikom parkirališnog prostora KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, gdje se parkirao na slobodno parkirališno mjesto i po povratku iz bolnice napustio je parkirališni prostor. Prvo saznanje o ovoj nesreći mu je bilo sutradan kada ga je telefonskim putem nazvala NN osoba i rekao da mu je ogrebao vozilo.

11. Međutim, svjedok UH je u svom iskazu potvrdio da se predmetne zgode šetao po nogostupu koji se nalazi uz sam parking i u jednom trenutku je čuo zvuk automobila, odnosno grebanje metala o metal te vidio osobni automobil kako se mimoilazi s drugim parkiranim vozilom i da je došlo do kontakta vozila, u tom je trenutku slikao vozilo koje je oštetilo drugo parkirano vozilo i svoje podatke je napisao na papirić te ostavio ispod brisača vjetrobranskog stakla, a naknadno je djelatniku policije proslijedio sve fotografije koje je tada napravio na mjestu događaja. Svjedok je također potvrdio da je vozač tog vozila napustio mjesto događa i parkirao se 30-40 metara dalje i otišao.

12. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je poklonio vjeru ispitanom svjedoku koji je u odnosu na činjenice koje su mu poznate o događaju, ovom sudu dao uvjerljiv iskaz, a koji je iskaz je dao pod kaznenom dogovornošću. Sud je cijeneći njegovo držanje prilikom neposrednog saslušanja, stekao dojam da govori jasno, uvjerljivo i sigurno te se u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka nesreće u bitnome podudara s ostalim dokazima u spisu tako da sud nije našao niti jedan razlog za sumnju u objektivnost i istinitost njegovog iskaza. Činjenica da se svjedok nije sjećao svih detalja ove nesreće koja se dogodila prije više od godine dana također ne utječe na vjerodostojnost njegova iskaza, jer je svjedok detaljno i uvjerljivo svjedočio o bitnim elementima važnim za postojanje prekršaja, tim više što je posvjedočio da je slikao vozilo koje je oštetilo parkirano vozilo, za vjetrobranskim staklom oštećenog vozila ostavio svoje podatke i naknadno policiji proslijedio fotografije vozila.

13. Zbog svega naprijed navedenog, sud nije prihvatio obranu okrivljenika jer je na temelju cjelokupno provedenog postupka stekao uvjerenje da je neuvjerljiva, proturječna dokazima koji prilažu spisu, koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne, i po ocjeni ovog suda obrana okrivljenika je dana sa namjerom da sa sebe otkloni prekršajnu odgovornost za inkriminirane prekršaje.

14. Sud je dužan potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, kako one koje idu na teret tako i one koja su na korist okrivljenika, no pri tome sam odlučuje o izvođenju dokaza prema potrebama postupka, kod čega nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka. Kako se na temelju ovako provedenog postupka, sud uvjerio u odgovornost okrivljenika za izazivanje ove prometne nesreće, nije proveo daljnje dokaze koje je okrivljenik predlagao tj. da postoje dva svjedoka koji će posvjedočiti da su oštećenja na njegovom vozilu bila od prije, jer bi isto bilo usmjereno na odugovlačenje prekršajnog postupka, a isto nije u skladu s načelom ekonomičnosti i efikasnosti postupka.

15. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode ispunio sva bitna obilježja predmetnih prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivim i presudio kao u izreci presude.

16. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika proglasio krivim, te mu za svaki od počinjenih prekršaja utvrdio novčane kazne koje su propisane Zakonom za svaki prekršaj (za pod toč. 1. izreke presude u utvrđenom iznosu od 130,00 eura uvećano za 130,00 eura uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za djelo pod toč. 2. izreke presude u propisanom rasponu kazne od 390,00 eura do 920,00 eura), primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Kao olakotno okrivljeniku je uzeto da nije prekršajno kažnjavan, dok je kao otegotnu okolnost uzeto ponašanje okrivljenika nakon prometne nesreće jer je svjesno napustio mjesto prometne nesreće, iako je bio upoznat s posljedicama događaja. Potom je sud tako utvrđene novčane kazne sud zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu smatrajući istu primjerenom težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i sud smatra da će se izrečenom ukupnom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

17. Budući je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji predstavlja jedan od težih prometnih prekršaja, s obzirom da je okrivljenik napustio mjesto prometne nesreće i bilo je potrebno poduzeti određene aktivnosti od strane policije da se utvrdi njegov identitet, da je okrivljenik nekritičan prema svom nedozvoljenom ponašanju u prometu, istom je trebalo izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, smatrajući da će se ovom zaštitnom mjerom postignuti svrha specijalne prevencije i otkloniti opasnost da će upravljajući motornim vozilom u budućnosti ugroziti sigurnost prometa. Stoga je okrivljeniku, koji je prekršaj počinio upravljajući osobnim vozilom, odnosno motornim vozilom B kategorije, na temelju čl. 58. st. 1. Prekršajnog zakona trebalo izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije. S obzirom na dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika mišljenje je ovog suda da će se izricanjem ove zaštitne mjere u njenom trajanju od 2 mjeseca postignuti svrha specijalne prevencije.

18. Na temelju čl. 58. st. 2. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju dva mjeseca počinje teći od dana izvršnosti presude.

19. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj), dok je trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru određen prema zahtjevu za naknadu troškova tužitelja, a troškovi provedenog prometnog vještačenja određeni su prema priloženom računu vještaka.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Presuda je pravomoćna.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljeniku: PH, [adresa]

2. tužitelju: MUP, PUZ, I. postaja prometne policije Zagreb

3. pismohrana-ovdje.