Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 Psp-18/2020-46

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli, u pravnoj stvari tužiteljice RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Ringo ŠPaleta, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika 1. IČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , 3. KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnik Krešimir Lušić, odvjetnik u [adresa], 4. DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Dina Džaja Kovač, odvjetnica u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 28. siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, te tuženika ad.3 KČ s punomoćnikom, a na ročištu objave odluke dana 31. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su prvotuženik IČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženik ČČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te trećetuženik KČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu RČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom i poštenom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina, te dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine, na način da su u vremenu od 6. studenog 2019. godine., kada je tužiteljica RČ zadnji put bila na tim nekretninama, pa do 29. svibnja 2020. godine, kada je tužiteljica RČ ponovno došla na te nekretnine, prvotuženik IČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženik ČČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], porušili kameni zid u dužini od 4 m, visine 2 m i širine 4,5 m, a koji se kameni zid nalazio na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine, te su izvadili jedno stablo masline na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina, izvadili jedno stablo smokve na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina, nadalje, izvadili jedno stablo masline na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina koje se nalazilo u sjeveroistočnom dijelu te 4 nekretnine, po čitavoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina nabacali građevinski materijal, te potpuno zgazili i uništili posađene gredice luka, češnjaka, graška, boba i blitve, a što su sve učinili po nalogu trećetuženika KČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i time su smetali tužiteljicu RČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom i poštenom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine.

2. Nalaže se prvotuženiku IČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženiku ČČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te trećetuženiku KČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici RČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u ovom postupku, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja počinje teći od donošenja prvostupanjske presude do isplate, a po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljici RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tuženiku ad.1 IČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženiku ad.2 ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženiku ad. 3 KČ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.025,00 eura u roku od petnaest (15) dana.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu i tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika ad.4 DČ iz [adresa] i tuženika ad.5.

BČ iz [adresa].

Obrazloženje

1. Tužiteljica RČ je u tužbi i na ročištima navela da je posljednja mirna i poštena posjednica čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] te dijela čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine, koji je bio ograđen kamenim zidom, na kojem je također posljednja mirna i poštena posjednica tužiteljica.

2. Tužiteljica RČ na čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] već dugi niz godina obavlja sadnju poljoprivrednih kultura te je u jesen 2019. godine na istoj nekretnini posadila luk, češnjak, grašak, bob i blitvu, a nadalje na istoj nekretnini obavlja uzgoj i obradu, kao i ubiranje plodova posađenih maslina, dok je na dijelu čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa] obavljala uzgoj i obradu, kao i ubiranje plodova s jednog stabla masline i jednog stabla smokve.

3. Dana 29. svibnja 2020. godine, prilikom dolaska na navedene nekretnine, tužiteljica RČ utvrdila je da je porušen kameni zid u dužini od 4 m, visini od 2 m i širini od 4,5 m, koji se nalazio na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine, te da je izvađeno jedno stablo masline na dijelu iste nekretnine, kao i jedno stablo smokve. Nadalje, utvrdila je da je izvađeno jedno stablo masline na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], koje se nalazilo u sjeveroistočnom dijelu te nekretnine, da je po cijeloj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa] bio razbacan građevinski materijal, te da su potpuno zgažene i uništene posađene gredice luka, češnjaka, graška, boba i blitve. Tužiteljica je prije 29. svibnja 2020. godine na istim nekretninama posljednji put bila 6. studenoga 2019. godine, kada su kameni zid, stabla maslina i smokve bili u stanju kao i ranije, gredice posađenog povrća bile su neoštećene, a na nekretninama nije bilo nikakvog građevinskog materijala.

4. Odmah po dolasku i utvrđenju naprijed navedenog, neposredno nakon 29. svibnja 2020. godine, tužiteljica je saznala da su uklanjanje kamenog zida, vađenje dvaju stabala maslina i stabla smokve, odlaganje građevinskog materijala, kao i uništenje posađenih gredica luka, češnjaka, graška, boba i blitve, izvršili tuženik ad 1 IČ i tuženik ad 2 ČČ. Nadalje, dana 13. listopada 2020. godine, kada je tužiteljici uručen odgovor na tužbu tuženika ad 1 i tuženika ad 2, zajedno s dokazima priloženima uz taj odgovor, saznala je da su isti navedene radove izvršili po nalogu tuženika ad 3 KČ, i to uz suglasnost i odobrenje tuženika ad 4 DČ i tuženika ad 5 BČ, koji se neosnovano predstavljaju kao posjednici čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] te dijela čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to u jugozapadnom dijelu iste nekretnine.

5. Zbog izloženog tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od 5. studenog 2025. godine (listovi 134 i 135 spisa), uz obvezu tuženika ad.1 IČ, tuženika ad.2 ČČ i tuženika ad.3 KČ, na nadoknadu parničnog troška.

6. Tuženik ad.1 IČ i tuženik ad.2 ČČ protivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice kao neosnovanom, te su predložili da se isti odbije uz obvezu tužiteljice na nadoknadu parničnog troška.

7. U odgovoru na tužbu su naveli da tužba ne sadrži sve što je potrebno, sukladno odredbama članka 106 stavku 2. Zakona o parničnom postupku te da je ista nepotpuna. U tom smislu prvenstveno bi trebalo pozvati tužiteljicu da uredi svoju tužbu na način da ista sadrži sve što je potrebno prema odredbi predmetnog članka.

8. Nadalje, tuženicima ad. 1 i ad. 2 nije jasno što je predmet tužbenog zahtjeva. Tužiteljica u tužbi navodi da je predmet postupka smetanje posjeda, a ujedno predlaže da naslovni sud donese rješenje, iz čega bi proizlazilo da ista potražuje sudsku zaštitu radi smetanja posjeda.

9. Međutim, izreka tužbenog zahtjeva uopće ne sadrži sve što je propisano odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da sam tužbeni zahtjev mora sadržavati radi sudske zaštite posjeda. Ne samo da ne sadrži sve što je potrebno prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o posjedovnoj zaštiti već isti sadrži i dijelove tužbenog zahtjeva koji nisu uopće predmet sudske posjedovne zaštite.

10. Čak i kad bi se uzelo da je tužbeni zahtjev pravilno postavljen (a nije), iz njegova sadržaja nije uopće jasno što tužiteljica potražuje. Tako tužiteljica u tužbenom zahtjevu navodi da „,...potražuje uspostavu suhozida u prijašnje stanje“....kojeg točno suhozida ista potražuje da joj se uspostavi u prijašnje stanje i na koji način? Isto tako ista potražuje i „,...naknadu za iščupane maline i smokve uništene prošlogodišnje poljoprivredne kulture..." Za koje točno maline i smokve tužiteljica potražuje naknadu, koliki je obujam i visina naknade i na koji bi način bi ista trebala biti utvrđena.

11. Nejasnoća tužbenog zahtjeva očituje se tim više što tužiteljica u svom činjeničnom supstratu navodi da je joj je iščupana maslina dok u izreci tužbenog zahtjeva potražuje naknadu za maslinu. Isto tako ne jasno je u tužbenom zahtjevu što bi trebalo predstavljati naknadu za ... uništene prošlogodišnje poljoprivredne kulture...

12. U pogledu samog (navodnog) predmeta spora, tuženik ad. 1 IČ i tuženik ad. 2 ČČ naveli su da su vlasnici obrta za građevinske radove. Kao vlasnici predmetnog obrta, isti su s vlasnikom susjedne čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa], KČ, tuženikom ad. 3, ugovorili da poravnaju njegov teren te da uklone zatečeni građevinski materijal, što su i učinili.

13. Da bi izveli predmetne radove, isti su prešli preko nekretnine za koju tužiteljica tvrdi da je u posjedu.

14. Međutim, iste radnje su poduzeli uz nalog KČ, a koji je za to imao suglasnost od vlasnika i posjednika nekretnine, za koju tužiteljica tvrdi da je u posjedu DČ, tuženika ad.4 i BČ, tuženika ad.5, koji su i upisani u zemljišnim knjigama.

15. Tuženik ad.1 i tuženik ad.2 su izvršili predmetne radove te su po završetku napustili predmet postupka i susjednu nekretninu te isti nisu uopće u posjedu predmetne nekretnine bilo u samostalnom ili nesamostalnom posjedu. Shodno tome, tuženi ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije.

16. Prema njihovim saznanjima, tužiteljica nije u posjedu predmetne nekretnine niti je ista bila u posjedu iste. Upravo su tuženik ad.4 DČ i tuženik ad.5 BČ posjednici i vlasnici predmetne nekretnine. Prema saznanjima tuženika ad.1 i tuženika ad.2, tužiteljica smatra da je ista vlasnica predmetne nekretnine te po svaku cijenu želi ostvariti svoje navodno pravo na predmetnoj nekretnini, pri tome, ne birajući protiv koga će pokrenuti postupak kao i vrstu samog postupka.

17. Tužiteljica tako navodi da je ista posjednica predmetne nekretnine, ali ne navodi po kojem tom osnovu bi imala pravo na posjed predmetne nekretnine.

18. Tuženik ad.3 CČ protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice kao neosnovanom, te je predložio da se isti odbije kao neosnovan, uz obvezu tužiteljice na nadoknadu parničnog troška.

19. U odgovoru na tužbu je istakao da je stekao vlasništva i posjed čest. br. 1733/2 K. O. [katastarska općina]- [adresa] temeljem Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 30. rujna 2011.godine i zapisnika o uvođenju u posjed kupljene nekretnine od 30. rujna 2011. godine.

20. Na temelju zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja od 20. veljače 2012. godine, te priložene fotografije je razvidno da je tuženik ad.3. prije početka gradnje započete u siječnju 2013. godine na navedenoj čestici, istu u cijelosti očistio i nesmetano koristio od trenutka stupanja u posjed.

21. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika FČ, geod., situacije na PGP-U M od tvrtke Izgradnja projekt Šibenik, neslužbene kopije e-izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa]), izjave KČ, BČ i DČ, sudske nagodbe u spisu ovog suda broj P-1695/2025 od 30.9.2025., ugovora o kupoprodaji sklopljenog između VČ i KČ od 30.9.2011., zapisnika o uvođenju u posjed čest. br. 1733/2 K. O. [katastarska općina] od 30.9.2011., zahtjev KČ za izdavanje rješenja o uvjetima građenja podnesenog 20.2.2012. Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije, fotografija u crno bijeloj tehnici (x 7 komada - listovi 44 do 51 spisa), pravomoćne presude ovog suda broj P-1420/86 od 1.3.1988., izjave ĐČ ovjerene kod javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama 14.10.2010. pod brojem OV-6586/2010, izjave NČ rođene R ovjerene kod javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama 24.8.2010. pod brojem OV- 5303/2010, izjave HČ pok. I ovjerene kod javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama 26.8.2010. pod brojem OV-5366/2010, izjave Vlade Č ovjerene kod javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama 26.8.2010. pod brojem OV-5365/2010, izjave RČA ovjerene kod javnog bilježnika Zorana Vrsalovića u Rijeci 3.9.2010. pod brojem OV-5237/2010, uvjerenja Općinske Uprave za katastar i geodetske poslove Općine Šibenik od 16.2.1984., fotografija u crno-bijeloj tehnici (x 3 komada – list 93 do 95 spisa), očitovanja FČ, geod. od 4.2.2025., saslušanjem svjedoka TČ kćeri K i ZČ sina ĐČ, tuženika ad.1 IČ sina D, tuženika ad.2 ČČ sina D i tuženika ad.3 LČ sina B, dok je sud odustao dokaza za saslušanjem tužiteljice i provođenjem očevida na mjestu spora uz upotrebu geodetskih instrumenata.

22. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

23. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

24. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice na utvrđenje da su je tuženik ad.1 IČ, tuženik ad.2 ČČ i tuženik ad.3 KČ zasmetali u mirnom posjedu čest. br. 1732/1 i dijela čest. br. 1733/2 K. O. [katastarska općina]- [adresa] na način pobliže opisan u točki I.1. izreke ovog rješenja.

25. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da je predmet spora međa između čest. br. 1732/1 i čest. br. 1733/2, sve k. o. [katastarska općina]- [adresa], pri čemu tužiteljica tvrdi da je vlasnik čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa] ušao u njezin posjed za približno 2 do 2,5 metra te da su se na tom dijelu, u sjeveroistočnom dijelu nekretnine, nalazili jedno stablo smokve i jedno stablo masline, kojih više nema, a koji je teren sada popločan te je postavljen betonski podzid od strane tuženika ad. 3 KČ

- da se na terenu tužiteljice nalazi se hrpa stvrdnutog betona, južno od njega tužiteljica tvrdi da je posadila maslinu koje sada nema i koja je posjećena

- da se u sjeverozapadnom dijelu nekretnine tik uz zid susjeda, koja nosi oznaku 984 čest. zgr. K. O. [katastarska općina]- [adresa] nalazi nabacana šuta kamenja i isto tako malo južnije do masline, koja na terenu egzistira, odnosno od nje pa do granice sa čest. br. 1711 zgr. K. O. [katastarska općina]- [adresa] da se nalazi nabacana hrpa kamenja.

Po kazivanju tužiteljice ona nije vidjela tko je to nabacao, već je utuženog dana vidjela bager IČ, tuženika ad.1, koji je radio sa bagerom, kao i njegov traktor kojim je odvozio kamenje.

- da se južnije od šute nalaze se posjećene i nabacane grane maslina, koje su po kazivanju tužiteljice grane ranije spomenutih ispilanih maslina

- da neposrednim opažanjem nema debla masline ni smokve, a prema kazivanju tužiteljice ista ne zna tko je odvezao debla, navodeći da grane nije dala odvesti jer joj služe kao dokaz za izvršeno smetanje

- da se još južnije, neposredno uz čest. br. 1733/2 i čest. br. 1732/3 K. O. [katastarska općina]- [adresa], nalazi maslina koja egzistira, a oko nje je počeo nicati bob.

Po kazivanju tužiteljice, na mjestu gdje je nabacana šuta kamenja uz zid čestice zgr [katastarska čestica], nalazio se i posađeni bob, luk, grašak i blitva, a ne zna tko ga je izvadio, jer nije vidjela – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika FČ – list 109 i 110 spisa)

26. Kako je tužiteljica na očevidu na terenu pokazala da njezina parcela zalazi preko betonskih zidova već formiranih parcela, i to čest. br. 1733/7 i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], prema mišljenju vještaka mjernika potrebno je instrumentom snimiti posjede susjednih parcela, snimljeno preklopiti preko sadašnjeg službenog katastarskog plana te utvrditi točnu površinu dijelova koje tužiteljica smatra svojim, uz napomenu da tužiteljica na terenu treba točno pokazati (obilježiti) gdje smatra da se nalaze međe parcela, budući da na očevidu to nije precizno učinila. (list 120 spisa)

27. Svjedokinja TČ, kći K, iskazala je da zna gdje se nalazi predmet spora i da poznaje stanje prije nego što su počele gradnje kuća. Svjedokinja je viđala tužiteljicu i njezinu majku kako sade bob i slanutak, te je navela da je to sve što zna o toj nekretnini. Od tada je prošlo puno vremena, a nakon toga su počele gradnje kuća. IČ i ČČ tada su bagerom obavljali radove, a svjedokinja se slučajno zatekla kod tužiteljice, otprilike 2002.–2003. godine. Tužiteljica joj je tada rekla da pođe s njom vidjeti što rade bageri. U početku je svjedokinja mislila da je tužiteljica dovela osobe koje izvode radove, no kada je upitala: „Dečki, što to radite?“, oni su odgovorili da ih je pozvao gazda čije ime svjedokinja ne zna. Svjedokinja je potvrdila da ih je vidjela na zemljištu u vlasništvu tužiteljice, gdje se nalazio manji kameno-betonski zidić, no ne zna čiji je bio. Zidić su srušili, ne sjeća se je li uklonjeno stablo masline, dok je stablo smokve bilo srušeno. Ostale tuženike nije vidjela, izuzev braće IČ i ČČ. - (list 123 spisa).

28. Svjedok UČ, sin ĐČ, iskazao je da na nekretnini nije vidio tužiteljicu kako je obrađuje. Živi u [adresa] i osobno poznaje tužiteljicu i da do njezine nekretnine njegova sestra ima apartman. Tužiteljicu je možda jednom vidio na nekretnini koja je predmet spora, kako šeta kroz travu. Nije čuo da je tužiteljici netko uskraćivao vlasništvo ili posjed predmetne nekretnine. Također, nije vidio niti čuo da bi netko došao bagerom, srušio zid ili izvadio masline, jer su masline i dalje na svom mjestu te pripadaju gospodinu DČ. Tuženike ad. 1 i ad. 2 poznaje kao bageriste, ali ih na toj nekretnini nije vidio. Koliko zna, bager tamo ništa nije radio. Na nekretnini je viđao tuženika ad. 4 DČ i tuženika ad. 5 BČ prije otprilike dvije do tri godine, kada su nešto mjerili. Tuženik ad. 3 KČ bio je u posjedu i održavao nekretninu na kojoj su izgrađeni apartmani, do zidića nekretnine gdje njegova sestra ima stan, i to više od pet godina. Godine 2020./2021. svjedok je kosio travu kod tuženika ad 4, kada je na mjesto došla policija. – (list 123 i 124 spisa).

29. Tuženik ad 1 IČ, sin D, u stranačkoj izjavi naveo je da su, po pozivu tuženika ad. 3 KČ, on i brat ČČ, tuženik ad. 2, prošli kroz Sajsku ulicu i došli s leđa kuće kod KČ kako bi pokupili građevinsku šutu. Teren je bio zapušten i prešli su preko drače, a čiji je teren ne zna. Za tužiteljicu prvi put čuje i ne zna gdje se nalazi njezina nekretnina. Radili su oko objekta tuženika ad. 3 kada je nakon nekoliko dana došla tužiteljica, predstavila se i rekla da će zvati policiju, što je i učinila. Tužiteljica je rekla da su joj uništili imovinu i pitala zašto stoje na njezinoj parceli. Policija je došla, nasmijali su se i upitali tko je kome što napravio. Oni su dali izjavu da nisu ništa napravili, nakon čega je policija otišla. Kada je tužiteljica došla, radovi su već bili završeni. Na terenu, pored drače, nije bilo nikakvih povrtnih kultura; teren je neplodan i neobrađen. Nikakav zid nije vidio, kao ni povrtne kulture koje tužiteljica spominje. – (list 144 spisa).

30. Tuženik ad.2. ČČ, sin D, u stranačkoj je izjavi naveo da u cijelosti ostaje kod stranačke izjave tuženika ad. 1 IČ, dodajući, da tamo gdje su prošli s traktorom, nisu vidjeli nikakve kulture, zid ni stabla, već je bila samo drača. Tužiteljicu su vidjeli samo taj dan kad je došla vikati na njih i kad je pozvala policiju. Misli da je to bilo u proljeće 2020. godine – (list 145 spisa).

31. Tuženik ad.3 KČ, sin B, u stranačkoj je izjavi naveo da je 2011. godine od PČ kupio čest. br. 1733/2 K. O. [katastarska općina]- [adresa]. Zemljište se nalazi uz nekretninu koja je predmet spora. 2011. godine zemljište je bilo obraslo, praktički makija, nakon čega je izradio projekt i od nadležnog tijela je dobio dozvolu. U siječnju 2013. godine započeo je s radovima i napravio prvu fazu kuće. Dakle, prije iskopa, tvrtka Čigrakop mu je napravila iskop cijelog terena. Sve je bilo izravnano po geodetskoj podlozi koju je dobio od prodavatelja. Kad je završila prva faza, oko 2020. godine započeli su s drugom fazom izgradnje kuće, a obzirom da je pristup terenu s ulične strane bio otežan, s gospodom BČ i DČ je dogovoreno da mu dozvole pristup s gornje strane, s tim da je sve morao očistiti. Ne zna kad je to točno bilo, misli 5-6 mjesec kad je došla tužiteljica i počela govoriti da što to rade. Tamo nije bilo kamenog zida niti povrtnih kultura, a što se tiče održavanja te parcele, tužiteljicu nikad tamo nije vidio. S električnim trimerom je čistio teren pa mu je susjed u šali rekao da kad čuje pčele da zna da je došao iz Međimurja. Tužiteljica sigurno nije bila u posjedu predmeta spora. Nemoguće je i neistinito da bi on počinio smetanje posjeda, kako to tužiteljica tvrdi. Na parcelu je dolazio kroz Zadarsku ulicu, a IČ je građevinski materijal vozio kroz Sajsku ulicu i onda je skrenuo na čest. br. 1730/1 K. O. [katastarska općina], da bi došao na čest. br. 1732/1 i tu deponirao materijal, a on je za to imao suglasnost BČ i DČ koji su posjednici tih dviju čestica. Materijal što je ostao na čest. br. 1732/1 je nakon gradnje odvezen – (list 146 i 147 spisa).

32. Ocjenom izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP- a ) ovaj sud je ocijenio da tužiteljici ne pripada zahtijevati sudsku zaštitu radi smetanja posjeda na predmetnoj nekretnini.

33. Prije svega, valja istaknuti kako posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Isto tako suposjednik uživa posjedovnu zaštitu u međusobnom odnosu sa drugim posjednikom, pri čemu jedan od njih isključuje ili bitno ograničava drugog u dotadašnjem načinu obavljanja faktične vlasti na stvari u njihovom posjedu.

34. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (članak 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu I drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

35. U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (članak 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP-a).

36. Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, u nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

37. Nadalje, posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.

38. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno stranačke izjave tuženika ad. 1 IČ, tuženika ad. 2 ČČ i tuženika ad. 3 KČ (koje je ovaj sud ocijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio), nedvojbeno je da je tuženik ad. 3 KČ u drugoj fazi izgradnje objekta na čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] trebao očistiti prostor oko objekta. Obzirom da je pristup terenu s ulične strane bio otežan, s tuženikom ad. 5 BČ i tuženikom ad. 4 DČ dogovorio je da mu dozvole pristup s gornje strane. Tuženik ad. 1 IČ i tuženik ad. 2 ČČ, po pozivu tuženika ad. 3 KČ, bagerom su prošli kroz Sajsku ulicu i došli s leđa kuće kod tuženika ad. 3 KČ, gdje su trebali pokupiti građevinsku šutu. Teren, čiji vlasnik im nije bio poznat, bio je zapušten i prešli su preko drače. Radili su oko objekta tuženika ad. 3 kada je, nakon nekoliko dana, došla tužiteljica koja im se predstavila i rekla da će zvati policiju, što je i učinila.

39. Nedvojbeno je i to da je tuženik ad.3 KČ na svoje nekretninu dolazio kroz Zadarsku ulicu, a tuženici ad.1 i ad.2 s su građevinski materijal vozili kroz Sajsku ulicu i onda je iskrenuli na čest. br. 1730/1 K. O. [katastarska općina], da bi došao na čest. br. 1732/1 i tu deponirao materijal, a on je za to imao suglasnost BČ i DČ koji su posjednici tih dviju čestica. Materijal što je ostao na čest. br. 1732/1 je nakon gradnje odvezen, dok povrtnih kultura i kamenog zida nije bilo..

40. Nadalje, da su tužiteljica te tuženik ad.5 BČ i tuženik ad.4. DČ u postupku pod poslovnim brojem P-1695/2025 koji postupak se vodio po tužbi tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva 30. rujna 2025. godine sklopili sudsku nagodbu prema kojoj tužiteljica odnosnim tuženicima ne osporava suvlasništvo i suposjed čest. br. 1732/1 K. O. [katastarska općina]- [adresa] za po ½ dijela svakog odnosno za cijelo (koji su inače u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa] upisani kao suvlasnici) te da se ista odriče tužbenog zahtjeva uz obvezu tuženika da joj isplate 30.000,00 eura u roku od petnaest dana po sklapanju nagodbe.

41. Međutim, prema shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1769/2014-2 od 5. lipnja 2018. godine prema kojem se o zahtjevu zbog smetanja posjeda, „kako s osnova deklaratornog dijela (utvrđenja čina smetanja), tako i iz osnova kondemnatornog dijela (uspostavljanjem ranijeg posjedovnog stanja i zabrane takvog smetanja ubuduće), odlučuje izrekom (dispozitivom) konačnog rješenja suda o zatraženoj zaštiti smetanja posjeda. Pri tome valja naglasiti da samo utvrđenje tužiteljeva posjeda i čina smetanja tog posjeda nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenja o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondemnatornog dijela.

42. Dakle, deklaratorni element izreke rješenja o smetanju posjeda ne može imati samostalni karakter, pa u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite, kako onog dijela koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako i onog dijela koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom treba odbiti kao neosnovan.

43. Cijeneći izloženo shvaćanje i postavljeni tužbeni zahtjev u konkretnom, odnosno samo utvrđenje tužiteljičinog posjeda i čina smetanja tog posjeda očigledno je da nije moguće prihvatiti samo deklaratorno utvrđenje, bez uspostave prijašnjeg stanja, radi čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

44. Tim više, valja napomenuti da je, kada je vlasničkom tužbom, koja je pravomoćno okončana tijekom trajanja postupka zbog smetanja posjeda, utvrđeno da su tuženik ad. 4 DČ i tuženik ad. 5 BČ suvlasnici i suposjednici čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina], te da su tuženik ad. 4 i tuženik ad. 5 dali suglasnost tuženiku ad. 3 KČ, vlasniku čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa], da za potrebe rekonstrukcije stambene zgrade na čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa] koristi čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] za pristup svojoj nekretnini i deponiranje građevinskog materijala (list 21 spisa), nedvojbeno je da tužiteljica nije posljednji posjednik čest. br. 1732/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa], te da tuženici ad 1 do ad 3 nisu izvršili predmetno smetanje posjeda na toj nekretnini.

45. Podredno, za istaknuti je da je tužiteljica na očevidu (19.9.2022.) tvrdila da je suhozid koji je cijeli bio njezin, nekada bio širine cca 4 metra prema parcelama 984 zgr. i čest. br. 1733/2 K. O. [katastarska općina]- [adresa], te da je danas to dio kuće tuženika ad.3 KČ i ogradni zidovi odnosnih čestica, te da je prema vještaku mjerniku potrebno snimiti instrumentom posjede susjednih parcela, snimljeno preklopiti preko sadašnjeg službenog katastarskog plana i utvrditi točnu površinu dijelova, koje tužiteljica smatra da su njezini uz napomenu da tužiteljica na terenu treba točno pokazati (obilježiti), gdje smatra da se nalaze međe parcela, budući da to na očevidu nije učinila, zbog čega nije bilo moguće izraditi skicu mjesta očevida.

46. Prema odredbi članka 153. stavka 1. ZPP stranka koja je predložila izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja tog dokaza. Prema stavku 3. iste odredbe sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tom će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti, po svojem uvjerenju ocijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova.

47. Kako tužiteljica u propisanim rokovima za uplatu (više od tri i pol godine) nije izvršila nadoplatu troška za snimanje geodetskim instrumentima, ovaj sud je odustao od izvođenja dokaza očevidom na mjestu spora uz geodetsko snimanje. Međutim, budući da sud nema stručno znanje za samostalno utvrđivanje spornog stanja u skladu s očitovanjem vještaka mjernika FČ, a ne radi se o slučaju iz stavka 3. citiranog članka (da sud po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u vezi s primjenom članka 3. stavka 3. ZPP), provođenje tog dokaza bilo je nužno za utvrđenje odlučnih činjenica radi razjašnjenja spornog odnosa između stranaka. Imajući u vidu rezultate dokaznog postupka, kao i činjenicu da nije bilo moguće utvrditi je li predmet posjedovne zaštite i dio čest. br. 1733/2 k. o. [katastarska općina]- [adresa], iz navedenih razloga valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice. Također, pri kraju izloženog utvrđenja, sud je odustao i od dokaznog prijedloga za saslušanjem tužiteljice.

48. Na ročištu glavne rasprave 6. studenoga 2025. godine, tužiteljica je povukla tužbu prema tuženiku ad.4 DČ i tuženiku ad.5 BČ jer su u postupku pod brojem P-1695/2025 sklopili sudsku nagodbu. Odnosni tuženici se nisu protivili povlačenju tužbe te nisu podnijeli zahtjev za nadoknadu parničnog troška, pa je temeljem odredbe članka 193. stavka 2. ZPP-a riješeno kao u izreci.

49. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

49. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP- a, a tuženiku ad.1., 2. i 3. je priznat parnični trošak koji su imao za:

- jednokratnu nagradu u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- pristupa kvalificiranog punomoćnika na ročišta (15.6.2022.,6.7.2022., 12.11.2024., 16.4.2025., 14.5.2025., 3.6.2025., 18.6.2025., 28.8.2025.) – 100 bodova (12.5 boda x 8) sukladno Tbr. 9. t. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- osam (8) zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištu(19.8.2022., 4.10,2023., 30.1.2025.,5.3.2025.,6.11.2025., 21.11.2025., 11.12.2025. i 28.1.2026.) 400 bodova (8 x 50 bodova sukladno Tbr. 7. t. 2. stavak 3. TArife bodova sukladno

Tbr. 7. t.2. st.2. Tarife

- zastupanje više osoba (20%) – 60 bodova sukladno Tbr. 40. stavak 1. Tarife, ukupno 810 bodova ili 1.620 eura (Tbr. 54. Tarife) koji iznos je uvećan za iznos PDV- a (25%) na trošak odvjetnika (4052eura) predstavlja parnični trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 2.025,00 eura.

Šibenik, 31. ožujka 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćniku tužiteljice, odvjetniku Ringu Špaleti

- punomoćniku tuženika ad.1, 2 i 3, odvjetniku Krešimiru Lušiću

- punomoćnici tuženika ad.4 i 5, odvjetnici Dini Džaji Kovač