REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-114/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu Saši Radojeviću, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sandre Pentavec, zapisničarke, u kaznenom postupku protiv I. optuženog JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. optuženog OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 134. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj:

KO-DO-376/2023 od 19. prosinca 2023., izmijenjene na ročištu 26. rujna 2024. i izmijenjene podneskom od 16. prosinca 2025., nakon održane javne rasprave zaključene 26. ožujka 2026., u prisutnosti I. optuženog JM, II. optuženog OM, branitelja II. optuženog AM, odvjetnika iz [adresa] i općinske državne odvjetnice u Zlataru, Ivane Smrkulj, a dana 31. ožujka 2026. u odsutnosti stranaka objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 dalje: ZKP/08.)

I. optuženi JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i O, rođ. A, rođen **.**.1980. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u [adresa], neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom školom, komercijalist, zaposlen u trgovačkom društvu Staklorez Burić d.o.o., s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, osuđivan, nalazi se na slobodi

i

II. optuženi OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i G rođene T, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, vozač, s završenom srednjom školom, zaposlen u TD ROAD trans d.o.o., s mjesečnom plaćom od 1.040,00 eura, oženjen, otac troje djece, odlikovan Spomenicom "Oluja", osuđivan, nalazi se na slobodi

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi

u razdoblju od 8. travnja 2020. do 31. srpnja 2023. u Zaboku, Zivtov trg br. 10, i to I. okr. JM kao direktor trgovačkog društva GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. od 8. travnja 2020. do 31. svibnja 2021., u cilju uskrate prava iz osiguranja koja im po osnovi rada pripadaju, za radnike VM, GM, TM, BM i RM, a II. okr. OM kao direktor imenovanog trgovačkog društva od 1. lipnja 2021. do 31. srpnja 2023., u cilju uskrate prava iz osiguranja koja im po osnovi rada pripadaju, za radnike VM, IM, DM, BM, RM, PM i ĆM, propustili obračunati, zadužiti i uplatiti obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje na način da su protivno čl. 27. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022) i čl. 79. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (NN broj 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023), propustili Poreznoj upravi dostaviti propisanu evidenciju o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada odnosno JOPPD obrazac za imenovane radnike, onemogućivši im time ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja naznačena u čl. 9. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022), na koji način su ih lišili prava iz osiguranja koja im po osnovi rada pripadaju,

- dakle, drugome uskratili pravo iz mirovinskog osiguranja utvrđeno zakonom, a time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela,

- pa da su time I. okr. i II. okr. počinili kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja - povredom prava iz socijalnog osiguranja, opisano i kažnjivo po članku 134. KZ-a.

II. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu izmijenjenu na ročištu 26. rujna 2024. kada je državno odvjetništvo predložilo obustavu kaznenog postupka u odnosu na III. optuženu pravnu osobu GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o., a obzirom je optužena pravna osoba brisana 17. studenoga 2023. i izmijenjenu podneskom od 16. prosinca 2025. kojom prilikom je Općinsko državno odvjetništvo izmijenilo činjenični opis kaznenog djela.

2. Na raspravi I. optuženi JM i II. optuženi OM prilikom očitovanja o optužbi izjasnili su se kako se ne smatraju krivima za kazneno djelo koje im se stavlja na teret.

3. Prilikom ispitivanja na raspravi I. optuženi JM izjavio je kako nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Optužba nije dokazala u dovoljnom stupnju vjerojatnosti da bi isto počinio, nije kriv, optuženik na pitanja nije odgovarao. U prethodnom postupku optuženi se branio šutnjom te nije iznosio svoju obranu.

4. Prilikom ispitivanja na raspravi II. optuženi OM izjavio je kako nije kriv za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Na pitanja nije odgovarao dok se u prethodnom postupku optuženi branio šutnjom te nije iznosio svoju obranu.

5. U ovom predmetu sporne su sve činjenice s time da obrana II. optuženog osporava da bi nedostavljanje JOPPD obrasca predstavljalo kazneno djelo već smatra kako se u konkretnom slučaju radi o prekršaju iz Zakona o porezu na dohodak, a propuštanje obračunavanja zaduženja i prvenstveno uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje nije sadržano u biću kaznenog djela koje se II. optuženom OM stavlja na teret. Dakle, tijekom cijelog postupka, obrana II. optuženog tvrdi da se u konkretnom slučaju ne radi o kaznenom djelu, već o prekršaju pa tako branitelj II. optuženog AM ističe kako se II. optuženom OM u izmijenjenoj optužnici stavlja na teret da bi kao direktor trgovačkog društva u razdoblju od 1. lipnja 2021. pa do 31. srpnja 2023. propustio obračunati, zadužiti i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje za u optužnici navedene radnike te da je propustio poreznoj upravi dostaviti propisane JOPPD obrasce. Prije svega navodi da OM u razdoblju koje je navedeno optužnicom uopće nije bio direktor trgovačkog društva jer iz povijesnog izvatka iz sudskog registra koji prileži spisu jasno je vidljivo da je njegov mandat direktora trajao od 5. rujna 2019. do 4. lipnja 2021. pa nije imao nikakav kontakt niti utjecaj na isplatu doprinosa i slanje JOPPD obrasca za radnike DM, ĆM, PM, IM, dok je u odnosu na radnike BM, ĐM i VM njegov mandat obuhvaćen samo dijelom njihovog razdoblja osiguranja, nedostavljanje JOPPD obrasca ne predstavlja kazneno djelo već prekršaj iz Zakona o porezu na dohodak, a propuštanje obračunavanja zaduženja i prvenstveno uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje nije sadržano u biću kaznenog djela koje se II. optuženom stavlja na teret.

6. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi sukladno suglasnim prijedlozima stranaka pročitana je kaznena prijava Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Krapina, klasa: 410-01/23-01/22, urbroj: 513-07- 02-23-2 od 22. ožujka 2023. u dijelu koji se odnosi na istovjetnost okrivljenika, pročitani su nadalje povijesni izvadak iz sudskog registra za GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o., registar osiguranika HZMO, uvid u stanje računa poreznog obveznika od 21.03.2023., očitovanje Porezne uprave Područni ured Krapina od 12. rujna 2023. uz prilog, izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. (list 147), povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. (list 148 do 152), očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 24. listopada 2024. (list 162 do 163 spisa), službena zabilješka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 24. listopad 2024. (list 164 spisa), očitovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 24. listopada 2024. (list 166 do 167 spisa), uz suglasnost stranaka pročitan je podnesak branitelja II. optuženog zaprimljen 21. studenoga 2024. zajedno s ispisom sentence Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž 1664/02 od 10. ožujka 2005., ispitana je na raspravi JMJ (list 206 do 208 spisa), pročitano je očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Urbroj 341-99-11/1-25-2 od 4. prosinca 2025. (list 213 spisa), pročitano je očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Urbroj 341-99-11/1-26-5 od 9. veljače 2026., u spis predmeta priklopljen je predmet K-318/2025, izvršen je uvid u spis te je iz spisa uz suglasnost stranka pročitano očitovanje Hrvatskog za mirovinsko osiguranje Urbroj 341-25-01/1-25-2 od 28. listopada 2025. (list 139 spisa), izjava o odustanku od daljnjeg kaznenog progona Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru KO-DO-327/2025 od 11. studenoga 2025. (list 166 spisa) i rješenje Općinskog suda u Zlataru K-318/2025 od 5. siječnja 2026. (list 171 do 172 spisa), na raspravi su ispitani I. optuženi JM i II. optuženi OM te su pročitani izvatci iz kaznene evidencije na ime JM i OM.

6.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljstva da se ispitaju oštećenici na okolnost da li su oni faktično radili i primali plaću jer iz JOPPD obrasca to nije vidljivo, a obzirom ispitivanjem svjedoka oštećenika nije odlučno za utvrđivanje bitnih činjenica u postupku i za utvrđivanje obilježja kaznenih djela koja se stavljaju na teret optuženicima jer se optuženicima stavlja na teret kaznena djela iz članka 134. Kaznenog zakona, povreda prava i socijalnog osiguranja, navedeno je administrativna kategorija te je sud relevantne činjenice bitne za ovaj postupak mogao utvrditi i na drugi pouzdaniji način.

7. Obzirom obrana II. optuženog osporava da bi činjenični supstrat koji se stavlja na teret II. optuženom OM sadržavao u sebi subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret, a obzirom je činjenični supstrat u bitnome istovjetan u odnosu na I. optuženog JM s time da je razlika u inkriminaciji samo u vremenu radnje počinjenja kaznenog djela, to se sud prije upuštanja u analizu dokaza našao svrhovitim razmotriti tvrdnje obrane u pogledu same opstojnosti kaznenog djela, dakle da li je djelo za koje se optuženike optužuje po zakonu kazneno djelo.

7.1. Sud je oslobodio krivnje I. optuženog JM i II. optuženog OM jer djelo za koje se optuženici optužuju po zakonu nije kazneno djelo.

7.2. S obzirom da je sud oslobodio optužbe optuženike na temelju članka 453. stavak 1. ZKP/08 u daljnjoj analizi sud će iznijeti razloge i dati objašnjenje zbog čega smatra kako u konkretnom slučaju ne podnošenje JOPPD obrasca nije kazneno djelo već se radi o prekršaju.

7.3. Sud smatra svrhovitim na ovom mjestu izložiti pravni okvir koji smatra primjenjivim u odnosu na predmet inkriminacije, a sukladno blanketima čije se kršenje stavlja na teret optuženicima. Pored blanketnih propisa navedenih u optužnom aktu, sud je analizirao i prateće propise za koje smatra da su primjenjivi u konkretnom slučaju.

8. Optuženicima se stavlja na teret da bi postupiti protivno članku 27. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/2016., 106/2018., 121/2019., 32/2020., 138/2020., 151/2022., 114/2023., u daljem tekstu Zakon o porezu na dohodak).

8.1. Sukladno članku 27. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak poslodavci, isplatitelji ili sami porezni obveznici dužni su voditi propisane evidencije o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaća i mirovina) iz članka 21. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom predujmu porezu na dohodak, te dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu- JOPPD obrazac.

8.2 Nadalje, radi razumijevanja pojma isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada ukazuje se na definiciju istog pa tako članak 21. Zakona o porezu na dohodak u stavku 1. točka a. definira primitke po osnovi nesamostalnog rada te se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju: 1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su: a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa.

9. Optužni akt citira i Pravilnik o porezu na dohodak članak 79. (Narodne novine broj 10/2017., 128/2017., 106/2018., 1/2019., 80/2019., 1/2020., 74/2020., 138/2020., 1/2021., 102/2022., 112/2022., 156/2022., 1/2023., 3/2023., 56/2023), koji propisuje rokove dostave kako slijedi:

(1) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici Obrazac JOPPD podnose Poreznoj upravi na dan isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći radni dan. Prema primicima kojima obveza poreza na dohodak odnosno doprinosa dospijeva u roku od 30 dana od dana primitka Obrazac JOPPD podnosi se u tome roku, ali sa oznakom dana i izvješća kada je primitak stvarno ostvaren.

9.1. Na ovom mjestu ukazuje se kako činjenični supstrat unatoč preciznoj blanketnoj normi Pravilnika o porezu na dohodak, članak 9. stavak 1. nije precizan u pogledu rokova unutar kojih bi optuženici bili dužni dostaviti podatke, naime isto izostaje iz činjeničnog opisa kaznenog djela.

10. Članak 9. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine" br. 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021., 119/2022) propisuje: vrste osiguranja i osigurane osobe A. osiguranici kako slijedi:

(1) Obvezno su osigurani:

1. radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni na državnom području Republike Hrvatske

2. osobe izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima javne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću

3. osobe koje se stručno osposobljavaju za rad prema posebnim propisima

4. osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u [adresa] koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarodna organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u [adresa], ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u [adresa] koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno

5. državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na državnom području Republike Hrvatske, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno

6. izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u [adresa] obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu

7. sezonski radnici u poljoprivredi, prema propisu kojim se uređuje tržište rada.

(2) Nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisima o zapošljavanju.

(3) Obvezno su osigurane osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima.

(4) Obvezno su osigurane osobe koje su zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu i na koje se, u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.

11. Ovime su definirani propisi koji se navode kao blanketi u činjeničnom supstratu kaznenog djela.

11.1. Pored navedenog, sud smatra bitnim, sukladno pozitivnom pravnom okviru odrediti na koji način se utvrđuje pravo na mirovinsko osiguranje pa tako Zakon o mirovinskom osiguranju članak 117. stavak 1. propisuje kako se pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje priznanjem svojstva osiguranika, stavak 2. propisuje da svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa.

12. Iz citirane pravne norme proizlazi kako su oštećenici stekli prava iz mirovinskog osiguranja u trenutku priznanja svojstva osiguranika na osnovi prijave osiguranja, dakle to pravo nije uskraćeno jer oni uživaju puno pravo osiguranika, a što se može analogno razmatrati i u odnosu na status osiguranika po osnovi zdravstvenog osiguranja gdje su radnici osiguranici samom prijavom na Zavodu za zdravstveno osiguranje što je utvrđeno tijekom postupka pa je iz tog razloga i državno odvjetništvo odustalo zbog kaznenog progona protiv optuženika u odnosu povredu prava iz zdravstvenog osiguranja jer su oštećenici bili osigurani te ostvarivali prava iz zdravstvenog osiguranja.

13. Iz podneska Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 9. veljače 2026. (list 227 do 228 spisa) proizlazi kako je temeljem uvida u službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a u odnosu na status osiguranika i osnovi osiguranja zaposlenih osoba kod trgovačkog društva GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o., a u odnosu na istovjetnost osoba razdoblje osiguranja i osnovu osiguranja i radno vrijeme u navedenom trgovačkom društvu utvrđeno slijedeće:

ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], razdoblje osiguranja, 25.08.2021. pa nadalje, osnova osiguranja i radno vrijeme - radni odnos kod pravne osobe nepuno radno vrijeme (1 sat)

TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2020. - 29.05.2020., radni odnos kod pravne osobe nepuno radno vrijeme (2 sata)

BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2021. - 31.08.2021., radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme

KATIĆ DENIS, OIB: 06481943612, 01.02.2023. pa nadalje, radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme

ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2023. - 24.07.2023., radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme

PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2023. - 01.04.2023., radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme

ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2020. - 01.09.2021., radni odnos kod pravne osobe nepuno radno vrijeme (4 sata)

OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2023. - 01.11.2023., radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme

VULJANIĆ GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2020. - 29.05.2020., 14.12.2020. -nadalje, radni odnos kod pravne osobe nepuno radno vrijeme (1 sat)

VULJANIĆ VALENTINA, OIB: 48183282198 02.07.2020. - nema odjave, radni odnos kod pravne osobe puno radno vrijeme.

13.1. Nadalje, članak 112. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju regulira rokove u kojima su obveznici dužni dostaviti podatke za vođenje matičnih evidencija pa tako sukladno stavku 1. točki 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. citiranog Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

14. Sud je nakon analize propisa i činjeničnog supstrata utvrdio kako djelo za koje se optuženici optužuju po Zakonu nije kazneno djelo.

15. Naime, iz citiranih propisa proizlazi kako nije došlo do uskrate prava na mirovinsko osiguranje oštećenika obzirom je njima to pravo i status osiguranika priznat na temelju prijave osiguranja. Da su oštećenici bili prijavljeni na Zavodu za mirovinsko osiguranje proizlazi i iz podneska Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 9. veljače 2026.

16. Valja istaknuti kako iz svjedočkog iskaza svjedokinje JMJ, a koji je dala na raspravi 27. studenoga 2025. (list 207 do 208 spisa) proizlazi kako je nepodnošenje JOPPD obrasca prekršaj te porezna uprava redovito pokreće prekršajne postupke protiv poslodavaca koji ne podnose JOPPD obrasce.

17. Na ovom mjestu citiraju se odredbe Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima ("Narodne novine" br. 157/2013., 154/2014., 36/2015., 96/2015., 25/2018), jer je upravo tim zakonom, prekršajnim odredbama regulirano kažnjavanje za počinjenje prekršaja kojim obveznik podnošenja podataka propusti postupiti po toj obvezi.

17.1. Naime članak 17. Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima propisuje kako slijedi:

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava kaznit će: - obveznika podnošenja podataka - pravnu osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja koji su propisani posebnim propisom - obveznika podnošenja podataka - fizičku osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja koji su propisani posebnim propisom.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Na prekršajni postupak koje vodi porezno tijelo za prekršaje propisane stavcima 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona.

17.2. Dakle, razvidno je kako se kao prekršaj kažnjava pravnu i fizičku osobu koja na obrascu JOPPD u rokovima ne dostavi podatke.

17.3. Nadalje, članak 5. Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima propisuje kako slijedi: Na Obrascu JOPPD, koji se sastoji od stranice A i stranice B, čiji je oblik, sadržaj, rokovi te način dostavljanja propisan posebnim propisima, prikupljaju se podaci o podnositelju izvješća, obvezniku plaćanja, osiguranicima i stjecateljima primitaka, vrstama i iznosima primitaka, razdoblju za koje se obveza doprinosa obračunava ili primitak isplaćuje, obračunanim iznosima javnih davanja, te ostali podaci.

18. Dakle, iz svega proizlazi kako u konkretnom slučaju u činjeničnom supstratu, a kako se to stavlja na teret optuženicima nisu ispunjena obilježja kaznenog djela već se radi o prekršaju čije je kažnjavanje propisano i u nadležnosti porezne uprave, a kao što to svjedoči i sama svjedokinja JMJ, zaposlena u Poreznoj upravi Ispostava Zabok.

19. Obzirom se u činjeničnom supstratu, izmijenjenoj optužnici od 16. prosinca 2025. (list 215 spisa) optuženicima inkriminira da bi propustili obračunati, zadužiti i uplatiti obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje protivno blanketnim normama koje su već ranije izložene i koje je sud citirao i po člancima i po njihovom sadržaju, unatoč izostanku konkretnih blanketnih normi i preciznog činjeničnog supstrata, a u odnosu na propust optuženika uplate obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na ovom mjestu sud je dužan pozvati se na odredbu članka 449. Zakona o kaznenom postupku, a to je da se presuda može odnositi na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj optužnici. Nadalje, sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocijeni dijela, ali optuženika ne može proglasiti krivim za kazneno djelo teže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret.

19.1. U tom smislu, valja istaknuti kako sud nije bio ovlašten utvrđivati činjenice koje bi odstupale od činjeničnog supstrata kaznenog djela koje se optužnicom stavlja na teret u bitnijoj mjeri, dok je kogentnom normom propisana apsolutna zabrana donošenja presude za teže kazneno djelo od onog koje se stavlja na teret optuženiku.

19.2. Nastavno na navedeno, ističe se kako kazneno djelo iz članka 134. Kaznenog zakona, povreda prava iz socijalnog osiguranja predstavlja supsidijarno kazneno djelo, a čija se obilježja ostvaruju ako time nisu ispunjenja obilježja nekog drugog težeg kaznenog djela.

20. Sud smatra kako nije nepotrebno ponavljanje pa tako Zakon o mirovinskom osiguranju članak 117. stavak 1. propisuje kako se pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje priznanjem svojstva osiguranika, stavak 2. propisuje da svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa. Nadalje, članak 112. stavak 1. regulira rokove u kojima su obveznici dužni dostaviti podatke za vođenje matičnih evidencija pa tako sukladno stavku 1. točki 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. citiranog Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

20.1. Dakle, u konkretnom slučaju uskrata prava na mirovinsko osiguranje iscrpljuje se već propustom podnošenja prijave poslodavca Zavodu za mirovinsko osiguranje. U odnosu na kazneno djelo koje se stavlja na teret optuženicima utvrđeno je kako su sve osobe u inkriminiranom periodu osiguranici po osnovi obveznog mirovinskog osiguranja , doduše u različitim vremenskim periodima pri čemu je vrijeme njihova mirovinskog osiguranja pobliže već precizirano u točci 13.

21. U odnosu na inkriminirani propust optuženika da uplate obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje ističe se kako je kazneno djelo koje se stavlja optuženicima na teret supsidijarne naravi.

21.1. U odnosu na izraženu supsidijarnost te zauzeto pravno stajalište ovog suda, ističe se kako je člankom 132. Kaznenog zakona regulirano kazneno djelo neisplate plaće pri čemu se stavkom 6. pod plaćom u smislu citiranog članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.

21.2. Dakle, ukoliko bi državno odvjetništvo smatralo da je došlo do povrede prava oštećenika na način da je došlo do uskrate radnicima novčanih davanja po doprinosima iz plaće i na plaću njihovom neisplatom, a što uključuje i obvezne doprinose po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, tada bi se jedino moglo razmatrati počinjenje drugog kaznenog djela, koje je teže po zapriječenoj kaznenoj sankciji, a što sud vezan činjeničnim supstratom i već iznesenim pravnim okvirom nije bio ovlašten ispitivati.

22. Sudska praksa zauzela je stajalište kako bi kazneno djelo iz članka 134. Kaznenog zakona bilo počinjeno pod okolnostima kada poslodavac ne prijavi u zakonskim rokovima radnika i time mu propusti osigurati svojstvo osiguranika po osnovi obveznih osiguranja kako zdravstvenog osiguranja, tako mirovinskog osiguranja (u tom smislu presuda Županijskog suda u Zagrebu 5 Kž-1048/2021-7, po presudi Općinskog suda u Dubrovniku broj K-358/2020).

22.1. Dakle, smisao pravne norme je suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, a čime se neprijeporno uskraćuju radnicima prava iz kako mirovinskog tako i zdravstvenog osiguranja.

23. Zaključno, nepodnošenje JOPPD obrasca ne može se smatrati povredom koja bi predstavljala uskratu prava osiguranika po osnovi socijalnih osiguranja jer je razvidno kako su oštećenici bili osigurani kao osiguranici s osnove mirovinskog osiguranja dok se svaka neisplata doprinosa s osnova mirovinskog osiguranja ima razmatrati u smislu odredbe članka 132. KZ/11, a za koje kazneno djelo državno odvjetništvo ne podiže optužnicu, već to čini za supsidijarno kazneno djelo.

24. Sud se nije upuštao, a kao što je ranije navedeno u daljnju raščlambu izvedenih dokaza s obzirom na osnovu iz koje je donesena oslobađajuća presuda, međutim na ovom mjestu ukazuje se kako je I. optuženi JM bio direktor trgovačkog društva GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. od 4. lipnja 2021. do 23. svibnja 2023., dok je to prestao biti danom otvaranja stečajnog postupka 23. svibnja 2023., a II. optuženi OM od 5. rujna 2019. do 4. lipnja 2021. Ukoliko se razmatra činjenični supstrat na način na koji je postavljen to proizlazi da se inkriminirani periodi ne preklapaju, da nisu utemeljeni na podacima iz sudskog registra.

25. Dakle, da se sud i upustio u razmatranje izvedenih dokaza i ocjenu činjeničnog supstrata, donošenje osuđujuće presude ne bi bilo moguće jer I. okrivljeni JM nije mogao počiniti kazneno djelo koje mu se stavlja na teret jer se u optužnici navodi da bi kazneno djelo počinio kao direktor trgovačkog društva GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. od 8. travnja 2020. do 31. svibnja 2021. dok je iz sudskog registra razvidno kako je I. okrivljeni JM bio direktor u navedenom poduzeću od 4. lipnja 2021. pa do 23. svibnja 2023. kada je pokrenut stečaj, dakle razvidno je kako I. okrivljeni nije mogao počiniti kazneno djelo u vremenskom periodu za koje ga se tereti. Nadalje, II. okrivljeni OM nije mogao počiniti kazneno djelo koje mu se stavlja na teret jer se u optužnici navodi da bi kazneno djelo počinio kao direktor trgovačkog društva GRAĐEVINARSTVO SHOVEL AND WORK j.d.o.o. u vremenskom periodu od 1. lipnja 2021. do 31. srpnja 2023., dok je iz sudskog registra razvidno kako je II. okrivljeni OM bio direktor u navedenom poduzeću od 5. rujna 2019. do 4. lipnja 2021.

26. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci, a kako je donesena oslobađajuća presuda to je odlučeno kako troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračuna.

U Zlataru 31. ožujka 2026.

SUDAC

Saša Radojević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-376/2023

2. I. optuženi JM

3. II. optuženi OM

4. Branitelj II. optuženog AM