REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1174/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MR OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović u Zagrebu, protiv tuženika Zavarovalnica Sava - Podružnica Hrvatska, zavarovalna družba d.d. OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, kojeg zastupaju punomoćnici Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić u Ludbregu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1517/2025-2 od 4. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1239/2023-12 od 29. siječnja 2025., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1517/2025-2 od 4. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1239/2023-12 od 29. siječnja 2025. te postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Ako stranke u izjavi o namirenju, odnosno nagodbi, specificiraju koju vrstu imovinske štete je oštećena osoba pretrpjela, smatra li se da isplatom naknade štete po istoj izjavi o namirenju oštećena osoba nema pravo na naknadu imovinske štete po drugoj osnovi?
2. Obuhvaća li potpisana izjava o namirenju samo onu štetu koja je obuhvaćena odštetnim zahtjevom, kojim je pokrenut postupak mirnog rješenja spora, odnosno može li se izjava o namirenju odnositi na naknadu imovinske štete po osnovi izgubljene zarade i po osnovi uništenog mobilnog uređaja ako predlagateljica isto nije potraživala odštetnim zahtjevom?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25;
- dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da od odgovora na navedena pitanja ne ovisi ishod ovog spora.
4.1. Naime, predmet postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu štete i to imovinske štete po osnovi izgubljene zarade, kao i uništenog mobilnog uređaja. Iz postupka koji je proveden pred nižestupanjskim sudovima proizlazi da su stranke 20. ožujka 2023. potpisale Izjavu o namirenju kojom je tužiteljica izjavila da će isplatom štete utvrđene u točki II. nagodbe biti u cijelosti naknađena ukupna imovinska i neimovinska šteta koju trpi zbog štetnog događaja od 28. siječnja 2023. i odriče se bilo kakvih daljn jih potraživanja iz ovog štetnog događaja prema tuženiku. Stoga pravilno drugostupanjski sud navodi u pobijanoj odluci da je tužiteljici pritom prilikom sklapanja izvansudske nagodbe u trenutku potpisa izjave o namirenju od 20. ožujka 2023. bila poznata sva šteta koju je pretrpjela u štetnom događaju, a potpisom predmetne izjave o namirenju, odrekla se prema tuženiku svih daljnjih potraživanja.
4.2. Stoga neosnovano tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije polazi od pretpostavke da joj u trenutku sklapanja nagodbe nije bila poznata šteta koju potražuje u predmetnom postupku.
5. Upravo iz tog razloga su i odluke na koje se tužiteljica poziva kao na praksu suprotnu pobijanoj odluci neusporedive sa konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
6. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
