Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1763/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Generali osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 10840746604, zastupanog po punomoćniku Draženu Biliću odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika KZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Ovr-313/2018-81 od 14. listopada 2024., dana 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Ovr-313/2018-81 od 14. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Ovr-313/2018-81 od 14. listopada 2024. obustavljena je ovrha na pokretninama ovršenika.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija ovrhovoditelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjena materijalnog prava. Predlaže žalbu uvažiti i ukinuti pobijano rješenje, uz dosudu troška sastava žalbe.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem obustavio je ovrhu na pokretninama ovršenika pozivom na odredbu čl. 72. st. 2. Ovršnog zakona, utvrdivši da je na vanjskom uredovanju dana 9. rujna 2024. konstatirano da ovršenik nema svojih pokretnina, da ovrhovoditelj na tom ročištu nije tvrdio suprotno u vezi činjenica koje se pretpostavljaju oborivom pretpostavkom iz čl. 138. st. 4. Ovršnog zakona, da se stoga ima smatrati da je utvrđena činjenica da ovrhovoditelj nema pokretnima u svojem posjedu koje bi mogle biti predmetom ovrhe (čl. 138. st. 2. Ovršnog zakona), zbog čega zaključuje da je utvrđena činjenica da se na predloženom predmetu ovrhe (pokretninama) ovršenika ista ne može provesti.

5. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne može se za sada prihvatiti.

6. Odredbom članka 144. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., dalje OZ) propisano je da, ako se pri pljenidbi ne nađu pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, sud će ovrhu obustaviti.

7. Iz sadržaja zapisnika o pljenidbenom popisu i procjeni od 9. rujna 2024. na koje uredovanje je pristupio ovrhovoditelj i sudski ovršitelj, proizlazi da ovršenik nije zatečen na adresi u [adresa], a da se prema izjavi njegovog oca ovršenik nalazi na radu u Njemačkoj i da nema svojih pokretnina, nakon čega je ovrhovoditelj predložio novo uredovanje uz prisustvo bravara i policije.

8. Imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 138. st. 4. OZ-a prema kojoj se smatra da ovršeniku pripadaju pokretnine koje se nalaze na, ili u njegovoj nekretnini, odnosno u stanu u kojem stanuje, u pravu je žalitelj da je pobijano rješenje doneseno pogrešnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 72. st. OZ-a, jer se samo paušalne tvrdnje oca ovršenika da se ovršenik nalazi na radu u Njemačkoj i da nema pokretnina, iako je ovršenik prijavljen na toj adresi, bez stvarnog pregleda i sastavljanja pljenidbenog popisa, ne mogu prihvatiti.

9. Nastavno na navedeno, a u odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja kako je na vanjskom uredovanju 9. rujna 2024. morao zatražiti novo uredovanje uz prisustvo bravara i policije valja reći da je to točno, jer je prema sadržaju zapisnika o vanjskom uredovanju za zaključiti da se otac ovršenika protivio popisu pokretnina obzirom na njegovu tvrdnju da ovršenik radi u Njemačkoj i da nema pokretnina pa se očito radilo o situaciji u smislu odredbe čl. 144. st. 1. OZ-a.

10. Osim toga, prvostupanjski sud je izgubio iz vida pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 21. studenog 2018., prema kojemu sud u postupku ovrhe na pokretninama, nakon što pljenidba nije provedena iz razloga što nisu nađene pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, na temelju odredbe čl. 144. st. 4. OZ-a, neće rješenjem odmah obustaviti ovrhu, već treba ovrhovoditelju dopustiti da u roku od 2 mjeseca, sukladno odredbi čl. 5. st. 3. i 4. OZ-a, predloži novo sredstvo ovrhe i u tom slučaju nastaviti ovrhu sukladno novom rješenju o ovrsi na novom sredstvu, a tek u suprotnom, po proteku tog roka obustaviti pozivom na čl. 144. st. 4. OZ-a.

11. Dakle, sve kada bi i bili ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 144. st. 4. OZ-a prvostupanjski sud je u ovom postupku dužan odrediti rok od dva mjeseca ovrhovoditelju za predlaganje novog sredstva ovrhe pod prijetnjom obustave ovrhe i po proteku tog roka je pozivom na odredbu čl. 144. st. 4. OZ-a tek u slučaju ne postupanja ovrhovoditelja moguće obustaviti ovrhu, a što u konkretnom slučaju nije učinio.

12. Slijedom navedenog temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23.), u vezi čl. 21. st. 1. OZ, valjalo je uvažiti žalbu ovrhovoditelja, ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.

13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će u skladu s prijedlogom ovrhovoditelja odrediti pljenidbeni popis pokretnina ovršenika sukladno odredbi čl. 138. st. 1. OZ-a, koji se ima provesti odgovarajućom primjenom i ostalih odredbi koje se odnose na ovršnu radnju pljenidbe (čl. 136. st. 1. OZ-a) regulirane odredbama čl. 139. do čl. 144. OZ-a, pri čemu je u zapisniku potrebno točno navesti koje su pokretnine na adresi ovršenika zatečene i postoje li u vezi tih pokretnina prava koja sprječavaju ovrhu, sve u nazočnosti stranaka što propisuje odredba čl. 139. st. 2. OZ i što će sve predstavljati temelj za donošenje daljnjih zakonitih odluka u ovom postupku.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Sudac

Vlatka Paškvalin Bošković