Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-403/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Alen Nola, odvjetnik u Makarskoj, protiv protivnika osiguranja AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Češke Republike, s prebivalištem u: DI Č.P. 717/61, 568 02 SVITAVY, Lany, Češka Republika, s boravištem u [adresa]., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Ovr-40/2026-3 od dana 24. veljače 2026., dana 31. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Usvaja se žalba predlagatelja osiguranja i ukida se rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Ovr-40/2026-3 od dana 24. veljače 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i predlaže žalbu usvojiti.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

4. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a da bi sud odredio privremenu mjeru, prednje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

5. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je predlagatelj osiguranja temeljem iznesenih tvrdnji, koje su potkrijepljene ispravama - izvatkom iz ZK za predmetne nekretnine, ugovorom o kupoprodaji nekretnine iz 2002. te pokretanjem parničnog postupka stvarno pravne prirode (P-210/2026.) učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine pobliže izložene u zahtjevu.

6. Međutim, osnovana je tvrdnja žalitelja da zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove nenovčane tražbine osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, ne proizlazi iz dokaza koje je predlagatelj osiguranja priložio uz svoj prijedlog i predložio izvesti tijekom postupka za određivanje privremene mjere.

7. Naime, iz sadržaja prijedloga za osiguranje proizlazi da je predlagatelj osiguranja predložio izvođenje dokaza saslušanjem stranaka te je ujedno istaknuo da je protivnika osiguranja prijavio građevinskoj inspekciji, u kojem smislu je predložio podnošenje službenog upita Državnom inspektoratu - Služba za građevinske inspekcije odnosno komunalnom redarstvu općine [adresa], o podnesenim prijavama, koje dokaze je prvostupanjski sud ignorirao, pa kako je predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu naznačio da dostavljene fotografije prikazuju stanje izvedenih radova iz veljače 2026., dakle neposredno prije podnošenja prijedloga za osiguranje, a koje radove pobliže opisuje u prijedlogu za osiguranje, neovisno o tome što ih je protivnik osiguranja postupno izvodio i tijekom proljeća i u studenom 2025., prvostupanjski sud, na što osnovano u žalbi ukazuje predlagatelj, selektivno analizira dostavljene i predložene dokaze, te interpretira svoje potpuno pravno neutemeljene stavove da je predlagatelj osiguranja bio dužan prije obraćanja sudu pribaviti primjerice Uvjerenje / Potvrda o izlasku policijskih službenika na lice mjesta na intervenciju, kad je općepoznato da je uloga policije sprječavanje nasilja, a na uredovanjima policija susjede upućuje na rješavanje imovinskopravnih sporova sudskim putem, radi čega se, barem za sada, ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije dokazao subjektivnu opasnost te da, radi toga, u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja njegove nenovčane tražbine.

8. Kako zbog navedenih nedostataka pobijano rješenje nije moguće ispitati to je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju sadržajem žalbe upućuje predlagatelj osiguranja.

9. Stoga je valjalo temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

10. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će ukazano izvođenjem predloženih dokaza te ocjenom tih i dostavljenih dokaza ponovno odlučiti o vjerojatnosti postojanja druge od kumulativno propisanih pretpostavki.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ksenija Jakovčević