Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-654/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Matea Mimica Žarković i Branimir Žarković, odvjetnicima u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Denis Bajs, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević&Bajs d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1676/2022-21 od 14. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1676/2022-21 od 14. svibnja 2024., i sudi:
1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„I Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7. lipnja 2022. godine donesena od strane društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], a koja je izjavljena ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II Utvrđuje se da radni odnos između tužiteljice ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao radnice, s društvom ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], kao poslodavcem, nije prestao.
III Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], da vrati na rad tužiteljicu ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi obavljanja poslova radnog mjesta „Referent nabave I“ u roku od 15 dana.
2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.125,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. svibnja 2024. do isplate, kao neosnovan.
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, u roku 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
„I Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7. lipnja 2022. godine donesena od strane društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], a koja je izjavljena ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II Utvrđuje se da radni odnos između tužiteljice ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao radnice, s društvom ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], kao poslodavcem, nije prestao.
III Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta], da vrati na rad tužiteljicu ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi obavljanja poslova radnog mjesta „Referent nabave I“ u roku od 15 dana.
IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku, uključujući trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.
3. Žalba tuženika je osnovana.
4. U odgovoru na žalbu tuženika, tužiteljica poriče žalbene navode te predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.
5. U tijeku prvostupanjskog postupka je sud utvrdio sljedeće:
- da je tuženik donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga dana 7. lipnja 2022., da je tužiteljica u prekluzivnom roku podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koju tuženik nije odgovorio,
- da je u obrazloženju Odluke o otkazu u bitnome navedeno da je u skladu sa Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima vezano za utvrđeni kolektivni višak radnika, koji je trajao do 8. travnja 2022., a da su razlozi prestanka potrebe za radom obrazloženi tijekom savjetovanja i mogu se sažeti u centralizaciju tzv. Korporativnih funkcija odnosno korporativnih servisa, a novom organizacijom se prestaju obavljati korporativne funkcije u različitim organizacijskim jedinicama te se u njima u potpunosti ukida obavljanje poslova; da će se ti poslovi obavljati centralizirano unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva „Korporativni servisi“; da je tuženiku kao poslodavcu za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice [obrt] potrebno 22 izvršitelja srednje ili više stručne spreme te da je stoga tužiteljici potrebno otkazati Ugovor o radu kao višku (prekobrojan izvršitelj); da je bodovanje radnika izvršeno prema tablici kriterija, trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja, te dodatni kriterij branitelja; da radnik s najmanjim brojem bodova koji je popunio slobodna radna mjesta u navedenoj organizacijskoj jedinici (dakle, riječ je o minimalno 22 mjesta izvršitelja) ima 6 bodova (1 više od tužiteljice) te je u radnom odnosu kod tuženika proveo 3 godine, 10 mjeseci i 0 dana,
- da je dopisom tuženika od 29. prosinca 2021. zatraženo savjetovanje u vezi kolektivnog viška radnika, a u tijeku postupka je utvrđeno da je isto trajalo sve do 8. travnja 2022., a nakon provedenog savjetovanja dana 8. travnja 2022. obaviješten je Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji nije imao primjedbe na provedeni postupak kolektivnog viška,
- da iz navedenog dopisa tuženika od 29. prosinca 2021. proizlazi da je zbog korona virusa, obustave primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2019., sklapanja novog kolektivnog ugovora, negativnog trenda poslovanja, naplate obveznica, povećanih troškova na ime plaća i ostalih materijalnih prava radnika, potrebno poduzeti mjere organizacijskog, financijskog i operativnog restrukturiranja, a sve kako bi se smanjili gubici i poboljšala učinkovitost poslovanja. Organizacijski razlozi – postojeća organizacija korporativnih funkcija nije učinkovita, jer je ista decentralizirana, a za učinkovito poslovanje je potrebno da bude centralizirana kako bi opsluživala cjelokupno poslovanje od izvršnih funkcija pa sve do pojedinih organizacijskih jedinica. Prema postojećoj organizaciji isti, odnosno, identični poslovi obavljaju se u 12 različitih organizacijskih jedinica, što je neučinkovito i stvara povećane troškove. Ovaj organizacijski razlog odnosi se na ukidanje nepotrebnih organizacijskih jedinica koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, odnosno na potpuni prestanak obavljanja poslova korporativne funkcije u podružnicama, te formiranje nove organizacije unutar koje će se poslovi korporativnih funkcija obavljati centralizirano. Tako se u podružnicama ukidaju sve organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija, te se prestaju obavljati svi poslovi korporativnih funkcija, između ostalog, i poslovi odnosa s korisnicima. Organizacijske jedinice koje će se ukinuti u podružnicama navedene su u Pravilniku o izmjenama o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnika o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni poslovnom odlukom u Zagrebačkom holdingu i Odluci o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Gospodarski razlozi su nedostatni prihodi od poslovanja u odnosu na rashode, preveliki trošak poslovanja u odnosu na prihode, kontinuirani poslovni gubici tuženika 2020. i 2021., potreba za refinanciranjem obveznica, preveliki broj radnika u odnosu na prihode i nemogućnost osiguravanja financijske stabilnosti i održivosti poslovanja bez provedbe restrukturiranja,
- da je nesporno kako je tuženik u tijeku savjetovanja dostavio podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika, kao i da je tijekom postupka savjetovanja smanjen broj radnika koji su bili na listi, da su ponuđena mjesta u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u društvu (ukupno 280 mjesta); i to 29. prosinca 2021. tzv. Inicijalnu tablicu, dana 21. ožujka 2022. korigiranu tablicu i dana 8. travnja 2022. konačnu tablicu koja utvrđuje višak radnika,
- da je tuženik primijenio kriterije "trajanje radnog odnosa“ (raspon 1-3 boda), „dob radnika“ (raspon 1-3 boda), „obveze uzdržavanja“ (raspon 0-3 boda), kao i dodatni kriterij „Hrv. branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja“ (raspon 0-0,1 bod), te da se u slučaju jednakog broja bodova daje prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod poslodavca, čime se predmetni kriterij označava kao najznačajniji kriterij u donošenju odluke o višku radnika kojima će se otkazivati njihovi ugovori o radu,
- da je tužiteljica imala 5 bodova, s obzirom da je u radnom odnosu provela 15 godina, 0 mjeseci i 7 dana, te je dobila bodove na životnu dob, a nije imala obveze uzdržavanja,
- da je tužiteljica iskazala da je prije otkaza obavljala sve poslove u nabavi u odnosu na robu, usluge i radove, a naziv radnog mjesta je bio referent nabave I, da je pogođena otkazom, s obzirom da je u to vrijeme imala blizu 60 godina i velikih zdravstvenih problema jer je kronični kardiološki bolesnik, što je poslodavac znao, a ponuđene slobodne poslove koji su teški fizički poslovi kao npr. grobar, vozač kamiona i sl. ona zbog zdravstvene situacije niti ne bi mogla raditi; da su od njenih kolega ostali raditi mahom mlađi kolege, a ona je radila 16 godina kod tuženika,
- da je tužiteljica poslove svog radnog mjesta neovisno o stručnoj spremi obavljala efikasno i bez greške, da sada poslove njenog radnog mjesta obavlja u jednom djelu BJ, koja je obavljala poslove operative, a sada obavlja administrativne poslove koji su poslovi radnog mjesta tužiteljice jer i nadalje postoji potreba za poslovima tog radnog mjesta.
6. Sud prvog stupnja je zaključio da tuženik prije utvrđivanje viška radnika, sukladno zakonu i Kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding od 30. prosinca 2019. (dalje: KU) i to članka 167., koji kao preduvjet za utvrđivanje viška radnika predviđa sporazumno - dodatkom KU ugovoriti grupe složenosti poslova sa radnim mjestima, koeficijentu složenosti te dodacima za otežane uvjete rad, u slučaju reorganizacije, trebao prvo pristupiti takvom definiranju nove sistematizacije da bi se mogla provesti analiza i utvrditi transparentno postojanje viška radnika sa svim usporednim radnicima, odrediti koji su poslovi operativni, a koji administrativni, te konkretizirati radnike i podatke za utvrđivanje viška. Takva sistematizacija radnih mjesta, prema mišljenju prvostupanjskog suda, je potrebna kako bi se najprije utvrdilo koji točan broj izvršitelja predstavlja kolektivni višak, a po provođenju transparentnog utvrđivanja točnog broja izvršitelja na pojedinom radnom mjestu utvrditi koji radnici predstavljaju kolektivni višak na pojedinom radnom mjestu, a između svih usporedivih radnika provesti bodovanje.
7. Prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik postupio protivno zakonskim odredbama i odredbama članka 167. KU, jer nije prije utvrđivanja kolektivnog viška radnika sačinio sistematizaciju radnih mjesta, pa posljedično navedenom nije niti transparentno provedena usporedba svih radnika na istom radnom mjestu, nije utvrđen točan broj izvršitelja za pojedino radno mjesto, nije transparentno provedeno izmjena lista viška radnika, a što sve dovodi do nedopuštenosti otkaza tužiteljici.
8. Žalitelj u bitnome ističe da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke „ne navodi protivno kojim to zakonskim odredbama bi tuženik postupio što prije utvrđivanja kolektivnog viška radnika nije izradio sistematizaciju radnih mjesta, odnosno sud ne navodi koje to zakonske odredbe propisuju takvu obvezu tuženika“.
9. Također tuženik u žalbi navodi da takva obveza ne proizlazi niti iz odredbe čl. 167. KU na koji se prvostupanjski sud poziva, a u kojoj odredbi je propisano sljedeće: „Na temelju ovog Ugovora u roku od 90 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora sklopit će se dodaci ovog Ugovoru – prilozi koji će sadržavati grupe složenosti poslova s radnim mjestima, pojedinačne koeficijente složenosti poslova za ta radna mjesta te dodatke za otežane uvjete rada.
Do sklapanja dodatka ovom Ugovoru koji će sadržavati priloge iz stavka 1. ovog članka, primjenjuju se prilozi utvrđeni pravilnicima, odnosno drugim internim aktima poslodavca kojima je regulirano pitanje sistematizacije radnih mjesta u podružnicama te Direkciji poslodavca, a koji sadrže grupe složenosti poslova s radnim mjestima, pojedinačne koeficijente složenosti poslova za ta radna mjesta te dodatak za otežane uvjete rada.“
10. Žalbeni navodi tuženika su osnovani jer provođenje sistematizacije radnih mjesta zaista nije propisano kao preduvjet za provođenje postupka kolektivnog viška radnika, niti bi takva obveza tuženika proizlazila iz sadržaja citiranih odredbi KU.
11. U ovoj pravnoj stvari je tuženik, dokazima koje je predložio i koje je sud prvog stupnja proveo, dokazao kako je došlo do utvrđivanja kolektivnog viška na nivou cjelokupnog trgovačkog društva tuženika, u skladu s predviđenom i nakon toga provedenom reorganizacijom poslovanja kojom je tuženik centralizirao svoje poslovanje na način da je organizirao da se određeni poslovi koji su se do tada obavljali u različitim podružnicama obavljaju na jednom mjestu, a sve radi smanjenja troškova poslovanja i bolje učinkovitosti, uslijed čega je za obavljanje nekih poslova trebao manji broj izvršitelja nego što je to bilo ranije, odnosno zbog čega je, kao u konkretnom slučaju, došlo do toga da se ukinu određene organizacijske jedinice i radna mjesta u tim jedinicama te da je (iskaz svjedokinje ŠJL, list 525-529 spisa) savjetovanje o utvrđenju i zbrinjavanju kolektivnog viška provedeno u odnosu na sve sindikate koji su formirani kod tuženika.
12. Ovdje treba reći da je autonomno pravo poslodavca organizirati proces poslovanja na njemu optimalan način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice pa da posljedično navedenom ima pravo zbog gospodarskih i organizacijskih razloga centralizirati obavljanje određenih poslova na način da se prestaju obavljati poslovi „korporativnih servisa“ u podružnicama tuženika te uvesti samo jednu novu organizacijsku jedinicu naziva „Korporativni [obrt]“.
13. Odredbom čl. 115. st. 2. ("Narodne novine", br. 93/14, 12/17 i 98/19 – dalje: ZR) je propisano da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
14. U konkretnom slučaju je tuženik, prilikom donošenja pobijane Odluke o otkazu, postupio u skladu s navedenom zakonskom odredbom.
15. S obzirom da je po stavu ovog suda drugog stupnja tuženik dokazao da je za otkazivanje tužitelju imao opravdan razlog u smislu čl. 115. st. 1. t. 1. ZR-a te da je postupio u skladu s odredbama čl. 115. st. 2., čl. 127., čl. 150. i čl. 151. ZR-a, valjalo je preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev.
16. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
17. Budući da je donošenjem ove presude u sporu uspio tuženik, valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka te odbiti zahtjev tužiteljice za naknadu troška postupka, a prihvatiti zahtjev tuženika za naknadu troška u visini jednokratne nagrade (Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – "Narodne novine", br. 138/23 i 107/25) od 500,00 eura, uvećano za PDV po stopi od 25% u iznosu od 125,00 eura, što ukupno iznosi 625,00 eura.
Neosnovan je zahtjev tuženika za naknadu troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer tu sudsku pristojbu tuženik nije obvezan platiti u situaciji kada je uspio u sporu (čl. 4. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama, "Narodne novine", br. 118/18 i 51/23), dok je zahtjev za plaćanje sudske pristojbe u iznosu od 60,00 eura neodređen jer tuženik nije naveo na što se ista odnosi (zapisnik s ročišta od 27. ožujka 2024., list 532 spisa).
18. Kako je tuženik uspio u žalbenom postupku pripada mu pravo na naknadu troška sastava žalbe u zatraženom iznosu od 120,00 eura, uvećano za PDV u iznosu od 30,00 eura te trošak sudske pristojbe na žalbu u plaćenom iznosu od 53,09 eura (list 598 spisa), odnosno ukupno 203,09 eura.
19. Stoga je na temelju odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 166. 166. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u točkama II. i III. izreke.
20. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (točka IV izreke).
U Zagrebu 31. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavica Garac
