Republika Hrvatska
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Donjoj Stubici
Donja Stubica, Matenačka 3/I
Poslovni broj: Pp-1593/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sucu Jasni Pleško Grahovac, uz sudjelovanje Karoline Vrabec kao zapisničara, rješavajući povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-8 od 1. srpnja 2025., protiv I.okivljene pravne osobe Frajman gradnja d.o.o. i II. okrivljenog SK, branjenih po odvjetnici Mariji Beber iz Oroslavja, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. točke 3. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) i čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj: 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25) , nakon održanih glavnih rasprava 3. ožujka 2026. i 26. ožujka 2026. u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i tužitelja, te javne objave presude 31. ožujka 2026. u odsutnosti stranaka, na temelju čl. 179. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22 dalje: PZ), dana 31. ožujka 2026. objavio i
p r e s u d i o j e
I. okrivljena pravna osoba Frajman Gradnja d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB:45330028478, MBS:, koju je ovlašten zastupati pojedinačno i samostalno samo osnivač i direktor SK, nekažnjavana - kao pravna osoba,
i
II.okrivljena odgovorna osoba SK, sin S, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], direktor i odgovorna osoba I. okrivljene pravne osobe Frajman Gradnja d.o.o., državljanin RH, nekažnjavan,
k r i v i s u
jer na temelju cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno sastavljenih zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Frajman Gradnja d.o.o., [adresa], od 17. lipnja 2025., izjave svjedoka stranih radnika, izjave odgovorne osobe dane na zapisnik, te uvida u radno pravnu dokumentaciju i službene evidencije MUP-a i HZMO-a, utvrđeno :
1. da je kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a da okrivljeni sa istim radnicima prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu, niti su im prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, iako su navedeni radnici obavljali poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, okrivljeni su s radnikom SKNŠ ugovor bili dužni sklopiti 2. svibnja 2025., a s radnikom IKNŠ **.**.2025.
2. da su kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a da okrivljeni nisu za iste radnike u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje područnom uredu Krapina, odnosno mjesno nadležnoj ispostavi, što su bili dužni jer su prethodno imenovani radnici obavljali poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 4. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to najkasnije osam dana od početka rada, radnika SKNŠ bili su dužni prijaviti zaključno s danom 10. svibnja 2025., a radnika IKNŠ bili su dužni prijaviti zaključno s danom 23. lipnja 2025.
čime su počinili prekršaje:
djelom pod 1. iz čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu,
djelom pod 2. iz čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
pa im se temeljem navedenih propisa i primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I.okrivljenoj pravnoj osobi Frajman Gradnja d.o.o.:
za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 6.000,00 eura,
za djelo pod 2. novčana kazna u iznosu od 6.000,00 eura,
odnosno, ukupna novčana kazna u iznosu od 12.000,00 (dvanaesttisuća) eura.
II.okrivljenoj odgovornoj osobi SK:
za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 600,00 eura,
za djelo pod 2. novčana kazna u iznosu od 600,00 eura,
odnosno, ukupna novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisućudvjesto) eura.
II. Okrivljenici su navedene novčane kazne dužni platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene kazne, tj. I. okrivljena pravna osoba iznos od 8.000,00 (osamtisuća) eura, a II. okrivljena odgovorna osoba iznos od 800,00 (osamsto) eura, smatrati će se da su novčane kazne u cijelosti platili, u protivnom će se puni iznos novčane kazne naplatiti ovrhom na novčanim sredstvima okrivljenika sukladno čl. 152. st. 4. Prekršajnog zakona ili zamijeniti sukladno čl. 34. istoga zakona.
III. Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su u istom roku kao i kaznu dužni platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura – svaki pojedinačno, u protivnom će se isti naplatiti ovrhom na novčanim sredstvima okrivljenika sukladno čl. 152. st. 4. Prekršajnog zakona.
IV.Na temelju čl. 181. t. 4. Prekršajnog zakona, protiv I. okrivljene pravne osobe Franjman Gradnja d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe SK
odbija se optužba
da je na temelju cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno sastavljenih zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Frajman Gradnja d.o.o., [adresa], od 17. lipnja 2025., izjave svjedoka stranih radnika, izjave odgovorne osobe dane na zapisnik, te uvida u radno pravnu dokumentaciju i službene evidencije MUP-a i HZMO-a, utvrđeno
3. da su kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj],a da ih okrivljeni nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko područnom uredu Zabok, odnosno mjesno nadležnoj ispostavi, što da su bili dužni jer su prethodno imenovani radnici obavljali poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 4. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to najkasnije prije početka rada, radnika SKNŠ da su bili dužni prijaviti zaključno s danom 2. svibnja 2025., a radnika IKNŠ da su bili dužni prijaviti zaključno s danom 16. lipnja 2025.
4. da su kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje strani državljani Egipta, a da isti nisu imali izdanu valjanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
čime da su počinili prekršaje:
djelom pod 3. iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, djelom pod 4. iz čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 5. Zakona o strancima.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je ovome sudu optužni prijedlog protiv I. okrivljene pravne osobe Frajman gradnja d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe SK, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su ovome sudu 29. siječnja 2026. dostavili podnesak kojim obavještavaju sud da su za zastupanje u ovom postupku opunomoćili kao braniteljicu Mariju Beber, odvjetnicu iz Oroslavja, A. Gredičaka 12A te u prilogu dostavili punomoći za zastupanje i predložili da se sva pismena dostavljaju na adresu sjedišta punomoćnika ili putem e [adresa elektroničke pošte].
3. Sud je odredio glavnu raspravu za 3. ožujka 2026. na koju okrivljenici niti predstavnik ovlaštenog tužitelja nisu pristupili, već su okrivljenici u spis putem braniteljice Marije Beber dostavili pisane obrane.
4. Braniteljica okrivljenika Marija Beber izjavila je da se okrivljenici ne smatraju krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret prvenstveno stoga što se iz optužnog akta ne vidi protupravnost postupanja pravne i odgovorne osobe koja bi za sobom povlačila prekršajnu odgovornost, a što da je detaljnije opisano u točki 2. pisane obrane koju su okrivljenici predali sudu te predlaže da sud pročita u cijelosti pisanu obranu i da izvrši uvid u dokumentaciju koja je u privitku pisane obrane.
5. U dokaznom postupku sud je pročitao podnesak od 3. ožujka 2026. i pisanu obranu okrivljenika (list 26-36 spisa) te izvršio uvid u privitke uz pisanu obranu, tj. Potvrde Zagrebačke banke o provedenom nalogu za plaćanju od 17.6.2025. i 30.6.2025., Rješenje tužitelja od 23.6.2025. o ukidanju usmenog rješenja od 17.6.2025. te Rješenje od 23.6.2025. s nalogom za uplatu ukupnog iznosa od 5.300,00 eura u korist državnog proračuna RH za svakog neprijavljenog radnika, Obrasce o plaćenim doprinosima za razdoblje neprijavljenog rada te obrasce HZMIO eM-1P, eM-2P za svakog radnika (list 37-49 spisa). Nadalje, izvršio je uvid u dokumentaciju koja prileži sudskom spisu, tj. Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Klasa: UP/I-116- 02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-1 od 17. lipnja 2025. (list 4-11 spisa), Obavijest počiniteljima prekršaja, Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-4 od 17. lipnja 2025 (list 12-13 spisa), potvrdu iz prekršajne evidencije za I. okr. pravnu osobu (list 15-16 spisa), potvrdu iz prekršajne evidencije za II. okr. odgovornu osobu (list 17-18 spisa), Izvadak iz sudskog registra za I. okr. pravnu osobu (list 19-22 spisa). te izvršio uvid u punomoći odvjetnici Mariji Beber za zastupanje u ovom prekršajnom postupku (list 24-25 spisa), pročitao podnesak okrivljenika dostavljen ovome sudu 23. ožujka 2026. (list 53-54 spisa) te presudu VPS-a RH, Broj: Ppž- 4363/2023 i tri presude Općinskog suda u Varaždinu Pp-1259/2025, Pp-1130/2023 i Pp-616/2025 (list 55-74 spisa).
6. Okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani predložili da ih se sukladno čl. 182. t. 1. PZ-a oslobodi optužbe budući da djela koja im se stavljaju na teret optužnim prijedlogom nisu prekršaji. Naime, tužitelj je protiv suokrivljenika podnio Optužni prijedlog kojim se suokrivljenike tereti da bi počinili djelo prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima, na način opisan u optužnom prijedlogu. Zaključuju da djelo za koje se suokrivljeni terete po propisu nije prekršaj jer u istom nije navedeno u kojem svojstvu bi suokrivljeni počinili prekršaj. Naveli su da terećene prekršaje može počiniti isključivo pravna osoba kao poslodavac (članak 229. stavak 1. točka 3.) i odgovorna osoba (članak 229. stavak 2. u vezi stavka 1. točke 3. Zakona o radu), poslodavac, obveznik plaćanja doprinosa i odgovorna osoba (172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. u vezi stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju), pravna i odgovorna osoba (članak 150. stavak 1. i stavak 2. u vezi stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju), poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi (članak 247. stavak 2. točka 1. i stavak 5. u vezi stavka 1. Zakona o strancima) iz čega proizlazi da je svojstvo suokrivljenika bitno obilježje prekršaja za koji se suokrivljeni terete. Budući da u Optužnom prijedlogu, činjeničnom opisu djela nije navedeno u kojem svojstvu su suokrivljeni počinili prekršaj, to nisu navedene odlučne činjenice koje čine zakonsko obilježje prekršaja iz naprijed navedenih članaka. Naveli su da je naznaka svojstva suokrivljenika bitan dio djela prekršaja za koji se suokrivljenici terete te se činjenični opis kako je naveden u optužnom prijedlogu ne može podvesti pod zakonski opis djela terećenih prekršaja na način opisanih u izreci. Kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja te u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj. Slijedom navedenog, kako je činjenični opis jela u Optužnom prijedlogu nedostatan, okrivljenici ističu da nema elemenata inkriminiranih prekršaja te je suokrivljenike za predmetno djelo prekršaja potrebno osloboditi od optužbe čl. 182. t. 1. PZ-a. Podredno, ako sud ne bi donio odluku na način kako je to predloženo u ovoj obrani te bi ponašanje okrivljenika okarakterizirao kao prekršaj, okrivljenici su naveli da su naknadno ispunili moguće propisane obveze zbog kojih je pokrenut postupak i to odmah po primitku zapisnika od 17.6.2025. S obzirom na dosadašnju neosuđivanost okrivljenika za ovakve vrste prekršaja, kao i za prekršaje bilo koje druge vrste, okrivljenici su predložili da ih se sukladno odredbi čl. 38. PZ-a oslobodi od kazne, odnosno da se prilikom eventualne odmjere kazne primijeni odredba čl. 37. PZ-a o izricanju kazne manje od propisane. Naveli su da je I-okrivljenik, temeljem Usmenog rješenja tužitelja navedenog u zapisniku od 17.6.2025., a sukladno čl. 240. Zakona o strancima, vezano za privremenu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti na gradilištu radi toga što su na gradilištu radnici strani državljani treće zemlje bez izdane važeće dozvole za boravak i rad, uplatio iznos od 7.963,36 eura. Odnosno, I-okrivljenik je za svakog radnika uplatio iznos od 3.981,68 eura u korist Državnog proračuna RH dana 17.6.2025. Navedenom u prilog, dostavili su potvrdu o provedenom nalogu za plaćanje od 17.6.2025.. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, tužitelj je dana 23.6.2025. donio Rješenje, Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-5 kojim je ukinuo Usmeno rješenje od 17.6.2025. budući da je I-okrivljenik postupio sukladno čl. 240. st. 3. Zakona o strancima i odmah po izrečenom Usmenom rješenju izvršio uplatu od po 3.981,68 eura. Nadalje, I-okrivljenik je dana 30.6.2025. uplatio iznos od 5.300,00 eura u korist Državnog proračuna RH temeljem čl. 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te je izvršio prijavu radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i izvršio uplatu plaća radnicima sukladno zakonu i to za g. I od 2.5.2025. do 17.6.2025., a za g. Ć od 16.6.2025. do 17.6.2025. Imajući u vidu sve navedeno, okrivljenici navode da nikada nisu imali namjeru počiniti bilo kakav prekršaj, da do sada nisu nikada prekršajno ili na drugi način kažnjavani te da u svom poslovanju uvijek pokušavaju postupati u najboljem interesu radnika i klijenta. Ističu da se u konkretnom slučaju radilo o izdvojenom slučaju, iznimci, radi koje žale te su platili sve kazne koje im je tužitelj odredio, postupili sukladno nalozima tužitelja iz dostavljenih rješenja, isplatili radnicima potrebna primanja na zakonit način, a sve da bi se suzbila bilo kakva šteta po radnika, a pogotovo po Državni proračun. S obzirom na sve prethodno navedeno, smatraju da se kod njih opisanim plaćanjima već postigla svrha kažnjavanja te da su navedenim postupanjem i izvršenim plaćanjima plaća te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, smanjene štetne posljedice eventualnih prekršaja. U odnosu na primjenu odredbi Zakona o strancima, kao i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, okrivljenici su istaknuli da njihov modus operandi nije iskorištavanje radnika niti neprijavljivanje rada. I-okrivljenik ima stalnu potrebu za radnicima, no radi općepoznate situacije s nedostatkom radne snage, ponekad koristi usluge stranih radnika. Također su naveli da se protiv okrivljenika pred naslovnim sudom vodi postupak pokrenut po istom tužitelju radi prekršaja iz čl. 108. st. 7. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po čl. 172. st. .2. t. 2. i st. 3. istog članka Zakona, jer su četiri radnika državljane Egipta u matičnoj evidenciji HZMO unijeli kao hrvatske državljane pod oznakom osnove osiguranja 01, umjesto kao državljane treće zemlje pod oznakom osnove osiguranja 37. Dana 2. srpnja 2025. donesena je presuda naslovnog suda u korist okrivljenika, broj Pp-405/2025. Međutim, ista nije pravomoćna radi žalbenog postupka, no ističu da je 1.7.2025. na snagu stupio novi ZMO725 (NN 96/25), a temeljem kojeg ZMO/25 ne postoji prekršaj radi unosa netočnih podataka u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju. Prekršajnim zakonom je propisano da će se donijeti presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj (čl. 182. PZ). Člankom 2. st. 1., 2. i 3. PZ propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen. Ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Ako se u slučajevima iz stavka 2. ovog članka izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji. Budući da ZMO /25 nigdje ne propisuje kao prekršaj "unos netočnih podataka u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju", okrivljenici navode da ne postoji kako pravni kontinuitet prekršaja koji bi se mogao ispitati, tako niti sam prekršaj radi kojeg je ovaj postupak pokrenut. Slijedom navedenog, okrivljenici navode da se raniji postupak protiv njih vodi radi djela koje uopće nije prekršaj, a da se okrivljenici zbog navedenog postupka nalaze u nezavidnoj situaciji radi koje im nedvojbeno nastaje šteta. Naime, upravo radi prethodno opisanog postupka, a za djelo koje uopće nije prekršaj, I-okrivljenik je okarakteriziran kao da je poslodavac koji ne prijavljuje radnike, odnosno ne isplaćuje plaće pa mu je onemogućeno uopće ishoditi dozvole za boravak i rad za radnike i produljiti dozvole za boravak i rad onih radnika koji temeljem svih važećih propisa rade kod I-okrivljenika već godinama. Da presumpcija nevinosti u konkretnom slučaju nije primjenjiva, vidljivo je i iz ponašanja tužitelja koji se u ovom postupku prema okrivljenicima ponaša kao da su osuđivani iz područja neprijavljenog rada, a što nikako nije slučaj. Iz navedenog razloga I-okrivljenik, iako je imao najbolju namjeru riješiti radnopravni status i za prethodno dvoje radnika, isto mu je onemogućeno upravo radi vođenja predmetnog postupka, a u kojem je nedvojbeno utvrđeno da svi radnici imaju potrebne dozvole i prijavljeni su sukladno zakonu na osiguranja, dok su, isključivo radi omaške u postupku knjigovođe prilikom prijave, bili prijavljeni pod pogrešnom šifrom, a što danas ne predstavlja prekršaj. Zaključno, zamolili su sud da uzme u obzir nedostatak bilo kakve namjere okrivljenika za počinjenje prekršaja, a ukoliko bi se ponašanje okrivljenika okarakteriziralo kao prekršaj, smatraju da se opisanim prekršajem nisu ostvarili zakonski uvjeti za izricanje novčane kazne, odnosno da se ista može izreći u minimalnom iznosu sukladno odredbama Prekršajnog zakona.
7. Braniteljica okrivljenika u završnoj riječi je izjavila da su okrivljenici neosuđivani te kao takvi nisu imali nikakvu namjeru počiniti bilo kakav prekršaj ili na bilo koji način svojim radnjama postupati protivno pravnom poretku RH. Istaknula je da su okrivljenici poduzeli sve radnje kako je to naloženo usmenim rješenjem ovlaštenog tužitelja te kasnijim rješenjem ovlaštenog tužitelja ne bi li ispunili sve obveze koje ih navodno terete i time umanjili bilo kakvu posljedicu eventualnih prekršaja. U odnosu na konkretan optužni akt, istaknula je da djela koja im se stavljaju na teret optužnim aktom nisu prekršaji budući da nema elemenata inkriminiranog prekršaja te predlažu da ih se slijedom toga oslobodi optužbe, a podredno s obzirom da su učinili sve kako bi umanjili eventualne negativne posljedice prekršaja i izostanak bilo kakve namjere za počinjenje prekršaja, predlažu da ih se oslobodi kazne. Isto tako posebno se navodi da se optužni akt odnosi na jednog radnika koji je kod okrivljenika proveo jedan dan pa posebno u odnosu na tog radnika nisu ostvarena obilježja prekršaja kako je to navedeno u optužnom aktu i odluku prepuštaju sudu.
8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je na temelju čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona utvrdio da je činjenično stanje dovoljno i točno utvrđeno za donošenje pravilne i na zakonu osnovane presude.
9. Nedvojbeno je da je kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a da okrivljeni sa istim radnicima prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu, niti su im prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, iako su navedeni radnici obavljali poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, okrivljeni su s radnikom SKNŠ ugovor bili dužni sklopiti 2. svibnja 2025., a s radnikom IKNŠ **.**.2025., te da su kod okrivljenih, u periodu od 2. svibnja 2025. do 17. lipnja 2025. na poslovima tesara i fasadera u Pregradi, Stjepana Radića 38, radio radnik SKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a 16. i 17. lipnja 2025. na poslovima zidara u Pregradi, Stjepana Radića 38, radnik IKNŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a da okrivljeni nisu za iste radnike u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje područnom uredu Krapina, odnosno mjesno nadležnoj ispostavi, što su bili dužni jer su prethodno imenovani radnici obavljali poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 4. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to najkasnije osam dana od početka rada, radnika SKNŠ bili su dužni prijaviti zaključno s danom 10. svibnja 2025., a radnika IKNŠ bili su dužni prijaviti zaključno s danom 23. lipnja 2025. Dakle, nedvojbeno je da su počinili prekršaje iz t. 1. i 2. izreke ove presude.
10. Odredba čl. 229. st. 1. t. 3. Zakona o radu propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), a u stavku 2. istoga članka i zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
11. Odredbom čl. 150. st. 1. t. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od odam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi koji se stječe ili prestaje status osigurane osobe (čl. 120. st. 4.), a u stavku 2. da će se novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kazniti fizička osoba za prekršaje iz st. 1.
12. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika da u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden bitni element, tj. svojstvo okrivljenika u odnosu na prekršaje koji im se stavljaju na teret, pa da djela nisu prekršaji. Naime, iako u činjeničnom opisu nije izrijekom navedeno da je I. okrivljena pravna osoba poslodavac, a II. okrivljeni odgovorna osoba poslodavca, navedeno je da su kod okrivljenih radili strani radnici, iz čega upravo proizlazi njihovo svojstvo poslodavca i odgovorne osobe poslodavca. Radni odnos podrazumijeva da poslodavac koristi rad radnika, a radnik da radi u ime i za račun poslodavca. Stoga nema uvjeta da se okrivljenike oslobodi od optužbe za prekršaj iz t. 1. i 2. izreke ove presude temeljem čl. 181. t. 1. PZ-a kako to predlažu okrivljenici.
13. Odlučujući o primjeni vrste i mjere kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz čl. 36. PZ-a, imajući na kraju u vidu stupanj krivnje, ranije ponašanje počinitelja i njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, kao i sudsku praksu pri sankcioniranju ovakvih prekršaja. Naime, okrivljena tvrtka i odgovorna osoba nisu do sada kažnjavane, pa se logično može smatrati da se u konkretnim povredama prava iz radnog odnosa radilo o izoliranom slučaju. Također je kao olakšavajuće uzeto naknadno ispunjenje propisanih obveza, tj. da su s dvojicom stranih radnika naknadno na propisani način zasnovali radni odnos te ih prijavili na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a ujedno uz isplatu plaća uplatili i propisane doprinose za ova obvezna osiguranja. Stoga je ocijenjeno opravdanim okrivljenoj pravnoj osobi izreći ublažene novčane kazne kako izricanjem propisanih kazni ne bi bila dovedena u pitanje njezina opstojnost i pravodobno ispunjavanje radnopravnih obveza prema radnicima, te uplata poreza i doprinosa nadležnim državnim tijelima. Također je ocijenjeno opravdanim ublažiti propisane novčane kazne i II. okrivljenoj odgovornoj osobi jer je u konačnici ispunio propisane obveze te iskazao svijest i izrazio žaljenje zbog počinjenih prekršaja i do sada nije kažnjavan. Sud je utvrdio da će se ovim ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, uvažavajući opću svrhu prekršajno pravnih sankcija, te izraziti društveni prijekor zbog učinjenog prekršaja, utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje vezane uz poslovanje svojih tvrtki.
14. Na temelju čl. 152 st. 3. PZ-a valjalo je okrivljenike upozoriti da ako u roku za plaćanje novčane kazne, a koji je rok određen u izreci presude, plate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da su novčane kazne u cijelosti plaćene.
15. Troškovi postupka dosuđeni su okrivljenicima u paušalnom iznosu na temelju zakonskih propisa citiranih u izreci ove presude, a prilikom njihovog odmjeravanja vođeno je računa o trajanju i složenosti postupka.
16. Na temelju propisa citiranog u izreci ove presude, protiv okrivljenika je za prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima optužba odbijena jer su u upravnim postupcima po nalogu inspekcije rada pravomoćno kažnjeni zbog počinjenja istih i platili izrečene kazne. Naime, po Rješenju, Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-6 od 23. lipnja 2025., I. okrivljenom poslodavcu naloženo je da uplati 5.300,00 eura (po 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika) u Državni proračun RH, što je I. okrivljena tvrtka i učinila uplatom 30. lipnja 2025. godine. Također su odmah 17. lipnja 2025. nakon izdavanja usmenog rješenja u Zapisniku, Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02-04-11-25-1, uplatili iznos od 7.963,36 eura (po 3.981,68 eura za svakog radnika) zbog zatečena dva strana radnika koji nisu imali izdane dozvole za boravak i rad u RH kod nadziranog poslodavca. Iz navedenog razloga tužitelj je 23. lipnja 2025. po službenoj dužnosti donio rješenje Klasa: UP/I-116-02/25-01/252, Urbroj: 443-02- 04-11-25-2 o ukidanju usmeno izrečenog gornjeg rješenja. Obzirom da se u smislu odredaba čl. 181. t. 4. PZ-a radi o presuđenoj stvari, sud je odbio optužbu za prekršaj iz t. 3. i 4. izreke ove presude, kako ne bi došlo do povrede pravnog načela "ne bis in idem".
17. Temeljem naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Donjoj Stubici, 31. ožujka 2026.
Zapisničar
Sudac
Karolina Vrabec
Jasna Pleško Grahovac
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog Općinskog suda u 2 istovjetna pisana primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Dostaviti:
1. Okrivljena pravna osoba: Frajman gradnja d.o.o., [adresa]
2. Okrivljena odgovorna osoba: SK, [adresa]
3. Odvjetnica Marija Beber, Oroslavje, Ul. A. Gredičaka 12A
4. Tužitelj: Državni inspektorat, Varaždin, A. Opolski 2
5. Arhiv
