REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-523/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari tužiteljice Hrvatske radiotelevizije, javne ustanove, Zagreb, Prisavlje 3, OIB 68419124305, koju zastupa punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene NG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-1253/2025-11 od 3. veljače 2026., 31. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-1253/2025-11 od 3. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijeni su prigovori tužiteljice od 16. prosinca 2025. i potvrđena su rješenja o pristojbi poslovni broj Pl-1253/2025-8 od 12. prosinca 2025. (točka I. izreke) i poslovni broj Pl-1253/2025-7 od 12. prosinca 2025. (točka II. izreke).
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je izreka odluke kontradiktorna s obrazloženjem. Osporava zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica, iako ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu, nema status osobe s javnim ovlastima u postupcima naplate pristojbe, jer djeluje kao subjekt privatnog prava u odnosu s korisnicima. Predlaže uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i utvrditi da je tužiteljica oslobođena plaćanja sudske pristojbe.
3. Žalba tužiteljice je neosnovana.
4. Rješenjem suda prvog stupnja odbijeni su kao neosnovani prigovori tužiteljice na rješenja suda prvog stupnja za plaćanje sudske pristojbe za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 eura i za rješenje o izdavanju platnog naloga u iznosu od 6,64 eura, s obrazloženjem da tužiteljica nije oslobođena plaćanja sudskih pristojbi u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. točke 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/2018. i 51/2023.; dalje: ZSP), jer u postupku naplate RTV pristojbe ne nastupa kao osoba u obavljanju javnih ovlasti, već kao pružatelj javne usluge spram tuženice s kojom tvrdi da je u ugovornom odnosu.
5. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.
– ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP-a.
6. Nije počinjena ni bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer je rješenje valjano obrazloženo i neproturječno.
7. Predmetni postupak se vodi radi naplate neplaćene mjesečne pristojbe.
8. Prema odredbi članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP-a od plaćanja pristojbi oslobođeni su osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.
8.1. Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“ broj 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018.,114/2022., 20/2023. i 18/2024.; dalje: Zakon o HRT) propisano je da je Hrvatska radiotelevizija pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju tim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
8.2. Člankom 6. stavkom 1. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ broj 76/1993., 29/1997., 47/1999., 35/2008., 127/2019. i 151/2022.) propisano je da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba.
9. U skladu s navedenim zakonskim odredbama, tužiteljica je pravna osoba koja obavlja javne usluge. Dok javna ovlast podrazumijeva obavljanje određenog oblika javne vlasti, smisao javnih usluga je pružanje djelatnosti koje su od interesa za zajednicu.
9.1. Javne usluge koje obavlja tužiteljica su propisane odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o HRT-u pa je tako djelatnost Hrvatske radiotelevizije proizvodnja radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga. U toj zakonskoj definiciji kao javna usluga nije navedena naplata mjesečne pristojbe.
10. Tužiteljica, iako ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu odnosno pruža javne usluge, nema status pravne osobe s javnim ovlastima pa se na nju ne primjenjuje članak 11. stavak 1. točka 2. ZSP-a.
11. Osim toga, čak i kad bi se smatralo da se pojmovi „javne usluge“ i „javne ovlasti“ sadržajno podudaraju, naplata mjesečne pristojbe nije zakonom predviđena kao javna usluga koju obavlja tužiteljica, već predstavlja prihod kojim tužiteljica financira svoju djelatnost.
12. Budući da tužiteljica u postupcima za naplatu mjesečne pristojbe ne obavlja javne ovlasti, ona nije po zakonu oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi. Pri tome se ističe da neosnovano tužiteljica navodi da ne obavlja svoju djelatnost na temelju ugovornog odnosa, jer se naplata pristojbe temelji na ugovornom odnosu tužiteljice i korisnika njenih usluga (vlasnika prijemnika) s obzirom na to da činjenicom posjedovanja prijamnika korisnik usluge tužiteljice pristupanjem ulazi u ugovorni odnos s tužiteljicom.
13. I iz zaključka sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV-87/2022-6 od 11. studenoga 2022. proizlazi da su pravne osobe koje obavljaju djelatnost pružanja vodnih usluga te usluga sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada dužne podmiriti sudske pristojbe, jer te usluge obavljaju kao subjekti privatnog prava, pa se navedeni zaključak odnosi i na žaliteljicu koja, iako je javna ustanova, s korisnicima svojih usluga, potrošačima, nastupa kao subjekt privatnog prava.
14. Radi svega navedenog, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovane prigovore tužiteljice na rješenja o pristojbi, u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZSP-a. Žalbu tužiteljice je stoga valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, na temelju članka 380. stavka 2. ZPP-a.
U Puli 31. ožujka 2026.
Sutkinja
Iva Kancijanić