Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1760/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice TG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom boravišta u [adresa] B, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni Trg 1 a, Zadar, OIB: 09933651854, uz sudjelovanje AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao umješača na strani tuženika, zastupanog po punomoćniku ..., odvjetniku u Zadru, radi brisanja uknjižbe vlasništva i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-13/2018-33 od 31. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-13/2018-33 od 31. listopada 2022. u točki I. i II. izreke u dijelu kojim je tužiteljica obvezana umješaču naknaditi parnični trošak.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: "Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-21203/2017 od 24. studenog 2017. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje je donijeto temeljem odluke Grada Zadra, Klasa: 340-01/14-01/501 od 12. lipnja 2017. i prijavnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 93206/17-02/983 od 20. travnja 2017. prema kojem zemljišno- knjižnom stanju je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao [adresa] (odvojak), površine 313 m2, te se nalaže uspostava ranijeg zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe odluke Grada Zadra, Klasa: 340-01/14-01/501 od 12. lipnja 2017. i prijavnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 932-06/17-02/983 od 20. travnja 2017., kao i poništavanje provedbe prijavnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 932-06/17-02/983 od 20. travnja 2017. temeljem kojeg je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 45m2 označen likom i slovima J-K-A-F-H-I-J i obojen žutom bojom te prikazan na skici sudskog očevida kao sastavnim dijelom nalaza i mišljenja vještaka Ivana Marinovića od 29. listopada 2021. te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 35 m2 označen likom i slovima A -B-C-F- A i obojen crvenom šrafurom te prikazan na skici sudskog očevida kao sastavnim dijelom nalaza i mišljenja vještaka Ivana Marinovića od 29. listopada 2021. pripojen čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao [adresa] (odvojak), površine 313 m2, upisane kao vlasništvo Grada Zadra za cijelo i to kao nerazvrstana cesta te upis čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ..., površine 38 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ..., površine 59 m2 u korist tužiteljice za cijelo. U točki II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi umješaču AG parnični trošak u iznosu od 564,07 eur dok je u preostalom dijelu odbijen kao neosnovan zahtjev umješača za naknadu parničnog troška.

2. Protiv točke I. i dosuđujućeg dijela točke II. izreke navedene presude žalbu podnosi tužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19 dalje ZPP).

3. Sadržajem žalbe u bitnome smatra pogrešnim utvrđenje prvostupanjskog suda kako prijeporna nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu budući je prijepor prekriven makadamom pa tužiteljica smatra da prijepor po svojim karakteristikama nema svojstvo nerazvrstane ceste budući nije afaltiran, nema javnu rasvjetu, kolnik, nogostup i dr. niti se koristi od strane neograničenog broja korisnika već se prijeporom koriste samo vlasnici okolnih kuća radi pristupa do svojih nekretnina a ne svi i svatko vozilima i pješke.

4. Slijedom naprijed iznijetih žalbenih navoda a smatrajući da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP-a te da je prvostupanjski sud rješenjem od 2. kolovoza 2018. protiv kojeg posebna žalba nije dopuštana pogrešno dopustio miješanje umješača AG predlaže uvaženje žalbe uz naknadu joj troškova žalbenog postupka.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba tužiteljice nije osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za upisom brisanja zemljišno knjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-21203/2017 od 24. studenog 2017. prema kojem je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao [adresa] (odvojak), površine 313 m2 te uspostave ranijeg zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe odluke Grada Zadra, Klasa: 340-01/14-01/501 od 12. lipnja 2017. i prijavnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 932- 06/17-02/983 od 20. travnja 2017., kao i poništavanje provedbe prijavnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 932-06/17-02/983 od 20. travnja 2017. temeljem koje su dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 45m2 označen slovima J-K-A-F-H-I-J te obojeni žutom bojom te dio čestice 823/7 k. o. [katastarska općina] u površini 35 m2 označen likom i slovima A-B-C-F-A i obojen crvenom šrafurom sve prema prikazu koji je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Ivana Marinovića, pripojeni čest. zem. [katastarska čestica] k.o. te upisani kao nerazvrstana cesta u vlasništvu tuženika.

8. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

- da su i dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sada u sastavu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 313 m2, uknjiženog prava vlasništva Grada Zadra za cijelo, s naznakom nerazvrstana cesta- [adresa] (odvojak).

- da su prije provedbe zemljišnoknjižnog upisa prvostupanjskog suda provedenog pod posl.br. Z-1203/17 od 24. studenog 2017. isti bili uknjiženi u korist prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, i to kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 45 m2 te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 35 m2, te su ti dijelovi prema katastarskoj evidenciji bili upisani posjedom tužiteljice,

- da je između stranaka sporno predstavlja li prijepor u naravi nerazvrstanu cestu- javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zadra ili je isto dvorište tužiteljice,

- da je prijepor identificiran na provedenom očevidu na kojem je utvrđeno da je isti dio bijelog puta prekrivenog makadamom,

- da je isti na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka označen žutom bojom i slovima J-K-A-F-H-I-J u površini od 45 m2 nastaloj od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te crvenom bojom i slovima A-B-C-F-A u površini od 35 m2 nastaloj od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što sve danas predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 313 m2 s uknjiženim pravom vlasništva tuženika Grada Zadra s naznakom nerazvrstana cesta- [adresa] (odvojak),

- da iz spisa posl.br. Z-21203/17proizlazi da je pobijana uknjižba provedena temeljem prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 932-06/17-02/983 od 20. travnja 2017.,

- da je sastavni dio prijavnog lista je Izvješće o utvrđivanju granica zemljišta na kojem je izvedena cesta, te se utvrđuje da je postupak izrade geodetskog elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste- dijelovi [adresa] započeo objavom javnog poziva u lokalnom glasilu kojim Grad Zadar obavještava nositelje prava na nekretninama koji neposredno graniče sa zemlj ištem na kojem je izvedena cesta o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste ,

- da su 16. veljače 2017. predstavnici Grada Zadra utvrdili granicu zemljišta na kojem je izgrađena cesta uz prisustvo predstavnika tvrtke ... koji su izvršili obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta pod cestom. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste je izložen na javni uvid u prostorijama ...

- da je U geodetskom elaboratu sadržano i očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti u kojem se navodi da geodetski elaborat prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste, a predmetna cesta je izgrađena, korištena i bila pristupačna korisnicima do stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., dalje ZC/11),

- da iz sadržaja predmeta Z-21203/17 proizlazi da je uknjižba nerazvrstane ceste- [adresa] (odvojak) provedena na tri novoformirane čestice zemlje temeljem naprijed navedenog prijavnog lista, i to čest. zem. [katastarska čestica] površine 313 m2, 10943 površine 364 m2 i 10944 površine 430 m2 sve k. o. [katastarska općina]. Navedene čest zem. su formirane od dijelova čestica zemlje: [katastarska čestica], a koje su u pretežitom dijelu upisane kao vlasništvo privatnih osoba,

- da je 13. siječnja 2015. od strane ..., na zahtjev EG, izvršeno je iskolčenje međa za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , da je isto izvršeno prema skici mjerenja br. 5610 i br. 5611 iz 2001. prema kojima je parcelacijom i nastala predmetna čestica te prema skici mjerenja br. 6467 iz 2005. te je sačinjen Geodetski elaborat iskolčenja međa,

- da iz rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, Klasa: UP/I-350- 05/1605/000219 od 1. veljače 2017. proizlazi da je ... TG **.**.2016. zatražila izdavanje rješenja o utvrđivanja građevne čestice za građevinu izgrađenu na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je doneseno navedeno rješenje kojim se utvrđuje da građevnu česticu odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine čine čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].,

- da je na izvatku iz orto foto snimka (l.s. 78), izvatku iz preglednika Google Earth za 2006. i 2009. godinu (l.s. 79-80), uočen predmetni bijeli put oznake čest. zem. [katastarska čestica] koji se proteže od [adresa] (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te cijelom dužinom uz prednju stranu susjednih kuća i kuće tužiteljice kao njihov pristupni put, pa sve do kraja nekretnine tužiteljice gdje počinje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na kojoj nema izgrađenih nekretnina te da navedeni bijeli šljunčani put, od početka skretanja iz [adresa] pa sve do točke gdje završava nekretnina tužiteljice predstavlja jednu povezanu cjelinu,

- da pravo tužiteljice za podnošenje ove tužbe kojom zahtjeva zaštitu od nevaljalnog upisna nije podložno rokovima.

9. Ocjenom iskaza u postupku saslušanih svjedoka prvostupanjski sud utvrđuje da je prijepor dio javne ceste- puta koji služi za prijevoz više osoba i stvari najmanje od 1980-tih u kojem vremenu da se je istim provozio građevinski materijal za gradnju kuće i mehanizacija za gradnju kuće PG, ŽG, JG i umješača AG. Navedeno utvrđuje temeljem iskaza svjedoka ŽG iz čijeg iskaza proizlazi da je od 1988. istim dolazio u već izgrađenu manju kuću ranijeg vlasnika PG do nekretnine koja danas pripada umješaču AG, da je svjedok ŽG kupio tu nekretninu zajedno s kućom od vlasnika ... ..../1996. godine, a potom je prodao AG negdje 2000. isto da je potvrđeno i navodima svjedokinje ZG, sestra navedenog PG koja je navela da je PG kupio teren sa izgrađenim manjim objektom 5 x 6 m u kojem je živio dok je pored gradio kuću, a tu nekretninu je kupio 3 do 4 godine prije Domovinskog rata i tada je teren bio ograđen stupovima i žicom, a da su se predmetnim putem služili njezin brat i članovi njegove obitelji, te svi radnjici radi gradnje kuće i gosti koji su privatno dolazili. Tome sukladno da iskazuje i svjedok JG iz čijeg iskaza da proizlazi da je kupio izgrađeno kuću 1995. godine i na njoj nadogradio potkrovlje, te da je prijeporom vožen materijal za gradnju kuće ŽG. Nadalje istim da su prolazili posjetitelji vlasnika kuća u odvojku i prolazio je kamion odvodnje za crpljenje septičke jame.

10. Polazeći od navoda saslušanih svjedoka GG, JG, ZG, FG te navoda umješača čije iskaze vjerodostojnima prihvaća zaključuje da je prijepor najmanje od 1980-tih pa sve do danas slobodno korišten kao dio ceste i puta , osim u razdoblju od 2015. do 2018. kada je suprug tužiteljice na prijeporu postavio drveni šalung za gradnju ogradnog zida kojeg je umješač AG srušio. Obrazlaže prvostupanjski sud da ne poklanja vjeru tužiteljici kada navodi da su se susjedi AG i JG za 1,5 metara proširili na predmetni put, obzirom da to ne proizlazi niti iz jednog provedenog dokaza. Zaključuje prvostupanjski sud da upravo suprotno proizlazi iz stanja katastarske evidencije nekretnine AG iz 2016. (l.s. 95) iz čega da proizlazi da se površina njegove nekretnine 823/2 smanjila sa 36 m2 na površinu od 7 m2 (l.s. 99 -100) nakon provođenja pobijane uknjižbe pod Z-21203/17, a spisa prvostupanjskog suda Z- 21203/17 da proizlazi da je ta površina nekretnine umješača ušla u predmetnu nerazvrstanu cestu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a o čemu AG nije obaviješten nego nasljednici ranijeg vlasnika T i MG pok. A, obzirom da uknjižba vlasništva u korist umješača AG još nije bila provedena. Stoga zaključuje prvostupanjski sud da iz materijalnih dokaza jasno proizlazi kako je i od dijela nekretnine u vlasništvu umješača AG proveden upis nerazvrstane cesta u javnim evidencijama, a ne samo od nekretnine tužiteljice, a da tužiteljica neistinito iskazuje da je umješač sebi prisvojio površinu puta. Nadalje ocjenjuje da tužiteljica neistinito navodi da susjed JG može ući na svoju nekretninu automobilom bez da prolazi preko prijepora utvrđujući isto suprotno skici očevida i iskazima saslušanih svjedoka kojima je poklonio vjeru naspram iskaza svjedoka RG i SG, sinova tužiteljice kada navode da je prijepor njihov te da su susjedi proširili svoja dvorišta na dio puta te da se umješač AG zapravo pokušava koristiti njihovom nekretninom koja nije put ocjenjujući njihove iskaze pristranima i usmjerenim na postizanja uspjeha tužiteljice u sporu.

11. Prvostupanjski sud nadalje cijeni neuvjerljivim navode tužiteljice da na prijavnom listu s lista sastavljenom na njezin zahtjev s lista 129 spisa ne nalazi njezin potpis zaključujući da takvi navodi tužiteljice nisu dokazani. Zaključuje da je neživotno i nelogično da se ne radi o njenom potpisu, jer je potpisala zahtjev za diobu svojih čestica koja diobe je provedena te su nastale čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sama tako pokrenutu diobu nije do danas osporila u katastru. Stoga smatra da se radi o potpisu tužiteljice te da je tužiteljica podnijela zahtjev za diobu čestica od 15. srpnja 2001. u Područnom uredu za katastar Zadar navodeći da traži diobu kupljenih čestica u dijelu koji je put kako joj je to pokazao i označio crvenom bojom i kolcima prodavatelj u trenutku kupnje, a pozicija nekretnina koje su nastale diobom na zahtjev tužiteljice je usklađena s pozicijom predmetnom puta. Iz navedenog da proizlazi da je tužiteljica u trenutku prodaje bila obaviještena od strane prodavatelja ... da preko kupljene nekretnine prolazi već formirani javni put što smatra sukladnim i sadržaju ostalih provedenih dokaza.

12. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi za istaći je, a sve suprotno žalbenim navodima tužiteljice da su u pobijanoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni niti proturječe sadržaju priloženih isprava i provedenih dokaza.

13. Naime, prvostupanjski sud je u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, za što posto ji podloga u izvedenim dokazima te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.

ZPP-a na koju upire tužiteljica žalbom.

14. Isto tako u postupku nije počinjena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP - a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

15. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pa nisu ostvareni ni žalbeni razlozi iz odredbe čl. 353.st.1.t. 2 i 3. ZPP-a.

16. Tužiteljica konačno žalbenim razlozima osporava pravilnost utvrđenja te zaključak prvostupanjskog suda da prijepor predstavlja nerazvrstanu cestu upirući na činjenicu da se da se radi o bijelom putu, tj. površini pokrivenom makadamom uz tvrdnju da ga koriste samo vlasnici okolnih kuća radi pristupa svojim nekretninama zbog čega smatra da prijepor protivno utvrđenju prvostupanjskog suda nema svojstvo nerazvrstane ceste u smislu odredbe 98. ZC.

17. Prema odredbi čl. 98.st.1.ZC-a nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, a koje svojstvo posebice imaju

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

– druge ceste na području naselja i gradova.

18. Nadalje odredbom čl. 131. ZC-a uređen je upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. Tako je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.). Nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (st. 3.). Nerazvrstane ceste koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a kojega pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom (st. 4.). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

19. Iako u konkretnom slučaju prijepor nije asfaltiran u postupku pred prvostupanjski sudom je utvrđeno, pravilnost kojih utvrđenja tužiteljica ne dovodi u pitanje sadržajem žalbe da je prijepor površina preko koje se odvija kretanje i provoz osoba i vozila i to najmanje od 1980-tih godina pa nadalje, budući se je istim provozio još građevinski materijal za gradnju kuće umješača AG, te je i danas u funkciji pristupa kućama to isto ukazuje na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da je isti dio ceste-puta koji služi za prijevoz osoba i stvari.

20. Iz navedenog je evidentno da isti po svojoj funkciji i namjeni predstavlja dio ceste unutar naselja do stambenih građevina pa činjenica što isti nije asfaltiran, nema javnu rasvjetu te nogostup kako to žalbom upire tužiteljica već je prekriven makadamom , protivno žalbenim navodima tužiteljice i po ocjeni ovog suda, ne oduzima istom svojstvo nerazvrstane ceste.

21. Po shvaćaju ovoga suda treba razlikovati nastanak i mogućnost korištenja prijepora u funkciji provoza i kretanja vozilima od njegove same uređenosti koja ne sprečava samu njegovu funkciju pa kako neasfaltiranost prijepora te izostanka na istome rasvjete ili nogostupa ne sprečava provoz i kretanje istim niti se zbog izostanka ovog mijenja njegova namjena to okolnost da je prijepor prekriven makadamom ne mijenja njegovu funkciju i namjenu pristupne ceste vezane uz opću uporabu.

22. Nadalje na pravilnost pobijane odluke nisu od utjecaja ni žalbeni navodi tužiteljice o ograničenom broju korisnika tj. njezini navodi da se prijeporom koriste samo vlasnici okolnih kuća radi pristupa do svojih nekretnina a ne i svi i svatko vozilima i pješke te da je ista slijepa za daljnji prolaz.

23. Na ove žalbene navode valja istaći da iako je krug korisnika kao i intenzitet prometa prvenstveno vezan o potrebama vlasnika okolnih kuća isto ne znači da se ne radi o pristupnoj cesti koju svatko ne može slobodno koristiti u svrhu pristupa i provoza pa kako se prijepor dugi niz godina, odnosno od 1980-tih pa sve do danas, kako to utvrđuje prvostupanjski sud koristi za prijevoz i provoz vozilima to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je isti po samom zakonu u smislu odredbe čl. 131. ZC/11 stekao status nerazvrstane ceste te javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

24. Stoga, kako je prijepor po samom zakonu stekao status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, konkretno tuženika te kako je u zemljišno knjižnom postupku sporna nekretnina evidentirana nerazvrstanom cestom u katastru rješenjem Zk Odjela Općinskog suda u Zadru posl.br. Z-21203/2017 a temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstanih cesta od ožujka 2017. ( list 20-23) to tako izvršeni upis nije neistinit ili nevaljan kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud , pa je pravilnom primjenom materijalnog prava, citiranih odredbi ZC te odredbe čl. 129 Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne Novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17- dalje u tekstu ZZK) prvostupanjski sud kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

25. Na pravilnost zaključaka i utvrđenja prvostupanjskog suda nisu od odlučnog značenja žalbeni navodi tužiteljice da je tužiteljica ishodila pravomoćno rješenje o utvrđivanju građevinske čestice Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje od 1. veljače 2017. prema kojoj je prijepor kako to navodi tužiteljica sastavni dio građevne čestice te dio dvorišta iste budući je drugim provedenim dokazima utvrđeno da prijepor nije sastavni dio okućnice kuće tužiteljice već površina koja se koristi za prijevoz i provoz te koja je kao sastavni dio nerazvrstane ceste po samom zakonu stekla status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinici lokalne samouprave.

26. Slijedom iznijetog na pravilno i potpuno utvrđene činjenice pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan odbio.

27. Neosnovano tužiteljica žalbom osporava pravilnost prvostupanjskog rješenja od 2. kolovoza 2008. kojim je dopušteno sudjelovanje AG kao umješaču na strani tuženika.

28. Naime, pretpostavke za miješanje u tuđoj parnici u svojstvu umješača propisane su odredbom čl. 206. st.1. ZPP-a, i prema njoj osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Dakle, umješač (intervenijent), onako kako ga definira naprijed navedena i citirana odredba članka 206. st. 1. ZPP, je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije.

29. Već iz same zakonske definicije umješača proizlazi da je osnovna pretpostavka da bi sud dopustio miješanje, postojanje pravnog interes osobe koja se želi miješati da uspije stranka u sporu na čiju stranu se miješa i u tu svrhu poduzima radnje s pravnim učinkom za stranku kojoj se pridružio.

30. Da bi postojao pravni interes osobe koja se želi miješati, presuda u parnici među određenim strankama mora imati izravan ili neizravan učinak i na pravnu situaciju osobe koja nije stranka u parnici zbog čega im se i dopušta da u takvim parnicama mogu štititi svoje interese neposrednim sudjelovanjem u parnici u svojstvu umješača.

31. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je rješenjem od 2. kolovoza 2008. pravilno zaključio da AG ima pravni interes da tuženik Grad Zadar uspije u parnici s obzirom na njegov interes, kako to navodi u predmetnom rješenju i zbog čega je ovaj prijavio svoje miješanje, da prijepor ostane javni put u vlasništvu tuženika, a ne da se uspostavi ranije zemljišno knjižno stanje. Kako je prijepor jedini kolni pristupni put do umiješačeve kuće te kako ovaj istim ostvaruje pravo prolaza i provoza to je evidentno postojanje interesa umješača za uspjeh tuženika u ovom sporu na način da se ne uspostavi ranije zemljišno knjižno stanje već da prijepor ostane upisan kao nerazvrstana cesta pa je pravilno prvostupanjski sud prihvatio njegovo miješanje.

32. Sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka time da tužitelj sadržajem žalbe i ne iznosi razloge zbog kojih odluka o troškovima sadržana u točki. II. izreke pobijane presude nije pravilna. Tužitelj je izgubio parnicu pa ga je pravilno prvostupanjski sud temeljem odredbe čl. 154.st.1. obvezao na naknadu parničnog troška umješaču.

33. Slijedom naprijed iznijetog primjenom odredbe čl. 368 st. 1. ZPP-a žalbu tužiteljice kao neosnovanu valjalo je odbiti i prvostupanjsku presudu u točki I. i dosuđujućem dijelu točke II. izeke potvrditi.

34. Tužiteljica nije uspjela s žalbom pa joj nije dosuđen trošak žalbenog postupka te je temeljem odredbe čl. 166. st.1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke.

35. Prvostupanjska presuda u točki II. izreke u dijelu kojim je odbijen preostali dio zahtjeva umješača za naknadu parničnog troška kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

.

U Rijeci,31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković