Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak

Poslovni broj: K-302/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sutkinji Andrijani Žugaj Jambrek kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tamare Šimunec kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika HJ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. , 101/17., 118/18., 126/19.; dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj: KO-DO-633/2021 od 17. siječnja 2021., nakon provedene javne rasprave održane i zaključene 25. ožujka 2026. u prisutnosti savjetnice Općinskog državnog odvjetnika u Sisku Anđele Primorac, optuženika HJ i braniteljice okrivljenika Ksenije Somić Kaurić, odvjetnice iz [adresa], dana 30. ožujka 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni GJ, zvan " H", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i VJ, djevojački V, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, autoelektričar, zaposlen u TIM Topusko, s primanjima u iznosu od oko 1.000,00 eura, vlasnik osobnog automobila marke Fiat Bravo, god. proizvodnje 2009 i Ford Focus, god. proizvodnje 2012., oženjen, otac jednog mlt. djeteta u dobi od 2 godine, bez vojnog čina, neodlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak.

k r i v  j e

I. što je:

dana 7. srpnja 2020. oko 18,25 sati, u mjestu [adresa], kod kbr. 45, upravljajući osobnim vozilom marke Toyota tip Corolla, registarske oznake i broja [registarska oznaka], suprotno odredbama članka 12. stavak 4. i članka 45. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), uključivao se u promet s kolnog ulaza dvorišta kbr. 45 lijevim skretanjem na kolnik državne ceste D-37 u smjeru Gline, preko dvostruke pune uzdužne razdjelne crte kolnika, iako je navedeno zabranjeno horizontalnim prometnim znakom jer je kolnik podijeljen na dvije kolničke trake dvostrukom neisprekidanom uzdužnom crtom, pri čemu olako smatrajući da neće ugroziti druge sudionike u prometu, nije provjerio može li navedenu radnju učiniti bez opasnosti po druge sudionike u prometu, pa prilikom skretanja nije propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom na koji se uključivao, uslijed čega je na istočnoj kolničkoj traci udario prednjim dijelom lijevog boka osobnog vozila kojim je upravljao u prednji kotač motocikla marke Yamaha registarske oznake [registarska oznaka], kojim je u smjeru Petrinje po sebi pripadajućoj prometnoj traci upravljao DJ, uslijed čega je DJ tijelom udario u vjetrobransko staklo predmetnog osobnog vozila od kojeg se odbio i pao na kolnik zadobivši pri tome natučenje glave, natučenje s oguljotinama obje šake, višeiverni prijelom srednjeg članka drugog prsta lijeve šake, oguljotine kože lijevog koljena i višeiverni prijelom obje kosti desne potkoljenice s pomakom ulomaka, koja ozljeda je teške naravi,

- d a k l e, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano po članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11

II. Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11 okrivljeni GJ se

O S U Đ U J E

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) MJESECI

III. te mu se temelju članka 56. stavku 2. i 3. KZ/11, i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u svezi članka 145. stavka 2. točka 1. i 6. ZKP/08, okrivljeni je dužan platiti troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove vještačenja, troškove svjedoka i paušal za rad suda, s time da će se točan iznos i rok plaćanja odrediti posebnim rješenjem budući da nedostaju podaci o visini troškova.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je 17. siječnja 2022. optužnicu broj: KO-DO-633/2021 od 20. prosinca 2021. protiv okrivljenika LJ, zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne u cestovnom prometu - opisano po članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitan zapisnik o očevidu prometne nesreće Policijske uprave sisačko-moslavačke, Policijske postaje Petrinja broj K-72-3- 2020 od 15. srpnja 2020. (stranica 12-15 spisa), bolnička prijava na ime DJ (stranica 19 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod okrivljenika od 07. srpnja 2020. (stranica 29 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod žrtve DJ od 07. srpnja 2020. (stranica 30 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave sisačko-moslavačke, Policijske postaje Petrinja broj: 01122377 od 08. srpnja 2020. (stranica 40 spisa) , medicinska dokumentacija na ime žrtve DJ (stranica 49 -53 spisa), zapisnik o provedenom prometno-tehničkom vještačenju po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 26. studenog 2020. (stranica 81- 91 spisa), Zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta od 03. veljače 2021. (stranica 97 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještačenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića od 09. kolovoza 2021. (stranica 103-112 spisa), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Petru Škaviću od 07. prosinca 2021. (stranica 118-121 spisa), iskaz svjedoka DJ dan na raspravi kod ovog suda od 22. studenog 2022. (stranica 158-159 spisa), te kod PU sisačko moslavačke od 19. listopada 2020. (stranica 65-67 spisa), iskaz svjedoka KJ dan na raspravi kod ovog suda od 22. studenog 2022. (stranica 160-161 spisa), te kod PU sisačko moslavačke od 20. listopada 2020. (stranica 68-70 spisa), iskaz svjedoka SJ dan na raspravi kod ovog suda od 05. prosinca 2025. (stranica 186-188 spisa). Razgledana je fotodokumentacija očevida (priložena spisu) i situacijski plan mjesta događaja (stranica 16-18 spisa). Na suglasan prijedlog stranaka nije reproducirana snimka prvog ispitivanja okrivljenika. Saslušan je vještak Pero Todorović, te je okrivljenik iskazivao. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

3.1. Odbijen je prijedlog za provođenjem očevida na licu mjesta i rekonstrukciju jer je usmjeren na odugovlačenje postupka, budući da su sve sporne činjenice utvrđene na temelju zapisnika o očevidu, fotodokumentacije očevida, situacijskog plana i nalaza i mišljenja vještaka.

4. Okrivljenik je iskazao kako je predmetnog dana sa sestrom krenuo na igralište u Gorama. Krenuli su iz dvorišta te je polako izlazio na cestu. S obzirom na konfiguraciju terena da bi se vidjelo da li nailaze vozila mora se povući u lijevi stranu dvorišta, malo je čak i bio na asfaltu jer drugačije ne može vidjeti da li dolaze vozila s obzirom na prijevoj i žbunje koji se nalaze sa strane. Bio je nekih 30-40 cm s prednjim krajem na kolniku. I on sam i njegova sestra gledali su i lijevu i desnu stranu, da li nailaze kakva vozila jer tu vozila nailaze velikom brzinom i prelaze na suprotnu kolničku traku, a zadnje je pogledao na lijevu stranu i kada se uvjerio da može krenuti odlučio je krenuti. Iskreno se ne sjeća kuda je u konkretnoj situaciji krenuo da li lijevo ili desno, mogao je krenuti i lijevo i desno, a inače bi trebao skrenuti desno prema [adresa] i postoje onda dva mjesta gdje se mogu okrenuti. U trenutku udarca tek je krenuo na cestu i bio je s vozilom ravno. U tom trenutku kada ga je nešto udarilo primijetio je i osjetio da se sasulo staklo, nije znao što se desilo, pa je jedina sigurna opcija bila da pređe preko ceste i stane sa strane lijevo. Naime, nije znao s koje strane ga je što udarilo i bojao se skrenuti u desno ako ga je s te strane nešto udarilo da ne krene u opasnost, a osim toga ako skrene u desno nema gdje sigurno stati jer je pored njegove kuće nešto kopano tada. Naime, bila je podizana cesta, rađene su dvije trake, te je cesta bila podizana i sa strane je ostala rupa. Na suprotnoj kolničkoj traki bila je dupla traka te upravo na tom dijelu gdje završava dupla traka automobili se moraju prestrojiti lijevo pa je odlučio tu stati jer mu je to jedino bilo sigurno. Dodao je da nije vidio što ga je udarilo, tek kada je zaustavio vozilo je vidio što se desilo. Smatra da se vozač motocikla tolikom brzinom vozio jer je on "ulegao " u njegovu šajbu i okrivljenik ga nikako nije mogao primijetiti. Ne sjeća se da li postoji kakav znak gledano iz njegovog dvorišta u lijevo prema mjesto Gora u smislu znaka opasnosti, odnosno uzbrdica/nizbrdica, a vrh uzbrdice prijevoja je otprilike 20-30 metara od mjesta izlaska iz njegova dvorišta. Nailazeće vozilo se može vidjeti na nekih 10 metara prije vrha uzbrdice s obzirom da je okomito položen kolnik ceste . Okrivljeniku je bilo potrebno nekoliko sekundi da pređe na drugu stranu ceste, da zaustavi vozilo i izađe van. Ističe da je odmah stao i izašao van. Na izlasku iz dvorišta, krenuo je i u tom trenutku je došlo do udarca, te da je odmah po udarcu nastavio voziti na lijevu prometnu traku. Misli da nije u trenutku udarca niti stao te čak misli da je dodao gas da se što prije makne, od šoka. Misli da preglednost s lijeve strane do prijevoja nije kako je vještak rekao na 48 metara već da je preglednost do trenutka kada vidi vozilo više od prilike na 30-40 metara.

5. Oštećeni DJ iskazao je da se svojim motociklom kretao iz pravca [adresa] u [adresa] svojom desnom kolničkom trakom. U [adresa] iz blagog desnog zavoja slijedi jedan prijevoj te je na vrhu tog prijevoja uočio crnu siluetu koju uočava sa desne strane na bankini te je ograničene brzine od 50 km/h. Jedino što je uspio da se odbacio tj. pokušao je skočiti s motora, međutim došlo je do kontakta njegova motora sa prednjem lijevom stranom auta. Po njegovoj procijeni on se kretao brzinom cca. 50-60 km/h. Ovo se dogodilo na njegovoj desnoj kolničkoj traci. Nakon toga pao je u nesvijest. Dalje čega se sjeća je neke siluete, policajca koji je sa njime nešto razgovarao ili stajao pored njega, nadalje je razgovarao u kolima hitne pomoći. Sve mu je to kao da je sanjao i sjeća se da je bio u bolnici. Zadobio je potres mozga. Proveo je u bolnici četiri dana, bio je podvrgnut operativnom zahvatu. Od ozljeda je imao prijelom noge desne potkoljenice, bio mu je slomljen kažiprst desne ruke, imao je prijelom skafuidne kosti na lijevoj ruci i teški potres mozga. Nakon četiri dana otpušten je na kućnu njegu, ali je i dalje godinu i pol dana provodio rehabilitacijski oporavak u odnosno na nogu te je tek nakon godinu dana operirao ruku koja do tada nije bila operirana, jer se koristio ortopedskim pomagalima da bi mogao hodati. Tada je tek operirana ozljeda skafuidne kosti na lijevoj ruci. U operativnom zahvatu noge ugrađena mi je šipka i šarafi koji doživotno ostaju te je rehabilitacijom postignuta funkcija noge u svom punom opsegu, dok je u odnosu na ruku utvrđena invalidnost od 6%. Sa okrivljenikom nije bio ni u kakvom kontaktu, nije čuo niti da se raspituje kako je, ni kako je njegovo zdravlje. Glede imovinskopravnog zahtjeva isti će ostvarivati u zasebnom parničnom postupku.

Na pitanje zastupnice optužbe kakva je bila preglednost, osobito s obzirom na prijevoj, iskazao je "nikakva", nije postojala nikakva mogućnost da bi svjedok vidio kretanje drugih sudionika u prometu po njegovoj kolničkoj traci.

Na pitanje da li je svjedok poduzeo ili bio u mogućnosti poduzeti bilo koju radnju da izbjegne kontakt sa automobilom, iskazao je da to nije bilo moguće, jer je bila prekratka prostorna udaljenosti između njih kao sudionika u prometu.

Na pitanja braniteljice okrivljenika naveo je da je vozač profesionalac i da se i ranije vozio tom cestom, a na dodatno pitanje braniteljice da li to znači da mu je poznat taj prijevoj, odgovara "otprilike je."

Na pitanje braniteljice okrivljenika da li je obzirom da je profesionalni vozač i da poznaje predmetnu cestu pa tako i nailazak na prijevoj, smatrao da bi trebao smanjiti svoju brzinu kretanja, a obzirom je upravljao motociklom, odgovorio je negativno i objasnio da je to iz razloga što je njegova brzina kretanja bila unutar propisanog ograničenja. Nije pokušao kočiti, upravo iz razloga jer je bila prekratka prostorna udaljenost na nailazeću prepreku i jedino što je uspio je bila ljudska reakcija da je pokušao odskočiti kako ne bi tijelom udario u automobil koji mu je bio na desnoj kolničkoj traci.

6. S obzirom da je svjedok oštećeni djelomično odstupio od svog ranije danog iskaza, danog u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, Službi policije, dana 19. listopada 2020., pročitan je taj iskaz, temeljem odredbe članka 426 ZKP/08. Tada je svjedok oštećeni iskazao je da se predmetnog dana kretao cestom iz mjera [adresa] u smjeru [adresa], upravljajući motociklom, krećući se brzinom od ok 50 - 60 km/h. Na prometnici prije samog mjesta događaja cesta je zavojita, te ide uz brdo, dok se na desetak metara od samog mjesta prometne nesreće nalazi prijevoj. U smjeru njegovog kretanja, sa desne strane prometnice zaštitni pojas je pregledan, širine oko 2 metra, nakon čega je vidljivo raslinje. Prije same prometne nesreće, na udaljenosti od oko 1 km nije vršio pretjecanje drugih vozila ili sudionika u prometu, jedino čega se sječa je skupina biciklista koji su se kretali iz suprotnog smjera. Kada je došao na vrh prijevoja koji se nalazi jako blizu mjesta sa kojeg se osobni automobil uključivao u promet (8 do 10 metara), s obzirom da se smatra jako iskusnim biciklistom, sa sigurnošću je procijenio da zbog male udaljenosti njega i osobnog automobila ne može poduzeti nikakav manevar kojim bi izbjegao sudar. S jeća se da je sa prednjim dijelom motocikla udario u prednji lijevi blatobran osobnog automobila koji se prilikom uključivanja u promet nalazio u okomitom položaju u odnosu na prometnicu, nakon čega se zbog zadobivenih ozljeda ne sjeća više nikakvih događanja vezanih za samu prometnu nesreću, a prvo sjećanje seže tek slijedeće jutro ok 5 sati kada je shvatio da se nalazi u bolnici. Ne sjeća se da ga je policajac alkotestirao a kamoli da je sa njime obavljao razgovor.

Pozvan da se očituje sudu glede razlike iskazivanja, svjedok oštećeni iskazao je da se u odnosu na predmetne bicikliste o kojima je iskazivao 19. listopada 2020., radi o sudionicima u prometu koji su bili u prometu oko pola kilometra prije mjesta prometne nezgode na suprotnoj prometnoj traci (lijevoj), gledano iz pravca kretanja svjedoka oštećenika, a u odnosu na policajca glede alko testiranja radi se o policajcu koji je došao u bolnicu i bio u bolnici, dok onaj o kojem svjedok danas iskazuje je onaj koji je bio na mjestu prometne nezgode. Iskazao je da su oba iskaza istinita i da ostaje kod oba iskaza.

7. Svjedok ĐJ iskazao je da se svojim automobilom kretao iz [adresa] u pravcu [adresa] desnom kolničkom trakom. Samu nesreću nije vidio. Desetak sekundi prije nesreće motorista ga je pretekao. Prometnica je tamo zavojita, s uzvisinama, na mjestu događaja kolnik je desni zavoj, odnosno uzvisina. Dolaskom do mjesta nezgode vidio je automobil na cesti, ne sjeća se na kojoj kolničkoj traci. Vidio je i motor, i to na desnoj kolničkoj traci, a motorista je bio nekoliko metara dalje i to na samom rubu ceste uz bankinu. Zaustavio se i odmah je prišao motoristi koji je bio pri svijesti, ali poprilično zbunjen. Svjedok je zvao hitnu i policiju, koliko se sjeća još neko vozilo iza njega je stalo i zvalo hitnu i policiju. Motorista je jaukao, ne sjeća se da li se izjasnio koji dio tijela i što ga boli. Od poziva do dolaska policije i hitne prošlo je relativno kratko vremena, nije u tom razdoblju kontaktirao sa vozačem automobila. Nadalje je naveo da se kretao brzinom malo više od ograničenja, 70/80 km/h, a ograničenje je 50 km/h.

Na pitanje braniteljice okrivljenika može li se svjedok izjasniti kojom brzinom se kretao motociklista kada je pretjecao svjedoka, da li je vozio brzo, iskazao je da se motociklista brzo vozio. Na pitanje može li svjedok procijeniti prostorno udaljenost kada svjedok uočava da se dogodila prometna nesreća do samog mjesta gdje je bila prometna nesreća, iskazao je da procjenjuje da je to bilo dosta blizu nekih cca. 15-20 metara. Svjedok je uspio zakočiti i zadržati se na svojoj prometnoj traci.

8. S obzirom da je svjedok oštećeni djelomično odstupio od svog ranije danog iskaza, danog u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, Službi policije dana 20. listopada 2020., pročitan je taj iskaz, temeljem odredbe članka 426 ZKP/08. Tada je svjedok iskazao da se kretao svojim automobilom u svojstvu vozača iz smjera [adresa] u smjeru [adresa], te da je na otprilike 500 do 700 m prije mjesta prometne nesreće motocikl na kojem se nalazio samo vozač izvršio pretjecanje njegovog vozila te vozila koje je prometovalo neposredno ispred njega, a radilo se također o osobnom automobilu. Brzina kretanja njegovog vozila nije bila veća od 70 km/h, dok se motocikl koji ga je prestigao kretao daleko većom brzinom od njegove. Nije mogao odrediti koja je to brzina bila, ali se sjeća da se njegovo vozilo prilikom njegovog pretjecanja blago zaljuljalo. Motociklist se prilikom pretjecanja kretao po sredini kolnika, po punoj uzdužnoj bijeloj crti. Vrijeme je u tom trenutku bilo vedro i sunčano, a vidljivost dobra, dok je konfiguracija terena na potezu od mjesta pretjecanja pa do mjesta prometne nesreće brdovita, a tu se proteže i nekoliko oštrih zavoja. Nakon otprilike pola minute ili nešto malo više od trenutka kada ga je biciklist pretekao, naišao je na prometnu nesreću u kojoj je sudjelovao motociklist i osobni automobil. Na mjestu nesreće vidio je mušku i žensku osobu kako izlaze iz osobnog automobila, dok je vozač motocikla ležao dijelom na kolniku a dijelom na bankini, na otprilike 15 m od osobnog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nesreći, gledano u smjeru [adresa]. Sam događaj nije vidio. Po dolasku ne mjesto prometne nesreće zaustavio se na vrhu prijevoja te se pješice uputio do ozlijeđenog motocikliste, nazvao policiju i potom preparkirao svoje vozilo malo niže od mjesta gdje je ležao motociklista. Napomenuo je da se vozač tog drugog spomenutog osobnog automobila koji je prometovao ispred njega prilikom nailaska na prometnu nesreću kratko zaustavio, te potom nastavio kretanje u smjeru [adresa].

Svjedok pozvan da se očituje glede razlike iskazivanja u odnosu na opis prometne situacije, a u odnosu na detalj kojeg je naveo kada je 20. listopada 2020. iskazao da se ispred svjedoka također kretalo još jedno vozilo i da je motociklista pretekao i svjedoka i to drugo vozilo, a koje se nije zaustavilo unatoč prometnoj nezgodi koja je bila na cesti, naveo je da je razlika posljedica vremenskog odmaka od ranijeg iskazivanja, ali kada "prevrti film", da odgovara realnosti da se ispred svjedoka kretalo još jedno vozilo, da je motociklist pretekao svjedoka i to vozilo i da se to vozilo nije zaustavilo unatoč prometnoj nesreći koja je bila evidentna.

9. Svjedok SJ iskazala je se s bratom počela kretati automobilom prema cesti, a planirali su otići u mjesto Gora. Zaustavio je vozilo na ulasku u dvorište te su oboje pogledali lijevo i desno kako bi provjerili da li ima drugih sudionika na kolniku i kada su zaključili da nema nikoga, brat je prvo polako počeo kretati na kolnik. U jednom trenutku kada su sa vozilom bili dijelom na kolniku, a dijelom još u njihovom dvorištu, naime prednji kotači su bili na kolniku, a stražnji još u dvorištu, čuli su udarac. Ona ne zna da li je brat namjeravao skrenuti na lijevu ili desnu stranu na kolniku jer je njima uvijek običaj da skrenu desno prema mjestu [adresa], odnosno prema [adresa] i da se onda okrenenu i da se potom vrate u pravcu mjesta Gora kada idu u to mjesto. Naime, takav im je običaj iz razloga jer je na tom mjestu, na izlasku iz njihovog dvorišta dupla puna crta na kolniku te nije dozvoljeno skretanje u lijevu stranu, time bi se napravio prometni prekršaj. Tog dana nije razgovarala s bratom da li će skrenuti lijevo ili desno, a u trenutku udara je automobil bio u ravnini sa dvorištem. Dakle, u tom trenutku brat još nije skrenuo niti prema lijevo niti prema desno, koliko se sjeća. Otprilike polovica automobila bila je na kolniku, a polovica još u dvorištu. Sjeća se da je brat uključio pokazivač smjera, ali ne i koja strana je bila uključena. U trenutku udara, odnosno neposredno nakon toga, brat je od šoka išao pomaknuti automobil te je skrenuo na lijevu stranu, preko te pune crte kako bi pomaknuo auto da ne smeta u prometu. Naime, u tom trenutku nisu ništa razgovarali. On je tako skrenuo odmah nekoliko sekundi nakon udara. Svjedok je zaključila da je okrivljenik od šoka skrenuo na lijevu stranu, a i ona je bila u šoku. Okrivljenik je parkirao automobil na mostiću kod susjeda, izašli su oboje iz automobila te su vidjeli vozača motocikla kako leži na podu. Do tog trenutka nisu bili niti svjesni što ih je udarilo, ona je bila u velikom šoku i otišla je u kuću. Ovaj udarac bio je u vozačevu stranu automobila i to koliko se sjeća u prednja vrata.

Na pitanje zastupnice optužbe iskazala je da preglednost na tom mjestu nije baš najbolja, te pojasnila da cesta na tom mjestu nije baš ravna već da se sa lijeve strane gledano od dvorišta, cesta se proteže uzbrdo. Nije vidjela druge sudionike u prometu da bi netko dolazio iz tog smjera, dakle sa lijeve strane.

Na pitanje braniteljice iskazala je da je ona gledala da li dolazi vozilo sa lijeve ili desne strane. To inače uobičava činiti zbog te nepreglednosti ceste zbog čega se uvijek i sama bojala.

10. Iz medicinske dokumentacije na ime žrtve DJ te nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je oštećenik zadobio natučenje glave, potres mozga, natučenje s oguljotinama obje šake, prijelom srednjeg članka 2. prsta desne šake i oguljotine kože lijevog koljena i prijelom obije kosti desne potkoljenice s pomakom ulomaka, koje u svojoj ukupnosti čine tešku tjelesnu ozljedu.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je neposredno ranije i u trenutku sudara, okrivljenik s kolnog ulaza, lijevim skretanjem preko dvostruke pune uzdužne razdjelne crte kolnika, vršio uključivanje u promet. U trenutku sudara vozilo okrivljenika se kretalo brzinom od 14 km/h te je bilo prepriječeno preko trake kojom se kretao motocikl. Neposredno ranije i u trenutku sudara, motocikl se kretao po sebi pripadajućoj desno prometnoj traci, brzinom od 75 km/h. Oštećenik je bio u lijevom skretanju, što je posljedica pokušaja izbjegavanja sudara. Okrivljenik bi nesreću izbjegao da je stao i propustio motocikl te poštivao horizontalnu signalizaciju za što je imao ispunjene tehničke uvijete. Oštećenik niti pri brzini ograničenja 50 km/h ne bi uspio izbjeći sudar.

12. Vještak je na raspravi iskazao da je okrivljenik lijevim skretanjem ulazio na kolnik ceste s prednošću prolaska, te da je to konstatirano položajem otpale zemlje sa vozila okrivljenika.

Na pitanje da li je moguće da je vozilo bilo ravno, iskazao je da bi, da se vozilo nalazilo ravno u odnosu na uzdužnu os kolnika, na vozilu nastala oštećenja na prednjim lijevim vratima i prednjem lijevom pragu . Nadalje je naveo i da kod otpadanja dijelova sa vozila u trenutku sudara, prašina ili blato sa podvozja vozila pada najbliže mjestu sudara. Iz analize provedene u nalazu i mišljenju proizlazi da je okrivljenik vozilo pokrenuo dvije sekunde prije trenutka sudara, a u tom trenutku motocikl je od mjesta sudara bio udaljen 23,3 metra, a preglednost je s lijeve strane okrivljenika do prijevoja u duljini 48 metra to znači da je motocikl bio u vidnom polju okrivljenika.

13. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno kao i sve njih zajedno, te stavljajući iste u odnos s obranom optuženog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik postupio na način kako ga se optužnicom tereti.

14. Nije sporno da je okrivljenik 7. srpnja 2020. upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] u [adresa], te se uključivao u promet s kolnog ulaza dvorišta kbr. 45. Nesporno je da je došlo do sudara s motociklom pri čemu je oštećeni DJ zadobio teške tjelesne ozljede.

15. Sporno je da li je okrivljenik izlazeći iz dvorišta skretao lijevo u smjeru [adresa]. Sporno je i da li je okrivljenik mogao vidjeti nadolazeći motocikl oštećenika.

16. Naime, okrivljenik tvrdi da je on tek krenuo na cestu i da je stajao ravno, da je polako izlazio na cestu i da je malo bio na asfaltu jer drugačije ne može vidjeti da li mu dolaze vozila s obzirom na prijevoj i žbunje koje je sa strane. Bio je oko 30-40 cm s prednjim krajem na kolniku. Ne sjeća se da li je namjeravao krenuti lijevo ili desno.

17. Međutim, nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je da je okrivljenik u trenutku sudara, s kolnog ulaza, lijevim skretanjem preko dvostruke pune uzdužne razdjelne crte kolnika, vršio uključivanje u promet, te da je u trenutku sudara vozilo okrivljenika bilo prepriječeno preko trake kojom se kretao motocikl, a da je uzdužnom osi prema središnjoj razdjelnoj crti kolnika bilo usmjereno pod kutem od 50 stupnjeva, odnosno da je bilo uzdužnom osi usmjereno prema suprotnom rubu kolnika ceste s prednošću prolaza i koso u sebi lijevu stranu. Mjesto sudara i položaj vozila okrivljenika vještak je utvrdio temeljem položajem otpale zemlje sa vozila okrivljenika, kao i oštećenjima na vozilu – lijevi blatobran, staklo vjetrobrana i lijevi prag vozila. Naime, vještak navodi kako kod otpadanja dijelova sa vozila u trenutku sudara prašina ili blato sa podvozja vozila pada najbliže mjestu sudara. Osim toga, navodi da oštećenja na vozilu okrivljenika ukazuju na međusobni kosi položaj u trenutku sudara. Nije moguće da je vozilo bilo ravno jer bi tada bi na vozilu nastala oštećenja na prednjim lijevim vratima i prednjem lijevom pragu. Vještak je naveo i kako nije logično da bi se okrivljenik nalazio ravno i namjeravao skrenuti u desno pa da bi zbog udara motocikla skrenuo na lijevu prometnu traku te se na njoj zaustavio, već da bi u toj varijanti okrivljenik vozilo zaustavio na desnoj prometnoj traci, te da bi u odnosu na mjesto izlaska na kolnik zaustavljanje bilo dalje od prijevoja ceste.

Vještak je utvrdio i da se motocikl kretao po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci i da je uzdužnom osi bio usmjeren prema uzdužnoj razdjelnoj crti kolnika pod kutom od 5 stupnjeva, navodeći da to može biti posljedica pokušaja oštećenika da skretanjem izbjegne sudar .

Nadalje, vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio da je okrivljenik vozilo pokrenuo dvije sekunde prije trenutka sudara, a u tom trenutku motocikl je od mjesta sudara bio udaljen 23,3 metra, a preglednost je s lijeve strane okrivljenika do prijevoja u duljini 48 metra, te da to znači da je motocikl bio u vidnom polju okrivljenika. Naveo je da ovaj zaključak vrijedi isključivo ukoliko bi okrivljenik glavu okrenuo u sebi lijevu stranu. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića kao i njegov iskaz, jer je zasnovan na zapisniku o očevidu, situacijskom planu i fotodokumentaciji, a vještak je na sva postavljena pitanja odgovorio jasno, detaljno, sigurno i uvjerljivo. Stoga sud nalazi da je dani nalaz i mišljenje objektivan, stručan i u skladu s pravilima znanosti i vještine, a vještak u potpunosti nezainteresiran za ishod ovog postupka. Iskaz svjedoka KJ u pogledu brzine kretanja motocikla sud ne prihvaća. Naime, svjedok se nije mogao decidirano izjasniti kojom brzino je oštećenik vozio, niti kojom brzinom je on vozio jer je rekao brzina kretanja njegova vozila nije bila veća od 70 km/h. Nasuprot tomu, vještak je naveo kako je iskaz svjedoka KJ u pogledu brzine kretanja oštećenika, kada tvrdi da se oštećenik kretao brzinom većom od 70 km/h, tehnički neprihvatljiv. Naime, kako je naveo, na egzaktan način utvrdio je brzinu kretanja motocikla od 75 km/h. Zaključio je da je takva varijanta kao što navodi svjedok moguća ako je motociklist preticao vozilo svjedoka znatno prije samog prijevoja, ali je zbog približavanja prijevoju uspio prikočivanjem smanjiti brzinu do 75 km/h. Stoga, a kako sud, kao što je to ranije navedeno, prihvaća nalazi i mišljenje vještak, prihvaća i njegov zaključak u pogledu brzine kretanja oštećenika. Sud ne prihvaća obranu okrivljenika u dijelu u kojem isti navodi kako je jedina sigurna opcija bila da pređe preko ceste i strane sa strane lijevo, da nije znao s koje strane ga je nešto udarilo, a osim toga, ako skrene u desno da nema gdje sigurno stati jer je pored njegove kuće nešto kopano, kao niti iskaz svjedokinje SJ kada iskazuje da ne zna koja strana pokazivača smjera je bila uključena inkriminiranog dana, te da misli da je okrivljenik od šoka skrenuo na lijevu stranu preko pune crte. Naime, i ovaj sud prihvaća zaključak vještaka da je nelogično da bi okrivljenik, ukoliko je namjeravao skrenuti u desno, nakon udarca motocikla, prešao na drugu kolničku traku i skrenuo u lijevo kako bi se zaustavio.

Sud ne prihvaća obranu okrivljenika niti u odnosu na brzinu kretanja oštećenika i mogućnosti uočavanja istoga od strane okrivljenika, s obzirom da je vještak odgovarajućim stručnim metodama utvrdio brzinu kretanja oštećenika i udaljenost na kojoj ga je okrivljenik mogao uočiti.

Stoga navedene navode okrivljenika i oštećene sud cijeni usmjerenim ka otklanjanjem kaznene odgovornosti okrivljenika.

18. Dakle, u provedenom postupku, prvenstveno temeljem zapisnika o očevidu, situacijskog plana, fotodokumentacije očevida, i proveden ih vještačenja, koje dokaze sud prihvaća kao stručne i objektivne, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik inkriminirane zgode upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] uključujući se u promet lijevim skretanjem na kolnik državne ceste D-37 u smjeru [adresa], preko dvostruke pune uzdužne razdjelne crte kolnika, iako je navedeno zabranjeno horizontalnim prometnim znakom jer je kolnik podijeljen na dvije kolničke trake dvostrukom neisprekidanom uzdužnom crtom, pa prilikom skretanja nije propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom na koji se uključivao, uslijed čega je na istočnoj kolničkoj traci udario prednjim dijelom lijevog boka osobnog vozila kojim je upravljao u prednji kotač motocikla marke Yamaha registarske oznake [registarska oznaka], kojim je u smjeru [adresa] po sebi pripadajućoj prometnoj traci upravljao DJ, uslijed čega je DJ zadobio teške tjelesne ozljede.

Naime, nedvojbeno je utvrđeno da do prometne nesreće ne bi došlo da je okrivljenik propustio motocikl koji se kretao cestom s prednošću prolaska jer je okrivljenik pokrenuo vozilo dvije sekunde prije trenutka sudara, a u tom trenutku motocikl je od mjesta sudara bio udaljen 23,3 metra, a preglednost je s lijeve strane okrivljenika do prijevoja u duljini 48 metra to znači da je motocikl bio u vidnom polju okrivljenika.

Dakle, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik upravljajući osobnim vozilom imao objektivnu mogućnost uočavanja motocikla kojim je upravljao oštećeni u trenutku započinjanja radnje uključivanja u promet s površine na kojoj se ne obavlja promet, te propustio propustiti sva vozila koji se kreću cestom na koju se uključivao. Time je postupio suprotno odredbama članka 12. stavak 4. i članka 45. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), kojima je propisano da su sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza postavljenih pomoću prometnih znakova i da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

19. Što se tiče subjektivnog obilježja kaznenog djela, okrivljenik je proglašen krivim radi izazivanja prometne nesreće postupajući sa svjesnim nehajem, odnosno jer je bio svjestan da može izazvati prometnu nesreću ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi. Drugim riječima, volja optuženika nije bila da izazove prometnu nesreću nego je lakomisleno smatrao da do prometne nesreće neće doći. Okrivljenik je bo ubrojiv jer njegova ubrojivost nije dovedena u pitanje niti je osporavana, Okrivljenik je morao biti svjestan protupravnosti svog postupanja jer nema niti jedne okolnosti koja bi u kaznenopravnom smislu opravdala njegovo postupanje ili upućivala na zaključak da nije znao da je takvo postupanje protupravno.

20. Kako su se u njegovim radnjama ostvarila su se sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11 to je sud okrivljenik za navedeno kazneno djelo i proglašen krivim.

21. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije sud je uvažio sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za optuženika. Tako je olakotnom cijenjena okolnost da je okrivljenik mlađe životne dobi te da nije kazneno osuđivan kao i da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok posebno izraženih otegotnih okolnosti nije bilo. Cijeneći tako utvrđene okolnosti, te težinu i značaj počinjenog kaznenog djela, na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11 optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci. Međutim, uvažavajući činjenicu da okrivljenik nije kazneno osuđivan, zaključak je suda da okrivljenik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, pa je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Sud je stajališta da će se upravo takvom sankcijom postići svrha kažnjavanja, odnosno utjecati na optuženika kao i na sve druge da ubuduće ne čine kaznena djela.

22. Budući da je proglašen krivim to je na temelju članka 148. stavak 1. ZKP okrivljenik dužan platiti troškove prometnog vještačenja, svjedoka i paušal za rad suda, čija će visina biti određena posebnim rješenjem.

U Sisku 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Andrijana Žugaj Jambrek

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO Sisak na broj: KO-DO-633/2021

2. Okrivljenik GJ

3. Branitelj okrivljenika Ksenija Somić Kaurić, odvjetnica iz Gline

4. Oštećeni DJ

5. Punomoćnik oštećenika Marijo Rođak, odvjetnik iz Zagreba