Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-26/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Davorinu Tamašu, odvjetniku u Slatini, protiv prvoprotustranke KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i drugoprotustranke ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, po provedenom postupku, 30. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i pok. OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od kraja prosinca 1996. do 10. lipnja 2022. kada je pok. OJ preminuo, te se predlagateljici priznaje status izvanbračne zajednice sa sada pok. OJ.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. OJ koja je trajala do njegove smrti 10. lipnja 2022.

1.1. U prijedlogu se navodi da su ona i pok. OJ živjeli 26 godina u izvanbračnoj zajednici sve do 10. lipnja 2022. kada je pok OJ umro. Navodi se da predlagateljica namjerava podnijeti zahtjev za obiteljsku mirovinu, pa da ima pravni interes da sud sukladno odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju u izvanparničnom postupku utvrdi status izvanbračne zajednice između nje i pok. OJ. Već je vodila postupak za utvrđenje izvanbračne zajednice protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kojemu postupku je Županijski sud u Osijeku preinačio prvostupanjsku odluku kojom je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. OJ, sve pozivom na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1639/2018 u kojoj je izraženo shvaćanje da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti stranka u postupku već da protustranka sukladno čl. 436. Obiteljskog zakona mogu biti osobe koje imaju određena nasljedna prava, slijedom čega predlagateljica navodi da podnosi prijedlog protiv kćeri pok. OJ, KJ, te sina pok. OJ, ĆJ.

2. 2. Prijedlog s prilozima je dopisom poslovni broj R1 Ob-26/2026-3 od 5. veljače 2026. dostavljen protustrankama radi davanja odgovora na prijedlog.

2.1. U odgovoru na prijedlog danom na ročištu održanom 5. ožujka 2026. protustranke su navele da su potpunosti suglasne s prijedlogom predlagateljice.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: smrtni list za pok. OJ, rodne listove za protustranke, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i za pok . OJ, rješenje o nasljeđivanju iza pok. OJ, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. OJ, odnosno u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu.

3.1. Na ročištu održanom 5. ožujka 2026. je izveden dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranaka, te svjedoka AJ i SJ.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), te je utvrđeno da je prijedlog osnovan.

5. Uvidom u smrtni list za pok. OJ izdanog od Matičnog ureda Slatina od 13. ožujka 2022. je utvrđeno da je isti umro **.**.2022.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. OJ je utvrđeno da je 5. lipnja 1982. u [adresa] zaključio brak sa UJ i pri tome zadržao svoje prezime, te da je brak sklopljen **.**.1982. u [adresa] s LJ razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slatini poslovni broj P-234/95-19 od 22. listopada 1996., a brak je prestao 7. prosinca 1996.

6.1. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu je utvrđeno da je ista rođena kao UJ **.**.1961. u [adresa], da je 5. lipnja 1982. sklopila brak s FJ i pri tome uzela prezime muža, te da je brak sklopljen **.**.1982. u [adresa] s LJ razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slatini poslovni broj P-234/95-19 od 22. listopada 1996., a brak je prestao 7. prosinca 1996.

7. Uvidom u rodne listove za protustranke je utvrđeno da su protustranke djeca predlagateljice i pok. OJ.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Sandre Naumovska iz [adresa] poslovni broj O-72/2022, UPP/OS176/2022-7 od 22. kolovoza 2022. je utvrđeno da su nasljednicima pok. OJ na temelju zakona i sporazuma proglašeni ovdje predlagateljica, i protustranke, kćer KJ i sin ĆJ.

9. Svjedokinja AJ (nesrodna) je u svome iskazu navela da su predlagateljica i pok. OJ njezini susjedi, upoznali su se 1988. kada su živjeli sve do 2006. u istom ulazu u zgradi, nakon 2006. se ona odselila. Družili su se s predlagateljicom i OJ. Predlagateljica i OJ su se razveli jer je bio konflikt, ne zna točno kada, možda negdje prije trideset godina je bio razvod, ali su nakon razvoda ostali živjeti u istom stanu. I nakon razvoda braka su živjeli kao bračni drugovi, odgajali su djecu zajedno. Kad su bile neke obiteljske proslave, dolazili su na iste kao bračni drugovi. Troškove sprovoda pok. OJ je snosila predlagateljica, uglavnom. Iskazala je da kada su predlagateljica i pok. OJ dolazili k njima na neke proslave dolazili osu kao par, na sve proslave su pozivani i dolazili kao par, zajedno, i cijeli uži krug ih je tako i poznavao kao par. Svakodnevni život što se tiče kućanskih poslova, kuhanja predlagateljice i pok. OJ je izgledao tako da su živjeli kao bračni drugovi, nisu kuhali odvojeno. Navela je da kada je pok. OJ u tramvaju u Zagrebu doživio nezgodu na način da je pao i ozlijedio se, LJ ga je njegovala, brinula o njemu, kad su mu odrezali prste, isto je brinula o njemu, a i dan prije smrti su zajedno posjetili djecu u Mađarskoj, sve su radili zajedno.

9.1. Svjedokinja SJ (nesrodna) je u svome iskazu navela da su predlagateljica i pok. OJ njezini prijatelji, odnosno prijatelji njezina supruga i njezinih roditelja. Zna da su predlagateljica i pok. OJ živjeli kao bračni drugovi. Posjećivali su se, odlazili su na proslave, neke rođendane, a i posjećivali su se po dogovoru, išli na kave. Kada se pok. OJ razbolio, LJ se brinula za njega, a cijelo vrijeme su živjeli kao bračni drugovi, onako kako žive roditelji svjedokinje koji su u braku. Koliko zna zajednički su rješavali sve pa tako i pitanje troškova i financija za potrebe kućanstva. Iskazala je da zna da su oni nekad bili u braku, a ne zna kad je brak prestao na papiru, ali što se nje tiče, LJ i pok. OJ su cijelo vrijeme živjeli u braku, tako je to izgledalo. Kada bi LJ i pok. OJ dolazili na fešte, druženja, dolazili su kao bračni drugovi, tako ih se i pozivalo; pozivalo se njih dvoje na način da se kaže da se pozivaju Č, a što znači da dolaze njih dvoje kao partneri. Iskazala je da ne zna tko je snosio troškove sprovoda.

9.2. Prvoprotustranka je u svome iskazu navela da za nju se mama i tata se nisu razveli, živjeli su cijelo vrijeme kao da su u braku, ne zna zbog čega su se razveli jer je u vrijeme razvoda imala 13 godina, možda je mama tražila da on njoj nešto da, on nije dao, ne zna točno što je bilo. Što se tiče financija i troškova života mama i tata su dijelili sve, nekad je bilo problema, ali su se uvijek dogovorili. Navodi da su mama i tata od njezina rođenja pa sve do smrti tatine živjeli kao bračni drugovi, živjeli su svi četvero u stanu, stan je imao spavaću sobu u kojoj su bili mama i tata i dnevni boravak u kojem su spavali ona i brat. Tako je izgledalo sve dok ona nije odselila iz stana, odnosno dok brat se nije odselio iz stana prije nje, a mama i tata su ostali živjeti u stanu kao bračni drugovi. Što se tiče razvoda, iskazala je da je mama rekla da su se razveli, toga se sjeća, malo su se tada znali porječkati, ali ubrzo je sve bilo kao da se nisu razveli, živjeli su na način da su odlazili na zajedničke proslave, u posjet prijateljima. Sve se obavljalo kao obitelj. Iskazala je da je mama snosila troškove sprovoda.

9.3. Drugoprotustranka je u svome iskazu naveo da se u potpunosti slaže sa svim što je sestra rekla. Živjeli su zajedno kao obitelj u istom stanu. Isto je bilo i prije razvoda i nakon razvoda tate i mame. Kad je tata pao u tramvaju, ne sjeća se kad je to bilo, ali misli da bi moglo biti oko 2007., mama se brinula za njega kad se ozlijedio. Stan u kojem su živjeli je na trećem katu i mama je sve radila. Kad su tati odrezali prste negdje oko 2017., mama se također brinula za njega. Na sve događaje obiteljske su odlazili kao bračni par. Sva uža i šira obitelj ih je doživljavala kao bračni par bez obzira na razvod. Mama je snosila troškove sprovoda.

9.4. Predlagateljica je u svome iskazu navela da su pok. OJ i ona se vjenčali 1982., prvo su živjeli kod njegovih roditelja do 1988., onda je OJ dobio stan od Šumarije i u kolovozu 1988. su se preselili u taj stan. U prosincu 1996. su se razveli zbog nesuglasica. Pok. OJ je imao aferu, no ona je to njemu oprostila pa su i nakon razvoda braka ostali živjeti zajedno. Pok. OJ je bio malo inatljiva osoba kad je trebalo dati novce za kuću ili za djecu, npr. bi znao novce dati tek drugi ili treći dan, a ne onda kad treba. To je nju živciralo i zbog svega navedenog je došlo do razvoda. Navodi da su otkupili stan u kojem su živjeli, on je to otplatio. Iskazala je da je 2010. OJ pao u tramvaju u Zagrebu, ozlijedio bedrenu kost i ona je brinula o njemu u potpunosti, a 2017. su mu odrezali prste na nogama i ona se kao supruga brinula za njega. Navela je da je prijedlog podnijela jer je kad je OJ umro 2022. tražila da joj priznaju pravo na obiteljsku mirovinu, pa su joj rekli da ne može jer nema status izvanbračnog druga i rekli su joj da ne može ni u prijevremenu jer nema godine staža, da može podnijeti prijedlog kad navrši 65 godina, a što je bilo u siječnju ove godine. U mirovinskom su je uputili da radi ishođenja mirovine pokrene ovaj postupak. Iskazala je da je život nje i pok. OJ nakon formalnog razvoda izgledao tako da su zajedno imali sve u kućanstvu, zajedno su kuhali, čistili, dijelili financije, imali intimni život. Odlazili su na rođendanske zabave unucima kao baka i djed zajedno, poklone su kupovali zajedno. Troškove sprovoda je snosila ona. Nakon razvoda braka nije sklapala ni s kim drugim novi brak.

10. Iz iskaza predlagateljice, protustranaka i saslušanih svjedoka, a koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio jer su neproturječni, određeni i jasni, te iz isprava priloženih spisu, je utvrđeno da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. OJ u razdoblju od kraja prosinca 1996. pa do njegove smrti 10. lipnja 2022., obzirom da je ta izvanbračna zajednica u svemu nalikovala bračnoj zajednici s obiteljskog, emotivnog i ekonomskog aspekta, sve u smislu odredaba iz čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.).

11. Odredbom st. 1. čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

11.1. Odredbom st. 2. čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za izjednačavanje izvanbračne zajednice s bračnom zajednicom potrebno da je (kumulativno) riječ o zajednici života neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje dulje od tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka partnera.

13. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da je predlagateljica dokazala da je zajednica u kojoj je živjela s pok. OJ imala sva obilježja iz čl. 11. Obiteljskog zakona, a to stoga što su dulje od tri godine živjeli u zajednici koju karakterizira obiteljska povezanost, bili su ekonomski i intimno povezani, imali su zajedničko kućanstvo, kako to proizlazi iz iskaza svih svjedoka, predlagateljice te iskaza protustranaka, njihova izvanbračna zajednica se nije prekidala do smrti pok. OJ.

14. Nadalje je dokazala postojanje pravnog interesa za vođenje ovoga postupka u smislu odredaba iz čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25.). Naime, odredbom čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.

14.1. Odredbom čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

15. Obzirom na citirane zakonske odredbe, za potrebe stjecanja prava na obiteljsku mirovinu, a zbog čega predlagateljica u prijedlogu i svome iskazu navodi da je podnijela predmetni prijedlog, predlagateljica je morala pokrenuti izvanparnični sudski postupak za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između pok. OJ i nje postojala izvanbračna zajednica, sve budući da takvom odlukom ne raspolaže, jer to što je rješenjem o nasljeđivanju proglašena nasljednikom pok. OJ u ostavinskom postupku u smislu čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.), ima učinak samo u predmetnom ostavinskom postupku.

16. Kako je ocijenjeno da su ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona za utvrđenjem da je između predlagateljice i pok. OJ postojala izvanbračna zajednica u neprekidnom trajanju duljem od tri godine, a za koje vrijeme nitko od njih nije bio u braku s drugom osobom, odlučeno je kao u izreci.

17. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao jer isti nije bio zahtijevan.

Bjelovar, 30. ožujka 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Protustrankama

3. Spis