Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-4934/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja TĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Manda Banović, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika pod 1) TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 4) LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Mladen Parčina, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 17.veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, dana 30.ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Ovlašćuje se tužitelj ČĆČ temeljem ove pravomoćne presude u zemljišnim knjigama koje se vode za K. O. [katastarska općina] naspram idealnog nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] bez daljnjeg sudjelovanja i znanja tuženih zatražiti upis prava vlasništva na svoje ime u omjeru od 7/18 ili 28/72 idealna dijela, uz istodobno brisanje srazmjernog dijela prava vlasništva upisanog na ime svake od tuženih odnosno sa imena tužene pod 1) TĆ za 7/72 idealna dijela, pod 2) ČĆ za 7/72 idealna dijela , pod 3) ĐĆ za 7/72 idealna dijela, te tužene pod 4) AĆ za 7/72 idealna dijela, a što su tužene dužne trpjeti. Dužne su tužene solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju naknaditi troškove parničnog parničnog postupka ukoliko se opru tužbi sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koja se obračunava po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinaciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena." kao neosnovan.

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 4.375,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je u zemljišnim knjigama koje se vode za K. O [katastarska općina] naspram nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 2425 pravo vlasništva uknjiženo u korist tuženih, svake za po ¼ dijela. Nadalje, da su tužene vodile pojedinačni ispravni postupak u kojem su ishodile upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo iako je njihov prednik ( brat tužitelja) u katastru bio upisan za 4/18 dijela, a tužitelj za 7/18.

1.1Nadalje, da je predmetna nekretnina bila predmetom ostavine prednika stranaka FĆ pok. T, FĆ, potom JĆ te da je temeljem rješenja o nasljeđivanju tužitelj na sveukupnoj ostavinskoj imovini, uključujući i predmetnu nekretninu proglašen nasljednikom za 1/6 dijela (iza smrti oca FĆ), a za daljnjih 1/3 idealna dijela od 4/6 dijelova (iza smrti majke JĆ), u kojem omjeru je proglašen nasljednikom i sada pok. GĆ. Nakon preračunavanja gornjih nasljeđenih vlasničkih omjera u jedan razlomak proizlazi da su tako da tužitelj i brat BĆ nasljeđivanjem odnosnu nekretninu stekli za po 7/18 idealnih dijelova.

1.2. S druge pak strane, nakon učinjenog ustupa svojeg nasljednog dijela od 1/6 dijelova iza smrti svojeg oca FĆ u korist svoje majke JĆ, otac tuženih sada pok. OĆ je, uz ostale nekretnine koje predstavljaju ostavinsku imovinu, po okončanju ostavinskog postupka iza smrti svoje majke naspram predmetne nekretnine nasljeđivanjem stekao “samo” 4/18 idealnih dijelova.

1.3. Nadalje, da navedene činjenice potvrđuju katastarski podaci o posjedovnom ili izvanknjižnom vlasnišvu predmetne nekretnine.

2. Nadalje, da se radi o vinogradu kojeg su obrađivali prednici stranaka pa i sam tužitelj do 1995. kada je obolio, dok prednik tuženika nije pokazivao zanimanje do 2000. kada je htio zasaditi masline na predmetnoj nekretnini, čemu se tužitelj nije protivio s tim da sadi na dijelu nekretnine koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu ( 4/18).

2.1. Nadalje, da zemljišno knjižno stanje ne odgovara istini te da su tužene dovele u zabludu sud navođenjem netočnih činjenica o nevjerodostojnih dokaza.

2.2. Slijedom toga, tužitelj predlaže kao u tužbi.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da je tužitelj trebao podnijeti brisovnu tužbu ukoliko smatra da je njegovo knjižno pravo povrijeđeno, te da nije jasno po kojoj osnovi traži ovlast na uknjižbu. Nadalje, da je među prednikom tuženih, tužiteljem i pok. DĆ provedena usmena dioba po kojoj bi predmetna nekretnina pripala ocu tuženih, a tužitelju i pok. GĆ nekretnina na [adresa] gdje je sagrađena obiteljska kuća. Nadalje, da su tužitelj i pok. GĆ ishodili presudu zbog ogluhe Pst-727/12 temeljem koje su uknjiženi svaki za po ½ dijela prava vlasništva na nekretnini na [adresa], u što se otac tuženih nije miješao, iz čega da proizlazi kako su među braćom ranije usmeno podijeljene nekretnine, slijedom čega je otac tuženih dugi niz godina bio u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem spisa Z-29873/19, O-1490/80, O- 995/2020, Pst-727/12, izvatka iz zemljišne knjige, izvatka iz katastra zemljišta, rješenja o nasljeđivanju iza pok. GĆ JĆ O-566/86, izjave ŽĆ, saslušanjem svjedoka SĆ, VĆ, ZĆ, ĆĆ, NĆ, MĆ, RĆ, IĆ, UĆ, KĆ, CĆ, PĆ, te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Čitanjem spisa O- 1490/80 utvrđeno je da se ostavinski postupak vodio povodom smrti prednika stranaka FĆ pok. T, te da je donijeto rješenje o nasljeđivanju, uslijed ustupa OĆ i ŽĆ ( glede predmetne nekretnine) u korist majke HĆ, na način da je ostavina (među ostalim i sporna nekretnine zvana "Sestrice" kao izvanknjižno vlasništvo pok. EĆ) raspodijeljena na TŽ za 4/6 dijela, BĆ za 1/6 dijela i ČŽ za 1/6 dijela.

6. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-566/86 utvrđeno je da je isto donijeto u ostavinskom postupku koji se vodio povodom smrti prednika stranaka HĆ, te da u njenu ostavinu među ostalim ulazi predmetne čest. zem [katastarska čestica] upisana u ZU 91 k. o [katastarska općina] te da se njenim nasljednicima proglašavaju temeljem "oporuke od 13.2.1986." i zakona te sporazuma o diobi; OĆ za 1/3 dijela, BĆ za 1/3 dijela i ČŽ za 1/3 dijela.

7. Pregledom spisa Z-29873/19 utvrđeno je da su prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka podnijele tužene predlažući upis na svoje ime odnosne nekretnine, uz istovremeno brisanje upisanih zk suvlasnika, temeljem rješenja o nasljeđivanju O- 566/86, rješenja o nasljeđivanju O-1490/80, posjedovnog lista br 702 za k. č. [katastarska čestica] ( koja odgovara čest. zem [katastarska čestica] ) k. o [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju O-912/17 ( iza pok. ŠŽ) te da je nakon provedenog postupka očevidom na licu mjesta i saslušanjem tuženih i svjedoka KĆ, te ĆĆ usvojen prijedlog te naložen otpis čestice 457/1 iz ZU 91 u ZU 2425 k. o [katastarska općina], te brisanje upisanih vlasnika uz upis ovdje tuženih, za cijelo, odnosno svake za po ¼ dijela.

8. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je č. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisana u ZU 2425 te da su upisani suvlasnici odnosno tužene.

9. Čitanjem posjedovnog lista broj 220 utvrđeno je da je kao posjednik predmetne nekretnine upisan LŽ pok. T. Nadalje, iz rješenja posl.broj Z-713/88 od 9.ožujka 1988. utvrđeno je da je izvršeno cijepanje č. zem [katastarska čestica] ZU 91 u podčestice oznake č. zem [katastarska čestica] ZU 91. Nadalje, pregledom posjedovnog lista broj 702 utvrđeno je da su nakon ŠĆČ kao posjednici č. zem [katastarska čestica] upisani TŽ za 4/6 dijela, BĆ za 1/6 i ČŽ za 1/6 dijela te da se nekretnina naziva " Sestrice" kulture, vinograd površine 1923 m2. Nadalje, da je u katastru promijenjeno stanje nakon smrti HĆ te su rješenjem od 12.travnja 2000. kao posjednici upisani BĆ za 7/18 dijela, ČŽ za 7/18 dijela ( tužitelj) i OĆ ( prednik tuženih) za 4/18 dijela. Nadalje, pregledom rješenja Područnog ureda za katastar od 10.studenog 2021. utvrđeno je da je izvršena promjena te brisanje s imena dotadašnjih posjednika, na prijedlog TĆ, na imena tuženih, sve temeljem izvatka iz zemljišne knjige, te je predmetno rješenje dostavljeno prije upisanim posjednicima.

10. U konkretnom slučaju, tužitelj tvrdi da nije izvršena podjela nekretnina među braćom te da su tužene neovlašteno upisane kao vlasnice predmetne nekretnine. Tužene s druge strane tvrde, u bitnome, da je njihov otac predmetnu nekretninu jedini obrađivao te da je usmena dioba izvršena.

11. Iz iskaza svjedoka SĆ, proizlazi da je na predmetnoj nekretnini bio vinograd zvan " sestrice" kojeg je obrađivao tužitelj kojem je pomagao frezati, ponekad je viđao tužiteljevog brata BĆ, a da tužene nije viđao. Nadalje, da živi u [adresa].

12. Iz iskaza svjedoka VĆ ( supruge tužitelja) proizlazi da je predmetnu nekretninu obrađivala zajedno sa suprugom i pok. djeverom BĆ i to od 1968. te su obrađivali sve dok se tužitelj nije razbolio i operirao 2000. Nadalje, da su predmetnu nekretninu obrađivali najprije sa svekrom i svekrvom. Nadalje, da se OĆ svega odrekao ( pa i predmetne nekretnine na ostavinskoj raspravi iza svekra) jer je imao četvero djece, radi dječjeg doplatka. Nadalje, da je živjela sa svekrom i svekrvom, djeverom BĆ u kući na [adresa] na parceli koju je kupio svekar na kojoj su zajedno izgradili kuću. Nadalje, da je svekrva JĆ oporukom sve ostavila njenom mužu i BĆ, no kako je OĆ plakao kada je saznao da je isključen iz oporuke, tužitelj je rekao sucu da i njega uključi u ostavinu, s čime se BĆ složio te su tako i napravili. Nadalje, da im je u obrađivanju nekretnine pomagao susjed SĆ, a da OĆ nije "obadava ni pet para". Kasnije je posadio masline na cijeloj nekretnini iako ga je tužitelj upozorio da ima pravo zasaditi na jednoj trećini zemlje.

13. Iz iskaza svjedoka ZĆ, proizlazi da njegova nekretnina graniči sa predmetnom na kojoj je viđao samo OĆ koji je jedini radio i kopao, a poznaje i tužene koje je viđao kada su dolazile na zemlju u branje maslina, a viđao je i zetove.

14. Iz iskaza svjedoka ĆĆ, susjed međašnik, proizlazi da je na predmetnoj nekretnini viđala samo OĆ jer je on jedini dolazio i obrađivao, a danas obrađuju njegove kćeri. Nadalje, da nikoga od svjedoka pa ni gospođu koja je isto ušla unutra svjedočiti nije poznavala, niti ih vidjela na predmetnoj nekretnini. Nadalje, da je prije rata na predmetnoj nekretnini bio vinograd te je i tada viđala OĆ.

15. Iz iskaza svjedoka NĆ, rođaka stranaka, proizlazi da mu ništa nije poznato vezano za diobu između OĆ, BĆ i ŠĆČ ( tužitelja), te da se vezano za predmetnu nekretninu sjeća da je bio vinograd kojeg su obrađivali svi, a zadnji ga je obrađivao OĆ. Nadalje, da su njegovi roditelji imali vinograd u blizini predmetnog te da je ispočetka viđao stričeve, a poslije samo OĆ koji je obrađivao cijeli vinograd. Nadalje, da mu nije poznato da su masline na predmetnoj nekretnini. Nadalje, da na svojoj nekretnini nije bio zadnjih 27 godina od kada je ista pripala bratu.

16. Iz iskaza svjedoka MĆ, rođaka stranaka, proizlazi da mu nije poznato da kada su se rođaci podijelili, a poznato mu je da su tri brata napravila dvije kuće te da je na predmetnoj nekretnini postojao vinograd na kojem je zadnjih 20 godina viđao samo OĆ, a poslije su narasle masline koje su brali tužene i zetovi OĆ. Nadalje, da mu je poznato da je tužitelj obrađivao vinograd dok se nije razbolio. Nadalje, da su se braća slagala i bila u dobrim odnosima.

17. Iz iskaza svjedoka RĆ proizlazi da mu nije poznata dioba između rođaka, te misli da su nakon smrti roditelja isti naslijedili nekretnine u [adresa] i [adresa] te predmetnu nekretninu. Nadalje, da mu je sve poznato jer su njegovi imali nekretnine na istim lokacijama. Nadalje, da mu je poznato da su stričevići obrađivali vinograd zajedno, a poslije je viđao samo ŠŽ koji je imao samo posađene masline, a lozu je bacio.

18. Iz iskaza svjedoka IĆ proizlazi da mu ništa nije poznato vezano za diobu, međutim, da mu je poznato da su rođaci imali nekretninu u blizini njihove zvanu " Sestrinice" te po priči oca zna da je bio vinograd, te da su sva tri brata radila vino u [adresa] što mu je poznato jer je dolazio u njihovu kuću te je sa svima bio u dobrim odnosima, pomagali su mu izgraditi kuću na Visu i na Sirobuji jer su braća bili zidari i tesari.

19. Iz iskaza svjedoka UĆ proizlazi da je njihova nekretnina u međi sa njegovom nekretninom te da je vidio Ćiru Korda 4-5 puta u razdoblju od 2000 – 2020. Nadalje, da mu je poznato da OĆ ima novu kuću u [adresa], a preko puta je stara kuća. Nadalje da mu je poznato da tužitelj živi u kući na [adresa] jer mu je bio u posjetu kada se razbolio.

20. Iz iskaza svjedoka KĆ proizlazi da njegova nekretnina graniči sa predmetnom na kojoj je viđao OĆ od 2003. i to od kada je počeo dolaziti intenzivnije na svoju nekretninu pa je na predmetnoj viđao samo OĆ u razdoblju od 2003. pa nadalje. nakon očeve smrti te je na predmetnoj. Nadalje, da mu nije poznata dioba.

21. Iz iskaza svjedoka CĆ proizlazi da je poznavao pok. OĆ kojeg je do rata vozio na predmetnu nekretninu na kojoj je bio vinograd i trešnje, a poslije je OĆ posadio masline i verduru. Nadalje, da mu je pomagao orati svojim traktorom. Nadalje, da se po selu priča da su se braća podijelila i da su zeznula brata. Nadalje, da mu je poznato da je OĆ naslijedio jedan kat kuće u [adresa].

22. Iz iskaza svjedoka PĆ proizlazi da je pomagao pokojnom OĆ brati masline, prevozio je masline do uljare i to je bilo u razdoblju od 1998. do 2005. godine. Tužitelja poznaje, ali ga na predmetnoj nekretnini nije nikada vidio. Nadalje, da mu je poznata konoba u [adresa] u kojoj se radilo vino te da je po njemu to bilo Č.

23. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je obrađivao predmetnu zemlju na kojoj je imao vinograd sve dok nije obolio. Tada je dao traktor na korištenje OĆ i dao mu je zemlju da obrađuje. Kada je vinograd došao kraju dao mu je novce da kupi masline. Nadalje, da se on i braća nisu podijelili ni oko predmetne zemlje niti oko bilo koje druge zemlje. Jedino je tužitelj obrađivao vinograd i grožđe nosio u [adresa] gdje je bila konoba. Nadalje, da su njegova braća OĆ i BĆ tada bili u Austriji. Nadalje, da osim predmetnog vinograda postojao je vinograd u [adresa] te je sve tužitelj obrađivao. Nadalje, da je na vinograd dolazio brat BĆ, a poslije kada su bile masline nije dolazio jer nije volio raditi. Nadalje, da na predmetnoj nekretnini ni u [adresa] nije bio zadnjih 30 godina od kada se razbolio, a sa bratom OĆ se nije dijelio.

24. Iz iskaza tužene TĆ proizlazi da se sjeća kada je dida umro 1980. jer je tada imala 17 godina, da je tata ustupio svoj nasljedni dio svojoj majci JĆ. Nadalje, da poslije babine smrti se sjeća da je tata opovrgnuo oporuku te su se njih trojica braće podijelila na način da [adresa] pripadne njima dvojici (tužitelju i BĆ), a da mom tati pripadne ova zemlja " Š". Kuću u [adresa] sagradili su baba i dida sa tri sina prije 1968. Svo troje su pomagali i radili na kući i financirali je. Moj tata je kada je došao iz Austrije dao novce da se napravi hodnik, WC još jedna dnevna i spavaća soba, a to zna zato što je dosta vremena provodila kod babe na [adresa], a pogotovo ljeti. Nova kuća u [adresa] se počela graditi 1973.-1975. godine iz razloga što je tata dobio zaostatke dječjeg doplata te je htio napraviti za nas kuću u [adresa]. Tada su se i druga dva brata pridružila toj ideji da bi i oni napravili sebi po kat kuće, a u slučaju da im se zbog rušenja bespravne gradnje sruši kuća na [adresa]. Međutim, oni nikada u tu kuću nisu uselili niti uredili svoja dva kata, prizemlje i zadnji kat. U stanu na drugom katu danas živi njezina majka sa sestrom ŠĆ. Nadalje, da njezini roditelji nikada nisu živjeli u [adresa], već su cijelo vrijeme živjeli u toj "novoj" kući u [adresa], najprije u staroj kući, a kasnije su se preselili u novu kuću. Što se tiče predmetne nekretnine sjećam se kada se sadio vinograd jer se sjeća kuće L koji je bio bez ruke jer je zajedno sa didom zalijevala vinove loze. Svaki ljetni praznik provodila je u [adresa], radila na vinogradu, a kada nije radila nosila bih marendu didi u vinograd. Također su na predmetnoj nekretnini bile 2 trešnje. Kada je počela propadati loza moj tata OĆ je posadio masline te su oduvijek obrađivali predmetnu nekretninu.

25. Iz iskaza tužene pod 3) ŠĆ, proizlazi da je njezin tata došao ljut zbog babine oporuke kojom je ostavila sve dvojici sinova, a njezinom ocu samo "dječiji" dio. Nadalje, da je baba napravila oporuku nakon što je imala moždani udar. Nadalje, da je njezin otac zbog toga bio ljut i s braćom se nakon toga nije čuo. Nadalje, da istoj nije ništa poznato vezano za diobu. Nadalje, da je otac nastavio obrađivati sve zemlje i to vinograd u [adresa], u [adresa] (trešnje), Podvišak (trešnje, masline, višnje, smokve), Kokun (tri masline, jedna marelica), Loluša (masline), Njive (dvi stare i sedam novih maslina), Otočac (trešnje, jabuke i orah) i Kovačić Miline (masline, jedan bagrem i dvije praske koje su se osušile) i Badnjavača (vinograd na dvije etaže koji se osušio i višnje), Njivetine (maslinik, a dio je otac dao lovcima da posiju žito). Otac je sam navrćao masline, a kupovao je samo "talijanke". Nadalje, na upit je su li se oni podijelili ili nisu navodi da su se podijeli usmeno i to na način da je njenom ocu pripao vinograd u Sestricama, a braći [adresa].

26. Iz iskaza tužene pod 2) ČĆ proizlazi da se u potpunosti slaže sa iskazima iznesenim od strane tužene pod 1) i 3) te dodatno navodi da je postignut usmeni dogovor jer tako proizlazi iz držanja tužitelja koji je uzurpirao i jednu jedinu sobu koju je njezin otac imao u kući na [adresa] s tim da je dogovor bio da neće biti samo ta soba njegova, već i kat, odnosno da sva braća imaju isti kat u toj kući. Svi su doprinosili izgradnji financijski, a fizički najviše, takvo je tada vrijeme bilo. Tako da se očekivalo da će sva braća imati svoj dio u toj kući. Njezinog oca je trebao pripasti dio koji se nadovezuje na prostor iznad garaže i soba poviše što se nikada nije napravila. Nadalje, da je stara kuća u [adresa] zajednička a koristi je mama i sestra ŠĆ.

27. Iz iskaza tuženika pod 4) LĆ, proizlazi da se slaže sa iskazima tužene 1)-3) te dodatno navodi da se mi sestre nikada nismo dirale stričevima u [adresa], a ne slaže se sa izjavom tužitelja da je njenom ocu dao novac za masline. Nitko od njih nikada nije došao na predmetni vinograd od 1986. do danas. Njezin otac da je živ bi mogao posvjedočit. Đ, da je kao srednjoškolka odlazila s ocem, materom i sestrama plijeviti vinograd te da je otac najviše radio jer je već bio otišao u mirovinu.

28. U konkretnom slučaju, tužitelj predmetnom tužbom zahtjeva ovlast na uknjižbu koju temelji na činjenici nasljeđivanja, a tužene se tome protive navodeći da je izvršena usmena dioba među nasljednicima i da je ista realizirana, unazad 20 i više godina od kada su u posjedu.

29. Vlasništvo se, prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 94/17 - dalje: ZVDSP) može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a na temelju stavka 1. toga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.), dok je odredbom čl. 115. st. 1. citiranog propisa određeno da se na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, na način određen zakonom. Na temelju pravnoga posla ne može se steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu (st. 2.) Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku (st. 3.)

30. U ovom postupku tužene tvrde da je usmena dioba među braćom (BĆ, OĆ i ČŽ ) izvršena na način da je dvojici braće (BĆ i ČŽ) braće pripala obiteljska kuća na [adresa], a trećem bratu ( ocu tuženih) predmetna nekretnina – vinograd.

31. Obzirom na vrijeme kada je dioba izvršena u ovom postupku je utvrđeno da se radi o razdoblju od prije 20 godina, slijedom čega se na taj pravni posao primjenjuju odredbe čl. 115 ZVDSP.

32. Međutim, smatra se da pravni posao, pa makar i usmeni ugovor proizvodi pravne učinke ako je ispunjen.

33. Naime, nije niti sporno da su braća pok. BĆ i ČŽ ( tužitelj ) ishodili presudu kojom su se uknjižili na predmetnu nekretninu na [adresa], a nije ni sporno da su u posjedu iste.

34. Iz iskaza svjedoka ( većine njih) proizlazi da je predmetna nekretnina bila u posjedu oca tuženih koji je predmetnu nekretninu obrađivao te zasadio masline. Tužitelj s druge strane tvrdi da je istome dao dozvolu da obrađuje, ali samo na svom dijelu. Međutim, sud nije povjerovao iskazu tužitelja iz kojeg bi proizlazilo da bi isti ovlastio brata ( oca tuženih) da obrađuje zemlju takoreći do opoziva. Naime, iz iskaza svjedoka, među kojima su rođaci stranaka, proizlazi da su predmetnu nekretninu na kojoj je nekoć bio vinograd obrađivali stari ( roditelji), stričevi, a posljednjeg su viđali samo OĆ, oca tuženih.

35. Nije sporno da predmetna nekretnina nije fizički podijeljena pa je nelogičan iskaz svjedoka - supruge tužitelja – VĆ, da je tužitelj ovlastio brata da obrađuje na "svojoj trećini". Naime, nesporno je utvrđeno da je otac tuženih obrađivao nekretninu u cijelosti te da mu se nitko nije protivio niti miješao odnosno branio mu isto, pa proizlazi da je usmena dioba među braćom realizirana. Osim toga, okolnost da tužitelj odnosno prednici stranaka nisu bili upisani zemljišnoknjižni vlasnici također je onemogućila tužitelja u podnošenju brisovne tužbe jer istu može podnijeti samo prijašnji knjižni vlasnik odnosno njegov univerzalni sukcesor, a kako ni tužiteljev otac LŽ nije bio uknjiženi vlasnik predmetne nekretnine to ni tužitelj ne bi bio aktivno legitimiran na podnošenje brisovne tužbe.

36. U bitnome, tužene tvrde da je dioba realizirana jer njihovom ocu ( koji je naslijedio nakon smrti majke JĆ ) idealni dio svih nekretnina, nije pripala u posjed niti je ikada tražio svoj dio na kući na [adresa], a s druge strane, u ovom postupku je utvrđeno da je obrađivao brojne nekretnine među ostalim i predmetnu Sestrinice.

37. Prema tome, usmeni ugovor o diobi, kao dvostrano obvezni ugovor u kojem svaka ugovorna strana nešto dobiva, a nešto daje, smatra se izvršenim, pa time može postati osnova stjecanja prava vlasništva ako je utvrđeno što je svaki od suvlasnika dobio u posjed i vlasništvo tim pravnim poslom. Tako i Rev - 1605/1993-2 od 22. ožujka 1995., u kojoj je

"Po shvaćanju ovog suda u konkretnom slučaju od odlučnog značaja je utvrditi opstojnost i sadržaj sporazuma o diobi ako i kad se radi o usmenom sporazumu, pri čemu treba reći da je ugovor o diobi dvostrani ugovor u kojem svaka ugovorna strana nešto dobiva, a nešto daje, pa kada se radi o usmenoj i stvarno izvršenoj fizičkoj diobi nekretnine, može se smatrati da je fizička dioba stvarno izvršena samo ako je svaki od suvlasnika dobio točno fizički određeni dio nekretnine.

38. U ovom postupku utvrđeno je da je predmetna nekretnina najmanje unazad 20 godina u nesmetanom posjedu oca tuženih koji je istu obrađivao, u tome su mu pomagali ovdje saslušani svjedoci (ČĆ, PĆ, a svi drugi su ga vidjeli na predmetnoj nekretnini, za razliku od preostale dvojice braće), pa proizlazi da je prednik tuženika predmetnu nekretninu stekao temeljem valjanog pravnog posla ( usmene diobe) i dosjelošću jer je nesmetano posjedovao predmetnu nekretninu 20 godina, obrađivao i ubirao plodove. Nadalje, okolnost da je predniku tuženika nekretnina dana do opoziva, pa da isti nije bio savjestan posjednik nije ničim dokazana. Naime, tužitelj kada tvrdi da je pok. bratu OĆ dozvolio da obrađuje predmetnu nekretninu time osporava savjesnost posjeda prednika tuženika.

39. Stoga, valja reći da prema čl. 18 ZVDSP pošteni je posjednik onaj koji nije znao niti morao znati niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da se sukladno st.5) istog članka posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Budući tužitelj ranije nije osporavao, a u ovoj parnici ničim nije dokazao, a sukladno čl.221a ZPP primjenom pravila o teretu dokazivanja, teret dokaza je na onome koji tvrdi suprotno, dakle na tužitelju da dokaže svoju tvrdnju, što isti nije učinio, zbog čega je njegov prigovor nesavjesnosti posjeda neosnovan ( tako i Vs Rev 2526/1990).

40. Nadalje, na okolnost da su sva trojica braće nasljedila pok. ĐŽ pa da predmetna nekretnina pripada i tužitelju, sukladno nasljednom dijelu, navodi se da su nasljednici nakon smrti HĆ stekli tzv. nasljednički posjed, idealni, a ne faktični posjed, dok je u ovom postupku utvrđeno da su nakon smrti prednika stranaka (ŠĆČ i JĆ) u faktičnom posjedu nekretnine na [adresa] bili pok. BĆ i ČŽ ( ovdje tužitelj), a u posjedu predmetne nekretnine prednik tuženih, sve temeljem usmene diobe predmetnih nekretnina, koja je dioba nedvojbeno realizirana, slijedom čega je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

41. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine broj 138/2023) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 250 bodova, zastupanje na ročištu od 1.10.2024. 250 bodova, 17.3.2025. 250 bodova, 9.6.2025. 250 bodova, 6.10.2025. 250 bodova, 6.11.2025. 250 bodova, te 17.2 2025. 250 bodova, ukupno 1750 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednakoj 2,00 eura ( Tbr. 54) odnosno sveukupno 3.500,00 eura, uvećano za PDV 25 % u iznosu od 875,00 eura sveukupno iznosi 4.375,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II izreke. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 30.ožujka 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Dna:

- pun tužitelja

- pun tuženika

- spis