Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Zadru

    Borelli 9, 23000 Zadar

    Poslovni broj: 158 K-165/2023-36

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji Željani Vidović Labor, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Antonie Gregorić Klanac, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EG, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, u nastavku teksta: KZ/11) u vezi članka 34. KZ/11 i dr., a povodom optuženice oštećenika kao tužitelja UG i VG koja je zaprimljena u ovaj sud 15. rujna 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 25. ožujka 2026., u nazočnosti oštećenika kao tužitelja UG, opunomoćenika KG, odvjetnika u [adresa], okrivljenika MG i njegovog branitelja Luka Mrkića, odvjetnika u Zadru, 30. ožujka 2026. objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 455. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - odluka Ustavnog suda, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025 i 13/2026, u nastavku teksta: ZKP/08),

    Okrivljenik MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i U rođene V, rođen **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, SSS, služio vojsku 1979. u Mostaru i Trebinju, srednjeg imovnog stanja, osuđivan,

    k r i v  j e

    1) što je dana 7. rujna 2019. oko 18:00 sati u [adresa], u dvorištu i vrtu ispred obiteljske kuće oštećenika kao tužitelja TG i VG, zbog narušenih odnosa prišao oštećeniku kao tužitelju UG te ga verbalno vrijeđao, a potom iako svjestan da ga može teško tjelesno povrijediti pa pristajući na sve posljedice koje iz toga mogu proizaći, počeo gađati UG kamenjem veličine šake odrasle osobe, uslijed čega ga je pogodio u gornji dio lijeve podlaktice i donji dio leđa, što je imalo za posljedicu da je oštećenik kao tužitelj UG zadobio ozljedu u vidu kontuzijskog biljega na gornjem dijelu lijeve podlaktice koje ozljede su lake prirode i samo slučajno nije došlo do teškog ozljeđivanja, dakle, s namjerom da drugog teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede,

    2) što je dana 7. rujna 2019. oko 18:00 sati u [adresa], u dvorištu i vrtu ispred obiteljske kuće oštećenika kao tužitelja TG i VG, a nakon što je oštećena kao tužiteljica VG pristupila u vrt koji se nalazi ispred njezine obiteljske kuće u [adresa], iako svjestan da ju može teško tjelesno povrijediti pa pristajući na sve posljedice koje iz toga mogu proizaći, počeo gađao oštećenicu kao tužiteljicu VG sa kamenjem veličine šake odrasle osobe, uslijed čega ju je pogodio kamenom u gornjem dijelu lijeve polovice leđa čime je zadobila ozljedu u vidu krvnog podljeva, a koja je lake prirode i samo slučajno nije došlo do teškog ozljeđivanja,

    dakle, s namjerom da drugog teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede,

    čime je počinio dva kaznena djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. i 51. KZ/11.

    II. Okrivljeniku MG:

    za kazneno djelo iz članka 118. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 počinjeno na štetu oštećenika kao tužitelja UG na temelju članka 118. stavka 1. KZ/11 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci,

    za kazneno djelo iz članka 118. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 počinjeno na štetu oštećenice kao tužiteljice VG na temelju članka 118. stavka 1. KZ/11 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

    Na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 okrivljenik MG

    o s u đ u j e s e

    na JEDINSTVENU KAZNA ZATVORA

    u trajanju od 1 (jedne) godine

    Temeljem članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 prema okrivljeniku MG

    i z r i č e s e

    UVJETNA OSUDA

    tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako okrivljenik MG u roku provjeravanja od 2 (dvije) godina ne počini novo kazneno djelo. Ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja počini novo kazneno djelo, na istog će se primijeniti odredbe o opozivu uvjetne osude iz članka 58. KZ/11.

    III. Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08 okrivljenik MG je dužan platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 u ukupnom iznosu od 1.205,63 eura (tisuću dvjesto pet eura i šezdeset tri centa) u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1. Oštećenici kao tužitelji UG i VG, zastupani po opunomoćeniku KG, odvjetniku u [adresa], podnijeli su ovom sudu optužnicu od 15. rujna 2022. protiv okrivljenika MG (u nastavku teksta: okrivljenik) tereteći ga za učin dva kaznena djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju, opisana u članku 118. stavka 1. KZ i članku 118. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11, sve u vezi članka 34. i 51. KZ/11.

    2. Naime, Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je donijelo rješenje pod poslovnim brojem KP-DO-275/2022 od 29. ožujka 2022. kojim je odbacilo kaznenu prijavu protiv okrivljenika zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ u vezi članka 34. KZ/11, obrazlažući kako nema dokaza da bi bila ostvarena obilježja tog kaznenog djela, pa su navedeni oštećenici preuzeli progon u smislu odredbe članka 55. stavka 1. i 2. ZKP/08.

    3. Rješenjem optužnog vijeća ovog suda pod poslovnim brojem Kov-437/2022 od 22. ožujka 2023. potvrđena je optužnica oštećenika kao tužitelja od 15. rujna 2022. Podneskom od 19. travnja 2023. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je preuzelo kazneni progon protiv okrivljenika te na raspravi održanoj 30. rujna 2025. odustalo od progona koji su odmah nastavili oštećenici kao tužitelji.

    4. Iznoseći svoj stav o osnovanosti optužbe okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim za kaznena djela koje mu se stavlja na teret optužnicom oštećenika kao tužitelja TG i VG.

    5. Uz suglasnost stranaka u dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je sljedeća dokumentacija: zapisnik ovog suda pod poslovnim brojem K-165/2023 od 7. svibnja 2025. o ispitivanju sudskog vještaka IG te oštećenika kao tužitelja VG i UG kao svjedoka (l.s. 85-89), zapisnik ovog suda pod poslovnim brojem K-165/2023 od 30. rujna 2025. o ispitivanju svjedoka CG, JG, FG, ČG, LG i AG (l.s. 95- 112), zapisnik ovog suda pod poslovnim brojem K-165/2023 od 10. prosinca 2025. o ispitivanju svjedoka ĐG (l.s. 114-116), zapisnik Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd o ispitivanju osumnjičenika MG od 11. rujna 2024. te je reproducirana DVD snimka ispitivanja (l.s. 123-127), na raspravi od 25. ožujka 2026. okrivljenik je iznio obranu (l.s. 131), pročitano je uvjerenje iz kaznene evidencije od 25. ožujka 2026. (l.s. 134), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. med. IG od 26. kolovoza 2022. iz spisa Županijskog suda u Zadru, pod poslovnim brojem Kir-153/2022 u koji je izvršen uvid kao i presliku spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, pod brojem KP-DO-275/2021, a koji spisi su u prilogu ovog spisa.

    6. Iznoseći obranu pred policijskim službenicom okrivljenik je negirao učin kaznenih djela navodeći kako je cestom krenuo u pravcu svoje gusterne, a kad je došao vidio je JG i TG koji su radili s frezom. Kad ga je TG vidio, uzeo je lopatu koja je već bila tamo i došao na njegov sporni metar za koji je sud tako donio odluku, uzeo lopatu i odsjekao njegovu malu smokvicu te ga opsovao. Prišao mu je i pitao ga "Živko što to radiš", on je rekao "ovo je moje majku ti jebem, ako treba ja ću poginuti, ali neće biti tvoje", na to mu je odgovorio "ostavi neka sud riješi, to rješava sud ". Međutim, TG je uzao lopatu udario ga lopatom u rame i po leđima i to 2-3 puta od čega se raspala lopata, a njegov sin JG koji je bio udaljen 6-10 metara da ga je pogodio kamenom u prsa, a što se vidi na njemu i tu se stišalo. Onda da je opet počeo bacati kamenje na njega, pa se povukao malo nazad, ali njegovu žene VG da nije uopće vidio. Kada se to sve malo primirilo, njegova kćerka K dolazi i govori mu "sram vas bilo, ubojico", a on je pita "gospođo tko ste vi, zašto vi mene zovete ubojicom?", poslije je doznao da je to njegova kćer koju nije htio povrijediti jer je bila trudna. Došao je njegov stariji sin ČG koji ga je pitao što se dogodilo, ali rekao mu je samo da su se malo posvađali, ali nije mu htio reći da je dobio udarac jer se bojao neke druge eksplozije. A kad je njegov sin čuo da ga nazivaju ubojicom, rekao im je "ajde neka sada čujem da ga netko zove ubojicom", pa su svi zašutjeli, nitko nije riječ rekao. Pitao je TG "misliš li da ja imam pravo ovdje na metar iza moje kuće", a svi četvero da su rekli "nemaš" i stalo je na tome, a njegov sin da ga je povukao sa strane kako bi čekali policiju. Tada mu je TG prijetio smrću, a VG koja je došla poslije nazivala ga ubojicom i to 100 puta već tako 20 godina. Policajac da ga je odvezao na hitnu koja nije radila pa ga je odveo u policiju kako bi dao izjavu, a nakon toga je ponovno otišao na hitnu i vratio se kući, a idući radni dan otišao je kod svoje doktorice kako bi mu izmjerila tlak i dala uputnice za snimanje. Povod svađe je bio taj što je TG kada ga je vidio da ide od kuće, uzeo lopatu i namjerno odrezao njegovu smokvu, a što je snimio. Također, među njima postoji imovinskopravni spor oko međe te su u sukobu jer ga njegova obitelj zadnjih 20 godina naziva ubojicom te njihove provokacije koje traju već 20 godina i više ne može trpjeti. Kada je TG odsjekao njegovu smokvu i lopatom ga udario, da ga je tada napao kamenjem njegov sin JG i to u prsa, pa je izgubio zrak, pa se povukao i stao kod gusterne da dođe do zraka, a oni da su ga nastavili gađati i JG da je govori kako ga treba ubiti, Živkova kćer da mu je vikala "sram vas bilo ubojico, ubojico". Od svog sina je saznao da je VG pala kada je išla prema njemu, navodno da je pala kada je TG ili netko od njih prošao pokraj nje, ali on to nije vidio jer je pao na pod kad su ga pogodili kamenom. Šiku ranije nije vidio već je čuo kako viče "ubojico, ubojico". Okrivljenik je naveo kako slabo vidi, na jedno oko cca 30%, a na drugo oko da ništa ne vidi. Nakon ovog događaja da je bio u šoku i totalno izgubljen te imao zvukove u ušima i pritisak u glavi.

    7. Na kraju dokaznog postupka na raspravi održanoj 25. ožujka 2026. okrivljenik je naveo kako ostaje kod svoje obrane iz prethodnog postupku te odgovarajući samo na pitanja svog branitelja naveo kako je desetak dana prije inkriminiranog događaja zaprimio odluku ovog suda kojom je uspio u sporu koji se vodi protiv ovdje oštećenika kao tužitelja oko jedan metar zemljišta, a to rješenje da ih je iziritiralo jer su izgubili u sporu. U vrijeme primitka ove odluke bio je u bolnici zbog operacije rožnice oka jer je izgubio oko od petarde. U to vrijeme vidio je slabo i to samo na jedno oko na kojem ima mrenu.

    8. Kazneno djelo protiv života i tijela – tešku tjelesnu ozljedu iz članka 118. stavka 1. KZ/11, čini onaj tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlja, dok je stavkom 2. propisan kvalificiran oblik kaznenog djela teške tjelesne ozljede ako je ona počinjena iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje, ili trudnoće ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti.

    9. Kod kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. i 2. KZ/11 pokušaj je kažnjiv, a sukladno odredbi članka 34. stavka. 1. KZ/11, prema kojoj kada počinitelj s namjerom da počini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, kaznit će se za pokušaj ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

    10. U ovom kaznenom postupku okrivljenik se tereti da je 7. rujna 2019. oko 18:00 sati u [adresa], u dvorištu i vrtu ispred obiteljske kuće oštećenika kao tužitelja počinio dva kaznena djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. KZ u vezi članka 34. KZ/11 na štetu oštećenika kao tužitelja UG i članka 118. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 na štetu tužiteljice kao oštećenice VG. Okrivljenik da je oštećenika kao tužitelja UG gađao kamenjem veličine šake odrasle osobe, uslijed čega da ga je više puta pogodio kamenjem u predjelu glave, ruke i leđa te mu zadao udarac lopatom u glavu, a što je rezultiralo razderotinom glave, ozljede stražnje torakalne stjenke i ozljede podlaktice koje ozljede su lake prirode i samo slučajno nije došlo do teškog ozljeđivanja. Također, okrivljenik da je postupajući iz mržnje prema oštećenici kao tužiteljici VG koja je osoba posebno ranjiva zbog njezine teže tjelesne smetnje, gađao kamenjem veličine šake odrasle osobe uslijed čaga ju je više puta pogodio kamenjem u predjelu leđa koje ozljede da su lake prirode i samo slučajno nije došlo do teškog ozljeđivanja.

    11. Radi utvrđivanja kvalifikacije ozljeda koje su oštećenici kao tužitelji UG i VG zadobili u inkriminiranom događaju provedeno je u prethodnom postupku sudsko-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. med. IG, spec. sudske medicine iz čijeg nalaza i mišljenja od 26. kolovoza 2022. proizlazi kako je medicinskog obradom UG utvrđena ozljeda u vidu kontuzijskog biljega na gornjem dijelu lijeve podlaktice, a koja predstavlja tjelesnu ozljedu nastalu jednokratnim djelovanjem tupe mehaničke sile slabog intenziteta. Udarac kamenom bačenim od strane druge osobe predstavlja podesan način nastanka ove ozljede. Također, da je navedena dijagnoza natučenja desne strane prsnog koša, a koja nije objektivizirana pa ne predstavlja ozljedu u sudsko-medicinskom smislu. S obzirom da je pregledom liječnika hitne medicinske službe opisano crvenilo na desnoj strani donjeg dijela leđa, pojašnjava kako se očigledno radi o prolaznom crvenilu koje, iako ne predstavljaju ozljedu u sudsko-medicinskom smislu, upućuje na posljedicu djelovanje tupe mehaničke sile na ovaj dio tijela, što je mogao biti udarac tupotvrdim sredstvom. Dakle, i ovom crvenilo da je moglo nastati jednakim mehanizmom kao i prethodno razmatrana podlaktica. Zaključno, oštećenik kao tužitelj UG da je zadobio tjelesnu ozljedu koja se mehanizmom nastanka može uklopiti u dinamiku događaja opisanu u njegovom iskazu. Medicinskom obradom BG da je utvrđena ozljeda u vidu krvnog podjela na gornjem dijelu lijeve polovice leđa. Ozljeda da je nastala jednokratnim djelovanjem tupe mehaničke sile slabog intenziteta. Udarac kamenom bačenim od strane druge osobe predstavlja podesan način nastanka ove ozljede. Zaključno, ista je zadobila tjelesnu ozljedu koja se mehanizmom nastanka može uklopiti u dinamiku događaja opisanu u njezinom iskazu i anamnestičkim podacima prilikom pregleda. Uopćeno govoreći, udar kamena bačen iz ruke druge osobe može dovesti i do nastanka teške tjelesne ozljede. Realizacija ove mogućnosti da ovisi o pogođenom dijelu tijela, kao i o činiteljima koje nije moguće vještačenjem objektivno vrednovati (primjerice, o veličini kamena, silini zamaha, daljini leta kamena itd.).

    11.1. Na raspravi održanoj 7. svibnja 2025. sudski vještak dr. med. IG ostao je kod prednjeg nalaza i mišljenja te odgovarajući na pitanja naveo kako na glavi oštećenika UG nisu zabilježeni nalazi koji bi predstavljali ozljede u sudsko-medicinskom smislu. S obzirom na odsutnost ozljeda na glavi s gledišta vještaka da se ne može tvrditi da je oštećenik doista i pretrpio udarac kamenom u glavu odnosno u lice. Ukoliko bi do takvog udarca doista došlo radilo bi se o kontaktu kamena i lica koji je bio minimalnog intenziteta pa nije ostavio vidljivih ozljeda. Iz medicinske dokumentacije za štećenicu VG da proizlazi kako je odlazila fizijataru u vremenu od prosinca 2023. do srpnja 2024. i dalje, potom na ambulantne preglede ortopeda i dijagnostičke pretrage (rtg snimanja), vodeće tegobe zabilježene u ovoj dokumentaciji da su tzv. cerviobrahijalni sindrom i oštećenje tzv. rotativne manžete desnog ramena. Dakle, da se radi o stanju degenerativne prirode, a ne traumatske što znači da navedena dokumentacija odnosno njezin sadržaj nije poveziv s predmetnim događajem. Kod oštećenika UG nakon događaja da je konstatiran kontuzijski biljeg na lijevoj podlaktici, a kod VG krvni podljev na leđima. U oba slučaja radilo se tjelesnim ozljedama koje su nastale djelovanjem tupe mehaničke sile, a povezive su s radnjama opisanim u inkriminaciji, tj. mogle su nastati udarcem kamena prethodno bačenog iz ruke druge osobe po navedenim dijelovima tijela dvoje oštećenika. Ustraje u svojoj tvrdnji kako opisano postupanje u vidu bacanja kamena u smjeru druge osobe može u slučaju da kamen pogodi tu osobu rezultirati i opsežnijim ozljeđivanjem nego se to konkretne situacije dogodilo, isključivo i nastankom teške tjelesne ozljede. S gledišta vještaka da se ne može potvrditi teza da bi oštećenik TG bio udaren lopatom u glavu jer nisu zabilježene tjelesne ozljede na glavi istoga.

    11.2. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio stručnim, objektivnim i argumentiranim te drži da je odgovorio na sva postavljena sporna pitanja, a u konačnici stranke nisu imale primjedbi.

    12. Budući okrivljenik negira učin kaznenih djela teške tjelesne ozljede u pokušaju, na sporne okolnosti sud je ispitao u svojstvu svjedoka tada oštećenike – žrtve UG i VG te svjedoke CG, JG, FG, ČG, LG, AG i ĐG.

    13. Oštećenica VG je navela kako je inkriminiranog dana bila u kući da je čula svoju kćer kako viče "tato, tato" te svog unuka i drugu djecu kako viču "mama", pa je odmah doživjela šok i otišla u vrt onako naslijepo jer je slabovidna i 100% invalid. Kad je došla u vrt vidjela je u susjednom vrtu koji je cca metar povišeniji od njihovog kako na istom stoje okrivljenik i njegova žena AG te još jedna osoba za koju je kasnije saznala da je bio njegov sin ČG. Njenom suprugu koji je bio s lopatom kojom je htio raštrkati gnojivo da je rekla "Živko, ajde u kuću, zvat ćemo policiju, nećeš tu stati da te gađa kamenjem", a okrivljenik im je tada rekao "da im majku žalosnu, da će ih pobiti". I kada se okrenula za ući u kuću da ju je okrivljenik pogodio kamenom u leđa u lijevu plećku od čega se srušila na zemlju i onesvijestila. Okrivljenik da je tada stajao na visini i tukao ih kamenjem bez ikakva povoda. Kada je došla sebi da je već bila u kući, ali ne zna kako je tamo došla. Potom, došla je hitna i odvezla je. Do tada nije imala težih zdravstvenih problema, ali nastali su joj nakon što je okrivljenik pogodio kamenom. Kritičnom događaju da su bile prisutne i dvije trudnice i to to njihova kćer FG i nevjesta CG te troje malodobne djece. Njihova obitelj da je u lošim odnosima s okrivljenikovom obitelji još od 1983. godine. Tijekom davanja iskaza oštećenica kao tužiteljica je plakala.

    14. Svjedok - oštećenik UG je naveo kako je tog dana bio u vrtu i bacao gnojivo, a njegov sin da je frezao kada je došao okrivljenik u susjedni vrt te mu uputio riječi "majku ti jebem to je moje'', a nakon toga pogodio ga je jednim kamenom u lijevu podlakticu, a drugim u vilicu. Bacio je ispred njega lopatu koju je imao u ruci, a okrivljenik ga je ponovno udario kamenom u desnu lopaticu. Kamenje je uzimao sa suhozida pa je bilo većih i manjih kamenja. Lopatom ga nije udario u glavu. Okrivljenik da je bacao kamenja sa povišene gusterne sve dok njegova supruga VG nije pala, tada je njihov sin JG zvao policiju i hitnu. Njega da je policija odvezla na hitnu u Biograd, a VG da su odvezli na hitnu u [adresa]. Nije primijetio da je okrivljeni tom prilikom zadobio ozljede.

    15. Svjedokinja CG, navela je kako je u subotu oko 18:00 sati bila na balkonu u kući svoga svekra TG, a koji gleda prema vrtu na kojem su bili njen suprug JG koji je frezao i TG koji je razbacivao gnojivo po vrtu s lopatom. Vidjela je tada i okrivljenika koji je bio u svom vrtu koji je povišen u odnosu na njihov cca 1,5 metara. Kada je TG počeo sječi travu i mladicu smokve koja je bila uz zid, okrivljenik je prišao TG, uzeo kamenje sa suhozida i počeo ga gađati kamenjem te je čula kako okrivljenik govori nešto u smislu da je to gdje TG radi njegovo te mu je psovao majku i prijetio da će ga ubiti. Između okrivljenika i TG da postoji spor oko vlasništva u vezi metra zemlje u dijelu vrta. Potom, vidjela je da okrivljenik baca kamenje na TG koji je instinktivno bacio lopatu na okrivljenika i podigao ruke kako bi se obranio od kamenja. Okrivljenik je uhvatio tu lopatu i sa istom zamahnuo prema TG, a tada su se nalazili metar jedan od drugoga, svaki u svom vrtu. Metalni dio lopate da se odvojio od drška tako da nije pogodio TG. U tom trenutku da je dotrčao njen suprug kako bi maknuo TG od okrivljenika koji su se svađali te okrivljenik da je dograbio kamenje sa suhozida i nastavio kamenjem gađati TG. Za to vrijeme da se TG micao s tog kraja vrta prema izlazu iz vrta te su u međuvremenu došle VG i FG. Kada se spustila u dvorište da je vidjela da se da se TG micao dok je okrivljenik trčao za njih kroz svoj vrt te je posrnuo s kamenjem u rukama te se ustao i ponovno nastavio gađati kamenjem koje je pogodio VG koja je od udarca kamena pala. Napomenula je kad je okrivljenik napadao TG da je bio sam, a nakon cca 2-3 minute da su došli njegova supruga AG, majka M i njegov sin ČG. Kamenje kojim je okrivljenik gađao TG da su bila veličine šake, a pojedina i veličine dvije šake. Kad je došla policija da je tada vidjela drugog okrivljenikovog sina LG. Smatra kako je okrivljenik s tim napadom započeo zbog imovinsko-pravnih razmirica koje postoje između njega i TG još od 1980-ih. Svi su pod velikim stresom od kada se dogodio ovaj incident. Nije joj poznato da bi okrivljenik sporne prigode pretrpio ozljede osim ozljede koju je mogao zadobiti prilikom pada kada je sam skočio sa svoje gusterne koja je povišena oko 40 cm u odnosu na njegov vrt, a kada je skočio tada je zapeo za granu od trešnje i pao na pod te ga je sin podigao pa je nastavio gađati kamenjem VG i TG.

    16. Svjedok JG naveo je naveo kako je frezao u vrtu dok je njegov otac TG bacao gnojivo po vrtu kada je došao okrivljenik na svoju gusternu, a potom prišao njegovom ocu i počeo ga gađati kamenjem sa suhozida njegovog oca TG, a koji se nalazi uz rub okrivljenikove gusterne. Viknuo je ocu da se makne od njega i pokušao ga udaljiti. Tog trenutka da je okrivljenik zasuo kamenjem TG koji je lopatu koju je imao tada u ruci odbacio prema okrivljeniku i podigao ruke kako bi zaštitio lice, a okrivljenik da je odmah uhvatio tu lopatu i krenuo prema TG te zamahnuo kako bi ga udario, ali promašio je i udario lopatom po suhozidu te se slomila na pola i raskinula. Uzeo je mobitel kako bi pozvao policiju. Tada je vidio svoju suprugu koja se spuštala skalama u dvorište te su došle njegova majka VG i sestra FG, kod okrivljenika da je tada bio njegov sin ČG, supruga AG i majka U. U tom trenu da počinje drugi napad kamenjem od strane okrivljenika uz psovke i prijetnje te se zatrčao za TG koji je bježao od njega te u skoku s gusterne da je okrivljenik zapeo za trešnju i posrnuo te pao na pod. Ustao se i nastavio gađati u pravcu TG kojom prilikom kamenom pogađa njegovu majku VG od kojeg udarca je pala na pod i onesvijestila se. Zajedno sa sestrom podigao je majku sa zemlju dok se TG sklonio uz kuću. Kada je VG pala okrivljenik je prestao s napadom. Nazvao je 112 da što prije pozovu hitnu jer je njegova majka ostala bez svijesti. Okrivljenik dok je napadao njegove roditelje da nije izlazio iz svog posjeda odnosno iz svog vrta. Ne zna je li okrivljenik namjerno pogodio njegovu majku iako smatra da je to sve napravio namjerno. Od policijskih službenika zatražio je da poslikaju kamenja koja su se nalazila razbacana dvorištu, a policijski službenik ŽG da je uslikao mobitelom kamenje na gusterni i po vrtu. Kamenje koje je okrivljenik bacao da je bilo veličine šake ali da je bilo većih i manjih kamenja. Napad da je trajao 10-15 minuta iako se njemu činilo da traje kao vječnost.

    17. Svjedokinja FG je navela kako već dugo njena obitelj nije u dobrim odnosima s okrivljenikom zbog neke imovine, ali zna precizno o čemu se radi. Tog dana da se nalazila u dvorištu sa svojim djecom i njihovom prijateljicom te majkom VG, a kasnije da je došla i njihova nevjesta CG. Brat JG da je frezao, a otac TG razbacivao gnoj kada ih je u jednom trenutku počeo gađati njihov susjed ovdje okrivljenik koji se nalazio u svom vrtu pokraj gusterne i suhozida. Bio je udaljen oko 2- 3 metra od TG te bacao velika kamenja na njega, a kada ga je prvi put pogodio da je bio udaljen jedan metar od njega. Kamenja da je uzimao sa suhozida i gusterne. TG da se najprije branio lopatom koja je pukla, a nakon toga rukama koja su ga pogodila u ruku, usnicu i drugdje. Sin JG da ga je pokušao zaštititi pa kada je sve to vidjela VG da se i ona umiješala kako bi zaštitila svog supruga. Tada je okrivljenik kamenom pogodio VG u leđa od kojeg udarca je pala. Pri kraju događaja da je do okrivljenika došao njegov sin ČG, a okrivljenik je trčao kroz vrt kako bi došao do TG držeći kamenje u rukama te u trenutku je pao i onda mu je ČG pomogao da se digne. Za to vrijeme njena obitelj se odmakla od ograde i na poziv njenog brata JG došla su policija i hitna koja je odvezla njenu majku VG u bolnicu. Okrivljenik te prigode da nije zadobio nikakve ozljede. Okrivljenik da nije birao koga će pogoditi, bacao je kamenje veličine šake koje je moglo pogoditi bilo koga od njih iako je prvotno napadao baš njenog oca. S obzirom da ih je sve vidio u vrtu, a nastavio gađati kamenjem smatra da nije birao koga će pogoditi.

    18. Svjedok ČG je naveo da je bio u svojoj kući na balkonu kada je čuo viku i otišao vidjeti što se događa te zatekao svoga oca i majku, TG, JG i FG. Okrivljenik i majka da su mu rekli kako je TG udario okrivljenika lopatom i kamenom. Kad je došao više nije bilo bacanja kamenja, ali bilo vrijeđanja od strane obitelji FG, dok okrivljenik da se nalazio na gusterni nekih pola metra od vrta u kojem su se nalazili T. VG u tom trenutku nije vidio već kasnije ispred kuće, stajala je i dovikivala. Pokušavao je smiriti situaciju, a okrivljenik da se nije dobro osjećao i nije puno komunicirao s I. Kasnije mu je pokazao modricu na predjelu prsa koja je nastala od udarca lopatom. Pružena mu je liječnička pomoć nakon 15-20 minuta te je hitna pomoć došla na njihov poziv ali ne sjeća se tko je nazvao. Od inkriminiranog događaja ništa nije vidio jer je došao nakon toga pa tako nije vidio kada je okrivljenik zadobio udarac lopatom već mu je to isti rekao.

    19. Svjedok LG, naveo je kako nije vidio inkriminirani događaj jer je došao pred kraj istoga tj. nakon što je njegovog oca odvezla hitna pomoć radi ozljeda koje su mu zadali TG i JG. U tom trenutku tamo su se nalazili policijski službenici, njegova majka i brat ČG, a od obitelji JG su bili TG, njegov sin JG, kćer FG i supruga VG.

    20. Svjedokinja AG je navela kako je uvijek bilo sukoba i provokacija od strane TG i njegove supruge prema njenoj obitelji. Inkriminiranog dana sjedila je s prednje strane kuće i čula buku iza kuće te došla vidjeti što se događa. Vidjela je okrivljenika kako leži i govori da mu je izbijen zrak jer ga je JG pogodio kamenom u prsa. Cijelo vrijeme da ga je držala dok su prema njima letjela kamenja, ali nisu je pogodila. Tamo da su još bili TG i njegova kćer FG. Na svom terenu vidjela je razbijenu lopatu i kako je TG ušao i uzeo lopatu. TG da je rekao kako će im pobiti sinove, a okrivljenik da nije ništa govorio jer mu je bio izbijen zrak iz prsa. Nakon toga da je došao njihov sin ČG, a događaju da nisu bile nazočne VG i CG. Djecu da nije vidjela u dvorištu. Kamenja da je bacio TG, a JG da se maknu na drugu stranu. Policajac ĐG da je odvezao okrivljenika u bolnicu jer je zadobio ozljede od udarca kamenom u prsa kojim su ga pogodili JG i TG te da je okrivljenik rekao da ga je TG udario i lopatom. Njen suprug, ovdje okrivljenik da ne vidi na jedno oko, a na drugoj da ima jako oslabljen vid.

    21. Svjedok ĐG (policijski službenik) je naveo kako je inkriminiranog dana upućen kod CG u [adresa] radi tuče. Radi sigurnosti samih kolega na lice mjesta došao je zajedno sa svojim kolegama ŽG i C te su čuli psovanje oca i majke te vrijeđanje, ali fizičkog sukoba tada nije bilo. Nakon 10-ak minuta prišao mu je okrivljenik sa zamolbom da pozive hitnu jer ga boli te ga je odvezao u Dom zdravlja u Biogradu. Okrivljenik da je normalo ušao i izašao iz policijskog vozila te na njemu nije vidio ozljede, a pri tom misli na krv jer modricu ne može vidjeti ispod odjeće.

    22. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije od 25. ožujka 2026. proizlazi kako je okrivljenik jednom osuđen zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje od 1 godine, a temeljem presude ovog suda pod poslovnim brojem K-84/2020 od 8. travnja 2024. koja je postala pravomoćna 7. svibnja 2025.

    23. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno te dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenika, ovaj sud zaključuje kako je nedvojbeno dokazano da su u radnjama okrivljenika inkriminiranog dana ostvarena objektivna i subjektivna obilježja dva kaznena djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. KZ u vezi članka 34. KZ/11, počinjena na štetu oštećenika kao tužitelja UG i VG.

    24. S obzirom na obranu okrivljenika, u postupku nije bilo sporno da se inkriminirani događaj odvio 7. rujna 2019. oko 18:00 sati u [adresa], u dvorištu i vrtu ispred obiteljske kuće oštećenika kao tužitelja UG i VG, dok iz rezultata provedenog sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi kako su oštećenici kao tužitelji u inkriminiranog događaju zadobili tjelesne ozljede i to UG u vidu kontuzijskog biljega na gornjem dijelu lijeve podlaktice, a VG ozljedu u vidu krvnog podjela na gornjem dijelu lijeve polovice leđa.

    24.1. Okrivljenik u svojoj obrani ne spori da je inkriminiranog dana došlo do verbalne prepirke između njega i oštećenika UG s kojim je od ranije u imovinsko- pravnom sporu u vezi dijela nekretnine koji se nalazi u neposrednoj blizini odvijanja ovog događaja. Međutim, okrivljenik u svojoj obrani negira učin terećenih kaznenih djela tvrdeći kako nije napao oštećenike kao tužitelje već da su njega napali lopatom i kamenjem TG i njegov sin JG.

    24.2. Dakle, u postupku je bilo sporno jesu su li ozljede oštećenika kao tužitelja nastale radnjama okrivljenika izvršenim inkriminiranog dana i je li takvim radnjama moglo doći do teške tjelesne ozljede.

    25. Analizirajući iskaze svjedoka i dovodeći ih u vezi s obranom okrivljenika, nesporno je utvrđeno kako je kritični događaj započeo verbalnim sukobom između okrivljenika i oštećenika kao tužitelja UG koji je bio u vrtu sa svojim sinom JG što znači da isti imaju neposrednih saznanja o čitavom tijeku trajanja inkriminiranog događaja. Iako okrivljenik negira da je oštećenike kao tužitelje napao kamenjem, suprotnom proizlazi iz usuglašenih iskaza oštećenika TG i njegovog sina JG koji su detaljno naveli kako je okrivljenik uzimao veće i manje kamenje sa suhozida napravljenog uz rub njegove gusterne kojima je gađao i pogodio TG koji je naveo kako je zadobio udarac u lijevu podlakticu i vilicu te potom u desnu lopaticu, a udarac lopatom u glavu da mu nije zadao. U jednom trenutku da je iz kuće u dvorište izašla oštećenica kao tužiteljica VG koja je zadobila udarac jednim kamenom kojeg je bacio okrivljenik uslijed čega je pala na pod i ostala bez svijesti, a okrivljenik da je tada prestao bacati kamenje. Iako oštećenica kao tužiteljica VG nije vidjela početak inkriminiranog događaja jer se nalazila u kući iz njenog iskaza proizlazi kako je čula viku koja je dolazila iz njihovog dvorišta, a kada je izašla iz kuće da je vidjela okrivljenika koji je stajao na uzvisini i gađao ih kamenjem, a nakon što se okrenula kako bi se vratila u kuću da je zadobila udarac kamenom u lijevu polovicu leđa.

    25.1. Također, o tijeku kritičnog događaja objektivno i najdetaljnije je iskazivala svjedokinja CG (nevjesta oštećenika kao tužitelja) koja je s balkona obiteljske kuće vidjela kada je oštećenik TG počeo sječi travu i mladicu smokve koja se nalazila uz zid te mu je prišao okrivljenik na jedan metar, uzeo kamenje sa suhozida i počeo ga gađati, a ovaj da je instinktivno bacio lopatu na okrivljenika i podigao ruke kako bi se obranio od kamenja. Međutim, okrivljenik da je uhvatio tu lopatu i sa istom zamahnuo prema TG, ali nije ga pogodio. U tom trenutku njen suprug JG da dotrčao kako bi maknuo TG od okrivljenika koji su se tada svađali, a okrivljenik da je dograbio kamenje sa suhozida i nastavio kamenjem gađati TG. U međuvremenu da su došle VG i FG, a kada se spustila u dvorište da je vidjela kako okrivljenik i dalje trči kroz svoj vrt za TG i gađa ga kamenjem od koja su pojedina bila veličine šake, a pojedina kao dvije šake te je jedan kamen pogodio VG koja je od udarca pala.

    25.2. Iako okrivljenik tvrdi da je tek kasnije vidio svjedokinju FG iz njenog iskaza suprotno slijedi jer je opisala kako je vidjela okrivljenikov napad kamenjem koja je uzimao sa suhozida jer se tada nalazila u dvorištu sa svojom malodobnom djecom i njihovom prijateljicom te majkom VG, a kasnije da je došla u dvorište njihova nevjesta CG. Okrivljenik da je bio udaljen oko 2-3 metra od TG te bacao velika kamenja na njega, a kada ga je prvi put pogodio da je bio udaljen jedan metar od njega. TG da se najprije branio lopatom koja je pukla, a nakon toga rukama koja su ga pogodila u ruku, usnicu i drugdje. Sin JG da ga je pokušao zaštititi pa kada je sve to vidjela VG da se i ona umiješala kako bi zaštitila svog supruga, ali zadobila je udarac kamenom u leđa od kojeg je pala.

    25.3. Dakle, prethodno navedeni svjedoci imali su neposrednih saznanja o bitnim okolnostima inkriminiranog događaja o kojima su iskazivali usklađeno, objektivno, detaljno i uvjerljivo te u njihovim iskazima nije bilo kontradiktornosti i nelogičnosti, pa je sud njihove iskaze ocijenio vjerodostojnim i istinitim.

    26. Na prijedlog obrane sud je u svojstvu svjedoka ispitao okrivljenikovu suprugu AG, sinove ČG i LG i bivšeg policijskog službenika ĐG.

    26.1. Svjedok LG naveo je kako nije vidio inkriminirani događaj jer je došao nakon policijskih službenika, a što je u skladu sa iskazom ostalih svjedoka. Također, svjedok ČG navodi kako ništa nije vidio jer kada je došao da nitko nije bacao kamenje ali okrivljenik i majka da su mu rekli kako je TG udario okrivljenika lopatom i kamenom, a što je suprotno obrani okrivljenog u kojoj tvrdi da je sinu rekao kako su se malo posvađali, ali nije htio reći da ga je TG udario jer se bojao njegove reakcije. Također, njegov iskaz je u suprotnosti s iskazima CG, JG i FG koji su suglasno naveli kako je isti bio prisutan dok je okrivljenik bacio na njih kamenje te je pomagao ustati okrivljeniku koji je pri skoku sa svoje gusterne zapeo za granu od trešnje i pao na pod, a potom nastavio gađati kamenjem TG i VG.

    26.2. Nadalje, okrivljenikova supruga AG je navela kako je zatekla okrivljenika kako leži na podu jer je ostao bez zraka od zadobivenog udarca kamenom u prsa koji mu je uputio JG te cijelo vrijeme da ga je držala dok su prema njima letjela kamenja od strane TG. Međutim, ove činjenice ne proizlaze iz obrane okrivljenika niti iskaza svjedoka ČG koji je naveo kako u trenutku njegov dolaska nitko nije bacao kamenja.

    26.3. Dakle, što se tiče iskaza svjedoka obrane za navesti je kako su svjedoci LG i ČG naveli da nisu bili prisutni inkriminiranom događaju dok iskaz svjedokinje AG sud ocjenjuje neobjektivnim i pristranim jer u bitnim činjenicama nije u skladu s iskazima drugih svjedoka, a niti obranom okrivljenika.

    26.4. Svjedok ĐG kao tadašnji policijski službenik koji je po dojavi došao na mjesto inkriminacija čuo je samo verbalno vrijeđanje, dok fizičkog sukoba nije vidio te ga je okrivljenik zamolio da ga odveze na hitnu pomoć jer da ga boli, ali da na njemu nisu bile vidljive ozljede, a u vozilo je ušao i izašao normalno. Sud je iskaz ovog svjedoka ocijenio istinitim i objektivnim.

    27. Imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. IG, sud je utvrdio kako ozljeda oštećenika UG u vidu kontuzijskog biljega na gornjem dijelu lijeve podlaktice predstavlja tjelesnu ozljedu nastalu jednokratnim djelovanjem tupe mehaničke sile slabog intenziteta. Udarac kamenom bačenim od strane druge osobe da predstavlja podesan način nastanka ove ozljede kao i prolaznog crvenila na desnoj strani donjeg dijela leđa te se može uklopiti u dinamiku inkriminiranog događaja. Također, ozljeda u vidu krvnog podjela na gornjem dijelu lijeve polovice leđa oštećenice VG da je nastala jednokratnim djelovanjem tupe mehaničke sile slabog intenziteta, a udarac kamenom bačenim od strane druge osobe predstavlja podesan način nastanka ove ozljede te se može uklopiti u dinamiku inkriminiranog događaja.

    27.1. Dovodeći rezultate sudsko-medicinskog vještačenje u vezu s iskazima svjedoka i obranom okrivljenika, sud nedvojbeno utvrđuje kako su ozljede oštećenika kao tužitelja TG i VG nastale udarcima kamenjem kojim ih je pogodio okrivljenik, a kako su to u svojim iskazima potvrdili svjedoci JG, FG i CG, dok su oštećenici kao tužitelji o tome detaljno iskazivali.

    27.2. Imajući u vidu prethodno navedeno, sud nije prihvatio kao istinitu obranu okrivljeniku u kojoj negira napad kamenjem i ozljede oštećenika kao tužitelja, s obzirom da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi suprotno, a posebno iz nalaza i mišljenja vještaka kojim je nedvojbeno utvrđeno kako udarac kamenom bačenim od strane druge osobe predstavlja podesan način nastanka ozljeda oštećenika i može se uklopiti u dinamiku inkriminiranog događaja. Također, okrivljenikovu obranu u kojoj tvrdi da je fizički napadnut od strane oštećenika UG i njegovog sina JG, sud drži neutemeljenom i usmjerenom izbjegavanju kaznene odgovornosti budući nije dokazana jer iz rezultata cjelokupnog dokaznog postupka proizlazi kako je upravo okrivljenik izvršio radnju napada kamenjem na oštećenike kako tužitelje, a što je rezultiralo tjelesnim ozljedama te pukom srećom nije došlo do teških tjelesnih ozljeda.

    27.3. Kada se uzme u obzir dinamika ovog događaja u kojoj je okrivljenik uzimao kamenje sa suhozida od kojih su pojedini bili veličine šake odrasle osobe, a pojedini čak i dvostruke veličine te da se nalazio na uzvišenom prostoru u odnosu na vrt u kojem su se nalazili oštećenici kao tužitelji i na maloj udaljenosti izvršio napad kamenjem na njih, a pri čemu je iskazao upornost i odlučnost te prihvaćajući mišljenje vještaka da opisano postupanje u vidu bacanjem kamenja u smjeru druge osobe može u slučaju da kamen pogodi tu osobu rezultirati nastankom teške tjelesne ozljede, tada sve ove okolnosti dovode do zaključka kako je okrivljenik inkriminiranog dana počinio dva kaznena djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11. Naime, sud nije stava da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 118. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 na štetu oštećenice kao tužiteljice VG, kako se to tereti optužnicom, a obzirom da u činjeničnom opisu bitan element tog dijela nije opisan, dakle nije opisano u čemu se sastoji njena ranjivost jer samo navođenje činjenice teže tjelesne smetnje nije dovoljna bez preciznijeg opisa.

    28. Što se tiče subjektivnog odnosa prema počinjenom djelu sud je utvrdio kako je okrivljenik kaznena djela počinio neizravnom namjerom jer je kao odrasla osoba bio svjestan da bacanjem kamenja veličine ljudske šake koji su usmjereni u sve dijelove tijela oštećenika kao tužitelja, pa tako i vitalne dijelove mogu uzrokovati tešku tjelesnu ozljedu pa je pristao na to, a takva ozljeda je izostala samo stjecajem sretnih okolnosti. Također, za navesti je kako okrivljenikova ubrojivost tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

    29. S obzirom na činjenice utvrđene tijekom dokaznog postupka, sud je izmijenio činjenični opis u pogledu oblika krivnje u odnosu na kaznena djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11. Također, u činjeničnom opisu kaznenog djela počinjenog na štetu oštećenika kao tužitelja MG ispuštene su riječi "više puta pogodio kamenjem u predjelu glave, ruke i leđa te mu zadao udarac lopatom u glavu što je sve imalo za posljedicu da je oštećenik UG dobio razderotine glave, ozljede stražnje torakalne stjenke i ozljede podlaktice" te umjesto toga dodane riječi "pogodio u gornji dio lijeve podlaktice i donji dio leđa, što je imalo za posljedicu da je oštećenik kao tužitelj UG zadobio ozljedu u vidu kontuzijskog biljega na gornjem dijelu lijeve podlaktice".

    29.1. U odnosu na činjenični opis kaznenog djela počinjenog na štetu oštećenice kao tužiteljice VG ispuštene su riječi "postupajući iz mržnje prema VG koja je osoba posebno ranjiva zbog njezine teže tjelesne smetnje" jer u postupku nisu dokazane ove kvalifikatorne okolnosti te su ispuštene riječi "više puta pogodio kamenjem u predjelu leđa" jer je utvrđeno da je zadobila jedan udarac kamenom te su dodane riječi "pogodio kamenom u gornjem dijelu lijeve polovice leđa čime je zadobila ozljedu u vidu krvnog podljeva".

    29.2. Navedenim izmjenama činjeničnog dijela nije se diralo u identitet optužbe niti je prekoračena optužba budući se radi o jasnijem, preciznijem i konkretnijem navođenju dijelova tijela koji je okrivljenik pogodio kamenjem oštećenike kao tužitelje te su konkretno navedene ozljede koje su pritom zadobili, a sve sukladno utvrđenjima koja proizlaze iz nalaza i mišljenje vještaka dr. med. IG.

    30. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu, a sukladno dužnosti koju propisuje odredbe članka 47. stavka 1. KZ/11.

    31. Sud je pri odmjeravanju kaznene sankcije okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio narušeno zdravstveno stanje i primjereno ponašanje pred sudom, dok je otegotnim cijenio dosadašnju kaznenu osuđivanost i stupanj krivnje.

    32. Člankom 56. stavkom 2. KZ/11, određeno je da sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pritom će se voditi računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i nastojanju da oštećeniku popravi štetu.

    33. Uzimajući u obzir sve prethodno navedene okolnosti, ovaj sud je okrivljeniku za dva kaznena djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. KZ u vezi članka 34. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po 7 (sedam) mjeseci te temeljem članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, uz istovremenu primjenu uvjetne osude sukladno odredbi članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, rokom provjeravanja od dvije godine, na odgovarajući način će se izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, utjecati kako na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela tako i na sve ostale da ne čine kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Također, potrebno je navesti kako se pravomoćna presuda kojom je okrivljenik osuđen zbog kaznenog dijela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 odnosi na isti štetni događaj od 7. rujna 2019. Dakle, sud je stava kako će izrečena uvjetna osuda utjecati na okrivljenika da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.

    34. Sud je na temelju odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08 naložio okrivljeniku snositi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.205,63 eura, a koji se odnose na troškove sudsko-medicinsko vještačenja u ukupnom iznosu od 1.005,63 eura (pisani nalaz i mišljenje u iznosu od 607,46 eura i pristup na raspravu u iznosu od 398,17 eura) iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 te paušalne svote u iznosu od 200,00 eura iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, a vodeći računu o njegovom imovnom stanju za koje je izjavio da je srednjeg imovnog stanja, trajanju i složenosti ovog postupka. Također, okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka zastupanja oštećenika po opunomoćenicima u visini koju će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem ukoliko se pravodobno postavi takav zahtjev. Međutim, ukoliko bi se u trenutku izvršenja odluke o trošku imovinsko stanje okrivljenika pogoršalo radi čega bi bila ugrožena njihova egzistencija kao i osoba koje je dužan uzdržavati, tada sukladno članku 148. stavku 6. ZKP/08 predsjednik vijeća može odlučiti da se okrivljenik u cijelosti ili djelomično oslobodi plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08.

    35. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

    Zadar, 30. ožujka 2026.

    SUTKINJA:

    Željana Vidović Labor

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenici u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

    DNA:

    1. Oštećenik kao tužitelj UG,

    2. Oštećenica kao tužiteljica VG,

    3. Opunomoćenik oštećenika kao tužitelja KG, odvjetnik u [adresa],

    4. Okrivljenik MG,

    5. Branitelj okrivljenika Luka Mrkić, odvjetnik u Zadru.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.