Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-217/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Helene Vlahov Kozomara predsjednice vijeća, Milene Vukelić Margan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HUŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici HU i OU u [adresa] protiv tuženika: 1. IU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. BU pk. H, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice MU, podnesenoj protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-2013/2023 od 8. rujna 2025., u sjednici vijeća 30. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 2013/2023 od 8. rujna 2025. u odnosu na tuženicu MU i u tom dijelu predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je utvrđeno da je tužiteljica HUŽ stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva u 2/3 dijela čestice 793/2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] ( točka I. izreke ), zatim da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva u 1/3 dijela čestice 793/11 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] (točka II.), u točki III. izreke je ovlaštena tužiteljica temeljem presude zatražiti upis prava suvlasništva s imena MU u 2/3 dijela na k. č. broj [katastarska čestica], a u točki IV. izreke je tužiteljica ovlaštena temeljem presude zatražiti upis prava suvlasništva u 1/3 dijela na čestici 793/11 K. o. [katastarska općina] uz brisanje ČU, GU i EU.
2. Protiv presude je žalbu podnijela tuženica MU, pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. U žalbi ukazuje na postojanje bitne postupovne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 153/23; dalje ZPP), jer da je presuda zbog ogluhe donesena protivno uvjetima iz čl. 331.b ZPP-a. Tvrdi da joj tužba te poziv za dostavu odgovora na tužbu nisu uredno dostavljeni, jednako kao ni preinačeni tužbeni zahtjev od 12. lipnja 2024. te da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te dokaza koji su podneseni pa da nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe. Pored toga navodi da je počinjena i povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, jer da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući da su razlozi presude proturječni. Tako da je utvrđeno da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva na čestici broj 793/2 iz z. k. uloška [broj ZK uloška], a da ta čestica nije upisana u taj uložak, već u uložak broj [broj ZK uloška], o čemu prilaže odgovarajući izvadak iz zemljišne knjige, iz čega izvodi zaključak da provedba takvog upisa nije moguća. Također ističe da se u tužbi ne navodi na kojem pravnom temelju bi tužiteljica imala pravo steći vlasništvo pa zbog svega iznesenog smatra da je sud prvog stupnja povrijedio pravo žaliteljice na pravično suđenje.
4. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje, uz nalog tužiteljici da joj nadoknadi troškove prvostupanjskog i žalbenog postupka.
5. Žalba tuženice MU je osnovana.
6. Prema čl. 353. st. 2. ZPP-a presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što znači da je takvu presudu dopušteno pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. točka 1. i 3. ZPP-a). U donošenju pobijane presude zbog ogluhe je počinjena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 5. ZPP-a, na koju povredu s osnovom tuženica ukazuje u žalbi, budući da je protivno tom zakonu donesena presuda zbog ogluhe.
7. Naime, prema čl. 331. b ZPP-a sud može donijeti presudu zbog ogluhe ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, pod uvjetom da su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s ponuđenim dokazima te da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
8. Prije svega treba navesti da je u pravu žaliteljica kada tvrdi da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te dokaza koji su u potkrjepu toga priloženi pa stoga nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe. Naime, tužiteljica je tužbu utemeljila na činjenici da je između stranaka iz ovog postupka, odnosno njihovih prednika, vođen parnični postupak u Općinskom sudu u Šibeniku, stalna služba u Tisnom, pod poslovnim brojem P 12/2012, koji je okončan donošenjem presude 19. srpnja 2012., a kojom je utvrđeno da su tužitelji iz tog postupka vlasnici, svaki od njih određenog dijela čestice 793/2 K:O. [adresa], s tim što su ti dijelovi označeni određenim točkama(A, B, C, D...). Uz tužbu nije priložen izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine koje su obuhvaćene tužbom, dakle za česticu 793/2 i 793/11, obje upisane u K. O. [katastarska općina], što je temeljna isprava koja mora biti priložena uz tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, kako bi se moglo utvrditi stanje u zemljišnim knjigama te istovremeno pasivna legitimacija tuženika. Stoga već zbog činjenice što nisu priložene odgovarajuće isprave, a iz isprave koja je priložena se ne može zaključiti o stanju upisa u zemljišne knjige, proizlazi da nisu bile ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, pri čemu treba navesti da pretpostavke iz članka 331 b ZPP-a moraju biti kumulativno ispunjene za donošenje takve vrste presude. Štoviše, iz isprava koje su priložene uz žalbu bi proizlazilo da je čestica 793/2 u zemljišnim knjigama upisana kao stambena zgrada i dvorište u [adresa], površine 458 m2 te je upisana u uložak broj [broj ZK uloška], dok se tužbenim zahtjevom traži upis te čestice u uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pri čemu za drugu česticu k. č. broj [katastarska čestica] K O. [adresa] o stanju upisa u zemljišnim knjigama nema podataka.
9. Stoga valja zaključiti da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te dokaza koji su uz tužbu priloženi pa u svakom slučaju za donošenje presude zbog ogluhe nisu bile ispunjene pretpostavke propisane čl. 331. b. ZPP-a. Utoliko je nepotrebno upuštati se u ocjenu zakonitosti dostave tužbe i priloga žaliteljici.
10. Zbog izloženog je valjalo žalbu tuženice MU uvažiti i presudu suda prvog stupnja u odnosu na tu tuženicu ukinuti primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a. Sud prvog stupnja će u nastavku raspraviti sve sporne činjenice u okviru dokaznih prijedloga stranaka, primjenom čl. 7. ZPP-a, nakon čega će o zahtjevu tužitelja u odnosu na žaliteljicu donijeti novu zakonitu odluku. U odnosu na ostale tuženike presuda je ostala neizmijenjena, budući da ostali tuženici nisu podnijeli žalbu protiv presude.
11. Odluka o troškovima žalbenog postupka je donesena primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Rijeci, 30. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Helena Vlahov-Kozomara
