Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj

Poslovni broj: Gž-1846/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeću pravnoj stvari tužitelja VO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz ..., protiv tužene Republike Hrvatske zastupane po ODO iz Osijeka, radi utvrđenja prava vlasništva,odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama poslovni broj: P-257/2021-23 od 2. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I.Uvaženjem žalbe tužene ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama poslovni broj: P-257/2021-23 od 2. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da o troškovima žalbenog postupka odluči prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ... oranica površine 6878 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je tužena dužna priznati i trpjeti brisanje svoga vlasništva u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis toga vlasništva za korist tužitelja dok je u točki II. izreke naloženo tuženoj nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.121,51 eur.

2. Navedenu presudu žalbom pobija tužena zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., ,dalje ZPP).

3. Tužena predlaže uvaženje žalbe uz naknadu joj troška žalbenog postupka.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužene je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ... oranica površine 6878 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

- da je prijeporna nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva,

- da je prijeporna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] površine 6878 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužene Republike Hrvatske ,

- da je ista nastala u u postupku izmjere preoblikovanja zemljišne knjige od dijela stare kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je do tog postupka b ila upisana u zk. zl. 823 kao društveno vlasništvo,

- da prijepor u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište u posjedu tužitelja,

- da tužitelj prvotno tvrdi da je u posjed prijepora stupio njegov otac TO 1989. temeljem izvršenog usmenog ugovora o zamjeni nekretnina s ... koji je provodio arondaciju nekretnina vezano uz koju da je njegov otac ... predao nekretninu upisanu u katastru pod brojem kč. [katastarska čestica] a u zemljišnoj knjizi označenu brojem 460/129 a za nju od [obrt] dobio prijepor te stupio u posjed istog koji je nekad nosio oznaku k.č 738/1 u k. o. [katastarska općina],

- da tužitelj u podnesku od 26. travnja 2022. tvrdi da je prilikom zamjene poljoprivrednog s ... 1968. g. majka tužitelja svoje predane nekretnine u k. o. [katastarska općina] nadijeljena sa istom površinom zemlje u k. o. [katastarska općina]. U komasaciji za k. o. [katastarska općina] 1989. g. nije iskorištenio njezino zemljište, već je nadijeljena sa zemljištem u k. o. [katastarska općina] koje je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga označeno kao nova kč. br [katastarska čestica], u površini od 6878 m2 koju tužitelj kao nasljednik uživa i danas.,

- da tužena tijekom postupka osporava tužbeni zahtjev tvrdnjom da su kontradiktorni i nedokazani navodi tužitelja o načinu stupanja u posjed prijepora, da navodi tužitelja o arondaciji i izvršenoj zamjeni nekretnina nisu potkrijepljeni materijalnim dokazima pri čemu da na kontradiktornost navoda i tvrdnji tužitelja upućuje i sam sadržaj pisano sastavljenog Ugovora o darovanju od 13. veljače 2012.,

- da se u Ugovoru o darovanju od 13. veljače 2012. sklopljenog između oca tužitelja MO kao darovatelja i tužitelja kao obdarenika navodi da je darovatelj izvanknjižni vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] površine 5805 m2 upisane u PL 87 k. o. [katastarska općina] a koja nekretnina nosi gruntovnu oznaku stare 460/129 a nove 496,

- da iz iskaza saslušanog svjedoka PO proizlazi da je otac tužitelja TO mijenjao zemlju sa ... na način da je u [adresa] dobio zemlju pod imenom ... veličine 1 kj i više. Zemlju da je obrađivao do smrti, a posije njega da je to nastavio činiti tužitelj koji i danas obrađuje predmetnu česticu. Zamjena nekretnina sa ... da nije provedena u zemljišnoj knjizi, da je nekretnina zvana ... upisana u k. o. [katastarska općina] te da ne zna broj čestice ali da bi na terenu mogao pokazati istu,

- da iz iskaza svjedoka RO proizlazi kako je vršena zamjena zemlje između ..., te djeda i bake tužitelja. Sporne nekretnine da su bile upisanena djedu po majci tužitelja DO. Djeda da je naslijedila majka ĐO pa su ona i muž zajedno obrađivali nekretninu sve do komasacije koja je vođena 80-ih godina. U komasaciji da je otac tužitelja mogao tražiti zamjenu zemlje u [adresa] i dobio je česticu zvanu Bašća, veličine oko 1 kj. Svjedok navodi da je otac TO nekretninu obrađivao od 1979. do 2017. g., a nakon toga da je to nastavio činiti tužitelj, da zamjena nekretnina izvršena sa ... ,nikada nije provedena u zemljišnim knjigama te nema saznanja kako je prenesena u vlasništvo Republike Hrvatske,

-da tužitelj tijekom postupka tužbeni zahtjev temelji na dosjelosti jer da je putem prednika u posjedu nekretnine od 1945. do danas te da tužitelj tvrdi da je nakon zamjene s ... stupio u posjed zamijenjenih nekretnina 1989. kada je ... obećao da će provesti zamjenu nekretnina ali to nije učinio.

8. Polazeći od navedenog prvostupanjski sud kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te istoga utvrđuje vlasnikom prijeporne nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] ... površine 6878 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zaključuje prvostupanjski sud da su navodi tužitelja o stjecanju predmetne nekretnine potkrijepljeni iskazima saslušanih svjedoka PO i MO RO koji su upoznati sa posjedom tužitelja i njegovih prednika, naročito svjedok LO kojem da je poznata činjenica da je otac tužitelja TO mijenjao zemlju sa ... ... na način da je dobio zemlju u [adresa] koju je obrađivao do svoje smrti, a nakon toga tužitelj, te da tužitelj i danas obrađuje istu. Svjedoku BO također da su bile poznate činjenice o zamjeni zemljišta predaka tužitelja sa ...om, ali da ta zamjena nikada nije provedena u zemljišnim knjigama, nego su posjednici obrađivali zemlju i bili u posjedu iste koju im je ... dodijel io, a nikada nije uredio zemljišno knjižno stanje. Svjedoku da je također poznato da su prednici tužitelja nesmetano obrađivali nekretnine, a nakon njihove smrti tužitelj.

9. Zaključuje prvostupanjski sud da iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj putem svojih pravnih prednika u posjed zamijenjenih nekretnina stupio 1968. godine, a taj posjed je bio zakonit i istinit. U komasaciji za k. o. [katastarska općina] 1989. nekretnina majke tužitelja da je nadijeljena sa zemljištem u k. o. [katastarska općina] koje su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige označene kao nove kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1878 m2 koje tužitelj i danas uživa. Iz svega navedenog da proizlazi da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju čl. 159.st.2. i 4. u svezi s čl. 160.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) pa kako tužitelja i njegove prednike nitko nije smetao u posjedu niti osporavao posjed te kako je posjed tužitelja trajao zakonom propisano vrijeme za stjecanje vlasništva dosjelošću kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane odluke dok odluku o trošku iz točke II. izreke temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a te tuženu kao stranku koja nije uspjela u postupku obvezuje na naknadu troška.

10. Ispitujući pobijanu presuda u granicama razloga određenih u žalbi osnovano tužena upire na kontradiktornost obrazloženja pobijane presude čime sadržajno upire na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP-a.

11. Osnovano tužena sadržajem žalbe upire da prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije dovoljno kritički cijenio provedene dokaze te isprave koje prileže spisu, pa su u prvostupanjskoj presudi za sada izostali jasni i prihvatljivi razlozi koji bi opravdavali izloženo shvaćanje i ocjenu prvostupanjskog suda da je tužitelj na prijepornoj nekretnini stekao pravo vlasništva dosjelošću.

12. Prvostupanjski sud osnovanost zahtjeva tužitelja za utvrđenjem njegova prava vlasništva temelji na zaključku da je tužitelj vlasništvo prijeporne nekretnine stekao dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. ZV-a. Međutim prvostupanjski sud ne iznosi jasne i određene razloge na temelju kojih izvodi zaključak te utvrđuje utvrđuje da je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. ZV-a niti u pobijanoj presudi određeno utvrđuje kada je dosjedanje započelo, po kojem od pravnih prednika tužitelja, je li riječ o redovnoj ili izvanrednoj dosjelosti, kao ni kada je to dosjedanje dovršeno, zbog čega u presudi izostaju razlozi i o navedenim odlučnim činjenicama da bi se uopće mogla ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.

13. Valja istaknuti da tužitelj tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva sporne čestice na temelju dosjelosti, odnosno na temelju zamjene i arondacije glede kojih nema isprava već se poziva na sadržaj usmenog ugovora o zamjeni koji je u cijelosti izvršen.

14. U takvoj situaciji po shvaćanju ovoga suda prvostupanjski sud mora dati jasne i određene razloge kada je tužitelj putem prednika stupio u posjed prijepora što je u konkretnom slučaju izostalo jer prvostupanjski sud prvotno utvrđuje da je isto glede prijepora bilo 1963. a potom 1989. pri čemu ne iznosi jasne i određene razloge niti utvrđuje glede zemljišta su prednici, odnosno prednik tužitelja bili fizički i realno deposedirani.

15. Iako u konkretnom slučaju nema rješenja o arondaciji ovome sudu nisu prihvatljivi žalbeni navodi tužene da se istinitost činjenice zamjene ne bi mogla utvrđivati drugim dokazima, međutim u takvoj situaciji kada se isto utvrđuje drugim dokazima dužnost suda je za svoje uvjerenje o postojanju odlučnih činjenica od kojih zavisi osnovanost zahtjeva tužitelja napose glede postojanja i realizacije ugovora o zamjeni dati jasne i uvjerljive razloge kritički cijeneći sadržaja svih provedenih dokaza, napose iskaza saslušanih svjedoka kao i isprava koje prileže, a sve polazeći od tijekom postupka iznijetih tvrdnji tužitelja, što je u konkretnom slučaju izostalo.

16. S ovim u vezi osnovano tužena žalbom upire da prvostupanjski sud olako zanemaruje sadržaj Ugovora o darovanju od 13. veljače 2012. kojeg je tužitelj sklopio sa svojim ocem V TO u kojem se kao predmet darovanja navodi kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na koju nekretninu tužitelj tijekom postupka tvrdi da je bila predmetom zamjene te predmet predaje bivšem PIK-u pri čemu sadržaj istog prvostupanjski sud ne dovodi u vezu s stanjem upisa te nekretnine za koju utvrđuje, sve temeljem očitovanja vještaka da ista danas nakon provedenog preoblikovanja zemljišne knjige nosi oznaku kat. čest. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], niti daje argumentiranu ocjenu sadržaja naprijed navedenog Ugovora o darovanju u kojem se konstatira daje darovatelj izvanknjižni vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] površine 5805 m2 da je u tijeku parnica kod Općinskog suda u Našicama radi sređivanja vlasništva, te da tužitelj kao obdarenik u posjed i vlasništvo te nekretnine stupa danom potpisa ugovora, pa za sada ovaj sud ne može prihvatiti pravilnim utvrđenje prvostupanjskog suda da bi ova nekretnina bila predana PIK-u.

17. Iako se poštenje posjeda kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud presumira, isto u situaciji kao što je konkretna ne oslobađa tužitelja dokazivanja da se je putem svojih pravnih prednika i osobno nalazio u neprekidnom zakonitom, istinitom i poštenom ( kvalificiranom posjedu) ili barem samo poštenom posjedu predmetne nekretnine kroz vremenski period koji je, temeljem odredbe članka 159. stavka 4. ZV-a, potreban za stjecanje vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću a koji je različit za kvalificiranog posjednika u odnosu na posjednika čiji je posjed barem pošten pri čemu valja naglasiti da adekvatan dokaz za utvrđenje činjenice vršenja posjeda od strane tužitelja i njegovih prednika na prijeporu nije nalaz vještaka geodetske struke koji je pogodan isključivo za identifikaciju nekretnine na koju tužitelj polaže pravo i nekretnina na koju se sadržajno odnose iskazi saslušanih svjedoka sve u odnosu na druge nekretnine, dok činjenicu vršenja posjeda treba utvrditi sud za to adekvatnim dokaznim sredstvima.

18. Slijedom svega naprijed iznijetog uvaženjem žalbe tužene temeljem odredbe čl. 369. stavka 1. ZPP-a valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku jer se za sada ne zna uspjeh stranaka u sporu o kojem trošku će prvostupanjski sud odlučiti konačnom odlukom.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP te će dati razumljive i određene razloge za svoju odluku koji se mogu ispitati te će ponovnom ocjenom provedenih dokaza, svih spisu priležećih isprava kao i iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja te njihovim dopunskim saslušanjem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka budući ovima kako to navodi prvostupanjski sud nisu poznate brojčane oznake nekretnina, sa sigurnošću utvrditi je li i koju nekretninu prednik tužitelja dobio u zamjenu, je li i koju te kada predao PIK-u, te je li i u kojem razdoblju vršio posjed prijepora kao i kvalitetu posjeda nakon čega će o zahtjevu tužitelja donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

U Rijeci,30. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković