REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1317/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Željko Šimić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Rijeci, prolaz M.K. Kozulić 2, protiv protivnika osiguranja 1. L&L PROPERTIES d.o.o., OIB: 43216060695, Kukuljanovo, Kukuljanovo 387, i 2. EUROFOREST, PRODAJA LESENIH KONSTRUKCIJ d.o.o., OIB: 31536486611, Republika Slovenija, Cesta prvih borcev 11, 8250 Brežice, koje zastupa punomoćnica Anita Hukelj, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva 45, radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-25/2026-2 od 25. veljače 2026., 30. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-25/2026-2 od 25. veljače 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-25/2026-2 od 25. veljače 2026. određena je privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine kojom je protivnicima osiguranja zabranjeno otuđenje, opterećenje ili na bilo koji drugi način stvarnopravno raspolaganje nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka koje su pobliže određene u izreci rješenja (točka I. izreke); određena je zabilježba mjere osiguranja u zemljišnim knjigama koju će provesti Općinski sud u Rijeci (točke II. i IV. izreke). Privremena mjera stupa na snagu danom donošenja rješenja o osiguranju i ostaje na snazi do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu u predmetu koji se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem P-112/2026 (točka III. izreke). Učinak privremene mjere je u tome što osobe kojima je zabrana izrečena odgovaraju predlagateljici osiguranja za štetu koju bi joj uzrokovali postupanjem protivnim zabrani nakon dostave rješenja (točka V. izreke). Naloženo je protivnicima osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja trošak postupka u iznosu od 2.546,07 EUR sa zateznim kamatama od 25. veljače 2026. do isplate u visini stope koja se primjenjuje u ostalim odnosima (točke VI. izreke).
2. U obrazloženju pobijanog rješenja sud je naveo da je predlagateljica osiguranja podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnina kojega su sklopili tuženici 17. veljače 2026. i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Uz tužbu je podnijela i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kojom se protivnicima osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje predmetnih nekretnina. Sud je rješenjem poslovni broj P-112/2026-2 od 24. veljače 2026. odlučio odvojeno raspravljati o tužiteljevom prijedlogu za određivanje mjere osiguranja. Na temelju priloženih isprava sud je utvrdio da je tužiteljica učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, ali i opasnost da bi bez mjere osiguranja protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje predlagateljičine tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Budući da su ostvarene zakonske pretpostavke za određivanje mjere osiguranja sud je na temelju odredbe članka 346. i članka 347. stavka 1. Ovršnoga zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) donio pobijano rješenje. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,126/22 i 138/23; dalje: Tarifa), Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23) te Tarifom sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 53/19, 92/21 i 37/23).
3. Protiv rješenja o određivanju privremene mjere protivnici osiguranja pravovremeno su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga određenih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a. U bitnome su istaknuli da je rješenje nezakonito i nepravilno jer nisu ostvarene zakonske pretpostavke za određivanje mjere osiguranja. Prije svega, prijedlog ne sadrži određenu nenovčanu tražbinu koja se osigurava mjerom osiguranja. Isto tako, niti sud nije utvrdio koja se nenovčana tražbina osigurava mjerom osiguranja. Tužiteljica je podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora pa nije jasno koja se tražbina osigurava određenom mjerom osiguranja. Zbog navedenih razloga sud je donošenjem rješenja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer se iz izreke odluke, a niti iz obrazloženja odluke može utvrditi koja se nenovčana tražbina osigurava mjerom osiguranja. Pored toga, nije ostvarena niti druga pretpostavka, tj. opasnost za ostvarenje tražbine. Žalitelji smatraju da predlagateljica nema ni pravi interes ni legitimaciju za podnošenje prijedloga radi osiguranja nenovčane tražbine jer predmetna nekretnina nikada nije bila u vlasništvu predlagateljice osiguranja već društva L&L PROPERTIES d.o.o. Činjenica da je predlagateljica bila član društva L&L PROPERTIES d.o.o. ne daje joj prava prema imovini društva. Eventualni uspjeh u parnici radi utvrđenja ništetnosti ugovora neće dovesti do uspostave prava tužiteljice već će odluka imati pravne učinke na ugovorne strane tog ugovora. Iz pobijanog rješenja nije jasno čiji se interesi štite mjerom osiguranja, predlagateljice ili društva L&L PROPERTIES d.o.o. I na kraju, žalitelji ističu da je kupac podmirio cijenu nekretnina pa nije jasno na temelju kojih je činjenica sud utvrdio da je prodaja imovine štetna radnja i za koga. Žalitelji su predložili da drugostupanjski sud uvaži žalbu, preinači pobijano rješenje i odbije zahtjev za određivanje mjere osiguranja ili da rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.882,50 EUR.
4. Žalba protivnika osiguranje je osnovana.
5. Pobijano rješenje drugostupanjski sud ispitao je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava te je utvrdio da isto nije zakonito i pravilno.
6. Sud je pobijano rješenje donio na temelju prijedloga za osiguranje i isprava priloženih uz prijedlog bez održavanja ročišta u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. i 2. OZ-a. Određivanje mjere osiguranja bez održavanja ročišta i prije dostave prijedloga protivniku osiguranja ne znači samim time da je sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. i 2. točke 6. ZPP -a. Sud u svakom konkretnom slučaju mora procijeniti što je svrsishodno za odlučivanje.
7. Odredba članka 341. stavka 2. OZ-a određuje što prijedlog za određivanje mjere osiguranja mora sadržavati, pa među inim, i zahtjev u kojemu će točno biti označena tražbina čije se osiguranje traži. Predlagateljica je u prijedlogu istaknula da je podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora nekretnina te da je učinila vjerojatnim postojanje svoje „nenovčane tražbine“. Međutim, izostalo je jasno određivanje o kojoj je nenovčanoj tražbini riječ. U konkretnom slučaju prijedlog nije bio potpun i podoban za odlučivanje jer ne sadrži jasno određenu nenovčanu tražbinu koja se želi osigurati mjerom osiguranja. Zbog toga je sud trebao pozvati predlagateljicu na temelju odredbe članka 109. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 341. stavka 2. OZ-a da dopuni prijedlog u skladu s uputom, odnosno da navede točnu nenovčanu tražbinu koja se žali osigurati mjerom osiguranja.
8. Prema odredbi članka 346. OZ-a prva pretpostavka za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je da je predlagateljica podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora. Međutim, s pravom žalitelj ističu da samo pozivanje na podnošenje ili pokretanje određenog postupka nije dovoljno za zaključak da je ostvarena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere, odnosno da je predlagateljica učinila vjerojatnim svoju tražbinu. Iz izreke pobijanog rješenja proizlazi kako je privremena mjera određena za osiguranje nenovčane tražbine ali nije navedeno o kojoj nenovčanoj tražbini se radi pa je izreka rješenja nerazumljiva, a rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama čime je sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
9. Nadalje, predlagateljica je istaknula zahtjev za određivanje mjere osiguranja prema oba protivnika osiguranja iako je vlasnik predmetnih nekretnina EUROFOREST, PRODAJA LESENIH KONSTRUKCIJ d.o.o., OIB: 31536486611, Republika Slovenija, a ne i L&L PROPERTIES d.o.o., OIB: 43216060695, Kukuljanovo. Sud je prihavtio zahtjev prema oba protivnika osiguranja, ali nije jasno kako bi se mjera osiguranja mogla odrediti i prema protivniku osiguranja L&L PROPERTIES d.o.o. koji nije vlasnik nekretnina.
10. Budući da u obrazloženju pobijanog rješenja nema navoda o odlučnim činjenicama za pravilan zaključak o vjerojatnosti postojanja tražbine kao i o drugoj pretpostavci, pobijano rješenje ne može se ispitati, pa je njegovim donošenjem učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se osnovano pozivaju žalitelji.
11. Zbog svih navedenih razloga valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a žalbu protivnika osiguranja uvažiti te pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak kao u točki I. izreke ovoga rješenja.
12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba postupka koja je navedena u ovom rješenju tako što će prije svega pozvati predlagateljicu osiguranja da dopuni prijedlog za osiguranje da bi se po njemu moglo postupiti, pa ovisno o postupanju predlagateljice osiguranja donijeti novu zakonitu i pravilnu odluku.
Zagreb, 30. ožujka 2026.
Sudac
Željko Šimić
