REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1774/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Ćosić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Draženka Buntak, odvjetnica iz [adresa], protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađari&Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 5. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, 27. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 isplatiti tužiteljici GK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 100.500,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana podnošenja tužbe sudu do isplate, kao plaćati mjesečni iznos od 1.200,00 kn na ime trajne tuđe pomoći i njege sa zakonskom zateznom kamatom na sve dospjele, a neisplaćene iznose, počam od svakog 5. u tekućem mjesecu pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 (TD 5) postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. 4 Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 naknaditi tužiteljici GK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 (TD 5) postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici GK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku, Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troška postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 9. srpnja 2021. navodi kako se 11. srpnja 2004. oko 07,10 sati u mjestu Delnice dogodila se prometna nezgoda u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, dok je tužiteljica kao putnica u osobnom vozilu zadobila teške tjelesne ozljede. Za predmetnu prometnu nezgodu odgovoran je osiguranik tuženika ŠK. Vers. (AVUS), MK. Radi naknade nastale štete tužiteljica se tijekom 2006. obratila društvu Croatia osiguranje d.d. kao društvu ovlaštenom za obradu i isplatu međunarodnih šteta, podnošenjem odštetnog zahtjeva koji je vođen pod brojem MIL 542/04. U tijeku navedenog postupka liječnik cenzor je pregledom medicinske dokumentacije i kliničkim pregledom tužiteljice utvrdio posljedice zadobivenih ozljeda u omjeru od 60%. Također utvrđeni su i ostali vidovi pretrpljene štete koja je u navedenom trenutku bila poznata. Nakon uvida u daljnju medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, liječnik cenzor utvrdio je daljnje pogoršanje tjelesnog zdravlja u omjeru od ukupno 10% koje se očituje u pogoršanju funkcije lokomotornog sustava, prvenstveno radi daljnjeg pogoršanja funkcijskog statusa lijevog lakta te pogoršane funkcije tj. pokretljivosti oba zgloba kuka, kao posljedica prijeloma u području zdjelice uz rtg verificirane artrotske posttraumatske promjene u oba zgloba kuka. Ujedno je utvrđena i potreba za stalnom tuđom pomoći njegom u trajanju od 28 sati mjesečno za uobičajene teže kućanske poslove te nošenje i dizanje težih tereta. Protekom vremena kod tužiteljice je došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja koje je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnom štetnom događaju. Pogoršanje zdravstvenog stanja manifestira se u izrazito jakim bolovima vratne i slabinske kralješnice zbog čega je tužiteljica u tretmanu ambulante boli, bolovima u kuku i laktu, poremećaju sluha i ravnoteže, pogoršanju depresivnog poremećaja zbog čega je liječenja u dnevnoj bolnici, a zatim i hospitalizirana. Osim pogoršanja psihičkog stanja razvidno i pogoršanje tjelesnog zdravlja u odnosu na ranije stanje. Isto tako, kod tužiteljice je nedvojbeno došlo do povećanja potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom. Imajući u vidu sve navedeno tužiteljica na ime naknade neimovinske i imovinske štete potražuje iznos od 100.500,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te na ime mjesečnog iznosa trajne tuđe pomoći i njege-rente iznos od 1.200,00 kuna. Tužiteljica se radi novog pogoršanja koje je premet ovog postupka obratila društvu Croatia osiguranje d.d. u mirnom postupku podnošenjem odštetnog zahtjeva dana 27.ožujka 2018. no i nakon uloženog prigovora od dana 28. kolovoza 2019., zahtjev tužiteljice je otklonjen.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu u cijelosti, ističe prigovor nagođene stvari jer je 27. rujna 2013. zaključena nagodba vezana za naknadu štete s naslova pogoršanja zdravstvenog stanja i to u vidu cjelokupne daljnje nematerijalne štete te cjelokupne materijalne štete naslova tuđe pomoći i njege. Nadalje, ističe prigovor zastare i nedostatka uzročno-posljedične veze jer iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja odnosno da bi isto bilo uzrokovano predmetnim štetnim događajem. U daljnjem tijeku postupka osporava potraživanje rente s naslova tuđe pomoći i njege jer je nagodbom utvrđen kapitalizirani iznos mjesečne rente s naslova tuđe pomoći i njege zbog čega nije više moguće zahtijevati povećanje nagođenog iznosa rente.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitana je dokumentacija dostavljena u spis: zahtjev za odobravanje korištenja pravne pomoći (list 6-9 spisa), mišljenje liječnika cenzora (list 1012 spisa), nagodba od 27. rujna 2013. (list 13 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića (list 14-17 spisa), medicinska dokumentacija (list 18-35, 39-73 spisa), potvrdu i izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 36-38 spisa), dopis Croatia osiguranja d.d. od 25. listopada 2019. (list 74 spisa), odštetni zahtjev (list 75- 78 spisa), dopis Croatia osiguranja d.d. od 27. rujna 2013. (list 86 spisa), ispravak dijela nalaza i mišljenja vještaka Žarka Rašića (list 88 spisa), pribavljen je zdravstveni karto tužiteljice (list 108 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koji tužiteljica temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da je 11. srpnja 2004. stradala kao putnik u vozilu uslijed čega je zadobila teške tjelesne ozljede te joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a protekom vremena je došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja koje je izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u štetnom događaju, a čime joj je nastala neimovinska i imovinska šteta.

6. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika. Sporno je postojanje uzročno – posljedične veze između štetnog događaja i pogoršanja zdravstvenog stanja tužiteljice, osnova i visina tužbenog zahtjeva, zastara.

7. Radi utvrđivanja sporne osnovanosti i visine zahtjeva, sud je na ročištu 10. svibnja 2022. (list 97-98 spisa), a po prijedlogu tužitelja, odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem te je ujedno naloženo tužiteljici u roku 30 dana uplatiti predujam za izvođenje medicinskog vještačenja. Po navedenom rješenju tužiteljica nije u određenom roku postupila, te je podneskom od 10. lipnja 2022. predložila produljenje roka za postupanje po raspravnom rješenju radi loše financijske situacije. Sud je rješenjem od 27. listopada 2022. produžio navedeni rok, te pozvao tužiteljicu da u daljnjem roku od 30 dana uplati traženi predujam uz upozorenje na posljedice nepostupanja propisane čl. 153. st. 3. ZPP-a. Na ročištu za glavnu raspravu 5. ožujka 2026. tužiteljica je ponovno zatražila dodjelu dodatnog roka za uplatu predujma za medicinsko vještačenje, koji prijedlog je odbijen te je glavana rasprava zaključena.

8. U konkretnom predmetu riječ je o odštetnoj parnici, te je postupak pokrenut voljom i dispozicijom tužiteljice i vodi se u njezinom interesu. Međutim, to ne znači da je tužiteljica, kao niti sud ili protivna strana, lišena obveze poduzimanja procesnih radnji u razumnim rokovima. U konkretnom slučaju, tužiteljici je ostavljen i više nego primjeren rok za uplatu predujma, što ona nije učinila niti u ukupnom razdoblju od skoro četiri godine, koliko je vremena proteklo od ročišta 10. svibnja 2022. kada joj je prvi put naložena uplata predujma. Neovisno o tome što su rokovi za uplatu predujma sudski, a ne prekluzivni rokovi, budući da tužiteljica po nalogu suda u određenom roku (a niti do dana zaključenja glavne rasprave) nije postupila, niti tražila oslobođenje od plaćanja troškova postupka, a niti dokazala da bi po bila oslobođena plaćanja troškova prema zahtjevu sa lista 6 spisa, svako drugačije postupanje (osim odustanka od izvođenja predloženog dokaza) predstavljalo bi zlouporabu procesnih ovlaštenja te postupanje suprotno načelu ekonomičnosti postupka koje podrazumijeva poduzimanje procesnih radnji bez odugovlačenja, ali i nalaže da se u postupku provode samo one radnje odnosno izvode oni dokazi od kojih je realno očekivati rezultat u smislu utvrđivanja odlučnih činjenica.

9. Kako se dakle, u konkretnom predmetu radi o odštetnoj parnici u kojoj je, u skladu sa odredbom čl. 219. st.1 u vezi čl. 221a ZPP-a, upravo na tužitelju teret dokazivanja svih pretpostavki odštetne odgovornosti, a time i osnovanosti i visine zahtjeva pa kako sud, bez medicinskog vještačenja po vještaku liječniku nije mogao zaključivati o tome je došlo po povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu da je kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja, uzimajući u obzir i ostale okolnosti, pri eventualnom dosuđenu pravične novčane naknade, to sud zaključuje kako tužiteljica nije dokazala niti osnovanost niti visinu tužbenog zahtjeva pa je temeljem odredbe čl. 219. st. 1. u vezi čl. 221. a ZPP, njezin zahtjev za naknadu štete odbijen kao neosnovan. Pritom se ukazuje tužiteljici da sud o odlučnim činjenicama (pogoršanju zdravstvenog stanja) svakako ne bi mogao zaključivati iz predloženog saslušanja tužiteljice i medicinske dokumentacije priložene u spis obzirom sud za to nema stručnih znanja.

10. Uvidom u tužbu utvrđeno je da je tužiteljica kao vrijednost predmeta spora naznačila iznos od 101.700,00 kuna/13.497,90 eura. Tuženik je u podnesku od 25. kolovoza 2023. prigovorio naznačenoj vrijednosti spora kao suviše niskoj navodeći kako tužiteljica potražuje 12.608,66 eura/95.000,00 kuna s osnova neimovinske štete, 729,97 EURA/5.500,00 kuna imovinske štete tuđe pomoći i njege te 159,26 EURA/1.200,00 kuna imovinske štete tuđe pomoći i njege kao mjesečne rente koji iznos se određuje na bazi rente kroz pet godina što bi sveukupno iznosilo 22.894,68 EURA/172.500,00 kuna, a ne 13.497,90 EURA/101.700,00 kuna koliko je tužiteljica u tužbi označila.

12. Sukladno čl. 36. i čl. 37. stavka 1. ZPP-a osnovani su navodi tuženika iz podneska od 25. kolovoza 2023. te je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a tuženiku je dosuđen trošak parničnog postupka sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora od 22.894,68 EURA i to za sastav odgovora na tužbu u visini 250 bodova (Tbr. 8.1. OT), za zastupanje na ročištima održanim 10. svibnja 2022. i 5. ožujka 2026. 250 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1. OT), te sastav podnesak od 25. kolovoza 2023. u vrijednosti od 250 bodova (Tbr. 8. 4. OT). Navedeno ukupno iznosi 1000 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i 25% PDV-a (Tr. 46 OT), ukupno iznosi 2.500,00 EUR.

14. Tuženik ima pravo i na zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

15. Kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu to je njezin zahtjev za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 27. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ana Ćosić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.

3. spis