Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: K-21/2022-106

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom po sucu Mladenu Radičeviću, predsjedniku vijeća te sucima porotnicima Zori Milčić i Željku Todoroviću, članovima vijeća, uz sudjelovanje Matee Rupčić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I optuženika KŽ, II optuženika OŽ, III optuženika EŽ, V optuženika PŽ, VI optuženika HŽ i VII optuženika FŽ, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, iz članka 246 stavak 1 i 2 Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje: KZ/11) i dr., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku br. K-DO-25/13 od 03. lipnja 2014. te njezine izmjene od 17. siječnja 2018. i izmjene od 06. studenoga 2023., nakon održane i zaključene javne rasprave dana 24. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenice županijskog državnog odvjetnika Katice Martić, branitelja I opt. ŠŽ, odvjetnika iz [adresa], branitelja II opt. MŽ, odvjetnika iz [adresa], III optuženika uz zamjenika branitelja Mislava Srba, odvjetnika iz Osijeka, V optuženika uz branitelja TŽ, odvjetnika iz [adresa], branitelja VI optuženika ŽŽ, odvjetnika iz [adresa], VII optuženika uz branitelja RŽ, odvjetnika iz [adresa] i branitelja po službenoj dužnosti KŽU, odvjetnice iz [adresa], odluka izrečena i objavljena dana 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e

I/ I optuženik KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i O r. E, rođen **.**.1950. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik sa SSS, oženjen, otac troje punoljetne djece, suvlasnik kuće u kojoj prebiva, s mirovinom od 500,00 eura, vojsku služio 1971., bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode,

II optuženik OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin KŽ i P, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, magistar ekonomije, oženjen, otac troje mlt. djece, vlasnik stana u kojem prebiva, zaposlen u Connex d.o.o. Osijek, s plaćom od 900,00 do 1.100,00 eura, vojsku nije služio, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode,

III optuženik EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ČŽ i H, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, inženjer s VŠS, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez imovine, umirovljenik s mirovinom od 620,00 eura, vojsku služio u Šibeniku 1978. -1980., bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak protiv njega, brani se sa slobode,

V optuženik PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći GŽ i NŽ r. F, rođena **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, ekonomistica sa VSS, udana, majke dvoje punoljetne djece, vlasnica automobila te suvlasnica obiteljske kuće, umirovljenica s mirovinom od 500,00 eura, vojsku nije služila, neosuđivana, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode,

VI optuženik HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin JŽ i P, rođen **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, univ. spec. ekonomskih znanosti, oženjen, otac dvoje mlt. djece, vlasnik stana, dvije čestice zemlje u Josipovcu i suvlasnik kuće, vlasnik jednog paketa dionica T-Com-a, nezaposlen, ostvaruje prihode od najma stana u iznosu 1.400,00 eura, vojsku služio, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode i

VII optuženik FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći IŽ i P, rođena **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, djelatnica sa završenom srednjom školom, udovica, majke jednog punoljetnog djeteta, umirovljenica, zaposlena na četiri sata u Baz d.o.o. Osijek, s mirovinom 630,00 eura i plaćom od 600,00 eura, vlasnica kuće u kojoj prebiva i osobnog automobila VW Golf VII 2016. godište, vojsku nije služila, neosuđivana, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi kazneni postupak, brani se sa slobode,

k r i v i s u

što su:

I optuženik KŽ, II optuženik OŽ, III optuženik EŽ i V optuženik PŽ

1) u razdoblju od točno neutvrđenog dana 2006. do svibnja 2011. godine u Osijeku, u trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. iz Osijeka, I-opt. KŽ u svojstvu osnivača društva i prokuriste te osobe koja je stvarno upravljala društvom, II -opt. OŽ u svojstvu osnivača društva i direktora u vremenu od 2006. do 16. siječnja 2009., a potom predsjednika nadzornog odbora društva i osobe koja je stvarno upravljala društvom, III-opt. EŽ u svojstvu direktora društva od 16. siječnja 2009., a potom predsjednika uprave društva do svibnja 2011. te V -opt. PŽ u svojstvu voditeljice računovodstva, a potom voditeljice odjela financija, po dogovoru i zajednički, u nakani da I-opt. KŽ i II-opt. OŽ pribave veliku nepripadnu imovinsku korist, I-opt. KŽ i II-opt. OŽ, iako svjesni da prema članku 252 stavak 1 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11 i 152/11 – nastavno: ZTD) poslove društva moraju obavljati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, postupili protivno navedenoj obvezi i naložili V-opt. PŽ da se gotovinske uplate kupaca stanova na ime predujma i kupoprodajne cijene ne evidentiraju u knjigovodstvu društva i ne uplaćuju na žiro-račun društva, već predaju njima, pa je sukladno tome V-opt. PŽ, iako zadužena za evidentiranje gotovinskih uplata i njihovo polaganje na žiro-račun društva, nije evidentirala i uplatila na žiro-račun gotovinske uplate kupaca stanova ZŽ, ĐŽ, VŽ, UŽ, BŽ, DŽ, CŽ, AŽ, LŽ, SŽ, ĆŽ, KI, OI, EI, PI, HI, FI, ŠI, MI, TI, OŽU, ŽI, RI, ČI, GI, NI, JI, NŽ, II, ZI, ĐI, VI, UI, BI, DI, CI, ČŽ, AI, LI, SI, ĆI, KJ, Š OJ, EJ, PJ i HJ, FJ, ŠJ, MJ, TJ, ŽJ, RJ i ČJ, GJ te JŽ u ukupnom iznosu od 16.197.846,50 kuna, pri čemu je III-okr. EŽ, svjestan takvog načina poslovanja i svoje obveze prema čl. 252. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima da poslove društva treba obavljati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, protivno tome odobrio V -okr. PŽ da se ne evidentiraju i ne polože na žiro račun društva gotovinske uplate kupaca stanova plaćene u razdoblju od 16. siječnja 2009. do svibnja 2011. u iznosu od najmanje 2.193.760,93 kuna te da se taj novac predaje I-okr. KŽ i II-okr. OŽ, pa su gotovinske uplate navedenih kupaca u ukupnom iznosu od 16.197.846,50 kuna V-opt. PŽ i referentice društva NJ i JJ predavale I-opt. KŽ ili II-opt. OŽ, ili su gotovinske uplate I-opt. KŽ i II-opt. OŽ osobno preuzimali od pojedinih kupaca, pa su na opisani način I-opt. KŽ i II-opt. OŽ od navedenog ukupnog iznosa uzeli i zadržali za sebe 10.141.874,40 kuna, a za koji iznos je oštećeno trgovačko društvo K.T. Tehnogradnja d.o.o.,

dakle, I-opt. KŽ i II-opt. OŽ u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavili sebi i drugoj osobi znatnu protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim su se imovinskim interesima dužni brinuti prouzročili znatnu štetu, a III-opt. EŽ i V-opt. PŽ u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavili drugoj osobi znatnu protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim su se imovinskim interesima dužni brinuti prouzročili znatnu štetu.

I-opt. KŽ, II-opt. OŽ, III-opt. EŽ i V-opt. PŽ

2) tijekom 2007., 2008. i 2009. godine u Osijeku, u trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. iz Osijeka, u nakani da neplaćanjem poreza i doprinosa to društvo ostvari veliku nepripadnu imovinsku dobit, zajednički i po prethodnom dogovoru da se dio plaće radnicima društva isplaćuje u gotovini te da se na njega ne evidentiraju, ne obračunavaju i ne plate propisani porezi, prirezi i doprinosi, I-opt. KŽ, II-opt. OŽ i V-opt. PŽ

a) od siječnja 2007. do prosinca 2007., I-opt. KŽ u svojstvu osnivača društva i osobe koja je stvarno vodila poslove društva i II-opt. OŽ u svojstvu osnivača društva i direktora naložili V-opt. PŽ kao voditeljici računovodstva i financija, da zaposlenicima društva dio plaće u ukupnom iznosu od 2.842.822,86 kuna isplati u gotovini te da se na taj iznos ne evidentiraju, ne obračunaju i ne plate porez na dohodak i prirez na porez na dohodak te doprinosi za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu, što je V-opt. PŽ i učinila te je novac za isplate plaća u navedenom iznosu predala referentici koja je vršila isplate plaća uposlenicima, na koji način su plaće primali zaposlenici društva IJ, ZJ, ĐJ, VJ, UJ, BJ, DJ, CJ, AJ, LJ, SJ, ĆJ, KR, OR, ER, PŽ, PR, IŽ, HR, FR, ŠR, MR, TR, ŽR, RR, ČR, GR, NR, JR, IR, ZR, ĐR, VR, UR, BR, DR, CR, AR, LR, SR, ĆR, KB, OB, EB, PB, HB, FB, ŠB, EŽU, MB, TB, ŽB, GŽ, RB, ČB, GB, NB, JB, IB, ZB, ĐB, PŽU, VB, UB, BB, DB, CB, AB, LB, SB, ĆB, KŠ, OŠ, EŠ, PŠ, HŠ, FŠ, ŠŠ, MŠ, TŠ, ŽŠ, RŠ, ČŠ, GŠ, NŠ, JŠ, IŠ, ZŠ, ĐŠ, VŠ, UŠ, BŠ, DŠ, CŠ, AŠ, LŠ, SŠ, ĆŠ, KV, OV, EV, PV, HV, FV, ŠV, MV, TV, OŽ, ŽV, RV, ČV, GV, NV, JV, IV, ZV, ĐV, VV, UV, BV, DV, CV, AV, LV, SV, M, ĆV, KP, OP, NJ, EP, PP, HP, FP, ŠP, MP, TP, ŽP, RP, ČP, GP, NP, JP, IP, ZP, ĐP, VP, UP, BP, DP, CP, AP, LP, SP, ĆP, KZ, OZ, EZ, PZ, HZ, FZ, ŠZ, MZ, TZ, ŽZ, RZ, ČZ, GZ, NZ, JZ, IZ, ZZ, ĐZ, VZ, EŽ, UZ, BZ, HŽ, DZ, CZ, AZ, LZ, SZ, ĆZ, KG, OG, EG, PG, HG, FG, ŠG, MG, TG, ŽG, RG, ČG, GG, NG, JG, IG, ZG, ĐG, VG, UG, BG, DG, CG, AG, LG, SG, ĆG, RJ, KČ, OČ, EČ, PČ, HČ, FČ, ŠČ, MČ, TČ, ŽČ, RČ, SI, ČČ, GČ, NČ, JČ, IČ, ZČ i ĐČ pribavivši na navedeni način trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. nepripadnu korist u iznosu od 2.171.909,82 kune, a oštetivši time na ime neplaćenih doprinosa Republiku Hrvatsku za iznos od 1.591.706,96 kuna te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos od 580.202,86 kuna,

b) od siječnja 2008. do prosinca 2008., I-opt. KŽ u svojstvu osnivača društva i osobe koja je stvarno vodila poslove društva i II-opt. OŽ u svojstvu osnivača društva i direktora naložili V-opt. PŽ kao voditeljici računovodstva, a potom voditeljici odjela financija, da zaposlenicima društva dio plaće u ukupnom iznosu od 697.136,77 kn isplati u gotovini te da se na taj iznos ne evidentiraju, ne obračunaju i ne plate porez na dohodak i prirez na porez na dohodak te doprinosi za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu, što je V-opt. PŽ i učinila te je novac za isplate plaća u navedenom iznosu predala referentici koja je vršila isplate plaća uposlenicima, na koji način su plaće primali zaposlenici društva IJ, VČ, VJ, UJ, BJ, DJ, CJ, AJ, KR, ER, OR, FR, ŠR, MR, T, HR, PR, IŽ, UČ, RR, GR, NR, JR, BČ, ZR, ĐR, Ž, DR, LR, ĆR, OB, DČ, HB, PB, FB, CČ, ŠB, R, ČB, GB, NB, JB, Č, G, ĐB, VB, UB, AČ, AB, LČ, SB, ĆB, EŠ, PŠ, HŠ, ŠŠ, TŠ, FŠ, NŠ, JŠ, ZŠ, N, VŠ, UŠ, J, CŠ, SČ, AŠ, I, KV, OV, EV, I, HV, ŠV, TV, ŽV, RV, ČV, GV, NV, IV, ĆČ, KA, OA, AV, LV, SV, EA, ĆV, PA, HP, Z, HA, ŽP, RP, ČP, NP, JP, IP, ZP, ĐP, BP, UP, DP, CP, AP, LP, ĆP, KZ, OZ, PZ, EZ, HZ, FA, ŠZ, ŠA, ŽZ, MA, ČZ, GZ, IZ, ZZ, ĐZ, JZ, VZ, UZ, DZ, AZ, LZ, SZ, ĆZ, KG, EG, PG, HG, FG, ŠG, MG, TG, ŽG, ČG, RG, NG, JG, IG, ZG, BG, DG, UG, AG, SG, LG, RJ, KČ, OČ, HČ, FČ, ŠČ, MČ, TČ, RČ, SI, Đ, GČ, V, PŽ, BB, TA, EŽ, NJ, OŽ, U, Z, MZ, OŠ, ĐV, ŽA, BZ, VG, SP, ŽR, MV, PP, B, HŽ, FP, IŠ, IČ, AR, RA, ČA, GA, NA, JA, IA, ZA, ĐA, VA, UA, BA, DA, CA, DV, AA, LA, SA, ĆA, D, KU, OU, EU, PU, HU, FU, JŽ, ŠU, MU, TU, ŽU, RU, pribavivši na navedeni način trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. nepripadnu korist u iznosu od 532.604,69 kuna, a oštetivši time na ime neplaćenih doprinosa Republiku Hrvatsku za iznos od 390.324,95 kuna te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos od 142.279,74 kune,

I-opt. KŽ, II-opt. OŽ, III-opt. EŽ i V-opt. PŽ

c) od siječnja 2009. do prosinca 2009., I-opt. KŽ u svojstvu osnivača društva i osobe koja je stvarno vodila poslove društva, II-opt. OŽ u svojstvu osnivača društva i osobe koja je stvarno vodila poslove društva i III-opt. EŽ kao direktor, a potom predsjednik uprave društva, naložili V-opt. PŽ voditeljici odjela financija da zaposlenicima društva dio plaće u ukupnom iznosu od 2.442.661,39 kn isplati u gotovini te da se na taj iznos ne evidentiraju, ne obračunaju i ne plate porez na dohodak i prirez na porez na dohodak te doprinosi za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu, što je V -opt. PŽ i učinila te je novac za isplate plaća u navedenom iznosu predala referentici koja je vršila isplate plaća uposlenicima, na koji način su plaće primali zaposlenici društva ŽA, SA, PŽ, EU, OŠ, ČU, TA, MV, NV, SV, NJ, Z, Z, D, FU, EŽ, HŽ, JŽ, LZ, RJ, IČ, AR, KU, OU, RA, AA, VG, SP, GU, NU, DČ, JU, ZB, IU, KŠ, ZU, ĐU, EP, VU, UU, ĆZ, RG, BU, IA, IJ, ZJ, VJ, UJ, BJ, DJ, CJ, AJ, DU, CU, AU, LU, KR, ER, OR, ŠR, MR, FŽ, HR, SU, IŽ, UČ, RR, ĆU, GA, GR, JR, BČ, ĐR, ZR, VR, DR, KM, OM, EM, LR, ĆR, PM, , HM, FM, HB, PB, FB, ŠM, MM, TM, GŽ, ŽM, RB, RM, ČB, GB, NB, JB, IB, ČM, GM, AČ, NM, AB, SB, ĆB, JM, EŠ, PŠ, HŠ, IM, ŠŠ, ZM, ĐM, VM, NŠ, JŠ, ZŠ, UM, VŠ, BM, UŠ, CŠ, SČ, NA, DM, CM, AŠ, ĆŠ, AM, KV, EV, PV, LM, OV, SM, J, ĆM, ŠV, TV, KE, OE, ŽV, EE, VA, PE, ČV, GV, IV, HE, ČA, FE, UV, DV, CV, AV, LV, ĆV, ĐA, ŠE, HP, FP, ME, TE, ŽE, RE, ČE, NP, GE, NE, JA, UP, DP, AP, JE, ĆP, IE, KZ, OZ, PZ, ZE, HZ, FZ, UA, ĐE, RZ, ČZ, GZ, VE, IZ, ZZ, UE, ĐZ, JZ, VZ, BZ, BE, AZ, SZ, KG, DE, EG, PG, CE, HG, FG, MG, TG, AE, NG, LE, IG, ZG, BG, DG, SE, AG, SG, LG, ĆE, KČ, OČ, KF, HČ, MČ, TČ, RČ, SI, ČČ, GČ, OF, ZČ, EF, PF, HF, FF, ŠF, MF, TF, ŽP, JP, ŽF, IP, C, LP, EZ, ŠZ, RF, DZ, ŠG, JG, ČF, GF, ĆE, NF, ŠČ, JF, ZP, IF, ZF, ĐF, VF, UF, BF, DF, CF, CP, pribavivši na navedeni način trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. nepripadnu korist u iznosu od 1.866.165,85 kuna, a oštetivši time na ime neplaćenih doprinosa Republiku Hrvatsku za iznos od 1.367.639,28 kuna te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos od 498.526,57 kuna,

čime je trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek pribavljena velika nepripadna imovinska korist u iznosu od ukupno 4.570.680,36 kuna, a oštećena je Republika Hrvatska za iznos od ukupno 3.349.671,19 kuna na ime neplaćenih doprinosa, te Grad Osijek za iznos od ukupno 1.221.009,17 kuna na ime neplaćenog poreza na dohodak te prireza.

dakle, I-opt. KŽ, II-opt. OŽ, III-opt. EŽ i V-opt. PŽ kao odgovorne osobe u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskratili sredstva koja im pripadaju i time pravnoj osobi pribavili znatnu imovinsku korist, a postupali su s namjerom pribavljanja takve koristi,

I-opt. KŽ, III-opt. EŽ i V-opt. PŽ

4) točno neutvrđenog dana početkom 2011. godine u Osijeku, u trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. iz Osijeka, I-opt. KŽ kao osnivač društva te osoba koja je stvarno vodila poslove društva, III-opt. EŽ u svojstvu direktora društva, JŽ u svojstvu prokuriste društva, V-opt. PŽ u svojstvu voditeljice Odjela financija društva i JJ u svojstvu referenta poslovanja, po dogovoru i zajednički, u cilju prikrivanja počinjenja djela opisanih pod t. 1) i 2), znajući da su gotovinske uplate kupaca za kupnju stanova stvarno izvršene u vremenu od 2006. do 2011. godine, a da nisu knjigovodstveno evidentirane, JŽ predložio, a I-opt. KŽ odobrio da se navedene uplate neistinito prikažu kao uplaćene tijekom 2010. godine te da se sačine fiktivne isplate i pozajmice fizičkim i pravnim osobama koje je JŽ odredio te je u ostvarenju dogovora JJ sačinila neistinitu blagajničku dokumentaciju kao da su gotovinske uplate kupaca stanova ZŽ, ĐŽ, VŽ, UŽ, BŽ, DŽ, CŽ, AŽ, LŽ, SŽ, ĆŽ, KI, OI, EI, PI, HI, FI, ŠI, MI, TI, OŽU, ŽI, RI, ČI, GI, NI, JI, NŽ, II, ZI, ĐI, VI, UI, BI, DI, CI, ČŽ, AI, LI, SI, ĆI, KJ, Š OJ, EJ, PJ i HJ, FJ, ŠJ, MJ, TJ, ŽJ, RJ i ČJ, GJ izvršene 2010. godine, nakon čega je sačinila neistinitu blagajničku dokumentaciju o gotovinskim isplatama tijekom 2010. godine trgovačkim društvima Piljić d.o.o., Baranjska čistoća d.o.o. i Projektum ZAZ d.o.o., te NJ, AF, HŽU, LF, SF, FŽU, ĆF, KL, ČŽ i OL, EL, ĆI, PL, HL, ŠŽU, ZI, FL, UŽ, DŽ, ZŽ, BŽ, ŠL, kao i za isplatu uskrsnice, dok je VI-okr. PŽ sačinila fiktivne ugovore o kratkoročnoj posudbi novca obrtu „ [obrt]“ od 15. siječnja 2010., 27. travnja 2010., 7. prosinca 2010., 15. prosinca 2010. i 30. prosinca 2010., trgovačkom društvu „Mitros commerce“ d.o.o. Osijek od 16. siječnja 2010., 26. veljače 2010., 23. srpnja 2010., 27. listopada 2010., 30. listopada 2010. i 17. studenog 2010., obrtu „ [obrt]“ od 6. travnja 2010., 1. kolovoza 2010. i 26. studenog 2010., trgovačkom društvu Voltos d.o.o. Tenja od 6. lipnja 2010., 9. srpnja 2010., 9. kolovoza 2010., 13. kolovoza 2010, 8. rujna 2010., 9. rujna 2010., 14. rujna 2010., 20. rujna 2010. i 10. studenog 2010., trgovačkom društvu Opua d.o.o. Kneževo od 5. studenog 2010., te trgovačkom društvu Vrljevac d.o.o. Tovarnik od 2. ožujka 2010., a III -okr. EŽ odobrio da se sačini navedena fiktivna dokumentacija o uplatama i isplatama te da se fiktivni ugovori o kratkoročnoj posudbi novca ovjere preslikom njegova potpisa i pečata KT Tehnogradnja d.o.o. kao davatelja posudbe,

dakle, V-opt. PŽ kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke, III-opt. EŽ kao odgovorna osoba svojim potpisom omogućio izradbu poslovne isprave s neistinitim podacima, a I-opt. KŽ s namjerom potaknuo druge da kao odgovorne osobe u poslovnu ispravu i knjigu unesu neistinite podatke te s namjerom potaknuo drugoga da kao odgovorna osoba svojim potpisom omogući izradbu poslovne isprave s neistinitim podacima, VII-opt. FŽ

5) u razdoblju od 12. prosinca 2008. do 30. rujna 2010. u Osijeku, u trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o., JŽ, kao direktor direkcije ekonomskih i pravnih poslova, a potom član uprave društva, iako znajući da je izravno II -opt. OŽ kao direktoru K.T. Tehnogradnje d.o.o. još u svibnju 2007. godine isplatio 61.000,00 EUR te I-opt. KŽ u rujnu 2007. godine 12.000,00 kuna na ime kupovine stanova od K.T. Tehnogradnje d.o.o., i to kao cijenu za stan u [adresa], na svoje ime, i dio cijene za stan u [adresa], na ime svoje supruge ML te da navedene uplate nisu evidentirane u poslovnim knjigama K.T. Tehnogradnje d.o.o., zatražio od VII-opt. FŽ, kao voditeljice računovodstva istog društva, da sačinjavanjem fiktivnih blagajničkih primitaka te neistinitim unosima u blagajničkim dnevnicima prikaže kako su on i njegova supruga ML na blagajni društva u razdoblju od prosinca 2008. do rujna 2010. godine platili kupoprodajnu cijenu za stan na njegovo ime u iznosu od 314.514,21 kunu i dio cijene za stan na ime supruge ML u iznosu od 149.416,75 kuna pa je VII-opt. FŽ, iako znajući da JŽ i ML na blagajni društva u navedenom razdoblju nisu izvršili uplate za navedene stanove, pod šifrom referentice MV sačinila blagajničke primitke na ime JŽ kao uplatitelja, i to od 12. prosinca 2008. na iznos od 99.325,00 kn, od 19. prosinca 2008. na iznos od 78.000,00 kn, od 21. siječnja 2009. na iznos od 40.000,00 kn te od 2. veljače 2009. na iznos od 10.000,00 kn, koje je potpisala imenom „ MV“, dana 21. kolovoza 2009. naložila referentici JJ da sačini blagajnički primitak na ime JŽ na iznos od 10.000,00 kuna, dok je pod svojom šifrom sačinila blagajnički primitak na ime JŽ kao uplatitelja od 31. prosinca 2009. na iznos od 77.189,21 kn i blagajnički primitak na ime ML kao uplatitelja od 31. prosinca 2009. na iznos od 134.670,00 kn, a pod šifrom MV sačinila blagajnički primitak na ime ML od 30. rujna 2010. na iznos od 14.746,75 kuna te je ove fiktivne uplate evidentirala u blagajničkim dnevnicima,

dakle, VII-opt. FŽ kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu i knjigu unijela neistinite podatke,

V-opt. PŽ i VI-opt. HŽ

6) 20. rujna 2010. u Osijeku, u trgovačkom društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek, V-opt. PŽ kao voditelj odjela financija u društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek i VI-opt. HŽ kao direktor društva K.T. Tehnogradnja d.o.o. Odžak, u nakani pribavljanja velike imovinske dobiti ML, iako oboje svjesni da ML nije u cijelosti platila kupoprodajnu cijenu za stan u [adresa] i da ne postoji dugovanje društva K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek prema društvu K.T. Tehnogradnja d.o.o. Odžak u iznosu od 122.341,06 kn, nakon što je VI -opt. HŽ Izjavom o asignaciji od 18. rujna 2010. preuzeo dug svoje majke ML prema K.T. Tehnogradnji d.o.o. Osijek u iznosu od 122.341,06 kn na ime dijela kupoprodajne cijene za stan u [adresa]-opt. HŽ je sačinio Izjavu o kompenzaciji od 20. rujna 2010. te istu potpisao u svojstvu novog dužnika umjesto ML te u svojstvu direktora K.T. Tehnogradnja d.o.o. Odžak, a potom zatražio da istu potpiše V-opt. PŽ u ime K.T. Tehnogradnje d.o.o. Osijek, što je V-opt. PŽ i učinila, čime su izvršili prijeboj dugovanja K.T. Tehnogradnja d.o.o. Odžak prema HŽ po osnovi novčanih pozajmica, dugovanja HŽ prema K.T. Tehnogradnji d.o.o. Osijek po osnovi ugovora o preuzimanju obaveza te fiktivnog dugovanja K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek prema K.T. Tehnogradnji d.o.o. Odžak za robu po računima, te time ML pribavili veliku nepripadnu imovinsku dobit u iznosu od 122.341,06 kn, oštetivši time trgovačko društvo K.T. Tehnogradnja d.o.o. Osijek za navedeni iznos,

dakle, V-opt. PŽ u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavila drugoj osobi znatnu protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila znatnu štetu te kao odgovorna osoba svojim potpisom ovjerila poslovnu ispravu s neistinitim sadržajem, a VI-opt. HŽ drugoga s namjerom potaknuo da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavi drugoj osobi znatnu protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzroči znatnu štetu te kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unio neistinite podatke i takvu ispravu ovjerio svojim potpisom,

II/ čime su počinili

I optuženik KŽ

- djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11,

- djelom pod točkom 2. kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 Kaznenog zakona (NN 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 84/2005, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 77/2011, 125/2011, 143/2012, nastavno: KZ/97), a kažnjivo po članku 292 stavak 2 KZ/97, uz primjenu članka 61 KZ/97,

- djelom pod točkom 4. kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – poticanjem na krivotvorenje službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11,

II optuženik OŽ

- djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11,

III optuženik EŽ

- djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11,

- djelom pod točkom 4. kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – krivotvorenjem službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11,

V optuženik PŽ

- djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11,

- djelom pod točkom 4. kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – krivotvorenjem službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97,

- djelom pod točkom 6. kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11 i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – krivotvorenjem službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11,

VI optuženik HŽ

- djelom pod točkom 6. kazneno djelo protiv gospodarstva – poticanjem na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246 stavak 1 i 2 KZ/11 u svezi članka 37 KZ/11, a kažnjivo po članku 246 stavak 2 KZ/11 i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – krivotvorenjem službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11,

VII optuženik FŽ

- djelom pod točkom 5. kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – krivotvorenjem službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312 stavak 1 KZ/97.

III/ I optuženiku KŽ se za kazneno djelo iz točke 1., po članku 246 stavak 2 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 2 (dvije) godine,

za kazneno djelo iz točke 2., po članku 292 stavak 2 KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci,

a za kazneno djelo iz točke 4., po članku 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci,

te se I optuženik KŽ uz daljnju primjenu članka 51 KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 4 (četiri) godine.

II optuženiku OŽ se za kazneno djelo iz točke 1., po članku 246 stavak 2 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine,

za kazneno djelo iz točke 2., po članku 292 stavak 2 KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine,

te se II optuženik OŽ uz daljnju primjenu članka 51 KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci,

te se prema istom na temelju članka 57 KZ/11

i z r i č e

djelomična uvjetna osuda

na način da neuvjetovani dio kazne iznosi 11 (jedanaest) mjeseci na koji se ne mogu primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu, a uvjetovani dio kazne u trajanju 11 (jedanaest) mjeseci na koju je II optuženik OŽ osuđen neće biti izvršen ako isti u roku provjeravanja od 5 godina ne počini novo kazneno djelo.

III optuženiku EŽ se za kazneno djelo iz točke 1., po članku 246 stavak 2 KZ/11 uz daljnju primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci,

za kazneno djelo iz točke 2., po članku 292 stavak 2 KZ/97 uz daljnju primjenu članka 57 stavak 4b KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci,

a za kazneno djelo iz točke 4., po članku 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci,

te se III optuženik EŽ uz daljnju primjenu članka 51 KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.

Temeljem članka 56 stavak 1, 2 i 3 KZ/11 III optuženiku EŽ

izriče se

uvjetna osuda

tako što se kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine neće izvršiti ako isti u vremenu provjeravanja 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.

V optuženiku PŽ se za kazneno djelo iz točke 1, po članku 246 stavak 2 KZ/11 uz daljnju primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci,

za kazneno djelo iz točke 2., po članku 292 stavak 2 KZ/97 uz daljnju primjenu članka 57 stavak 4b KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci,

za kazneno djelo iz točke 4., po članku 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 uz daljnju primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 3 (tri) mjeseca,

za kazneno djelo iz točke 6., po članku 246 stavak 2 KZ/11 uz daljnju primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci,

za kazneno djelo iz točke 6., po članku 312 stavak 1 KZ/97 uz daljnju primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 3 (tri) mjeseca,

te se V optuženik PŽ uz daljnju primjenu članka 51 KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.

Temeljem članka 56 stavak 1, 2 i 3 KZ/11 V optuženiku PŽ

izriče se

uvjetna osuda

tako što se kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine neće izvršiti ako isti u vremenu provjeravanja 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.

VI optuženik HŽ se za kazneno djelo pod točkom 6., po članku 246 stavak 2 KZ/11 u svezi članka 37 KZ/11, uz daljnju primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci,

za kazneno djelo iz točke 6., po članku 312 stavak 1 KZ/97 uz daljnju primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 3 (tri) mjeseca,

te se VI optuženik HŽ uz daljnju primjenu članka 51 KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci.

Temeljem članka 56 stavak 1, 2 i 3 KZ/11 VI optuženiku HŽ

izriče se

uvjetna osuda

tako što se kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako isti u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

VII optuženik FŽ se za kazneno djelo pod točkom 5., po članku 312 stavak 1 KZ/97

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci.

Temeljem članka 56 stavak 1, 2 i 3 KZ/11 VII optuženiku FŽ

izriče se

uvjetna osuda

tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako isti u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV/ Temeljem članka 54 KZ/11 vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru uračunava se u izrečene kazne zatvora i to za I optuženika KŽ, II optuženika OŽ i III optuženika EŽ ponaosob od 07. svibnja 2013. do 06. lipnja 2013.

V/ Temeljem članka 158 stavak 2 Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - nastavno: ZKP/08) oštećenik KT Tehnogradnja d.o.o. u stečaju Osijek s imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na parnicu.

VI/ Temeljem članka158 ZKP/08 oštećeniku Republici Hrvatskoj dosuđuju se imovinskopravni zahtjev te se nalaže:

1. I optuženik KŽ, II optuženik OŽ i V optuženik PŽ dužni su solidarno isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 1.982.031.91 kuna / 263.060,84 eura (dvjestošezdesetitritisućeišezdeset eura i osamdesetičetiri centa) u roku 15 dana po pravomoćnosti presude;

2. I optuženik KŽ, II optuženik OŽ, III optuženik EŽ i V optuženik PŽ dužni su solidarno isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 1.367.639,28 kuna / 181.516,93 eura1 (stoosamdesetijednatisućapetstošesnaest eura i devedeseitri centa) u roku 15 dana po pravomoćnosti presude.

VII/ Temeljem članka 148 stavak 4 ZKP/08 o troškovima kaznenog postupka odlučiti će se naknadnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku br. K-DO-25/2013 od 17. siječnja 2018. optuženi su: pod točkom 1. I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ da bi počinili - opt. KŽ kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11. Ovom točkom se stavlja na teret I opt. KŽ i II opt. OŽ da su uzeli i zadržali za sebe ukupan iznos 13.178.039,60 kuna, a za koji iznos je oštećeno trgovačko društvo KT-Tehnogradnja d.o.o. Točkom 2.a) citirane optužnice stavljeno je na teret I opt. KŽ, II opt. OŽ i V opt. PŽ da bi počinili kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97. Ovim kaznenim djelom je trgovačkom društvu KT-Tehnogradnja pribavljena nepripadna korist 726.285,35 kuna čime je oštećena Republika Hrvatska za iznos 451.802,93 kune na ime neplaćenih doprinosa, te Grad Osijek na iznos 274.482,42 kune na ime neplaćenih poreza i prireza. Pod točkom 2.b) optužnice stavljeno je na teret naprijed navedenim optuženicima počinjenje citiranog kaznenog djela, s tim da je trgovačkom društvu KT – Tehnogradnja pribavljena nepripadna korist u iznosu 2.544.793,59 kuna, oštećena je RH za iznos 1.583.048,85 kuna na ime neplaćenih doprinosa, te Grad Osijek za iznos 961.744,73 kune na ime neplaćenih poreza i prireza. Točkom 4. optužnice I opt. KŽ i opt. JŽ stavljeno je na teret da bi počinili kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97, a III opt. EŽ i V opt. PŽ da bi počinili kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97. Optužbom je bila obuhvaćena (za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 i opt. MŽU, prema kojoj je donesena presuda na temelju sporazuma stranaka. Točkom 5. optužnice opt. JŽ stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 te VII opt. FŽ da bi počinila kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97. Točkom 6. optužnice stavljeno je na teret V opt. PŽ da bi počinila kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom iz članka 312 stavak 1 KZ/97. VI opt. HŽ stavljeno je na teret da bi počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 u svezi članka 37 KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom iz članka 312 stavak 1 KZ/97.

1.1. Prije završetka dokaznog postupka zamjenica državnog odvjetnika izmijenila je optužnicu od 17. siječnja 2018. na sljedeći način: Pod točkom 1. I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11. Činjenični opis ove točke optužnice izmijenjen je na taj način da je navedeno da su I opt. KŽ i II opt. OŽ uzeli i zadržali za sebe iznos 10.141.874,40 kuna, a za koji iznos je oštećeno trgovačko društvo KT-Tehnogradnja d.o.o., pod točkom 2.a) optužnice, 2. b) i 2.c) I opt. KŽ stavljeno je na teret da je počinio produljeno kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97. II opt. OŽ stavljeno je na teret da je počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, a V opt. PŽ da bi u stjecaju počinila kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97. Pod točkom 2.c) stavljeno je na teret III opt. EŽ da bi počinio kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97. Točkom 2.a) trgovačkom društvu KT-Tehnogradnja pribavljena je nepripadna korist u iznosu 2.171.909,82 kune, a oštećena je na ime neplaćenih doprinosa Republika Hrvatska za iznos 1.591,706,96 kuna, te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos 580.202,86 kuna, pod točkom 2.b) optužnice trgovačkom društvu KT- Tehnogradnja pribavljena je nepripadna korist u iznosu 532.604,69 kuna, a oštetivši time na ime neplaćenih doprinosa Republiku Hrvatsku u iznosu 390.324,95 kuna te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos 142.279.74 kune, pod točkom 2.c) optužnice trgovačkom društvu KT-Tehnogradnja pribavljena je nepripadna korist u iznosu 1.866.165,85 kuna, a oštećena je na ime neplaćenih doprinosa RH za iznos 1.367.639,28 kuna, te na ime neplaćenih poreza i prireza Grad Osijek za iznos 498.526,57 kuna, pod točkom 4. optužnice stavljeno je na teret I opt. KŽ da bi počinio kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97, III opt. EŽ da bi počinio kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, opt. JŽ da bi počinio kazneno djelo iz članka 312 st 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 i V opt. PŽ da bi počinila kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, pod točkom 5. optužnice stavljeno je na teret opt. JŽ da bi počinio kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97, a VII opt. FŽ da bi počinila kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, pod točkom 6. izmijenjene optužnice stavljeno je na teret V opt. PŽ da bi u stjecaju počinila kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 te VI opt. HŽ za kazneno djelo u stjecaju i to iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 u svezi članka 37 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97.

1.2. Tužitelj je odustao od kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246 stavak 1 KZ/11 u odnosu na opt. JŽ i VII opt. FŽ prije opisano pod točkom 7. optužnice od 03. lipnja 2014. tako da je za kazneno djelo krivotvorenje službene isprave iz članka 312 stavak 1 KZ/97 i poticanje na navedeno kazneno djelo u odnosu na opt. JŽ i VII opt. FŽ koje je bilo opisano u točki 7. optužnice od 03. lipnja 2014. sada je opisano u točki 5. izmijenjene optužnice.

1.3. Tijekom postupka, odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž- 606/2019-8 od 07. lipnja 2022., a temeljem članka 199 ZKP/08 obustavljen je kazneni postupka protiv IV opt. JŽ jer je isti umro **.**.2021., i protiv VIII opt. KT Tehnogradnja d.o.o. u stečaju jer je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj Tt-20/3707-2 od 30. studenoga 2020. isti brisan iz sudskog registra.

1.4. Prije završetka dokaznog postupka tužitelj je 06. studenoga 2023. izmijenio optužnicu na način tako da optužnicom sada tereti I opt. KŽ djelom pod t. 1) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, djelom pod t. 2) kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97, uz primjenu članka 61 KZ/97, djelom pod t. 4) kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11, II opt. OŽ djelom pod t. 1) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, djelom pod t. 2) kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97, uz primjenu članka 61 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11, III opt. EŽ djelom pod t. 1) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, djelom pod t. 2) kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97, djelom pod t. 4) kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11, V opt. PŽ djelom pod t. 1) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, djelom pod t. 2) kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97, uz primjenu članka 61 KZ/97, djelom pod t. 4) kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, djelom pod t. 6) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11, VI opt. HŽ djelom pod t. 6) kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 u svezi članka 37 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, sve u svezi članka 51 KZ/11, VII opt. FŽ djelom pod t. 5) kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97. Promijenjen je i imovinskopravni zahtjev podnesen uz optužnicu od 03. lipnja 2014. tako da sada glasi: I opt. KŽ, II opt. OŽ i V opt. PŽ dužni su solidarno isplatiti Republici Hrvatskoj iznos 1.982.031.91 kunu u roku od 15 dana, te I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ dužni su solidarno isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 1.367.639,28 kuna u roku od 15 dana, dok u ostalom dijelu optužnica ostaje neizmijenjena.

2. Temeljem članka 415 stavak 3 ZKP I, II, III, V, VI i VII optuženik su se očitovali da nisu krivi.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka ML, a uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka NJ, OŠ, MV, TL, ŽL, RL, OI, EI, ČL, AI, GL, ŽJ, NL, PI, RI, ČŽ, JL, IL, CI, DI, ZL, VŽ, ĐL, UŽ, VL, CŽ, SŽ, ŠI, MI, TŽU, UL, ĆŽ, ŠJ, BL, LŽ, DL, VI, UI, CL, FI, ZI, ĆI, AL, ČJ, KJ, FJ, LL, PJ, SL, ĆL, KT, OT, ET, PT, HT, HL, ŠL, AF, LF, FT, ŠT, ĆF, KL, ŽŽU, MT, TT, ŽT, RT, EL, ČU, ČT, GT, NT, JT, JJ, MP, TE i IT, pročitao je dokumentaciju o kupoprodaji s fiktivnim blagajničkim primitkom na ime RL, OI, AI, GL, ŽJ, ŽI, TI, NŽ, PI, RI, ČŽ, EJ, IL, TJ, ZL, VŽ, A, II, ZT, ĐT, CŽ, SŽ, ŠI, MI, OŽU, DŽ, ĆŽ, ŠJ, VT, LŽ, GI, VI, UI, BI, FI, ZI, ĆI, GJ, ČJ, KJ, FJ, LL, PJ, UT, BŽ, AŽ, HI i SI, povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačka društva KT Tehnogradnja d.o.o. Osijek i Ingres projekt d.o.o. Osijek; Rješenje Trgovačkog suda u Osijeku od 08. srpnja 2011. o otvaranju stečajnog postupka nad KT Tehnogradnja.; Rješenje o registraciji trgovačkog društva KT Tehnogradnja d.o.o. Odžak (u daljnjem tekstu: KT Tehnogradnja Odžak); Ugovori o radu za OŽ i EŽ; Izjave EŽ o prihvaćanju postavljanja za predsjednika Uprave i direktora; Rješenje Trgovačkog suda u Osijeku od 22. siječnja 2009. o promjeni člana Uprave; Ugovor o radu za JŽ od 1. prosinca 2008.; Izjava JŽ o prihvaćanju postavljanja za člana Uprave; Sporazum o uređivanju međusobnih odnosa za JŽ; Ugovori o radu za HŽ, PŽ, SP (JJ) i FŽ; Potpisni kartoni zaposlenika KT Tehnogradanja d.o.o.; Pravilnik o unutarnjoj organizaciji KT Tehnogradnja d.o.o. s privicima; Priznanice na ime BT, DT, CT, AT, LT, FJ, ĆI, VT; potvrde o privremeno oduzetim predmetima od PŽ od 27. srpnja 2012. br. 567652, 567654 i 567653 uz zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta – „crna blagajna“ i preslike priznanica; Dokumentacije „crne blagajne“ KT Tehnogradnja ; Dokumentacije o isplatama plaća u društvu KT Tehnogradnja za 2008. i 2009.; Ugovori o kratkoročnoj posudbi novca KT Tehnogradnje s obrtom [obrt] s blagajničkim izdacima; Pregledom računa obrta [obrt]; Konto kartice za obrt [obrt]; Ugovori o kratkoročnoj posudbi novca obrta [obrt], s blagajničkim izdacima; bruto bilanca obrta [obrt] za 2010., kartice partnera obrta [obrt] za KT Tehnogradnju, konto kartice KT Tehnogradnja za obrt [obrt]; Ugovori o kratkoročnoj posudbi novca KT Tehnogradnju trgovačkom društvu Mitros comerc s blagajničkim izdacima; Konto kartica KT Tehnogradnje d.o.o. za Mitros comerc; Bruto bilanca td Mitros comerc za 2010.; Povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Mitros comerc; Ugovori o kratkoročnoj posudbi novca TD Voltos d.o.o. s blagajničkim izdacima; Konto kartice KT Tehnogradnje za TD Voltos, bruto bilanca TD Voltos za 2010.; Bilance i račun dobiti i gubitka za Voltos d.o.o.; Povijesni izvadak iz sudskog registra za Voltos d.o.o.; Ugovor o kratkoročnoj posudbi novca KT Tehnogradnje TD Opua d.o.o. s blagajničkim izdatkom i priznanicom; Konto kartice KT Tehnogradnje za td Opua d.o.o.; Povijesni izvadak iz sudskog registra za td Opua d.o.o.; Ugovor o kratkoročnoj posudbi novca KT Tehnogradnje TD Vrljavac d.o.o. s blagajničkim izdatkom; Konto kartice KT Tehnogradnje d.o.o. za Vrljavac; Povijesni izvadak iz sudskog registra za td Vrljavac; Blagajnički izdaci KT Tehnogradnje na ime fizičkih i pravnih osoba te isplatu uskrsnice s konto karticama i karticom partnera, blagajnički dnevnik KT Tehnogradnje za 2010.; Službena zabilješka porezne uprave o poreznom nadzoru kod KT Tehnogradnje od 24. siječnja 2013.; Dopis Porezne uprave od 19. prosinca 2011. uz zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru od 12. prosinca 2011. s prilozima.; Ugovor o kupoprodaji nekretnine na ime ML od 30. travnja 2010. s računom; Blagajnički primitak KT Tehnogradnje na ime ML od 31. prosinca 2009.; Ugovor o asignaciji od 18. rujna 2010.; Izjava o kompenzaciji od 20. rujna 2010.; Blagajnički primitak KT Tehnogradnje na ime ML od 30. rujna 2010.; Dnevnik knjiženja, blagajnički dnevnik i konto kartica KT Tehnogradnje za ML; Konto kartica KT Tehnogradnje za HŽ; Konto kartice KT Tehnogradnje Osijek za KT Tehnogradnju d.o.o. Odžak; Ugovor o kupoprodaji nekretnine na ime JŽ od 18. svibnja 2009. s računom; Konto kartica za JŽ; Blagajnički primitci na ime JŽ od 12. prosinca 2008, 19. prosinca 2008., 28. siječnja 2009., 02. veljače 2009., 21. kolovoza 2009. i 31.prosinca 2009.; Blagajnički dnevnik s fiktivnim uplatama JŽ; Priznanca na ime JŽ od 17. svibnja 2007.; Potvrda o privremeno oduzetom predmetu (nastavno: POPOP) od PŽ od 10. lipnja 2013. br. 601960, 601961 uz zapisnik – originali predugovora i priznanice; Originali predugovora o kupoprodaji izuzeti iz KT Tehnogradnja d.o.o.; POPOP od ŽL od 10. lipnja 20103. br. 601962, 601963 uz zapisnik – originali predugovora i priznanica; Originali priznanica izuzeti od ŽL; Originali predugovora o prodaji izuzeti od ŽL; POPOP od PŽ od 6. rujna 20013. br. 601965 uz zapisnik – originali blagajničkih primitaka na ime JŽ; POPOP od ML od 20. rujna 2013. br. 601967 uz zapisnik – original priznanica na ime JŽ; POPOP od PŽ od 23. rujna 2013. br. 601966 uz zapisnik – original ugovora o asignaciji i do 14. listopada 2013. b.r 601969 uz zapisnik – original izjave o kompenzaciji; Potvrde o visini dohotka; u priznanice za uplatu u gotovini; u rješenje Ministarstva financija te u dopunski zapisnik; nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja; potvrdu Ministarstva pravosuđa RH o statusu predmeta br. St-81/11 (iz kojeg proizlazi da stečajni postupak nad KT Tehnogradnja u stečaju nije završen; u spis Ministarstva financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak od 30. lipnja 2016. i dopunski zapisnik Porezne uprave Osijek od 20. srpnja 2016., ispitao financijsko-knjigovodstvenog vještaka Darija Dumančića, pročitao nalaz i mišljenje financijskog vještaka pok. Zite Pleslić, pročitao zapisnike o ispitivanju financijskog vještaka pok. Zite Pleslić, pročitao obranu pok. JŽ, transakcijski račun Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar od 07. travnja 2009., ispitao grafološkog vještaka Nataliu Milanja Hribar, potvrde o visini dohotka i izvadke iz kaznene i prekršajne evidencije.

4. I opt. KŽ u obrani navodi da je trgovačko društvo KT Tehnogradnju osnovao 1994. i vodio ga sve do stečaja u 2010. Više od 25 godina radio je kao poslovođa u poduzeću „Tehnika beton“ Osijek. Radni vijek mu je prestao umirovljenjem, ali je shvatio da može voditi svoju tvrtku i „krenuli su od ničega“. Budući je bio u mirovini, formalni direktor tvrtke je bila njegova supruga RŽU, sve dok sin OŽ nije navršio 18 godina. Postojao je prešutni dogovor - "da kako on kaže, tako mora biti". Cilj mu je bio da se radi uredno, pošteno i kako treba. OŽ je nakon 18. godine nastavio studirati i povremeno je dolazio u tvrtku. Sve to vrijeme, iako je on bio direktor samo na papiru, I opt. obavljao je sve poslove. Tvrtka se proširivala i u jednom trenutku je direktor formalno postavljen III opt. EŽ. Svi direktori koje je spominjao, nisu mogli bez dogovora s njim nikakve odluke donositi. U jednom trenutku došlo je do nesuglasica između njega i II opt. OŽ, koji je pored toga bio i bolestan, pa je donio je odluku da direktor formalno postane – III opt. EŽ. U KT Tehnogradnji prihodi su se sastojali od avansa koji su uplaćivani za prodaju stanova. Izgradnja stanova za tržište krenula je ozbiljno 2001. ili 2002. Naglašava da je stvoren ugled KT- Tehnogradnji i bili su treća građevinska firma po snazi u Osijeku. Uplaćenim avansima su se u tvrtki „kreditirali“, pa je na taj način izgrađena stambena kuća s 64 stana u [adresa]. Kada su se poslužili avansima, onda su krenuli u izgradnju druge kuće i „tako je to išlo“. Onog trenutka kada su počeli dobivati avansni novac ustrojena je „crna knjiga“ kako bi se vodila evidencija o ulascima i izlascima novca. U „crnoj knjizi“ se vodila evidencija i o plaćama koje su isplaćivane zaposlenicima za prekovremeni rad. Također je plaćano i dobavljačima, a bilo je i dodatnih troškova. Na godišnjoj razini kupovali poklone oko Božića za približno 50 - 60 djece. To su bila djeca zaposlenika i upravo su pokloni plaćeni iz avansnog novca i o tome je vođena evidencija u „crnoj knjizi“. Osim toga bilo je još 10-ak djece na godišnjoj razini, kojoj je tvrtka KT Tehnogradnja kupovala novogodišnje poklone, smatrajući da su u nekom vidu socijalni slučajevi. U „crnoj knjizi“ se vodila evidencija i o novcu koji bi bio pozajm ljen zaposlenicima, koji bi nakon dogovorenog vremena ili vraćali pozajmljen novac ili bi im je bilo odbijeno od plaće. I opt. je također ubilježio u „crnu knjigu“ svotu novca koju je uzimao od avansa, s tim što je tim novcem plaćao kupovinu građevinskog zemljišta. Ova evidencija je bila potrebna kako bi se u datom trenutku sve to mogli “popeglati“. Pod time podrazumijeva - da se kasnije to „napravi papirnato, da bude sve kako treba“. Kupci su stanove plaćali gotovinom i tada je bilo pravilo da dobiju 10% popusta na cijenu po kvadratnom metru. Dio kupaca koristio se bankarskim kreditima za kupovinu stanova. Novci nisu polagani na žiro račun jer je V opt. PŽ koja je bila zadužena za financije rekla - da u tome „nema ničeg kažnjivog“. Novac od kupaca zaprimale su referentice Društva. Evidencija o uplatama kupaca proizlazile bi iz priznanica, tako da se točno znalo, tko je i koliko uplatio. Kada je bila uplata u gotovom novcu, kupci koji su načelno dolazi po preporuci trećih osoba, davali su jedan dio novaca, dobivali priznanicu, potpisivali predugovor. Dešavalo se da kada im je bio potreban novac za isplatu plaća, želeći ispuniti svoju obavezu prema zaposlenicima, ponekom kupcu je priznat veći popust od 10%. Novac je išao u računovodstvo i tu je o njemu brinula V opt. PŽ, koja bi novac uplaćivala na račun tvrtke. Međutim, znalo se dešavati da od primljenog novca kupaca, kupuju zemljište, pa primjerice plaćaju avans i na taj način se posluje. Konačni ugovori s kupcima stanova zaključivali su se u trenutku kada su završili stanove, predali ih kupcima i to bez obzira da li je kupac u gotovini isplatio polovicu prodajne cijene ili punu cijenu. Obično bi se znalo dešavati da stan predaju kupcu približno dvije godine nakon potpisivanja predugovora i uplate. Odluka o ovakvom vođenju poslovanja i raspolaganjem gotovinskih uplata je bila isključivo njegova, bez obzira na postojeće direktore Društva – II opt. OŽ i III opt. EŽ. Nikada nije direktorima nalagao da registriraju kupovinu stana, a da kupac nije uplatio dio ili cijeli novčani iznos. Mogao je eventualno pojedini kupac ostati dužan 1.000,00 – 2.000,00 eura. Kako je KT Tehnogradnja prodala preko 400 stanova i smatra da se mora dopustiti mogućnost da je neka od priznanica i zagubljena. U KT Tehnogradnji su bile zaposlene dvije referentice prodaje. Bile su ovlaštene prodavati stanove i primati gotov novac od kupaca. Pravnik (opt. JŽ) je sačinio tipske obrasce predugovora i one su unosile podatke o kupcima. Međutim, poneki kupci dolazili po preporukama, njemu se direktno obraćali te bi osobno potpisivao priznanice o primljenom gotovom novcu. Dešavalo se da ponekad priznanice potpiše II opt. OŽ. U svim slučajevima novac je direktno proslijeđen V opt. PŽ i nikada nije od primljenog novca od kupaca išta zadržavao, a da nije evidentirano. Potvrđuje da je primio novac za kupnju stana od njegovih prijatelja članova obitelji GL. Nije mu jasno zašto ne postoje priznanice o njihovim uplatama. Potvrđuje i primitak novca od CŽ, KJ i OI. Za stan EI primio je od njegove majke ČL iznos od 70.000,00 eura - što je uključivalo i izgradnju kuće. FJ je kupac stana u površini od približno 50 -60 kvadratnih metara. Međutim, taj kupac nije platio osobno taj stan, nego je ugovorima o kompenzaciji to za njega isplatila tvrtka Remix iz Osijeka. Sa ČL je dugogodišnji prijatelj. Ona je jedne zgode, prodavši nekretninu, donijela k njemu kući oko 72.000,00 eura i predala mu ih. Sljedeći dan taj novac predao je opt. PŽ. Za ovaj iznos bilo je „pogođeno“ da se jednom sinu ČL preda stan u [adresa], a za drugog njenog sina da se izgradi manja kuća u [adresa]. Ugovorna obveza prema ČL je u cijelosti ispunjena. Misli da postoje predugovori kako za stan u [adresa], tako i za spomenutu kuću u [adresa], kao i priznanica o spomenutih 72.000,00 eura, koji su uplaćeni u KT Tehnogradnju. Prisjeća se kupaca LI i RL. Tvrdi da su isti u cijelosti isplatili prodajnu cijenu stana, bez obzira na tvrdnju optužbe da nema priznanice o uplati bilo kojeg novčanog iznosa za taj stan. Nikada nije dao nalog direktoru KT Tehnogradnje da potpiše konačni ugovor s kupcem stana, a da kupac nije isplatio ugovoreni novčani iznos. Prisjeća se da je u dva do tri navrata od kupaca primao novac za stanove izvan poslovnog prostora. To bi uobičajeno bilo izvan radnog vremena, dakle, poslijepodne, ali tvrdi da bi već slijedećeg dana, primljeni novac predavao opt. PŽ koja je knjižila taj novac. Dopušta mogućnost da je novac od spomenutih kupaca primao i u svojoj obiteljskoj kući ili u nekom ugostiteljskom lokalu. Građevinska zemljišta koja su kupljena, a da bi potom na njima bili izgrađivani stanovi, plaćeni su jednim dijelom prodavateljima gotovinom, a jednim dijelom su prodavatelji namireni predajom izgrađenih stanova. Gotovim novcem se kupovao materijal i građevinski strojevi, uvezeni iz Švicarske. Konkretno navodi kupovinu jednog građevinskog krana. Osoba od koje je kupovan materijal i strojevi u Švicarskoj zove se DŽ, prezimena se nije mogao sjetiti. Misli da V opt. PŽ zna njegovo prezime, a nadimak toj osobi je „ L“. Ovoj osobi predano je sveukupno 100.000,00 eura, kupujući na taj način materijal i građevinske strojeve. Kako je šljunak u više navrata vađen i transportiran tako je u više navrata predavan gotov novac ST. Misli da mu je predano sveukupno između 70.000,00 do 80.000,00 eura. KT Tehnogradnja je od tvrtke „Fering“ sa sjedištem u [adresa] kraj Tuzle 2007. kupila novi građevinski kran. Njegova prodajna cijena je bila preko 70.000,00 eura. KT Tehnogradnja je od ovog iznosa platili oko 70% u gotovini. Dozvoljava da je to između 50.000,00 i 55.000,00 eura. Prateća poslovna dokumentacija o kupovini spomenutog krana mora se nalaziti u arhivi tvrtke. Do dolaska ČU, kao osobe koja je došla iz banke , u KT Tehnogradnji, nije bilo zaduženja kod poslovnih banaka. Tada je on sugerirao da se KT Tehnogradnja treba zadužiti pa je realiziran kredit kod Erste banke u iznosu od 900.000,00 eura za izgradnju stanova u [adresa], a također je realiziran kredit u Hypo banci za nabavku opreme i za betonaru. Kako je kredit realiziran kod Erste banke, KT Tehnogradnja je imala odgodu plaćanja od dvije godine, to se desilo da je samo dio duga prema ovoj Banci vraćen. Erste banka je upisala hipoteku na zemljište na kojem su izgrađene kuće u [adresa], tako da se desilo da je kuća izgrađena, stanovi predani kupcima, a hipoteke su ostale na dijelu stanova kupaca. Jednim dijelom ova Banka je „otpustila hipoteke“. Kada I opt. govori o poslovnim godinama 2008. i 2009., prihod tvrtke sačinjavao je približno 10% od prodaje betona ili na godišnjoj razini od 200.000,00 do 300.000,00 kuna. Montaža betonare na Tenjskoj cesti trajala je neko vrijeme pa može reći da je betonara počela raditi 2007. pa sve do stečaja. Novčana sredstva koja su bila gotovinski uplaćivana bila su uglavnom korištena za plaće radnika "na crno", a ponekad za kupovinu strojeva ili plaćanja kooperanata. Što se tiče isplata plaća "na crno" tražio je od opt. PŽ da bude vođeno na zakonit način. Prezentirano mu je bilo da se plaće mogu isplaćivati i kao dnevnice ili terenski dodaci. II opt. OŽ i III opt. EŽ su bili upoznati s ovakvim načinom isplata plaća. Praksa isplate „plaća na crno“ u građevinarstvu je postojala i dok je I opt. radio u „Tehnici betonu“. Ovu praksu je prenio od osnutka KT Tehnogradnje. Isključivo je sam donosio odluku o ovakvom načinu isplate plaća. Nastojalo se građevinskim radnicima u KT Tehnogradnji isplatiti minimalac, a ostalo je isplaćivano „na crno“. V opt. PŽ vodila je poseban spisak kod isplata „plaća na crno“ građevinskim radnicima. Ovaj poseban spisak postojao je istovremeno s evidencijom u „crnoj knjizi“. Dio plaće bio je uplaćivan na tekući račun zaposlenika, a približno 30-40% su građevinski radnici dobivali „na crno“. To je u praksi značilo da je postojala isplatna lista, ime i prezime zaposlenika, te se on prilikom primitka gotovog novca morao potpisati na tu listu. Isplatne liste postojale su i ranije. Time želi reći i prije 2007. da je od osnutka KT Tehnogradnje svoje radnike isplaćivao i „na crno“ i te isplatne liste za godine prije 2007. moraju postojati. Osobno se zaduživao u trenucima kada nije bilo moguće namaknuti novce za isplatu plaća. Od ljudi od povjerenja znao je posuđivati iznose od 200.000,00 - 300.000,00 eura, ponekad s naknadama, a ponekad bez. Cilj mu je bio samo da plaća ne kasni. Nakon problema u tvrtki ostao je dužan dio novaca koje se na ovaj način pozajmljivao. Takav novac je bio knjižen kao pozajmica kupca stanova. Dakle, radilo se o realnoj osobi, s punim imenom i prezimenom i tako se knjižilo. Naglašava da je taj novac kojeg je osobno pozajmio korišten isključivo za isplatu „plaća na crno“. Vraćao bih taj novac „svojim poznatima“ kada bi se pojavio novi kupac i predao gotov novac kao avans. Između I opt. KŽ i V opt. PŽ postojalo je povjerenje i stoga on nije tražio nikakvu priznanicu od nje, kada bih joj predao primjerice 100.000,00 eura u toj valuti, a ona bi taj novac zamijenila za kune i isplatila radnicima „plaću na crno“. II opt. OŽ kao i III opt. EŽ znali su za isplatu plaća „na crno“. Osobno je određivao visinu iznosa koji će se isplatiti kao plaće „na crno“ za neposredne izvršitelje poslova kojima se tvrtka bavi, ali je to određivao i za režijsko osoblje. Ne čini spornim da ga je zaposlenik ČU tijekom 2009. upozorio na manjak u iznosu od 10-12 milijuna kuna. To se zbilo nakon približno godinu dana njegova rada u tvrtki. Isti je bio prije toga bankar, izvršio je snimanje gradilišta i rekao na kojem ima manjka. Pokušao mu je predočiti - da je zapravo bitno da se ispune obveze prema poreznoj upravi, jer bez njihove potvrde o namiri poreza ne mogu sudjelovati u natječaju za izgradnju građevinskog objekta. Viđenja poslovne politike među njima su bila različita. Nakon što je utvrđen manjak u blagajni tijekom 2009. organiziran je sastanak kojem su nazočili III opt. EŽ, JŽ, V opt. PŽ, VI opt. HŽ i VII opt. FŽ. Tvrdi da je greška nastala budući se nije ispoštovala njegova riječ upućena V opt. PŽ - da se 40-60% (tek na raspravi izneseno) primljenog gotovog novca za prodaju stanova, uplaćuje na žiro račun. VII opt. FŽ je predložila da potpiše da je on (opt. KŽ) uzeo novac koji nedostaje kao temeljni kapital, ali on nije pristao. Odlučili su pokriti manjak fiktivnim pozajmicama kooperantima. Tada je odlučeno da kupci ne mogu ostati bez svojih stanova, budući je pokrenut stečaj nad Društvom. Novcem iz blagajne osnovane su tvrtke Ingres projekt d.o.o. i Economic Građenje d.o.o. koje su dovršile izgradnju stanova. Ovo je obavio pok. JŽ. Na sastanku je pok. JŽ predložio da se pronađu 3-4 firme koje su u stečaju, prema kojima bi izdali račune, kao da su im pozajmili određene novčane svote, kako bi se namirio fiktivno – utvrđeni manjak. Nije to prihvatio jer je to „prozirna priča“ bez obzira na uvjeravanje pok. JŽ „da tu neće biti problema“. Ugovore je sačinio pok. JŽ, koje I opt. KŽ nije potpisivao. Ovim ugovorima bi bio „ispeglan“ prije spomenuti utvrđeni manjak. Iako nije prihvatio prijedlog pok. JŽ, većina s tog sastanka uvjeravala ga je u ispravnost postupanja pa je u konačnosti prihvatio da se to uradi. III opt. EŽ nije bio za prijedlog pok. JŽ da se manjak utvrđen tijekom 2010. u visini od 10-12 milijuna kuna, zatvori na taj način da se ovaj iznos fakturira, odnosno prikaže kao potraživanje prema 3-4 trgovačka društva u stečaju. Nakon što im je na tom sastanku predočeno da im se „ništa loše neće zbiti“, da ih „ništa neće kačiti“, onda su I opt. KŽ i III opt. EŽ prihvatili da to tako bude „odrađeno“. Što se tiče stanova pok. JŽ i njegove supruge P navodi da je njemu II opt. OŽ donio vrećicu u kojoj je bilo 61.000,00 eura. Potpisao je priznanicu na taj iznos. Prisjeća se da je u vezi stanova P i opt. JŽ njemu VII opt. FŽ govorila, kako će ona i pok. JŽ to riješiti i da će biti izvršena kompenzacija. Nije mu poznato da je postojalo dugovanje Društva prema KT Tehnogradnja d.o.o. Odžak. Misli da je 2006. ili 2007. registrirana tvrtka, kćer - KT Tehnogradnja sa sjedištem u [adresa], Federacija BiH. Osnivač i direktor te tvrtke je bio VI opt. HŽ. Ova tvrtka u Bosni bavila se „separacijom građevinskog materijala“ – vađenjem šljunka iz rijeke. Taj šljunak je bio transportiran iz Federacije Bosne (i Hercegovine) do Osijeka, gdje je KT Tehnogradnja na Tenjskoj cesti imala i betonaru. Prva blokada žiro računa KT Tehnogradnja zbila se zbog tragičnog događaja 2008. Tada je na betonari poginuo majstor, a njegova obitelj postavila je zahtjev za naknadu štete u visini od 900.000,00 kuna. Sudskom odlukom je blokirana sva imovina koja je u tom trenutku imala vrijednost oko 50 milijuna kuna. U tom trenutku nisu mogli prodati 126 stanova i ova blokada je trajala 5-6 mjeseci. Prekinuta je donošenjem nove sudske odluke. U spomenutih 5-6 mjeseci blokade pojavio se problem i s dobavljačima. Prestali su isporučivati robu, došlo je do zastoja u proizvodnji betona i tada su se sastali i utvrdili manjak od 12-13 milijuna kuna, što po iznosu odgovara iznosu koji se spominje u optužnici. Supruga I opt. RŽU i sam optuženik još 1984. izgradili su obiteljsku kuću u [adresa] u [adresa] te su suvlasnici u jednakim dijelovima. Supruga je iza oca naslijedila stan u [adresa] u [adresa] u površini od 44 m[2] . Ona je također i vlasnica automobila Peugeot 307 starog 15 godina. Sin ĆT je vlasnik stana u [adresa] u [adresa] površine od oko 120 m[2] koji je kupljen od dobiti firme tijekom 2005. Nije vlasnik nikakve druge imovine, a prima redovnu mirovinu u iznosu od 2.300,00 kuna. Nikada sebi nije isplaćivao dobit iz poslovanja KT Tehnogradnje. Nije imao niti plaću u Društvu. Supruga mu je zaposlena u Kliničkoj bolnici Osijek s primanjima od oko 6.000,00 kuna. Zajednički su 2008. kupili stan u [adresa] za iznos od 600.000,00 kuna, s tim da je kao samovlasnik upisana supruga RŽU. Ovaj iznos je namaknut jer je II opt. OŽ u svatovima dobio gotovine u visini od 50.000,00 - 60.000,00 eura, a ostatak do 600.000,00 kuna djelomično je namaknut kreditom bivše snahe. I opt. KŽ i njegova supruga su još dali još nešto gotovog novca, budući je raspolagao iznosom 50.000,00 - 60.000,00 kuna od mirovine. Dvije godine iza toga ovaj stan u [adresa] je prodan. Svoju tvrtku osnovao 1994., a kako je bio u invalidskoj mirovini nije mogao biti direktor. Prvi direktor firme bila je njegova supruga KN, potom je direktor firme postao sin OŽ kada je završio fakultet, no kada se on razbolio direktor je postao EŽ. Svi njih troje bili su direktori „na papiru“, on je bio taj koji je donosio sve odluke. Problemi u firmi počeli su 2007. kada im je poginuo radnik. Tražile su njegove odvjetnice 800.000,00 kuna za odštetu i 100.000,00 kuna za troškove koje on tada nije imao pa je ponudio, s obzirom da je pok. imao dvoje djece, da svakom od te djece da po jedan stan. One na to nisu pristale te su mu zablokirale račun, a nakon što je on bio 6 mjeseci u blokadi otvoren je i stečaj. U tom trenutku imao je 125 stanova u izgradnji i bili su najveća građevinska tvrtka u Osijeku. Ovo za što ga se optužuje misli da nije bilo tako. Firma nije nikada poslovala uz pomoć kredita nego je sve prihode ostvarivala izgradnjom stanova, 95%, te prihodima koji se ostvarivao iz svoje betonare. Iz tekućeg poslovanja su se gradili stanovi, te kupovale parcele za izgradnju novih stanova. Dio sredstava se uplaćivao na žiroračun, a dio se koristio za potrebe kupnje parcela. Nije znao da ne smije isplaćivati radnicima dio plaća na „crno“. Oni su na svoje račune dobivali minimalac. Njega se ovdje tereti da je uzeo nekakve novce, no sve novce koje je firma ostvarivala ulagao je u nju. Imao je kuću, stan i auto. Na sastanku je tadašnji pravnik JŽ predložio da se rade fiktivni ugovori o pozajmicama, na što nije pristao i nije ih potpisao. Tko je te ugovore potpisao, ne zna. Radnici u KT imali su pretežno plaću tzv. „minimalac“ te su njima isplaćivani dodatni iznosi na „crno“. To se radilo u 2007., 2008. i 2009., dok 2005. i 2006. takvih isplata nije bilo. Bile su liste radnika gdje su oni potpisivali primitak tog novca na ruke. Takav princip isplate radnika, dio na račun, dio na ruke, postojao je i u socijalizmu u firmi Tehnika beton gdje je radio dok nije osnovao KT. i sve ostale građevinske firme na području Osijeka poslovale su na takav način, odnosno isplaćivale radnicima plaće dijelom na račun, a dijelom na ruke. Prihode koje je ostvarivala betonara, dio se uplaćivao na račun, a dio je ostala gotovina. Prodavali su i stolariju, drugim tvrtkama, i taj novac je bio uplaćen na račun. Točno je da su u firmi vodili „crnu knjigu“ kako bi znali koliko točno novaca mora ju vratiti na račun firme. Novci koji su se vodili u „crnoj knjizi“ potjecali su od kupaca stanova. U toj „crnoj knjizi“ radilo se o količini od nekih 2 milijuna kuna, a taj novac se koristio za potrebe firme, za organiziranje proslava i za tekuće poslovanje. Od novaca koji su dolazili u tvrtku kupovani su strojevi, alati i zemljišta, radi se o novcu koji su uplatili kupci za stanove. Dio tih novaca je išao na račun, a dio se koristio za kreditiranje tekućeg poslovanja tvrtke. Razlog zbog čega nisu s kupcima stanova sklapali kupoprodajni ugovor je bio taj što je trebalo proći određeno vrijeme da se zgrada izgradi ili dovrši. Na taj način su taj novac koristili za tekuće poslovanje, a s kupcima sklapali predugovore i ti kupci stanova su stanove dobivali povoljnije, odnosno s 10% manjom cijenom jer su stan platili unaprijed. Svim kupcima po uplati izdavali su priznanice, a u kupoprodajnom ugovoru za stan je stajala ista cijena kao što je stajala i u priznanici. Svoju kuću sazidao je 1984./1985., stan je kupio za sina 1985./1986. i to na kredit, a 2007. je vozio auto VW Passat star tri godine. Po zanimanju je zidar, a u međuvremenu je i postao građevinski poslovođa te poznaje taj posao u detalje. Vezano za ugovore o fiktivnim pozajmicama njih nije htio potpisati ni III opt. EŽ i on se protivio toj ideji pok. JŽ. Također završni račun koji se bazirao na tim ugovorima o fiktivnim pozajmicama je također odbio potpisati tadašnji direktor EŽ.

5. II opt. OŽ navodi da je zaposlen u KT Tehnogradnji od trenutka kada je navršio 18 godina. Nakon srednje škole upisao se na Ekonomski fakultet kao redoviti student, diplomirao 2004., nakon čega je upisao poslijediplomski studij, s tim što je svo vrijeme bio zaposlenik tvrtke. Od 2008. KT Tehnogradnja je imala prosječno oko 300 zaposlenika. Formalno je bio direktor tvrtke, ali je u naravi radio na tehničkoj pripremi dokumentacije. Ovo znači da je vršio analizu cijena, pratio natječaje, procjenjivao treba li se tvrtka javiti na određen natječaj, ali i pored toga obavljao je vrlo jednostavne poslove, kao što su prijevoz materijala motornim vozilima. Odluku o tome na koji će se natječaj javiti KT Tehnogradnja donosilo je više ljudi, na čelu s njegovim ocem (I opt. KŽ). Nikada nikome nije davao naloge za gotovinskom uplatom jer jednostavno ništa ne zna o financijama, bez obzira što je ekonomista, ali sa subspecijalizacijom - marketinga. Osobno je primao potencijalne kupce stanova i to one koje je poznavao iz ško le, s fakulteta, a radilo se i o situacijama kada bi kupac stana bio primjerice rođak prijatelja. Takve osobe, zbog specifičnog odnosa, predavale su mu gotov novac. Potpisivao je priznanice, a novac bi završio u financijskoj službi ili bi ga predavao ocu. Na samom početku rada otac mu je rekao da postoji isplata plaća „na crno“. Obrazložio je ovu situaciju iz vremena kada je još radio trgovačkom društvu (poduzeću) Tehnika beton Osijek. Ni na koji način nije mogao utjecati na isplatu plaća „na crno“, odnosno utjecati na oca glede takvog načina isplate plaća. Nije znao za postojanje „crne knjige“. Kada se govori o isplati plaća „na crno“ bio je svjestan da se radi o određenim „makinacijama“. Primjerice terenskim radnicima bili bi isplaćivani novčani iznosi na ruke, a isto tako i putni troškovi, koji nisu podložni oporezivanju. Režijsko osoblje je također dobivalo plaće „na crno“. Nije vodio o tome brigu, jer to nije njegova domena, koji je izvor novca - isplaćivan zaposlenicima „na crno“. Iskazuje da ne zna kako je financijsko knjigovodstvena služba knjižila primljeni gotov novac od kupaca. U specifičnim situacijama podizao je gotov novac na blagajni, npr. kada bi bila privedena kraju velika betonaža, otac bi mu naložio da pribavi janje ili prase, koje bi se ispeklo, pribavio bi piće i radnici su na taj način obilježili završetak velikog posla. Identična situacija je bila s poslovnim partnerima - kada bi podizao gotov novac na blagajni - i plaćao iz tog novaca poslovni susret u ugostiteljskim objektima. Osim toga podizao je novac i u situacijama kada bi trebalo preuzeti natječajnu dokumentaciju, pa čak po nju poći i u Zagreb. Prisjeća se situacije kada je gotov novac predan za opremu i strojeve koji su pristigli iz Švicarske. Nakon pokretanja predmetnog kaznenog postupka protiv njega je pokrenut postupak u Poreznoj upravi u Osijeku u Odjelu za otkrivanju porezno-kaznenih djela, a prvostupanjski organ je donio odluku utvrđivanju poreza. Međutim, u drugostupanjskom upravnom postupku poništeno je prvostupanjsko rješenje te nije pronađeno, niti utvrđeno da je dužnik Poreznoj upravi. Bez obzira na činjenicu da je bio direktor KT Tehnogradnje nije donosio nikakve odluke i doista je u prenesenom smislu, kolokvijalno rečeno - bio „fikus u ovoj tvrtki“. Dopušta mogućnost da je do siječnja 2009. bio direktor KT Tehnogradnje. Nakon toga imenovan je predsjednikom Nadzornog odbora, ali je njemu bilo prezentirano da je to obaveza KT Tehnogradnje, kada broj zaposlenika dođe na određenu razinu. Međutim, to je neformalno bilo odlučeno, tko če biti član Nadzornog odbora i nikakve odluke nije donosio u tom tijelu. Nikome nije naložio u financijskoj službi da se ne evidentiraju novčani iznosi koji bi kupci predavali u gotovom novcu – kao predujam ili pak kao puna cijena kupljenog stana. Nije mu poznata ni okolnost da je u to vrijeme otac naložio financijskoj službi da se 40-60% gotovog novca, primljenog na prije opisani način, položi na žiro račun društva. Među režijskim osobljem bile su dvije do tri osobe koje su bile njegovi poznanici iz škole. Među njima je bila i NJ. Na upite oca davao je mišljenje o njihovom radu, njihovoj angažiranosti. Međutim, time nije utjecao na odluku oca o visini plaće, koja bi se tim zaposlenicima isplaćivala „na crno“. Kada su mu se neposredno obraćali kao potencijalni kupci prijatelji i kolege nije imao utjecaj na formiranje cijene stana. Kada bi netko od tih potencijalnih kupaca postavio upit - može li cijena po jedinici, po kvadratnom metru biti niža - nazvao bih svog oca i pitao ga da li postoji prosto ra za sniženje cijene. Od trenutka kada je opt. EŽ imenovan direktorom društva periodično je dolazio u sjedište tvrtke. Ne samo zbog toga što više nije bio direktor, nego je imao ozbiljnih zdravstvenih problema. Što se tiče pok. JŽ prisjeća se da je na njegov poziv došao u kuću i on mu je na ulazim vratima predao vrećicu u kojoj se nalazio novac. Isti čak nije niti prebrojao, nego ga je odmah odnio ocu. Mogao je tek zaključiti da se radilo o hitnoj potrebi za novcem i stoga je bio i došao u kuću spomenutog optuženika. Ne zna ništa više o statusu pok. JŽ, niti mu je poznata bilo kakva transakcija vezana za novac, odnosno stanove. Bivši šogor II opt. OŽ je SL, inače kooperant KT Tehnogradnje, a vlasnik ili suvlasnik obrta ili društva Voltus. Poznata mu je činjenica da su kooperanti društva bili za usluge plaćeni kompenzacijom, tako da su im predavani u posjed stanovi, a ovi bi ih prodavali trećim osobama. Ništa mu ne znači ime i prezime UT i stoga ne sjeća da bi dana 13. studenog 2009. od istog primio novčani iznos u visini od 79.000,00 eura. Prisjeća se da je SL imao strica ili kakvog rođaka koji je živio u [adresa], ali se ne može sjetiti da li je to bio spomenuti UT. U svakom slučaju ta osoba iz Nizozemske je pokazala interes za kupovini stana. Bio je nazočan događaju kada je uz njega bio - SL, njegov stric i ne zna tko više još, s tim što dopušta da je bio njegov otac kada se zapravo SL naplaćivao (naplaćivao je svoje potraživanje prema društvu) preko spomenutog strica. Kada je obavio razgovor s ocem i iskazao želju da više ne bude direktor društva, tada s njim nije razgovarao tko će formalno doći na njegovo radno mjesto direktora, nego je činjenicu da je III opt. EŽ postao direktorom, tek naknadno saznao. Za vrijeme dok je bio direktor Društva III opt. EŽ je bio voditelj tehničkog sektora. Nakon što je III opt. EŽ bio postavljen na mjesto direktora, formalno na mjesto tehničkog direktora je došla osoba imena BZ. U vrijeme najintenzivnijeg obavl janja primarne djelatnosti društva bilo je zaposleno od 7-12 inženjera građevinarstava. Vremena su bila takva da su se inženjeri gotovo otimali iz drugih firmi. Time želi pojasniti situaciju da je III opt. EŽ, iako formalno direktor društva, mogao u to vrijeme biti šef gradilišta, jer je to bilo nužno. Imenovanje III opt. EŽ za direktora je bilo privremeno rješenje.

6. III opt. EŽ navodi da je za vrijeme radnog odnosa u KT Tehnogradnji obavljao više poslova, odnosno bio na više funkcija. Među ostalim bio je glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, tehnički direktor i jednom rječju sve tehničke poslove za izgradnju stambenih, odnosno poslovnih objekta. Zbog bolesti II opt. OŽ obratio mu se njegov otac (I opt. KŽ) sa zahtjevom da prihvati mjesto direktora društva. Ovaj zahtjev unutar svoje obitelji razmotrio je i udovoljio molbi te formalno imenovan direktorom početkom 2009. Međutim, sve je ostalo kao i ranije, obavljao je sve tehničke poslove. Teško se nosio sa svim poslovima zbog njihova obima i moguće čak i u desetak navrata je tražio od I opt. KŽ da ga razriješi te funkcije. Na koncu je - ne znajući pravno formalni put - podnio pisani zahtjev za razrješenjem negdje početkom 2010. Nikada nije sudjelovao u kupovini zemljišta za izgradnju objekata od strane KT Tehnogradnje. Što se tiče prodaje stanova u tri ili četiri slučaja je svoje poznate, čak i rođake, spojio s I opt. KŽ. Inače je zainteresiranim kupcima pojašnjavao tehničke aspekte gradnje i predaje stanova u posjed, a ponekad su zainteresirani kupci imali specifične zahtjeve glede stambenih cjelina. Stoga je njihove zahtjeve usporedio s građevinskom dozvolom, pretpostavio s obzirom da li će na zatražene preinake i izvršene preinake biti moguće ishoditi uporabnu dozvolu. Cijena stanova nikada nije bila njegov „fah“ pa čak i kada se radilo o njemu bliskim - tri ili četiri obitelji - koji su i na koncu postali i vlasnici stana. Što se tiče prodaje stana u kojem je kao stranka sudjelovao kooperant društva Molnar, odnosno veza SL sa članovima obitelji UT, pozvan od strane I opt. KŽ, pristupio u prostorije gdje su se svi prije spomenuti nalazili. Član obitelji UT je iskazao že lju da se stan za koji je on zainteresiran pripoji jedna soba stana na istoj etaži. Nedugo zatim pošao je u svoj poslovni prostor kako bi izračunao koliko bi financijski iznosila preinaka stana, a nakon povratka u prostor u kojoj su se nalazili SL, UT i opt. KŽ, zatekao je i JJ kako broji novce, pa mu je bilo jasno da je postignut dogovor i da će se pristupiti zaključenju predugovora. Otprilike nakon sat vremena pozvala ga je JJ i dala mu do znanja da „nema nikog u firmi“ tako da je potpisao priznanicu o uplati novca, koji je prethodno brojala JJ, te predugovor. Prilikom prvog ispitivanja prvi puta je čuo da se radi o nekakvom (njegovom) „faksimilu potpisa“. Međutim, nema nikakva saznanja da bi u KT Tehnogradnji postojao takav pečat s faksimilom potpisa i s tim u vezi da bi bio korišten. Za postojanje potpisanih pozajmica njegovim imenom i prezimenom prema određenim pravnim osobama, od koje tri prepoznaje kao kooperante KT Tehnogradnje, prvi put je saznao kod prvog ispitivanja. Smatra da je gotovo uobičajena praksa i da je potpisivao poslovnu dokumentaciju, budući je deponirao svoj potpis kao direktor, u slučajevima kada bi taj dokument imao pečat društva. Što se tiče plaća bio je u obavezi dostaviti satnicu zaposlenika u sektor financija KT Tehnogradnje, u prvo vrijeme svakih 30 dana, a potom je taj rok skratio na 15 dana pa čak i na 7 dana. Dešavalo se, naime, da omaškom inženjera gradilišta ne bude zabilježena satnica nekog od zaposlenika. Plaće su u KT Tehnogradnji bile tajna, tako da nikada nije niti želio znati koliko su plaće njegovih kolega inženjera. Iza 2006. saznao je da se dio plaća isplaćuje „na crno“. U KT Tehnogradnju došao je dva mjeseca prije smrti prethodnog tehničkog direktora i faktički ga je potom - nakon činjenice smrti - naslijedio u poslovima. Naglašava da kada je počeo raditi KT Tehnogradnja je zapošljavala 30 zaposlenika, a potom je taj broj narastao do preko 300 zaposlenika. Bez obzira na saznanje od isplatama plaća „na crno“ od 2006. nikada nije dobio plaću u takvom vidu. Po njemu plaća „na crno“ znači da se jedan dio novčanog iznosa kao naknada za uloženi radi isplaćuje na tekući račun, a drugi dio na ruke. U neformalnom razgovoru s I opt. KŽ saznao je da je i prije 2006. bila praksa isplate plaće „na crno“. KT Tehnogradnja pored prodaje stanova , prodavala je i beton. Što se tiče plaća „na crno“ potvrđuje da ima saznanja da su se tako plaće isplaćivale i tijekom 2007. Od trenutka kada je imenovan direktorom, zaposlenici su mu donosili na potpis predugovore, ugovore i ostalu poslovnu dokumentaciju. Donositeljima poslovne dokumentacije na potpis, prije samog potpisa postavio bih dva pitanja. Prvo je bilo - da li je dokument sadržajno ispravan i drugo pitanje - zna li I opt. KŽ za taj dokument. Krucijalne odluke je donosio u „firmi“ opt. KŽ. Nakon što mu je pročitan dio iskaza iz prethodnog postupka u kojem je naveo da je provodio odluke II opt. OŽ - odgovara da je vrlo vjerojatno, možda bio zbunjen kog prvog ispitivanja. Na raspravi tvrdi da je u 99% slučajeva konzultacije vezane za poslovnu politiku društva vodio s I opt. KŽ. Kada mu je pročitano od strane zamjenice državne odvjetnice da je u prethodnom iskazu naveo - da je vidio kako je novac od članova obitelji UT predan optuženicima ĆT i KŽ, zasigurno je bio zbunjen prilikom iskazivanja. Na raspravi se nije mogao sjetiti tog detalja, ali dodaje da te zgode u toj prostoriji nije bio nazočan I opt. OŽ. Ponavlja da je u toj prostoriji bio nazočan SL. Vidjevši kako JJ broji novce u tom prostoru na jednom manjem stolu zaključio je da će taj novac uzeti I opt. KŽ. Ističe da nikada nije vidio da je I opt. KŽ uzimao novac od kupaca stanova, nego je to bilo tek njegovo promišljanje o tome tko je preuzeo novac. Zapravo njegova je pretpostavka bila da I opt. KŽ kao vlasnik društva može preuzeti novac koji je pred njim brojala JJ. Bila mu je poznata činjenica da su kupci uplaćivali avans za stanove, ali ne i okolnost da bi taj novac ostajao u „firmi“, odnosno da bi ga netko preuzimao. Čini mu se da postoje zakonski rokovi u kojem se treba primljen gotov novac položiti na račun. Ovo saznanje ima još iz vremena rada u bivšoj „firmi“. Nije znao odakle novac za isplatu plaća „na crno“. Nije mogao odrediti vrijeme kada je saznao za manjak u KT Tehnogradnji. U svakom slučaju prva osoba koja mu je to priopćila je bila JJ. Bila su to turbulentna vremena i to vezuje uz trenutak ishođenja uporabne dozvole za građevinski objekt u [adresa]. Dopušta mogućnost da je bio nazočan sastanku na kojem je bilo riječi o manjku u visini od 13,5 milijuna kuna, no bio je usredotočen na završetak objekta u [adresa]. Ističe da je njegov prioritet, pa čak i postavljen od I opt. KŽ, da se dovrši građevinski objekat u [adresa]. Zanimalo ga je samo s kojim ljudima – zaposlenicima Društvo raspolaže i kako će oni biti plaćeni jer je u tom trenutku žiro račun društva bio blokiran. Na njegov izričit zahtjev I opt. KŽ mu je uspio osigurati radnu snagu, tako da je posao finiširan i uporabna dozvola je ishođena u svibnju ili lipnju 2011 . Nakon što mu je predočen ugovor o kupoprodaji nekretnine za pok. JŽ potvrđuje da se na preslici spomenutog ugovora u desnom donjem uglu nalazi njegov potpis. Nije vidio priznanicu na 61.000,00 eura, niti ju je tražio jer se rukovodio tehničkim problemima Društva vezano za dovršenje radova na građevinskim objektima. Nakon što mu je predočen od strane zamjenice državnog odvjetnika da je prije spomenuti ugovor sadržao odredbu da će 43.000,00 eura kupovne cijene biti plaćeno u 24 obroka, odgovara da to nije tražio da se unese u ugovor, niti je to sačinio, niti je provjeravao te okolnosti. Od 2002.-2011. obavljajući tehničke poslove za KT Tehnogradnju je radio po cijele dane, u dane vikenda, u vrijeme praznika. Učestalo je tražio razrješenje od mjesta direktora od I opt. KŽ jer je imao i problema sa zdravljem. I opt. KŽ je stalno odgađao donošenje odluke o njegovom razrješenju obrazlažući da nije pronašao osobu koja bi udovoljavala uvjetima za to radno mjesto. Osim toga nije želio potpisivati dokumentaciju za koju nije u cijelosti znao što sadrži. Na tom sastanku na kojem je pok. JŽ predložio fiktivne ugovore pozajmicama i sačinjavanje završnog računa on se kao inženjer građevine ne razumije u financije i pravo, no može reći da se I opt. KŽ tom prijedlogu protivio, pa se i on tom prijedlogu protivio. Poslije je vidio da su svi ti ugovori potpisani njegovim potpisom koji su fotokopirani, on te ugovore nije nikada potpisao, kao niti završni račun. Iako je bio direktor, sve krucijalne odluke donosio je I opt. KŽ. On je primjerice kupcu stana objasnio od čega se stan sastoji, nekakve tehničke detalje, no KŽ je bio taj koji je odlučivao gdje će se graditi, što će se graditi, koja će se parcela kupiti, a za plaće na „crno“ ni je siguran, ali misli da je i o tome odluku donio I opt. KŽ. Njegovo imovno stanje je takvo da je beskućnik, bez imovine, odnosno nema niti kuću niti stan.

7. Pročitana je obrana pok. JŽ (ranije IV opt.) u kojoj navodi da je ugovor o radu s KT Tehnogradnjom zaključio 01. kolovoza 2008. Poznavao je prije tog vremena optuženike KŽ i OŽ i dugi vremenski period trajalo je nagovaranje da počne raditi u KT Tehnogradnji. Napominje da je kolegica pravnica otišla u svibnju 2008. na održavanje trudnoće i zbog tog njenog stanja uopće nije bila izvršena primopredaja. Dolaskom u Društvo bilo je zaposleno između 250 -270 radnika. Prema sistematizaciji radnih mjesta, zapravo prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, postao je direktor Direkcije za ekonomske i pravne poslove, s tim da nije bio član Uprave. Spomenuti Pravilnik donesen je 03. ožujka 2008., krajem te godine je mijenjan, ali se naziv njegovog radnog mjesta ostao identičan. U siječnju 2009. II opt. OŽ zbog zdravstvenih problema predložio je da na njegovo radno mjesto bude postavljen opt. EŽ što je i prihvaćeno. S obzirom na rast broja zaposlenika temeljem zakona moralo se formirati nadzorni odbor i ideja je bila optuženika KŽ i OŽ da se ustroji uprava Društva i Nadzorni odbor. U travnju 2009. ustrojen je Nadzorni odbor i njegovi članovi su bili II opt. OŽ, V opt. PŽ i vanjski član ON iz IGH (Instituta građevinarstva Hrvatske). Dana 16. travnja 2009. ustrojena je višečlana Uprava, tako da je III opt. EŽ postao predsjednik Uprave, a svjedok ČU i on su postali članovi Uprave, s tim da je svatko od navedenih faktički nastavio raditi poslove za koje su prema Pravilniku o radnim mjestima trebali obavljati. U drugoj polovici kolovoza 2010. došlo je do „prekida njegova mandata“ što je provedeno kroz sudski registar u rujnu 2010. Razlozi „prekida mandata" optuženik je nazvao „paralelarizam upravljanja“. Osobno je, uz kolegu ČU - bili suočeni s određenim problemima, nalazili adekvatna rješenja, ali konačnu odluku o tome su donosile „gazde“ (optuženici KŽ i OŽ). U prilog tvrdnji da je posao postojao „paralelarizam upravljanja“ ide i činjenica da je dana 31. srpnja 2010. smrtno stradao na gradilištu njihov zaposlenik. Pok. JŽ je zajedno uz III opt. EŽ kazneno procesuiran po objektivnoj odgovornosti, ali kaznena prijava je odbačena. S obzirom da je izašao iz uprave Društva postojao je problem zastupanja pred sudovima i stoga je imenovan prokuristom. Dana 31. prosinca 2010. postigao je sporazumni raskid radnog odnosa u firmi. Sva zastupanja i ostale poslove od tada je vodio kolega ŽL. Glede toč. 4. izmijenjene optužbe pok. JŽ ukazuje da je iznesena obrana I opt. KŽ u naravi prebacivanje krivnje na njega ili jednostavnije rečeno podmetanje njemu osobno. Sastanak je održan 19. ožujka 2011. Iako nije imao nikakve obveze prema Društvu s obzirom na prijateljske odnose s optuženicima KŽ i OŽ, prihvatio je poziv i pristupio sastanku. Istovremeno znao je da su računi Društva blokirani još 1. prosinca 2010. tako što je odvjetnica Sanja Marković ishodila ovršnu ispravu i pokrenula ovršni postupak protiv Društva , a u ime pet bivših zaposlenika. Istovremeno pred Trgovačkim sudom tražila da se otvori ispitni postupak koji je mogao završiti pokretanjem stečaja. Međutim, još od jeseni 2010. u Društvu se prišlo realizaciji zbrinjavanja viška zaposlenika. Primjera radi navodi - da je u 2010. bilo zaposleno 130 osoba, a broj je stalno padao te su u Društvu radnike poučavali kako da steknu što bolju poziciju - da li pri traženju novog posla ili pak kako da ostvare svoja socijalna prava, na što povoljniji način. Osim toga, u tom trenutku, u 2011. postojala je obaveza da se priđe dovršenju stambenih objekata u [adresa], a kraj činjenice da su računi Društva blokirani do visini 5,5 milijuna kuna. Na spomenutom sastanku bilo je riječi o sačinjenu završnog računa za 2010. U raspravi su sudjelovali V opt. PŽ i JJ, a ono što je za njega bilo frapantno - je bilo iznošenje činjenice da potonje navedena zaposlenica nije radila blagajničke poslove od listopada 2009., a što je potvrdila V opt. PŽ. Dakle, navodno saznanje o dugu Društva od oko 13 milijuna kuna nije postojalo. U prilog toga navodi da je početkom 2010. imenovan članom Povjerenstva za popis dugoročnih i kratkoročnih potraživanja i obveza na dan 31. prosinca 2009. Iz sadržaja spomenutog Izvješća proizlazi da se u 2011. nije se ni na koji način moglo znati o visini duga Društva. Sukladno navedenom nastao je problem kod sačinjenja Završnog računa za 2010. kraj svih naprijed navedenih okolnosti. Prisjeća se da je dobacio - da bi po potrebi trebalo angažirati nekog izvan Društva da „savlada“ problem sačinjenja Završnog računa. Vezano za društvo Mitros commerce koji se spominje u ovoj točci optužnice, u kontaktu s VII opt. FŽ je „naletio“ na potraživanje Društva prema spomenutom Mitros commercu u visini od 163.000,00 kuna. Istovremeno je utvrdio da je ovo Društvo likvidirano. Stoga su konzultirali stručnjake u RRFI (Računovodstvo, revizija i finacije), a oni su im sugerirali da knjigovodstveno, ovo potraživanje KT Tehnogradnje, kraj spomenute činjenice može biti otpisano, ako otpisu prilože svu dokumentaciju o prestanku poslova pravne osobe. Moguće da je na sastanku od 19. ožujka 2011. bila spomenuta i ova situacija - kako bi se pomoglo u sačinjenu Završnog računa. Niz navedenih pravnih osoba nisu niti bile pod stečajem, da poneki obrti egzistiraju bez prekida, tako da je po njemu teza optužbe promašena. Primjera radi navodi da je društvo Opua predugovorilo kupovinu dva stana u vrijednosti od oko 140.000,00 eura. Ovo Društvo je prodalo stanove i postignut je dogovor da se iskompenzira potraživanje KT tehnogradnja, koje je na koncu svedeno na razinu od oko 506.000,00 kn. I ranije se susretao s nerealiziranim potraživanjima prema društvu Opua. Kao pravnik poduzeo je sve potrebne radnje i prisjeća se, a o tome posjeduje i dokumentaciju koju je dobio te podatak od geodetske uprave o nekretninama spomenutog Društva, ali i istovremeno i podatak da su sve nekretnine zadužene, odnosno prezadužene. Na spomenutom sastanku u ožujku 2011. pored pok. JŽ nazočili su još optuženici KŽ, EŽ, PŽ, FŽ i JJ. Prisjeća se da je III opt. EŽ uzeo učešća u razgovoru tijekom spomenutog sastanka, utoliko jer njegovi radnici na terenu, pa i ostali nisu dobivali plaću od rujna 2010., a pred njega je bio postavljen zadatak da se dovrši objekt u [adresa]. Ima saznanja da su se stanovi KT Tehnogradnje plaćali gotovinom. Prvi slučaj je bila kupovina stana od strane pok. JŽ, a drugi slučaj je njegov prijatelj OI. Iako je navedeni bio ispitan kao svjedok i rekao tada da se ne sjeća kome je predao novac, naknadno u kontaktu, prijatelj mu je priopćio da je pronašao priznanicu na 32.000,00 eura, kojim iznosom je djelomično platio stan u [adresa]. Pok. JŽ bio je nazočan kada je novac stavio pred I opt. KŽ i naknadno je dobio priznanicu o uplati spomenutog iznosa. Nije imao nikakvih saznanja kako ide interna podjela primljenog novca od kupaca. Bez obzira na činjenicu da je II opt. OŽ u siječnju 2009. napustio direktorsko mjesto zbog zdravstvenih problema, upravljačka funkcija je ostala u njegovim rukama, kao i u rukama I opt. KŽ. Potpisivao je pojedine kupoprodajne ugovore s mjesta člana Uprave, ali uz uvjet da je podatke koje su relevantni - dobio ili od referenta prodaje ili od „šefovice financija“. Postojala je situacija kada kupci nisu za stan predali novac, nego su vršili zamjenu svojih nekretnina (za buduću izgradnju) za stan i tada je potpisao takve ugovore u nekoliko navrata. Glede toč. 5 izmijenjene optužnice pok. JŽ ne čini spornim da je u svibnju 2007. predao 61.000,00 eura na ime kupovine, na svoje ime, stan na lokaciji Osijek - Strossamyerova 220 te stan na ime supruge ML na lokaciji [adresa]. Kao direktor Direkcije KT Tehnogradnje nije imao nikakve ingerencije nad radom financijske službe, odnosno knjigovodstvene, tako da se ne može izjasniti tko bi bio zadužen da izvrši evidenciju uplata u poslovnim knjigama, uz okolnost da je u toj službi u inkriminirano vrijeme (svibanj 2007.) tamo radilo od 8 -12 službenika. Iznos od 61.000,00 eura u naravi je pogrešno naznačen u optužnom aktu. Prodavajući svoj stan (prije vremena inkriminacije) dobio od kupca kapare u visini od 3.000,00 eura. Kupac je realizirao kredit te je iznos od 424.000,00 kuna zajmodavac (banka) doznačila na tekući račun pok. JŽ, koji novac je podigao i spomenuti kunski iznos, uz iznos kapare u eurima predao II opt. OŽ. Potom je u rujnu 2007., u hodniku, ispred svoje kancelarije predao na ruke I opt. KŽ iznos od 20.000,00 kn. Pok. JŽ jasno je dao do znanja da se radi o dijelu isplate vrijednosti stana. U trenutku iznošenja obrane nije se mogao sjetiti, da li je za spomenuti kunski iznos primio kakvu priznanicu. Preostali dug za stanove zatvoren je Ugovorom o asignaciji i predajom gotovog novca u visini od 14.500,00 kn, koji je pok. JŽ predao na identičan način i na istom mjestu I opt. KŽ. Stan u [adresa] predan mu je u posjed 2009., a u [adresa] u proljeće 2010. Smatra da je u cijelosti zatvorio potraživanje Društva jer je za stan u [adresa] platio 560,00 eura/m2 u Roh bau izvedbi, a stan u [adresa] za 630,00 eura/m2. Uplata od 61.000,00 eura predstavljala je avansna sredstava. Ne čini spornim da je s Društvom sačinio Ugovor 18. svibnja 2009. Radilo se o njegovom stanu u [adresa]. Bila je naznačena realna vrijednost od 314.514,00 kn, ali da je istovremeno dužan da će cjelokupan iznos platiti u 24 mjesečna obroka. Sadržajno ga nije zanimala naznaka obročnog plaćanja. Zajedno sa suprugom je donio odluku o kupovini predmetna dva stana. Postojala je svijest o dugu prema KT Tehnogradnji, ali istovremeno je postojalo potraživanje (sina) opt. HŽ prema KT Tehnogradnji i to zbog njegovog profesionalnog angažmana u Društvu koje je registrirano na području Bosne i Hercegovine – KT Tehnogradnja Odžak. Priznanicu za uplatu spomenute 61.000,00 eura primio je u svibnju 2007. Nije bilo potrebno da referentima prilikom sačinjenja Ugovora 18. svibnja 2009. predoči priznanicu na iznos od 61.000,00 eura, s obzirom na prijateljske odnose i odnose punog povjerenja između njega i optuženika KŽ i OŽ. Što se tiče stana njegove supruge (ML) i zaključenja Ugovora od 30. travnja 2010. čini mu se da je osobno u ime Društva potpisao kupoprodajni ugovor. Ne čini spornim da je bilo naznačeno da je uplaćeno na ime kupovne cijene oko 134.607,00 kn te da je bilo naznačeno da će preostali iznos biti uplaćen do 31. prosinca 2010. Međutim, sa spomenutim kunskim uplatama te plaćanju putem asignacije potraživanje Društva prema ovom optuženiku i supruzi bilo je riješeno. To mu je i potvrdila „šefica“ VII opt. FŽ ili pak netko od službenika u njenom odjelu. Bilo je uobičajeno da se gotov novac preda I opt. KŽ u ruke, a pored toga naglašava njihove prijateljske te poslovno - prijateljske odnose. Naglašava da su odnosi koje je maloprije opisao - narušeni. Naime, radeći još u Zavodu za prostorno planiranje gdje je proveo 26 godina upoznao je optuženike KŽ i OŽ. I opt. KŽ još 1998. je trebalo njegovo znanje, iskustvo i vještine. Sebe naziva „urbanistički pravnik“, iako taj termin ne postoji. U vrijeme najintenzivnije stanogradnje koristeći svoje vještine puno je pomogao prosperitetu društva i time postao i prijatelj obitelj KŽ sve do ožujka 2013., mjesec dana prije no što je određen u ovom postupku pritvor protiv optuženika. Posljedično je prokazan kao osoba koja je odgovorna za poslovni i financijski krah, kako predmetnog Društva tako i obitelji KŽ. Ovo predstavlja djelomično odgovor na pitanje zašto I opt. KŽ poriče da je od njega u dva navrata dobio na ruke novčani iznos od 34.000,00 kn. Niti ga je Društvo, niti kasnije trgovačko društvo TK Tehnogradnja u stečaju pozvalo na plaćanje bilo kakvog duga, niti postoji potraživanje, odnosno poziv za plaćanje bilo kakvog duga prema supruzi ML.

8. V opt. PŽ navodi da se u prvo vrijeme zaposlila na radnom mjesto voditelja računovodstva, a kasnije voditelja financija. Radilo se o klasičnom odnosu nadređenog i potčinjenog. Ovim opisuje odnos između nje i I opt. KŽ. Od početka rada u KT Tehnogradnji bila je jedina hranitelj obitelji i stoga joj je bilo jako bitno sačuvati ovo radno mjesto. Isključivo je postupala po usmenim nalozima opt. KŽ i od toga nije mogla odstupiti, bez obzira što bi stavljala primjedbe na takove naloge, ukazivala na nepravilnosti, a posebice kada su u pitanju evidencije novčanih iznosa koji su u gotovom novcu „kolali po firmi“. Kada bi ukazala na nepravilnosti kod evidencija uplata, slijedile bi prijetnje i razgovor o tome da može "preuzeti radnu knjižicu". Bila je u strahu za svoje radno mjesto, jer se uvjerila u mogućnosti odlučivanja I opt. KŽ. Bila je u cijelosti ovisna o plaći koju je ostvarivala i za sebe nije prisvojila ništa. Suprug opt. PŽ kratko vrijeme radio u Jadranskom osiguranju, a najveći broj ugovora KT Tehnogradnja je zaključila s tim osiguravateljem. Nakon što je KT Tehnogradnja zaključilo Ugovor s osiguravateljem Velebit, posljedično je suprug izgubio posao zbog smanjenog obima. Postupala je u dobroj vjeri bivajući sigurna da vlasnik radi za dobrobit tvrtke i kupaca. Isključivo je od I opt. KŽ dobivala naloge koje novčane iznose će položiti na račune Društva. Naravno da su u kontaktu s novčanim iznosima u gotovini bili i referenti prodaje, međutim, oni su u isto vrijeme i blagajnici pa su s obzirom na jednostavnost računalnog programa, vršili knjiženje uplata. Postojala su još trgovačka društva Ingres i Ingres Projekt Osijek, čiji je vlasnik bila KT Tehnogradnja. Nikada nije nazočila predaji gotovog novca kupca prema I opt. KŽ i II opt. OŽ, niti je nazočila kada bi kupac predavao novac blagajniku Društva. S obzirom na ovu situaciju nije znala koliko je kupac predao blagajniku, koliko je blagajnik imao rashoda s gotovinskim isplatama. Tek nakon toga bi blagajnik s nalogom I opt. KŽ njoj predavao novac, koji je trebala, odnosno bila u obavezi „predati“ na račun Društva. Istovremeno nije znala ni kakav je odnos između I opt. KŽ i II opt. OŽ što se tiče poslovanja Društva. Po njoj je to poslovanje isključivo vodio I opt. KŽ. Ništa sa svog radnog mjesta nije mogla odlučivati, pa čak ni prema njoj podređenim referentima. U strukturi je iznad nje bio je ČU, kao direktor financijskih poslova. Inače je bila u KT Tehnogradnji zadužena za potpisivanje međusobnih višestrukih potraživanja, dakle, ugovorima o kompenzacijama, ali to je mogla učiniti - potpisati tek po odobrenju vlasnika I opt. KŽ i II opt. OŽ. Pravilan i zakonit put korištenja gotovog novca bi bio taj - da blagajnik evidentira primitak gotovog novca, bilježeći to u blagajnički dnevnik. Potom njoj kao ovlašteniku predaje ovaj novac, a opt. PŽ ga polaže na račun kod poslovne banke. Ima neformalna saznanja od blagajnika da se tako nije radilo. Naime, primljeni novac, možda i položen u blagajnu, ali je bio je raspoređivan na gotovinske rashode i za isplatu plaća „na crno“. Nema saznanja da bi tako primljen gotov novac bio korišten u druge svrhe. U prethodnom postupku V opt. PŽ je navela da su se uplate u gotovini raspoređivale tako da je jedan dio zadržavan i išao je za isplatu „plaće na crno“, dok se drugi dio iznosa polagao na žiro račun. Dužnici koji su već dobili kupoprodajne ugovore izvršili su uplatu za stan. Sve ovo se mahom odnosilo na kupce stanova na [adresa], 122. Isporuka ovih stanova bila je u travnju 2011. Kupci ovih stanova izvršili su uplatu koja nije bila evidentirana, a po nalogu pok. JŽ je trebalo donijeti sve uplate iz ranijih godina i da se to provede, jer se priprema stečaj. Cilj je bio da se to knjigovodstveno provede i zatvori. Stoga je blagajna pokazivala manjak od 11 milijuna kuna. Jedan dio ovog novca je položen, drugi dio je isplaćen za plaće i to je jednostavno naloženo da se tako napravi. Uplate nisu bile knjigovodstveno evidentirane, a završavale su kroz razne isplate, plaće i postoji dokumentacija koja ukazuje gdje je išao novac, kome i koliko. Kupci stanova bi uz zaključeni predugovor primali priznanice. Neevidentiranje uplata počelo je 2007. Novac se polagao na žiro račun, ali novac nije potekao od kupca koji je dobio priznanicu, nego se ta uplata vršila na kupca koji je prije izvršio uplatu. Sve ovo vršilo se na inicijativu II opt. OŽ dok je bio direktor. Ovaj optuženik i I opt. KŽ su joj odredili da ne evidentira gotovinske uplate. Događalo se da je dolazilo i do odustajanja kupaca i vraćanja novca. Novac za kupnju stanova, u slučaju da su stanovi kupovani kreditom, bi bio uplaćivan na žiro račun neposredno. Prije 2007. se radilo na identičan način, ali od te godine bio je veći priljev novaca, bilo je više kupaca, više gotovinskih uplata nego realizacija kredita. Novac je V opt. PŽ donosile i predavale referentice poslovanja na nekretninama. To su bile MŽU i u početku NJ. II opt. OŽ kao direktor određivao je namjenu primljenog novca. Referenti poslovanja s nekretninama znali su za namjenu tog novca. Moguće da je i sama potpisivala primitak novaca od referenta, na poleđini priznanica. Nije bilo pravilo da dobije sve priznanice, odnosno potvrde. Pred isplatu plaća bi dobivala upute koliko novaca da zadrži. Ne čini spornim da je tijekom dvije godine u tvrtku na opisani način ušlo oko 14 milijuna kuna. Isto tako nesporno je da je preko 3 milijuna išlo za plaće, kako je opisala. Plaće su se isplaćivale jednom mjesečno. Predujam za stan jednog kupca bio bi proknjižen kao uplata kupca, koji je ranijih godina uplatio gotovinski iznos za stan. Onda se to evidentiralo, polagalo se na njegovo ime, kao da je on uplatio i tada bi dobio kupoprodajni ugovor i fakturu za stan. Dakle, jedan dio novca „išao za plaće“, jedan dio za pokrivanje ranijih isplata fizičkim osobama, a jedan dio bi predavala odgovornim osobama u tvrtki. Kada je V opt. PŽ predočena uplata od 18. srpnja 2008. potvrđuje da je 1.000,00 kn uplatio direktor tvrtke V opt. OŽ. Novčani iznosi koji su predstavljali predujam za kupnju stanova u iznosima od primjerice 10, 20 tisuća eura ili kuna nije bio evidentiran, samo se dobila priznanica. Ovo znači da taj novac nije ušao kroz blagajnu, nego se polagao na račun, ali pod drugim imenom. Trenutkom primitka gotovine nastaje obveza vezana uz predujam – obveza plaćanja poreza. Pojednostavljujući situaciju – navodi - postoji priznanica iz koje proizlazi da je kupac uplatio novčani iznos ranijih godina, slijedeći kupac koji dođe i uplati novčani iznos, taj njegov novčani iznos bude uplaćen na ime kupca iz ranijih godina i to u trenutku kada bi ovaj kupac iz ranijih godina dobio kupoprodajni ugovor, dobio pravo na vlasništvo. Kada je prikupljala poslovnu dokumentaciju za kriminalističku policiju uočila je priznanicu na ime FJ. Međutim, ovu činjenicu je usporedila s činjenicom da je tvrtka Pneu -Remix uplatila na žiro račun Društva novčani iznos na ime FJ. Nema saznanja da li je spomenutim novčanim iznosima zatvoreno potraživanje KT Tehnogradnje u cijelosti, ali novčani iznosi iz priznanice i s izvatka sa žiro računa poklapali su se. Tijekom 2008. njen pretpostavljeni bio je ČU koji joj je davao upute, pored glavnog direktora II opt. OŽ. U ono vrijeme kada je direktor bio III opt. EŽ, isti nije izdavao raspored novca, niti bi s tim u vezi davao naloge i upute. Pretežiti dio novca je bio polagan na žiro račun. Davala je gotov novac po potrebi I opt. KŽ, II opt. OŽ, pok. JŽ i vrlo malo III opt. EŽ. Pored novčanih iznosa koji su dobiveni uplatom predujma za stanove, prihodi su mogli biti oni vezani uz materijal (beton i PVC stolarija) il i nešto slično. Sve do stečaja direktor je bio III opt. EŽ, međutim on je bio „direktor na papiru“, a sve poslove i cijelo poslovanje tvrtke vodio je I opt. KŽ. Međutim, kako je III opt. EŽ bio zakonski predstavnik, kao direktor, zaključivo bi ugovor s kupcima. Referenti poslovanja (prodaje) su bile te osobe koje bi dolazile u odjel računovodstva, provjeravali bi je li „sve zatvoreno“ što se tiče pojedinog kupca, da li on može dobiti sve papire, odnosno da li se može ići na sređivanje kupoprodajnog ugovora i tabularne isprave. Postojali su kupci stanova koje bi potpisali ugovor, a da nisu u potpunosti izvršili plaćanje za stan. To je mogla zaključiti iz toga jer bi na uvid dobila kupoprodajni ugovor, a nije postojala nikakva priznanica, tako da je mogla iz svoje baze podataka zaključiti, koliko i kada i na koji način je netko izvršio uplatu. Kod isplate korisnici novčanih sredstava bi se potpisivali na poleđini priznanice. Treći dio novca bih položila na žiro račun po nalogu I opt. KŽ koji bi joj točno naznačio koji novčani iznos da uplati na žiro račun te ime i prezime kupca kojeg naznačuje na uplatnici. Nije bila ovlaštena da provjerava je li kupca na čije ime bi izvršila uplatu doista i izvršio prethodnu uplatu. Postojala je „crna blagajna“ u kojoj je vodila sva isplata ili ako je netko imao potrebu za novcem. Ova „crna blagajna“ počela se voditi 2006. ili 2007. „Crna blagajna“ se vodila samo za sitne potrebe za gotovim novcem. Nije vodila nikakvu evidenciju o većim novčanim iznosima. Blagajnica bi bila zadužena za evidentiranje primitka gotovog novca, a ona je bila zadužena za polaganje gotovog novca na žiro račun. Već dolaskom u KT Tehnogradnju zatekla je tzv. „crnu knjigu“ koja je u naravi bila „pomoćna knjiga“. Vodila se evidencija o svim sitnim isplatama, a gotovinske uplate su bile evidentirane samo od direktora. „Crnu knjigu“ je vodila referentica u odjelu MV. Imala je neformalno saznanje o tome što se dešava s gotovim novcem. Tek kada je u tvrtku došao ČU te sačinjena bilanca i iz nje se moglo iščitati da postoje mnoga otvorena potraživanja prema kupcima. III opt. EŽ nije znao da se radi na naprijed opisani način. Nikada nije nazočila situaciji da bi prednjom III opt. EŽ potpisivao kakav ugovor, tako da nije mogla odgovoriti na pitanje je li navedeni optuženik provjeravao formalne pretpostavke ugovora. Bez obzira na činjenicu da je III opt. EŽ bio direktor, isti je isključivo radio na poslovima tehničkog direktora i kada bi imala potrebu razgovarati o ključnim pitanjima iz njene domene takav razgovor bi obavila s I opt. KŽ. Nikada III opt. EŽ nije govorila za što, za koje svrhe podiže gotov novac, a da bi prethodno on taj dokument potpisao. Bilo je posve dovoljno da je „ S“ – I opt. KŽ upoznat s činjenicom da se treba podići gotov novac. Kada je spominjala nepravilnosti u poslovanju koje je uočila, s istima je upoznala I opt. KŽ, upozorila ga na moguće loše posljedice, ali to nije imalo nikakvog utjecaja na njegovu konačnu odluku. Znala je za isplate plaća „na crno“. Kao voditelj financija nije znala koliko točno novaca gotovog treba biti u blagajni, kako bi se izvršila isplata „plaće na crno“ jer je to bio posao blagajnice. Kada bi nedostajalo gotovog novca vlasnici tvrtke – I opt. KŽ ili II opt.OŽ bi joj potpisivali naloge za podizanje gotovog novca jer su svoje potpise imali deponirane u novčarskih instituci jama. To nikada nije činio III opt. EŽ. Svi su dobivali dio „plaće na crno“. Ovakvo stanje je zatekla dolaskom u tvrtku. Referent obračuna plaće je bio taj koji je imao elemente koliko ide stvarno svakom od zaposlenika. Dobivao bi naputke od direktora i od voditelja gradilišta. Nije znala tko dobiva, kakvu plaću. Ona je samo trebala podići novac sa žiro računa i predati ga blagajnici za razliku plaće. Direktor bi potpisao dokument jer nije bila ovlaštena za podizanje gotovine. Obično se vodilo računa da uplata od kupca bude dostatna za razliku plaće. Novac koji bi podigla sa žiro računa predavala referentu obračuna plaće, a to su tijekom 2008. bile EN, a poslije MŽU. Prisjeća se događaja koji se zbio 20. rujna 2010., a koji je pobliže opisan pod točkom 6. (prvotne) optužnice. Naime, opt. FŽ je bila voditelj računovodstva za KT Tehnogradnju u [adresa]. Prišla joj je i rekla da bi trebala potpisati Ugovor o kompenzaciji te da je suugovorna strana opt. HŽ. Nadalje joj je ukazivala da je Ugovor potpuno u redu, s tim da je sama Ugovor u cijelosti pročitala i na koncu ga i potpisala. KT Tehnogradnja Odžak je imala svoje računovodstvo u sjedištu tvrtke u [adresa]. Međutim, poslovna dokumentacija se vodila u sjedištu tvrtke u Osijeku. HŽ nije bio zaposlenik KT Tehnogradnje, nego je bio zaposlenik KT Tehnogradnje Odžak. Vezano za kompenzaciju KT Tehnogradnje Odžak i opt. HŽ navodi da je izjavu o kompenzaciju mogao predložiti odjel financija, međutim, predmetnu Izjavu je sačinio sam VI opt. HŽ, potpisao je i tražio da ona potpiše u ime KT Tehnogradnja Osijek. Kako nije vodila tvrtku KT Tehnogradnja Odžak, nego je to radila VII opt. FŽ, ista je imala uvida u dugovanja, obveze tvrtke i tražila je od opt. PN da to ne potpisuje. Pojasnila mu je da tek potpisuje kompenzacije po nalogu i uz suglasnost I opt. KŽ. Međutim, opt. HŽ dao joj je nalog da se to zatvori, da je njegova majka isplatila stan. Odgovorila mu je da o tome nema nikakvih saznanja, da uplata „nije došla“. VI opt. HŽ joj je naložio da potpiše kompenzaciju, kao voditelj odjela financija. Nikada nije provjeravala da li postoji dugovanje KT Tehnogradnje Osijek prema KT Tehnogradnji Odžak. To je sve radila VII opt. FŽ. Nakon što je ona potpisala kompenzaciju, VII opt. FŽ joj je potvrdila točnost i usklađenost kompenzacije. Ugovor joj je donio nakon što ga je sačinio VI opt. HŽ govoreći da je I opt. KŽ suglasan s kompenzacijom, a VII opt. FŽ joj je potvrdila da je sve vezano uz ovu kompenzaciju pravilno. Pok. JŽ nikada nije dobio priznanicu i nikada novac koji je on uplatio za svoj stan nije ušao u odjel financija. Njoj su potvrdili i referenti da za drugi stan pok. JŽ unutar tvrtke da nije bilo uplata. Nikakva potvrda nije bila o tome da bi bilo nešto uplaćeno u gotovini. Nikada fizički nije donesen novac i uplaćen. Ima saznanja da je pok. JŽ od KT Tehnogradnje kupio sigurno dva stana, ali niti za jedan, niti za drugi stan nije došla potvrda, niti uplata. Sastanku koji je održan početkom 2011. nazočili su optuženici JŽ, HŽ, EŽ, KŽ, FŽ, MŽU i PŽ. Tada je pok. JŽ rekao da se donesu sve uplate kupaca za [adresa] i da se taj novac prikaže u blagajni. Osim toga rekao je da se napravi ugovor o kratkoročnim pozajmicama na tvrtke koje su u stečaju i dao je izlistanje iz registra tvrtki kako bi se mogao napraviti ugovor o pozajmici i da je isplaćen zapravo fiktivni novac. Dodao je da će on raditi ugovore kupoprodaje, da su ti kupci iz ranijih godina uplatili gotovinske iznose za stan, da se to mora zatvoriti i da se taj novac koji nije ušao isplati na tvrtke koje su u stečaju. Po ovom je sve napravila MŽU u blagajni. Na tom sastanku određeno je kako će se napraviti, tko vodi tvrtku, što se mora još odraditi. U drugom mjesecu po sastanku otišla je na bolovanje. Rečeno joj je da ostaje u tvrtki te da je VI opt. HŽ direktor. Negdje u veljači ili ožujku 2011. VII opt. FŽ je trebala biti voditelj računovodstva, međutim nije ni znala što s tim uplatama i prebačena je u drugu firmu, dok je nalog da sve ono što je maloprije izrekla odradi MŽU. Blokada KT Tehnogradnje je počela u 2010. Tada je krenula neisplata doprinosa, tek su išle neto plaće. Tijekom 2009. sve je plaćeno. Znalo se točno koliko će ići u fiktivno sačinjene ugovore o pozajmicama, ali se nasumice određivalo koliko će koja pravna osoba biti terećena. Sve ovo je obavila MŽU, čak i dio posla kada se doista fizičkim osobama koje su bile u odnosu s KT Tehnogradnjom isplaćivao gotov novac. Kada je riječ o ugovorima o pozajmicama, nije postojala nikakva pravna veza s tim pravnim osobama, nego su se na ugovor iskopirali potpisi ovlaštenih osoba te tvrtke. Glede isplata fizičkim osobama radilo se o vidu naknade štete zbog zakašnjenja u izgradnji stanova. Dokumentaciju je sačinjavala blagajnica MŽU. Pok. JŽ je htio da se spomenuti novac prikaže kao da ga je primio vlasnik I opt. KŽ, a on je to negirao od početka. Pravnik - pok. JŽ je inzistirao da se novac koji nedostaje prikaže kao pozajmica opt. KŽ. I opt. KŽ je rekao da taj novac nikada nije primio i da ne želi preuzeti toliku obvezu , za nešto što nije primio. Rekao je da je to išlo i na plaće i stoga toliki iznos ne može primiti na sebe. Zna se gdje je išlo i da je položen dio i na žiro račun, da je išlo na plaće i da je išlo „ovako“ i da on to nije htio, a pravnik je rekao „neka ide na tvrtke u stečaju“. O svemu o čemu je bilo riječi na sastanku održanom s početkom 2011. ne postoje nikakvi pisani tragovi. III opt. EŽ iako fizički nazočan spomenutom sastanku, bio je okupiran završetkom poslova na objektu u [adresa] i do u tančine nije bio upoznat kako će se i do kojih iznosa teretiti pojedini fiktivni dužnici – ugovorima o pozajmicama. Tvrdi da III opt. EŽ sastanak nije pratio, niti razumio da će se sačiniti fiktivni ugovori o pozajmicama i da će ugovor sadržavati njegov potpis, a u svojstvu direktora. Na sastanku se spominjao novčani iznos koji je predstavljao utvrđeni manjak u blagajni. Stoga niti ne zna kakva je bila forma tih fiktivnih ugovora. S njima ponovno susrela kada je kriminalistička policija počela provoditi svoje radnje. Na temelju uvida u kopije fiktivnih ugovora o zajmu zaključila je da je kopiran i potpis III opt. EŽ. U Društvu nije postojao faksimil potpisa EŽ. Nikada nije koristila dokument koji bi sadržavao faksimil potpisa EŽ. Potvrđuje da joj je opt. JŽ dao popis pravnih osoba u stečaju i to očito poslije ovog sastanka. Tema spomenutog sastanka je bila pokrivanje ugovora kupaca jer je bilanca pokazala dugovanja KT Tehnogradnje. Kako je u to vrijeme nije bila voditelj računovodstva nikakvi aspekti tog problema nisu je zanimali. Kada je ČU bio zaposlen u Društvu tijekom 2008. znalo se za dugovanja KT Tehnogradnje prema kupcima stanova. ČU je I opt. KŽ postavio upit o „ovim dugovima“, a ovaj mu je uzvratio da je taj manjak posljedica isplate „plaća na crno“. Ne samo da je ovo saznala neposredno od ČU, nego je i završni račun 2008. pokazao velika dugovanja Društva. Za dugove Društva saznala je i iz podataka blagajne, a i završni račun za 2010. pokazivao i dugove. To je moglo biti u veljači ili ožujku 2011. Tvrtka je već bila u stečaju kada je 2011. u istu došao porezni nadzor i vršio između ostalog i pregled blagajničkog poslovanja. Na radnom mjestu voditelja odjela financija bila je od 15. studenog 2008. u KT Tehnogradnji i kao takva nije bila odgovorna osoba, a njoj neposredno nadređeni je bio ČU, direktor direkcije financijskih poslova. Poslove obračuna plaća i naknada radio je referent kadrovskih poslova koji je bio pod direkcijom ekonomsko-pravnih poslova gdje je direktor bio pok. JŽ. Ukoliko je u njenom radu bilo kakvih nepravilnosti do njih nije došlo njenom voljom ili namjerom, a osobe koje su joj bile nadređene trebale su to uočiti i ispraviti. Ne smatra se krivom za ovo za što ju se tereti, niti je odgovorna za te propuste. Poznaje gospođu JJ, ona je radila na poslovima referenta za poslovanje s nekretninama, a potom je bila referent za obračun plaća u KT Tehnogradnji. Nije primila od KŽ gotovinu za isplatu plaća , već je taj novac dobila referentica zadužena za poslovanje s nekretninama. Vezano za prihode KT Tehnogradnje u razdoblju od 2007. do 2010. može reći da po njenim saznanjima kao voditelja financija da je 95% prihoda dolazilo od prodaje stanova, a ostalih 5% od prodaje betona, drugih usluga, građevinskih usluga i prodaje PVC stolarije jer je tvrtka imala otvoren pogon za proizvodnju PVC stolarije. Ti prihodi su se knjižili i prikazivali u glavnoj knjizi društva. Po njenim saznanjima knjižilo se sve što je pritjecalo od sredstava u društvo.

9. VI opt. HŽ u svojoj obrani navodi da se u KT Tehnogradnji u Osijeku zaposlio negdje sredinom 2007. na mjesto voditelja prodaje i nabave, a u to vrijeme njegova majka ML kupila je stan od KT-a u [adresa]. Nedugo nakon toga njemu je ponuđeno mjesto direktora KT Tehnogradnje u [adresa] koja je bila u 100% vlasništvu KT Tehnogradnja Osijek, dakle radilo se o povezanim društvima. Posao te firme u [adresa] je bilo vađenje šljunka, njegovo separiranje, te njegov prijevoz u Republiku Hrvatsku, a za potrebe betonare koja je poslovala u okviru KT Osijek. Troškovi proizvodnje separiranog šljunka su bili veliki, prije svega za gorivo jer su kamioni koji su prevozili šljunak to činili 24 sata dnevno, s tri vozača po kamionu u smjenama. Svi ti kamioni su bili evidentirani u carinskim upravama Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, imali su svoju fakturu i CMR. Upravo zbog toga što su svi ti kamioni bili evidentirani u carinskim upravama moralo se sve to evidentirati u knjigama u KT Osijek i KT Odžak što je potvrdio i carinski nadzor te naveo da je poslovanje bilo uredno. Tijekom 2007. i 2008. u Republiku Hrvatsku je prešlo preko 1.000 kamiona sa separiranim šljunkom. KT Odžak je imao vanjski računovodstveni servis koji je knjižio sve fakture i vodio kompletno knjigovodstvo i financije za KT Odžak i sve ostale administrativne poslove. Matična firma je „štekala“ s isplatama, a tražila je da se taj šljunak prodaje po proizvodnoj cijeni, odnosno uz minimalnu maržu. Uplate matične firme nisu bile redovite usprkos isteku valute plaćanja te je iz tog razloga on morao posuditi novce od svoje majke, a koja je bila 2009. dužna za dio stana koji je kupila od KT Osijek, dok je dio tog stana već isplatila. Dug te 2009. je iznosio cca 122.000,00 kuna, a radi se o dugu bosanske firme prema njemu kao fizičkoj osobi. Kako 2010. njemu nije taj dug bio vraćen išli su na postupak asignacije i cesije između KT Odžak i KT Osijek s tim da napominje da je dug KT Osijek prema KT Odžak bio veći od duga KT Odžak prema njemu. Napominje da je njegova majka na ime dijela duga za stan bila dužna u većem iznosu nego što je KT Odžak bio dužan prema njemu, odnosno konkretno majka je bila dužna 137.000,00 kuna. Kada je asignacijom i cesijom zatvoren dug koji je KT Odžak imao prema njemu od 122.000,00 kuna, ostala je razlika cca 15.000,00 kuna. Također može reći da su se često radile usklade između KT Osijek i KT Odžak koje je s njegove strane radio računovodstveni servis Prior d.o.o. Odžak i računovodstvo KT Osijek i to zbog carine te je stanje moralo biti kolokvijalno rečeno „u bobu.“ On osobno nije sastavljao asignaciju i kompenzaciju, to mu je sugerirano od strane KT Osijek i KT Odžak, a napravila ju je firma Prior d.o.o. Odžak nakon što je utvrđeno postojanje duga hrvatske firme prema bosanskoj firmi, a što je vidljivo po bosanskom rječniku koji se koristio u toj kompenzaciji. Prema Zakonu o računovodstvu, s obzirom da se radilo o povezanim firmama, iz [adresa] i [adresa] svake godine se moralo raditi revizorsko izvješće i zbirna bilanca i apsolutno nije utvrđeno nikakvih anomalija na osnovu međusobnog poslovanja tih dviju tvrtki. Njegova majka je u to vrijeme dobila otpremninu, prodala dionice OLT-a, te je umjesto da otplati stan u [adresa] do kraja, ulagala u njega. Ističe da ga nitko nikada nije kontaktirao niti pozvao njegovu majku da isplati ostatak duga za taj stan jer su bili svjesni što se događa. KT Odžak njemu nije mogao vratiti novac jer jedini kupac te robe (šljunka) bio je KT Osijek i KT Odžak nije imao nikakvih drugih prihoda, a nije niti bilo novaca na računu da ga se isplati.

10. VII opt. FŽ poriče da bi sačinila i potpisala bilo koju uplatnicu, za bilo koga, pa tako i za opt. JŽ i ML. Poriče da bi u KT Tehnogradnja bila rukovodeća osoba s posebnim ovlastima. Njena je dužnost bila evidentirati u knjigama dokumente što je i činila. Niti jedan od navoda optužnice nije točan. Dodaje da ništa nije radila bez znanja i naloga nadređenih joj osoba u KT Tehnogradnji. Nije željela odgovarati na daljnja pitanja.

11. Svjedok JJ (Poturak) Tomić navodi da se zaposlila u KT Tehnogradnji 19. svibnja 1997. kao administrator. Zatim je radila u nabavi, a od rujna 2009. bila je na radnom mjestu referenta prodaje stanova, sve do pokretanja stečajnog postupka u rujnu 2011. S gotovim novcem unutar svog radnog mjesta počela se susretati kada je počela raditi kao blagajnica, a i kasnije kada je počela raditi kao referent prodaje nekretnina. Od 2002. do 2004. prodavala je stanove, ali ovo radno mjesto nije bilo formalizirano. Kada bi kao referent prodaje primila gotov novac, sačinjavala bih priznanice i njih prilagala uz predugovor i to ostavljala kupcima. Gotov novac bi predavala V opt. PŽ, a ponekad I opt. KŽ. Nije se mogla odrediti u koliko navrata je predala novac I opt. KŽ. Kada bi predavala novac, da li V opt. PŽ ili I opt. KŽ za predani novac nije primala nikakve priznanice od ovih osoba. Međutim, priznanice koje je ona sačinjavala i predavala kupcima, predavala je i u računovodstvo tvrtke. Nije znala kakav je tok predanog novca. To je bio zadatak V opt. PŽ. Nikada se nije desilo da bi bio utvrđen manjak u njenom poslovanju, u tom smislu da bi kupac tvrdio da joj je predao određeni novčani iznos, a da ga ona, primjerice , nije dalje proslijedila po uobičajenom modelu. Mimo naprijed opisanog načina kolanja novca, predavala je i trećim osobama gotovinu po računima, a ponekad i bez računa. Ove isplate gotovine su bile odobrene isključivo od strane I opt. KŽ. Obično bi zaposlenici imali nekakve isplate, koje su bile vezane za djelatnost tvrtke pa je tako isplaćivala gotov novac – III opt. EŽ, VI opt. HŽ i V opt. PŽ. U pravilu je temeljem postojeće „šprance“ sačinjavala konačni ugovor o prodaji nekretnina i to kada je nekretnina bila u cijelosti isplaćena. Postignut je dogovor da se javi opt. PŽ, ona provjeri koliko je po određenom ugovoru uplaćeno, odnosno ima li još kakvog potraživanja KT Tehnogradnje prema kupcu. Od rujna 2009. počela je raditi kao referent prodaje. Kupci nekretnina bi dolazili u sjedište tvrtke. Pokazivala bih potencijalnim kupcima „slobodne stanove“ i tada bi bili uobičajeno sklopljeni predugovori. Znalo se desiti da su kupci ostavljali predujam, pa čak su znali cijelu nekretninu isplatili. Iako je bila definirana približno jedinična cijena, konačnu odluku o visini donosio je I opt. KŽ. Konačnu odluku o cijeni stanova nikada nije donosio III opt. EŽ i kada je bio direktor. Uvijek je s računovodstvom, što znači s V opt. PŽ ili VII opt. FŽ, provjeravala stanje po uplatama za određenu nekretninu, prije no što bi zaključila ugovor. Uz ugovor bi „išao“ uvijek račun. Cijena u predugovoru za kupnju nekretnine bila bi iskazana u eurima, a u konačnom ugovoru u kunama. Znalo se dešavati da svjedokinja primi od kupca gotov novac, trenutno ga preda V opt. PŽ, a ona isplati zaposlenicima „plaće na crno“. Kako je „radila“ na isplati plaća bila joj je poznata ova situacija i kroz tu funkciju. Dešavalo se u praksi da bi kupcu nekretnine, izdala priznanicu na određeni novčani iznos, a da u naravi uopće nije bila u kontaktu s tim novcem, nego bi primjerice taj novac u prvom koraku primila neka druga osoba. Od 2009. kada je došla na radno mjesto referenta prodaje, kupcima koji bi položili predujam ili gotov novac u cijelosti za nekretninu, izdavala bi jednu priznanicu, od tri koje je sačinila. Jedna priznanica je bila priložena uz predugovor, a jedna je išla u računovodstvo V opt. PŽ. Predugovori koji bi sačinjavali priznanice držala je u svom uredu u registratorima. VII opt. FŽ sačinila bi tablicu iz koje bi proizlazio podaci da je određeni stan prodan i koliko je novaca primljeno za isti. Nikada nije izvješćivala VII opt. FŽ da bi određeni kupac platio određeni novac za nekretninu. Vodila je evidenciju samo o gotovinskim uplatama. Njoj bi opt. FŽ dostavila podatak o uplati kupca, s tim da su se ovi podaci mogli razlikovati od njenih podataka. Primjerice, kupac bi 50% cijene stana platio gotovinom, a preostali dio bankovnim kreditom. Ovu metodu rada, oko primanja gotovog novca, preuzela od NJ. Bez obzira na postojeći i koristeći računalni program Panteon postojala je mogućnost da odmah unese podatak o gotovinskoj uplati, program bi generirao uplatnicu i ništa više ne bi morala učiniti. Međutim, s obzirom na način postupanja, po opisanom sistemu, sačinjavala bi priznanice, potpisivala i predavala kupcima na temelju primljenog novca, a kroz računalni program nije uopće vršila knjiženje tog novca. Nikada nije provjeravala da bi novac koji bih predala V opt. PŽ, za koji novac nije primala priznanice, proknjižen u sustavu KT Tehnogradnja. Većinom je primala gotovinske uplate u eurima i upravo bi u toj valuti i ispisivala priznanice. Ponekad su kupci u cijelosti isplaćivali stan u stranoj valuti, prvenstveno u eurima. Kada joj je postavljeno pitanje vezano za manjkove koji su se pojavili u 2010. prvu informaciju primila je od VII opt. FŽ, u tom smislu da su određeni stanovi prodani, da je preuzet novac, ali da se on ne nalazi na žiro računu tvrtke. Vezano za spomenuti manjak, sastali su se optuženici KŽ, EŽ, PŽ, FŽ i svjedokinja. Naime, trebalo je provesti novac kroz blagajnu koji je nedostajao. Postignut je dogovor da svjedokinja sačini dokumentaciju s naznakom 2010. i da na taj način bude sve usklađeno. Ne može se sjetiti, čiji je to bio prijedlog, ali je to bio rezultat njihovog zajedničkog promišljanja, jer je bilo naznaka da će tvrtka ići u stečaj te bi ovaj „manjak“ mogao biti utvrđen. Prije spomenutog sastanka svjedokinja je vodila razgovor s optuženicama PŽ i FŽ o tom manjku. Donesena je odluka da se održi sastanak na tu temu, kojem su bili nazočni I opt. KŽ i III opt. EŽ. U prvom trenutku nije znala o kojoj visini manjka je riječ. VII opt. FŽ je imala tablice, podatke o uplatama u eurima i kunama i tek kada je svjedok provela novčane iznose kroz blagajnu, tada je zaključila da je približno 12 milijuna kuna. Ne zna gdje je spomenuti novac. Kada je I opt. KŽ upoznat s visinom manjka nije pokazivao ljutnju prema osobama koji su nazočile sastanku, niti je ikog od „prozivao“. Nakon održanog prvog sastanka došlo je do drugog formalnog sastanka na kojem je osim prije navedenih osoba bio nazočan i pok. JŽ. Svjedokinja je već provela kroz blagajnu taj „manjak“, ali je sastanak održan samo s jednom temom - što će s novcem kojeg formalno nema u tvrtki, odnosno u blagajni. Radi se o spomenutih 12 milijuna kuna. Spomenuti drugi sastanak u nizu bio je održan u sjedištu tvrtke u uredu III opt. EŽ, kada je i on bio nazočan i bio je održan početkom 2011. Tada je VII opt. FŽ je predložila rješenje „manjka“ na taj način da se prikaže isplata dijela temeljnog kapitala I opt. KŽ. On je to odlučno odbio tvrdeći da kod njega nema nikakve krivnje. Zatim se počelo razgovarati o tome da se „naprave“ pozajmice s tvrtkama koje su poslovale s KT Tehnogradnjom, ali su u međuvremenu „otišle u stečaj“. Ovaj prijedlog je prihvaćen. Donesen je zaključak da opt. PŽ sačini te ugovore, a svjedokinja da ih provede kroz blagajnu. Ovome se nije protivio I opt. KŽ. Svjedokinja se nije mogla sjetiti tko joj je priopćio – da li V opt. PŽ ili pak pok. JŽ da su izvučeni podaci o tvrtkama u stečaju, prema kojima će se sačiniti ugovori o pozajmicama. Pored prednjeg, odlučeno je da će se sačiniti pozitivni obračun kamata onim kupcima koji su avansno platili nekretninu. Time želi reći da je kupac principijelno dobivao kamate na uplaćeni avans do trenutka zaključenja konačnog ugovora, odnosno isplate cjelokupnog iznosa kupoprodajnog ugovora. Kada je svjedoku predočen broj od 22 fizičke i pravne osobe za koje je sačinjena fiktivna poslovna dokumentacija, nije se mog la odrediti - da li su to kupci kojima je obračunata pozitivna kamata ili se radi moguće od drugoj situaciji. U jednom trenutku svjedokinji je V opt. PŽ donijela konto karticu trgovačkog društva „Baranjske čistoće“ iz koje bi proizlazilo da je KT Tehnogradnja toj pravnoj osobi „nešto dužna“, ali u naravi taj dug nije postojao. Temeljem te dokumentacije vršila je korekcije u blagajni. Prisjeća se da je sačinila blagajnički dokument da je NJ isplaćen određeni novčani iznos, međutim ta okolnost je bila fiktivna. Dobila je nalog da kroz blagajnu provede da su zaposlenici KT Tehnogradnje primili tijekom 2010. tzv. uskrsnicu, ali to nije bilo istina. Nije se mogla sjetiti da li je podatke unosila u računalni sustav – odgovarajući računalni program, pod svojom šifrom ili pod šifrom HN. Kako je potpuno izmijenila stanje blagajne za 2010. to su ti podaci ostali u računalu, nisu isprintani, što u konačnosti znači da nisu niti potpisani. Međutim, kada je trebao doći ili kada je došao porezni nadzor onda je neke od dokumenata ili financijskih izvješća printala. Vezano za njene radnje tijekom 2010. u kojima je mijenjala podatke o spomenutom manjku, za to nisu postojale nikakve temeljnice u knjigovodstvenom smislu. Uvijek bi dobivala fotokopiju ugovora o zajmu – pozajmice na kojoj je bilo naznačeno sjedište i ime tvrtke kojoj bi KT Tehnogradnja fiktivno pozajmili određeni novčani iznos. Ova fotokopija bi sačinjavala žig i pečat te tvrtke i potpis nekakve osobe, ali bi sačinjavala i pečat KT Tehnogradnje s potpisom III opt. EŽ. Jedino na fiktivnim ugovorima o zajmu – pozajmicama se nalazio potpis III opt. EŽ. Nije se posebno zagledavala u potpis, ali III opt. EŽ nije pred njom potpisivao navedene dokumente. Kada je utvrđen spomenuti manjak u 2010. zapravo prema njenim blagajničkim knjigama knjigovodstvenog manjka nije bilo. Završno financijsko izvješće za 2010. je sačinjeno, ali nije predano. Ovo financijsko izvješće nije predano jer je V opt. PŽ tražila prvo od VII opt. FŽ da potpise ta Izvješća budući je ona radila računovodstvo u prethodnoj godini. VII opt. FŽ je to odbila, a i III opt. EŽ je kategorički odbio to potpisati. III opt. EŽ je rekao da ne zna ništa o tim poslovima, niti zna išta o tome što su „financijaši“ radili s podacima o poslovanju tvrtke. U vrijeme dok je bila u voznom parku financijski direktor je bio ČU. Tada je direktor bio II opt. OŽ, kao nadređeni, a ČU su bile podređene PŽ i FŽ. Većini zaposlenika isplaćivana je plaća „na crno“, pa je i sama svjedokinja bila među njima. U vremenskom periodu kada je obračunavala plaću tada bi joj opt. KŽ nalagao koliko da uplati zaposlenicima na (tekući) račun, a koliko „na ruke“. U trenutku kada je II opt. OŽ postao direktor, tada je svjedokinja radila u voznom parku, odnosno nabavi. Prisjeća se da je jedno vrijeme bio isplaćivan samo „minimalac“ na tekući račun. Osobno bi dobivala iznos koji je bio na mjesečnoj razini 400,00 – 500,00 kuna. Plaća bi joj bila od 3.200,00 – 3.500,00 kuna, a sve do 4.000,00 kuna bi dobivala „na ruke“. Dok je radila na obračunu plaća postojao je interni obračun, tako da je znala točno koliko za pojedinog zaposlenika ide na tekući račun, a koliko mu se isplaćuje „na ruke“. Do trenutka svjedokovog dolaska u KT Tehnogradnju, ovaj posao – posao isplate plaće je radio sam opt. KŽ. Prema saznanjima svjedokinje nikada nisu bili isplaćeni porezi i doprinosi na isplate plaća zaposlenika „na crno“. Zna da su pok. JŽ i njegova supruga kupili stan od KT Tehnogradnje. Nakon što joj je predočen blagajnički primitak br. 09 -800- 000438 od 21. kolovoza 2009. potvrđuje da se pod rubrikom blagajnik - nalazi njen potpis pod tadašnjim prezimenom – SP. Uplatitelj je uplatitelj opt. JŽ te da je naznačen u blagajnički primitak iznos od 10.000 ,00 kuna. Međutim, nije primila te novce. Njoj je VII opt. FŽ predočila činjenicu da je opt. JŽ uplatio iznos od 10.000,00 kuna i da to provede kroz blagajnu. Nije se mogla sjetiti je li sačinjavala ugovor za ML. U 2010. kada je bila velika „pomutnja“, zaključivala je ugovor za pok. JŽ ili pak za njegovu suprugu, no kako je on bio zaposlenik KT Tehnogradnja, s njim je učestalo profesionalno kontaktirala i nije provjeravala o kojem stanu se radi, niti o iznosima koji su uplaćeni. Prije zaključenja konačnog ugovora imala predugovor pok. JŽ ili njegove supruge, u kojem je bila naznačena kvadratura stana, odnosno broj stana. Nakon što je svjedokinji predočeno da je zabilježeno u prije spomenutom ugovoru da će kupac spomenuti stan i parkirališno mjesto platiti do kraja prosinca 2010. ovu informaciju joj je dala ili VII opt. FŽ ili pok. JŽ.

12. Svjedok ČU navodi da je počeo raditi u KT Tehnogradnji 01. kolovoza 2008. i radio je do 31. siječnja 2010. U prvo vrijeme radio je na radnom mjestu direktora Direkcije financijskih poslova. U travnju 2009. imenovan je za člana Uprave. Pregovore oko spomenutog radnog mjesta vodio je s optuženicima KŽ i OŽ. Zadatak koji je bio postavljen pred njega je bio da tu tvrtku ustroji. Naglasak njegova radnog mjesta bio je na računovodstveno-financijskim funkcijama. Dolaskom zatekao je opt. PŽ koja je vodila kompletne financije i računovodstvo. Opt. FŽ je bila računovođa. Njegova prethodnica je bila opt. PŽ. I prije njegovog dolaska u tvrtku bilo je nužno razdvojiti financijske i računovodstvene poslove. Na čelu financija bila opt. PŽ, a na čelu računovodstva opt. FŽ. Zatekao je stanje u kojem su članovi uprave društva KT Tehnogradnje, kao i zaposlenica NJ primali gotov novac od kupaca nekretnina. Jedan dio kupaca prije njegovog dolaska u KT Tehnogradnju, već je predao dio novca ili cjelokupni iznos. Međutim, poslovna dokumentacija nije ukazivala da se poslovni događaj zbio, odnosno da je izvršen u cijelosti. To je otkrio tijekom 2009. kada je NJ zaključivala ugovor s kupcima i trebalo je izdavati fakture. Tada se stvorio problem kod njega profesionalnog aspekta - da ta potraživanja neće biti moguće zatvoriti. Bilanca je bila neusklađena i proizlazilo je da bi KT Tehnogradnja prema kupcima imao novčane tražbine, što je naravno knjiženo na strani aktive. Kada je prednje navedeno uočio zajedno s opt. FŽ u tri navrata pošao je optuženicima KŽ i OŽ. Bili su upoznati s njihovim profesionalnim problemima. Njihov odgovor je bio

- da je to posljedica isplata „plaća na crno“. To je bio isključivo njihov odgovor vezano za problem koji se pojavio u bilanci, prije no što su stanovi fakturirani kupcima. Oni su obećali da će taj problem u skorije vrijeme riješiti. U njihovom posljednjem susretu na prije spomenutu temu koji se odigrao u svibnju 2009. optuženici ĆT i KŽ su im priopćili da će prodati nekakvo zemljište te da će uplatiti novac u korist KT Tehnogradnje. Njihovo obećanje nije bilo izvršeno. Osobno je dao otkaz. Razlog je bio taj - što je shvatio da poslovanje za koje je utvrdio da je nepravilno, a moguće i nezakonito, nemoguće ispraviti voljom članova Društva. Postojao je „paralelni sustav zapovijedanja“, s tim da su na jednoj strani bili članovi Društva, a na drugoj strani opt. PŽ i svjedok. Kreditna zaduženja u 2009. nastala su i stoga jer je postojala tražbina dobavljača. Dio dobavljača je isplaćen kompenzacijama, a rokovi su znatno probijeni. Od trenutka svjedovog dolaska nije se više zbivala kupovina zemljišta. Opt. KŽ bi nakon svjedokovog dolaska u tvrtku i preuzimanja poslova, mimo njega komunicirao i prosljeđivao odluke opt. PŽ - za što smatra da u ustrojenoj organizacijskoj strukturi nije bilo dopustivo i referira se na svjedokovu konstataciju da je postojala „dvostruka linija zapovijedanja“. U vrijeme dok je bio zaposlen, minimalni dohodak je bio 2.800,00 kuna. Upravo taj iznos bi bio uplaćivan u korist njegovog tekućeg računa, dok bi razliku do njegove pune plaće od 7.000,00 kuna primao na ruke. Opt. EŽ na mjesto direktora dolazi krajem siječnja 2009., a to se poklapa sa zdravstvenim problemima opt. OŽ, koji izbiva iz tvrtke. Opt. EŽ prihvatio je traženje da bude direktor tvrtke budući je bio u „dobrim odnosima s Ć“. On je bio inženjer zadužen za sva gradilišta KT Tehnogradnja, a u financije se nije razumio. Pokušao s njim u nekoliko navrata razgovarati na tu temu problema u financijama, ali nije uspijevao, prihvativši na koncu da je opt. EŽ dominantan u svom segmentu – građevinatorskih znanja i vještina. Svjedok je znao da je opt. EŽ sačinjavao satnicu i ocjenjivao radnike na gradilištu, ali s isplatama plaća na crno nije imao neposredno ništa.

13. Svjedok NJ navodi da je počela raditi u KT Tehnogradnji u siječnju 2006. na mjestu knjigovođe. U ožujku 2008. postala je voditelj marketinga i prodaje stanova da bi krajem te iste godine postala referent prodaje stanova koji posao je obavljala do studenog 2009. kada je sporazumno raskinula radni odnos. Tijekom 2008. i 2009. intenzivirala se prodaja stanova i plaćanje istih gotovim novcem. Ništa se nije moglo poduzeti vezano za prodaju i naplatu stanova bez znanja opt. OŽ pa čak kada je direktor postao opt. EŽ. Tek kada bi opt. OŽ bio odsutan, tada je kontaktirala opt. KŽ. Ona bi kupcima stanova prezentirala ponudu, cijenu i mogućnost plaćanja. Nakon toga bi prodaju odobravao opt. OŽ. Stanovi su bili jeftiniji ako bi kupci plaćali gotovinom na rate, a još bi bila niža cijena ako bi platili odjednom. Takve cijene odobravao bi opt. OŽ, a iznimno opt. KŽ. Svjedok bi sačinjavao predugovor i priznanicu, kada je pravni odnos došao u fazu prodaje i predugovor bi u pravilu odnosila opt. OŽ na potpis. Kupcu bi izdala priznanicu. Primljeni novac bi odnijela opt. OŽ. Ukoliko ovog ne bi bilo tada bi novac predavala opt. PŽ, koja bi se potpisivala na poleđini priznanice. Ponekad bi novac predavala i opt. KŽ. Ovako se poslovalo od sredine 2009. s tim što napominje da je u to vrijeme opt. OŽ provodio manje vremena u sjedištu tvrtke. Nazočila je i trenucima kada bi opt. EŽ telefonom kontaktirao opt. OŽ, ukoliko bi trebalo nešto potpisati. LŽ je bio jedan od kupaca stanova za kojeg je ona primila novac i predala ga da li opt. OŽ ili opt. PŽ. Vezano za priznanicu od 13. siječnja 2009. opt. OŽ je naložio da se sačini priznanica na iznos od 146.567,66 kuna. Sačinivši priznanicu odnijela je istu u njegov ured, gdje je potpisana priznanica, ali svjedok novac nije vidjela. Bilo je još situacija u kojima je postupala na identičan način. Jedno vrijeme radila je i na obračunu plaća što je kasnije preuzela OŠ. Plaće su se isplaćivale djelomično na tekući račun, a djelomično u gotovini "na ruke" i na taj dio nisu bili obračunati porezi i doprinosi. Novac za isplatu plaća davali su joj opt. PŽ ili opt. OŽ. Visinu njene plaće određivao je opt. OŽ dok je bio direktor. Isti joj je znao povećavati plaću, ali taj iznos bi primala u gotovini "na ruke". Glede kupovine stana od strane opt. JŽ ističe da je ona vjerojatno sačinila kupoprodajni ugovor, ali nije provjeravala da li je stan plaćen s obzirom na poziciju spomenutog optuženika u tvrtki, niti se to usudila pitati. Na blagajničkim primicima za stan opt. JŽ ne nalaze se potpisi MV, jer pozna njen potpis.

14. Svjedok MV navodi da je radila u KT Tehnogradnji od sredine 2007. do stečaja 2011. na mjestu knjigovođe, jedno vrijeme referenta financija, ali je jedno vrijeme bila i odsutna zbog trudnoće. Opt. PŽ joj je bila nadređena. Poznata joj je okolnost da su kupci stanove plaćali gotovinom, da bi NJ preuzimala gotov novac i kupcima izdavala priznanicu. Potom bi novac donosila opt. PŽ koja se potpisivala na priznanicu, kao potvrdu da je primila rečeni novac. Opt. PŽ bi nakon toga s opt. OŽ ili opt. KŽ dogovarala što će s novcem. Mogla je novac uplatiti na žiro račun, predati spomenutim optuženicima novac ili pak novac ostaviti u blagajni. Bilo je situacija kada bi osobno po nalogu opt. PŽ novac odnosila opt. OŽ ili opt. KŽ i onda bi joj oni potpisivali primitak novca. Kada je direktor postao opt. EŽ on je znao potpisivati spomenuti dokument, ali se opt. PŽ i u takvim situacijama dogovarala s opt. OŽ i opt. KŽ što će s novcima. Poznata joj je okolnost da se dio plaće zaposlenicima isplaćivao u gotovini "na ruke". S obzirom da je radila do travnja 2009. smatra da je o svemu odlučivao opt. OŽ. Poznata joj je okolnost da je opt. JŽ od KT Tehnogradnje kupio više stanova, no nije joj poznato da li je iste platio, odnosno kome je predao novac. Tvrdi da na blagajničkim primkama koje glase na ime opt. JŽ i to u pet navrata nije potpis osobe " MV". Te primitke mogao je sačiniti netko s računalnom šifrom MV, a nju su znali optužene PŽ, FŽ i SP (JJ) s tim da je potonja nastavila raditi s šifrom MV.

15. Svjedok ML u svom iskazu navodi s rasprava od 29. travnja 2024. i 03. lipnja 2025. da su svojedobno kupili od KT-a dva stana. Jedan svoj stan su prodali za 61.000,00 eura i taj novac je njen suprug JŽ dao OŽ. Par dana kasnije je suprug donio papir gdje je bilo navedeno da su oni taj novac dali. Kako to nije bilo dovoljno za kupovinu oba stana pok. suprug JŽ joj je rekao da je dao još 14.000,00 kuna, a oni su kao roditelji HŽ, sinu, još posudili oko 120.000,00 kuna. Naime HŽ je tada radio u KT u [adresa], te mu je KT u Osijeku bio nešto dužan, on je njima isporučivao robu. Nakon nekog vremena suprug je rekao da će napraviti asignaciju kako bi zatvorili ta dva stana, što su i napravili, a ona je tu asignaciju i potpisala. Priznanicu ima kod kuće, a vjerojatno i asignaciju. Misli da su policajci tu priznanicu fotokopirali ili slikali, ne sjeća se, prošlo je dosta vremena. Stan koji je kupila na svoje ime ne zna tko je taj ugovor u ime KT Tehnogradnje potpisao, nije išla u tu firmu, njoj je suprug JŽ donosio papire kući. Osobno nije nikakav novac uplaćivala na blagajnu KT Tehnogradnje, stanovi su plaćeni na ovaj način kako je ranije rekla. Kupili su dva stana, jedan u Ružinoj na njeno ime, a jedan u [adresa] na Stojanovo ime. Stan u [adresa] je iznajmljivala, a prije par godina prodala. Stan u [adresa] JŽ je svojedobno poklonio HŽ, HŽ je i danas vlasnik tog stana. Stan koji su prodali za 61.000,00 eura nalazio se u naselju JA [adresa].

16. Svjedok TL navodi kako je stečajni upravitelj u postupku nad društvom KT Tehnogradnja d.o.o. u stečaju. Zahtjev za pokretanje stečaja podnijela je grupa zaposlenika zbog neisplaćenih plaća. Kao stečajnom upravitelju poznato mu je da je porezna uprava radila nadzor nad tvrtkom i utvrdila činjenice koje su ukazivale na fiktivne pozajmice tijekom 2010. Također je došao do saznanja da je u tvrtki bilo plaćanja stanova gotovinom, koja nije polagana na žiro -račun društva te je time nastao manjak od 11-13 milijuna kuna. Iz razgovora s optuženicima KŽ, JŽ i EŽ doznao je kako se taj novac koristio za isplatu dijela plaće radnicima „na crno“. U tvrtki nema dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo da su plaćali dobavljače „na crno“. Kada je prilikom davanja iskaza naveo da postoji sumnja da su plaće i u ranijem periodu, dakle, prije 2008., isplaćivane „na crno“ tek mu je poznato da je izvršena pretraga računala. Potvrđuje svoj prijašnji iskaz da je KT Tehnogradnja predavala pokretne stvari – strojeve dvjema tvrtkama. Naime, kako sam naveo nakon otvaranja stečaja nad TK Tehnogradnja, trgovačko društvo Ekonomik građenje je nastavilo izgradnju stanova i onda su zaključeni kompenzacijski ugovori na taj način je Ekonomik građenje stekla u vlasništvo strojeve, koji su bili već knjigovodstveno otpisani. Misli da je 30-ak stanova, ali isključuje mogučnost da je to bilo na lokaciji [adresa], predano u posjed kupcima, koji su ugovor zaključili s KT Tehnogradnjom. Izvršio je uvid u okviru ovlaštenja stečajnog upravitelja u dokumentaciju o kupnji nekretnina trećih osoba i zna da je dio tih nekretnina plaćen prodavateljima putem kompenzacija, a dio gotovim novcem. S opt. EŽ, kao direktorom KT Tehnogradnje, razgovarao je na temu - što je imovina stečajnog dužnika, a na pokušaj da razgovara o potraživanjima ovog subjekta, donijeli su zajednički zaključak da pravna služba dati punu informaciju.

17. Svjedok FN navodi da se preko jednog kolege zaposlio u lipnju 1996. godine u KT Tehnogradnji. Radio je sve do početka stečaja tj. do 31. siječnja 2011. godine. U prvo vrijeme je radio na pomoćnim radovima, potom kao električar, zatim kao skladištar, a od 2002. godine radio je u nabavi. Što se tiče pribave strojeva za djelatnost kojom se bavi KT Tehnogradnja zna da je dio njih pribavljen legalno, a dio je išao na „crno“. Potonje znači da je bio s KT Tehnogradnjom u poslovnom odnosu bio stanoviti DŽ nadimka „ L“, prezime mu ne zna. Porijeklom je iz Bosne, a živio je u spomenuto vrijeme u Švicarskoj. Putem njega nabavljali su se kranovi, „šterovi“ – podupirači i oplata. U razgovoru s opt. KŽ čuo je da će jedan dio pribave ove opreme biti plaćen legalno, a preostali dio da će biti isplaćivan na „crno“. Ništa više od ovog ne zna glede odnosa između spomenutog UL i tvrtke KT Tehnogradnja. Tek može reći da su se u KT Tehnogradnji putem ovog UL nabavilo 5-6 kranova – stupnih dizalica, podupirača – „šterova“, čelične i drvene oplate, „vibro ploča“ te nešto sitnog alata. Misli da je 2007. nabavljena posljednja oprema koju je maloprije spominjao. Smatra da bi to bilo moguće utvrditi – kada se zbilo – uvidom u poslovnu dokumentaciju KT Tehnogradnje. Nikada nije kontaktirao, niti razgovarao s opt. EŽ na temu nabave opreme, čak i u vrijeme kada je on bio tehnički direktor. Ponavlja da je sve odluke je donosio opt. KŽ. S obzirom da je zaposlen u KT Tehnogradnji od 1996., zna da je u vremenskom periodu od 2001. pa nadalje dio plaće bio isplaćivan „na crno“, potom legalno, potom opet „na crno“. Nije se mogao sjetiti u kojim vremenskim razdobljima se i kako isplaćivala plaća. Misli da je u vremenskom periodu od 2007. isplaćivana „na crno“. Poneke funkcije, niti strukturu KT Tehnogradnje uopće nije znao. Tek zna da je opt. KŽ bio vlasnik društva, opt. EŽ je par godina bio direktor, a tko je bio u Nadzornom odboru društva to ne zna.

18. Svjedok TE je tijekom 2008. dobio otkaz u svojoj dotadašnjoj firmi i čuo je da KT Tehnogradnja traži radnike. Obratio sam se ovoj firmi i prvi razgovor obavio s direktorom - opt. EŽ. On je nakon uvodnog razgovora pozvao MP koji je bio šef voznog parka i svjedok je nakon toga počeo raditi kao vozač u ovoj tvrtki, budući ima vozačku dozvolu za B, C i E kategoriju. Bio je zaposlen sve do ožujka 2011. u KT Tehnogradnji. Upravljao je i radnim strojevima koji su bili vlasništvo TK Tehnogardnje. Radi se o specifičnim radnim motornim strojevima – strojevima koji imaju jasnu namjenu u građevinarstvu. Međutim, ne zna i od koga su nabavljani ovi strojevi. Kako je počeo raditi u veljači 2008. tada je dio plaće dobivao na svoj račun, a dio u „kešu“ – „u koverti“. Nitko mu nije objasnio zašto se tako isplaćuje plaća, a u razgovoru sa zaposlenicima sam čuo da se tako isplaćivala plaća i prije njegova dolaska. Nije dogovarao s opt. EŽ način isplate plaće. Opt. EŽ u prvim njihovim kontaktima rekao da će mu plaća biti neto 20,00 kuna po satu, ali nije ništa govorio o načinu isplate.

19. Svjedok ŠN navodi da je vlasnik trgovačkog društva Balegem iz Gradačca (Federacija Bosne i Hercegovine) te je dobio poruku od gosp. MN, koji je inače vlasnik šljunčare i vadi građevinski materijal iz rijeke Bosne i od svećenika vlč. TN iz [adresa] da pođe u Osijek, kako bi ponudio svoju suradnju tvrtki KT Tehnogradnja, i od tada je bio u kontaktu sa spomenutim MN te je za potrebe trećih osoba prevozio šljunak i ostali građevinski materijal svojim teretnim vozilima. Čini mu se da je u prvom kontaktu bio s opt. KŽ, a da se tek kasnije razgovorima se pridružio i njegov sin ĆT. Postignut je dogovor da će svjedok svojim tehničkim sredstvima vaditi građevinski materijal iz rijeke Bosne. Prijevozna sredstva KT Tehnogradnje odvozila su spomenuti materijal. Cijena je bila dogovorena po kubiku. Bilo je pogođeno plaćanje po kubiku materijala, s tim da je KT Tehnogradnja plaćala nešto avansno, a onda su bili dogovorili da je dopušteno preuzimanje robe, kada jedna trećina novčanog potraživanja – ovog svjedoka - bude namirena. Stoga su se u prvo vrijeme dogovorili 20.000 kubika, 50.000 pa sve do 100.000 kubika materijala. Opt. HŽ je vodio evidenciju o količinama koje su utovarene, a svjedok je imao svog zaposlenika, koji je također vršio kontrolu utovara robe. Poslovna suradnja s KT Tehnogradnjom trajala je 3-4 mjeseca. Ova poslovna suradnja je trajala relativno kratko vrijeme jer je krenulo „štekanje“ s plaćanjem. Poslovni rizici svjedoka su bili visoki, tako da je inicirao prestanak suradnje. Inače sva roba bila je plaćena putem žiro računa. Tvrtka svjedoka, pa niti sam svjedok nemaju interesa da rade s gotovim novcem. Napominje da ima 100 zaposlenih u firmi, a u vremena prije krize (u građevinarstvu) je imao oko 200 zaposlenih. Pored opisanog posla firma svjedoka se bavi niskogradnjom i posjeduje asfaltnu bazu, betonaru i proizvode betonsku galanteriju. Dopušta mogućnost da je bilo plaćanje dijela robe u gotovom novcu, ali se on odnosio na plaćanje troškova goriva, s tim da je to u konačnosti „ispeglano“. KT Tehnogradnja nije imala registriranu tvrtku u Federaciji BiH, pa je moguće doista to bio razlog da je u jednom trenutku primio manji novčani iznos u gotovom novcu, ali se to naknadno riješilo putem isporuka određene kubikaže robe. Nakon što je svjedok izvršio uvid u presliku Potvrde od 24. listopada 2007. godine iz koje proizlazi da sam u [adresa] primio od opt. OŽ iznos od 5.000,00 eura, tvrdi da je ovaj dokument vjerodostojan i potvrđuje ono što je već iskazao - da se radilo o manjim novčanim iznosima kojima je plaćena roba, a zatim se to „ispeglalo“. Moguće da je spomenuti iznos predstavljalo određenu garanciju poslovne suradnje. Nije se mogao upustiti u posao u vrijednosti od nekoliko stotina tisuća eura, a da nema nešto novaca „za sam start“. Misli da je spomenutih 5.000,00 eura definirano kao iznos, koji će biti utrošen za pribavu goriva za građevinsku opremu svjedoka, kojom je eksploatiran materijal iz rijeke Bosne. Ostaje kod onoga što je rekao - da je cjelokupno potraživanje tvrtke svjedoka prema KT Tehnogradnji išlo putem žiro računa. Svjedok je svojom građevinskom mehanizacijom ulazio u korito rijeke Bosne, izvukao građevinski materijal, deponirao ga na dogovoreno mjesto i to je bio sav njegov prilog ovom poslu. Poslove bi fakturirao KT Tehnogradnji putem treće osobe. Dio posla odrađivao je opt. HŽ.

20. Svjedok PI navodi kako je krajem 2008. posredstvom ŽJ kupio stan od tvrtke KT Tehnogradnja za koji je ŽJ predao cjelokupan iznos od 49.000,00 eura te je on ishodio svu “papirologiju“ tako da s djelatnicima tvrtke KT Tehnogradnja nikada nije niti komunicirao. Negira istinitost blagajničkog primitka od 1. lipnja 2010. na njegovo ime prema kojem je tada platio 352.853,26 kn.

21. Svjedok ŽN navodi kako je u srpnju 2009. posredstvom ŽJ kupila stan od KT Tehnogradnje u [adresa] po cijeni od 50.000,00 eura. Prvih 3.000,00 eura predala je na blagajni KT Tehnogradnje NJ dok je preostalih 47.000,00 eura platila ŽJ kao posredniku 23. srpnja 2009., nakon čega je dobila izjavu KT Tehnogradnje , potpisanu od opt. JŽ prema kojoj je cijenu stana platila u cijelosti. Negira istinitost blagajničkog primitka na njeno ime od 27. travnja 2010. navodeći da potpis pod rubrikom uplatitelj nije njen.

21.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ŽN i to iz ugovora o kupoprodaji od 22. srpnja 2009. na ime KI proizlazi da je cijena njenog stana iznosila 50.000,00 eura dok iz Izjave od 23. srpnja 2014. koju je potpisao opt. JŽ proizlazi da je u cijelosti platila cijenu stana.

22. Svjedok RI navodi kako je 2006. s opt. KŽ dogovorio kupovinu stana u [adresa] od KT Tehnogradnje za cijenu od 365.476,00 kn. Dio cijene platio je gotovinom 4. lipnja 2007. službenici na blagajni, za što je dobio priznanicu, a ostatak je platio prilikom potpisivanja ugovora krajem 2008., kojom prilikom je dobio račun i već potpisan ugovor. Negira istinitost blagajničkih primitaka na njegovo ime od 16. i 28. srpnja 2010.

22.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime RI i to predugovora od 21. svibnja 2007. proizlazi da je RI dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 365.476,00 kn. Iz priznanice od 4. lipnja 2007. proizlazi da je RI KT Tehnogradnji isplatio 195.476,00 kn na ime kupovine stana, dok iz ugovora od 22. prosinca 2008. proizlazi da je cijena u iznosu od 365.476,00 kn plaćena u cijelosti.

23. Svjedok RN navodi kako je 2006. dogovarao kupovinu stana od KT Tehnogradnje, budući da je ondje radio njegov prijatelj opt. EŽ. S opt. OŽ je 4. siječnja 2007. sklopio predugovor za cijenu od 45.385,00 eura, kojom prilikom je po uputi opt. OŽ na blagajni tvrtke predao 20.776,83 eura za što je dobio priznanicu. Preostali dio isplatio je putem kredita u ožujku 2007. čime je stan u cijelosti isplaćen. Konačni ugovor zaključen je u ožujku 2010. nakon izgradnje zgrade. Tijekom 2010. nije vršio nikakve uplate za navedeni stan KT Tehnogradnji jer je stan već platio 2007. U spis je priložio preslike predugovora i priznanice od 4. siječnja 2007.

23.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ČŽ , a prema predugovoru od 4. siječnja 2007. na ime ČŽ, od KT Tehnogradnje je kupovao stan površine 35m[2] po cijeni od 43.385,00 eura od čega je 20.776,83 eura platio prilikom potpisivanja predugovora, dok je ostatak trebao biti plaćen putem kredita. Uplata navedenih 20.776,83 eura je vidljiva i iz priznanice. Iz ugovora od 25. ožujka 2010. proizlazi da je RN u cijelosti platio cijenu stana.

24. Svjedok EJ navodi kako je njen otac JL s tvrtkom KT Tehogradnja pregovarao o kupovini stana za nju te se sjeća da je bila prisutna s njim u prostorijama KT Tehnogradnje kada su uplatili 170.000,00 kn. Kasnije je potpisala ugovor o preuzimanju duga, kojim je dug KT Tehnogradnje preuzela tvrtka Economic građenje, no ne sjeća se detalja. Naknadno je u spis priložila predugovor o kupoprodaji stana.

25. Svjedok JL navodi kako je dugo godina surađivao s tvrtkom KT Tehnogradnja kao arhitekt te je s opt. KŽ 2009. dogovorio kupovinu stana za svoju kćer EJ. Predugovor su sklopili 22. listopada 2009. po cijeni od 48.880,00 eura, no dogovorili su da stvarno plati 170.000,00 kn, a da ostatak bude isplaćen kompenzacijom za njegov rad i to idejna rješenja za jednu višestambenu kuću u [adresa] te kuću u jednoj ulici prema Tenji. Dogovorenih 170.000,00 kn isplatio je u gotovini na blagajni KT Tehnogradnje u proljeće 2010. gdje su bili prisutni njegova kćer, opt. KŽ i jedna službenica, a za ovu uplatu nisu dobili priznanicu. Prije stečaja nad KT Tehnogradnjom, njegova kćer sklopila je ugovor o preuzimanju duga s tvrtkom Economic Građenjem tako da je u konačnici od njih dobila stan. Negira istinitost blagajničkog primitka na ime njegove kćeri od 17. studenog 2010. prema kojem je tada platila 170.000,00 kn, budući da je navedeni iznos plaćen ranije.

25.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime EJ i to iz ugovora o preuzimanju duga od 7. ožujka 2011., proizlazi da je tvrtka Economic građenje preuzelo dug KT Tehnogradnje prema EJ u iznosu od 170.000,00 kn, za koji ona i otac navode da su uplatili za stan.

26. Svjedok IL navodi kako je kupovinu stana od KT Tehnogradnje dogovarao 2007. s opt. OŽ za stan u [adresa] u vezi čega su zaključili predugovor na ime supruge ČI. Dana 19. studenog 2007. predao je 240.000,00 kn u gotovini službenici KT Tehnogradnje, a ona mu je izdala priznanicu. Prisutan je bio i opt. OŽ. Time je stan u potpunosti otplaćen, a konačni ugovor je zaključen nakon izgradnje stana. Negira istinitost blagajničkog primitka od 22. srpnja 2010. na ime ČI jer je jedina uplata za stan bila 2007. kada je stan u cijelosti isplaćen. Također je 2007. s opt. OŽ dogovorio kupovinu stana u [adresa] za punicu TJ. Za taj stan je platio gotovinom u dva navrata i to 183.500,00 kn - 24. prosinca 2007. te 20.000,00 kn - 28. siječnja 2009. predavši novac službenici u prisutnosti opt. OŽ te je dobio priznanicu. Negira blagajnički primitak na ime TJ od 7. prosinca 2010. jer je stan u cijelosti ranije isplaćen, a sve poslove oko stan je on osobno obavljao. Na zgradi u kojoj se nalazi stan punice „bila je hipoteka“ Erste banke, a za nju je saznao tek kada je trebalo potpisati konačni ugovor u ožujku 2011. Od strane odgovornih osoba K.T. Tehnogradnje, optuženika OŽ, KŽ, JŽ, EŽ isvjedoka ŽL uvjeravan je da će „hipoteka biti skinuta“, što se nije dogodilo. Na sastanku u Erste banci čuo je da je KT Tehnogradnja banci trebala isplaćivati novac od kupoprodaje stanova, što nije činila. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ČI i to iz predugovora od 25. rujna 2007. na ime ČI proizlazi da je s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], s garažom i parkirnim mjestom po cijeni od 32.850,00 eura, koja je trebala u cijelosti biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime ČI od 19. studenog 2007. proizlazi da je na ime predmetnog predugovora uplaćeno 240.000,00 kn. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine na ime ČI od 24. studenog 2010. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan i dvije garaže u [adresa] po cijeni od 240.000,00 kn koja je u cijelosti plaćena.

27. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime TJ i to iz predugovora od 22. prosinca 2008. na ime TJ proizlazi da je s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 203.500,00 kn. Iz priznanica na ime TJ i to od 24. prosinca 2007. na iznos od 183.500,00 kn i od 28. siječnja 2009. na iznos od 20.000,00 kn proizlazi da su KT Tehnogradnji isplaćeni navedeni iznosi. Iz ugovora o kupoprodaji na ime TJ od 1. ožujka 2011. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila predmetni stan po cijeni od 203.500,00 kn koja je u cijelosti plaćena.

28. Svjedok CI navodi kako je 2007. s opt. OŽ dogovarao kupovinu stana te su 3. travnja 2007. sklopili predugovor za stan u [adresa], po cijeni od 38.000,00 eura, koju je u cijelosti platio prilikom potpisivanja predugovora predavši gotovinu opt. OŽ. Za ovu uplatu opt. OŽ mu je potpisao priznanicu. Opt. OŽ nije tražio da upravo on potpiše priznanicu, već je ovaj to sam učinio. Zbog kašnjenja izgradnje od KT Tehnogradnje dobio je u dva navrata po 1.000,00 eura „zakasnine“, a ugovor su sklopili tek 3. ožujka 2011. Cijena navedena u konačnom ugovoru od 227.400,00 kn nije stvarna, jer je on za stan platio navedenih 38.000,00 eura. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 27. listopada 2010. budući da je jedina njegova uplata bila ona 3. travnja 2007.

28.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime CI i to iz predugovora od 03. travnja 2007. na ime CI proizlazi da je s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 38.000,00 eura koja je u cijelosti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice od 3. travnja 2007. na ime CI proizlazi da je isplatio iznos od 38.000,00 eura prema predmetnom predugovoru, a priznanicu je potpisao opt. OŽ. Iz ugovora o kupoprodaji od 3. ožujka 2011. na ime CI proizlazi da je od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa] po cijeni od 227.400,00 kn, koja je u cijelosti plaćena.

29. Svjedok DI navodi kako je 2007. sa svojim poznanikom opt. OŽ dogovarao kupovinu stana te su 12. travnja 2007. sklopili predugovor za stan u [adresa]. Istom prilikom platio je cjelokupan iznos cijene od 29.808,00 eura predavši gotovinu opt. OŽ ili jednoj službenici te je dobio priznanicu koju je potpisao opt. OŽ. Potonje navedenog optuženika nije tražio da on potpiše priznanicu, već je ovaj to sam učinio. Konačni ugovor sklopili su 24. veljače 2011. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 27. listopada 2010. budući da je njegova jedina uplata bila u travnju 2007. U spis je priložio predugovor o kupoprodaji.

29.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime DI i to iz predugovora o kupoprodaji od 12. travnja 2007. na ime DI proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 29.808,00 eura, koja je u potpunosti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime DI od 12. travnja 2007. proizlazi da je KT Tehnogradnji uplatio iznos od 29.808,00 eura, a priznanicu je potpisao opt.OŽ. Iz ugovora o kupoprodaji na ime DI od 24. veljače 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa] po cijeni od 217.598,40 kn, koja je u cijelosti plaćena.

30. Svjedok ZL navodi kako je 07. ožujka 2007. s KT Tehnogradnjom sklopio predugovor o kupoprodaji stana u [adresa], po cijeni od 27.500,00 eura, kojom prilikom je službenici tvrtke predao kaparu u iznosu od 3.000,00 eura. Preostali iznos od 24.500,00 eura isplatio je 21. ožujka 2007. predavši gotovinu istoj službenici, koja je zatim otišla u ured opt. OŽ te se vratila s priznanicom koju je on potpisao. Nije tražio da opt. OŽ potpiše priznanicu, već je ovaj to sam učinio. Konačan ugovor sklopljen je na ime njegove majke OJ **.**.2011. Potpisivanju nije bio prisutan te je tek kasnije vidio da je predmetna nekretnina opterećena hipotekom Erste banke. Kako bi ishodio “brisanje ove hipoteke“ Erste banci morao je platiti 105.000,00 kn. Negira istinitost blagajničkog primitka na ime njegove majke od 10. studenog 2010., budući da je cijena za stan plaćena još 2007.

30.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ZL i OJ i to iz predugovora na ime ZL od 7. ožujka 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 27.500,00 eura, od čega će 3.000,00 eura platiti po potpisu predugovora, a ostatak do kraja ožujka 2007. Iz priznanica na ime ZL, i to od 7. ožujka 2007. na iznos od 3.000,00 eura i od 21. ožujka 2007. na iznos od 24.500,00 eura proizlazi da je ZL KT Tehnogradnji isplatio navedene iznose, a priznanicu od 21. ožujka 2007. potpisao je opt. OŽ. Iz ugovora o kupoprodaji na ime OJ od 01. ožujka 2011. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa], po cijeni od 181.663,09 kn koja je plaćena u cijelosti.

31. Svjedok VŽ navodi kako je njegov otac ČN dogovarao kupovinu stana s KT Tehnogradnjom te su 17. lipnja 2009. sklopili predugovor za stan u [adresa], za iznos od 78.927,00 eura. Od ovog su kasnije odustali zbog prevelike cijene te su odlučili uzeti stan roch bau u istoj zgradi. Dana 9. veljače 2011. sklopili su ugovor o kupoprodaji za stan u navedenoj zgradi po cijeni od 202.720,00 kn. Cijenu su platili u dva navrata. Prvu ratu platili su krajem 2010. ili početkom 2011. gotovinom u iznosu od 100.000,00 kn na način da su novac predali službenici, o čemu je bio upoznat opt. KŽ, no za uplatu nisu dobili potvrdu. Drugu ratu u iznosu od 102.000,00 kn platili su prilikom sklapanja ugovora na isti način. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 26. veljače 2010. na iznos od 202.720,00 kn te navodi da tada još ništa nije bilo plaćeno, a da potpis „ ČN“ na navedenom primitku nije njegov potpis.

31.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime VŽ i to iz predugovora o kupoprodaji od 17. lipnja 2009. na ime VŽ proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa] po sistemu ključ u ruke po cijeni od 78.927,00 eura koja je trebala biti plaćena u mjesečnim obrocima tijekom izgradnje stambenog prostora. Iz ugovora o kupoprodaji na ime VŽ od 9. veljače 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po sistemu roch bau po cijeni od 202.720,00 kn koja je u cijelosti plaćena, a na navedeni iznos je izdan i račun.

32. Svjedok ĐL navodi kako je njegov brat II **.**.2007. s KT Tehnogradnjom sklopio predugovor o kupoprodaji stana u [adresa]. Sljedećeg dana ĐL je u prostorijama KT Tehnogradnje u uredu opt. OŽ platio iznos od 240.000,00 kn u gotovini jednoj službenici koja mu je izdala priznanicu. Plaćanju je bio prisutan i IL. Konačni ugovor je sklopljen 2010. Negira istinitost blagajničkog primitka na ime II na iznos od 240.000,00 kn budući da je navedeni iznos plaćen 2007., a kasnije ništa nije plaćano.

32.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime II i to iz predugovora o kupoprodaji od 25. rujna 2007. na ime II proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 32.850,00 eura, za koju stoji da će biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime II od 26. rujna 2007. proizlazi da je KT Tehnogradnji uplatio iznos od 240.000,00 kn. Iz ugovora o kupoprodaji na ime II od 31. prosinca 2010. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa] po cijeni od 240.000,00 kn, koja je u cijelosti plaćena.

33. Svjedok GN navodi da je krajem 2008. zaključila predugovor s KT Tehnogradnjom za kupovinu stana u [adresa], kojom prilikom su ona i suprug i platili cjelokupnu kupoprodajnu cijenu od 45.391,00 eura službenici NJ koja im je izdala priznanicu. Prije samog sklapanja predugovora NJ se konzultirala s opt. OŽ u vezi cijene te je on odobrio nešto nižu cijenu nego što je trebala biti. Konačni ugovor o kupoprodaji je zaključen na ime kćeri ZŽ (sada NN), koja se uknjižila kao vlasnik. Negira istinitost blagajničkog primitka na ime ZŽ od 14. siječnja 2010. na iznos od 324.538,75 kn, budući da je stan u cijelosti plaćen još 2008. Potpis „ ZŽ“ na primitku nije potpis njezine kćeri. Također negira istinitost blagajničkog izdatka na ime ZŽ od 30. listopada 2010. prema kojem je njoj tvrtka KT Tehnogradnja isplatila 22.525,58 kn jer nije bilo nikakve isplate gotovine, a za kašnjenje u izgradnji su dobili parkirno mjesto. Prilikom potpisivanja predugovora na navedenoj nekretnini nije bilo hipoteke Erste banke, a za nju je saznala tek početkom 2011. na sastancima stanara na kojima su bili prisutni iz KT Tehnogradnje optuženici EŽ, OŽ i još jedna osoba koji su ih uvjeravali da će hipoteka biti skinuta. U konačnici je „hipoteka i skinuta“, jer je Banka izdala brisovno očitovanje, ali joj nije poznato kako i tko je isto pribavio.

33.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ZŽ i GN i to iz predugovora o kupoprodaji od 16. listopada 2008. na ime GN proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 45.391,00 eura koja je u potpunosti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime GN od 17. listopada 2008. proizlazi da je KT Tehnogradnji uplatila iznos od 45.391,00 eura. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ZŽ od 01. ožujka 2011. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa] po cijeni od 324.538,75 kn, koja je u cijelosti plaćena.

34. Svjedok UŽ navodi kako je u listopadu 2008. s KT Tehnogradnjom zaključio predugovor za stan u [adresa], po cijeni od 37.180,00 eura koju je isplatio idući dan u gotovini NJ koja mu je izdala priznanicu i uručila predugovor potpisan od opt. OŽ. Konačni ugovor zaključili su u ožujku 2011. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 2. ožujka 2010. na iznos od 265.667,43 kn, budući da je jedina njegova uplata KT Tehnogradnji bila 2008. Također, potpis „ UŽ“ na navedenom primitku nije njegov potpis. Negira i blagajnički izdatak na njegovo ime od 30. listopada 2010. prema kojem mu je KT Tehnogradnja isplatila 18.480,51 kn jer o njih nikada nije primio nikakvu uplatu. Za hipoteku Erste banke, koja je bila upisana na nekretnini saznao je tek 2011. Bio je prisutan jednom sastanku gdje su bili direktor opt. EŽ i odvjetnik ŽL, koji su naveli da poduzimaju aktivnosti za brisanje hipoteke. Naknadno je od ŽL dobio tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva i brisovno očitovanje Erste banke.

34.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime UŽ i to iz predugovora o kupoprodaji od 15. listopada 2008. na ime UŽ proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorilo kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 37.180,00 eura koja je u potpunosti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime UŽ od 16. listopada 2008. proizlazi da je KT Tehnogradnji uplatio iznos od 37.180,00 eura. Iz ugovora o kupoprodaji na ime UŽ od 4. ožujka 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa] po cijeni od 265.667,43 kn, koja je u cijelosti plaćena.

35. Svjedok JN navodi da je njegova kćerka ĐI **.**.2008. s KT Tehnogradnjom zaključila predugovor za kupnju stana u [adresa] kojom prilikom je kćerka platila dio kupoprodajne cijene od 51.700,00 eura, a ostatak iznosa od 22.947,00 eura je kasnije plaćen u dva navrata, s tim da je u jednom navratu on osobno uplatio 59.090,00 kn. Priložio je priznanice koje su dobili prilikom navedenih uplata te predugovor. Ugovor je potpisan 02. srpnja 2009. i potpisala ga je kćerka. U vezi toga naknadno više ništa nisu plaćali.

35.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ĐI i to iz predugovora o kupoprodaji od 14. veljače 2008. na ime ĐI proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 74.647,00 eura od čega je 51.700,00 eura plaćeno prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanica na ime ĐI i to od 28. svibnja 2008. na iznos od 14.774,00 eura te od 16. srpnja 2008. na iznos od 8.173,00 eura proizlazi da je imenovana uplatila navedene iznose. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ĐI od 2. srpnja 2009. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa] po cijeni od 74.647,00 eura, koja je u cijelosti plaćena.

36. Svjedok CŽ navodi kako je 2007. s opt. KŽ, koji je njen dobar poznanik, dogovorila kupovinu dva poslovna prostora od KT Tehnogradnje te su u listopadu 2007. zaključili predugovor po cijeni od 81.900,00 eura, kojom prilikom je opt. KŽ ili NJ predala kaparu od 100.000,00 kn, za što je dobila priznanicu. Budući da joj je cijena bila previsoka, namjeravala je raskinuti predugovor, no opt. KŽ joj je snizio cijenu te su 7. prosinca 2009. sklopili konačan ugovor za kupovinu dva poslovna prostora po cijeni od 49.212,00 eura te je tom prilikom isplatila preostali iznos. Tome je bio prisutan opt. KŽ, a za ovu uplatu nije dobila priznanicu. U spis je priložila predugovor. Negira istinitost blagajničkih primitaka na svoje ime od 1. travnja, 27. svibnja i 24. lipnja 2010. prema kojima je ona KT Tehnogradnji uplatila 125.000,00, 145.000,00 i 89.766,79 kn te potpisi „ CŽ“ na primicima od 1. travnja i 27. svibnja 2010. nisu njeni potpisi.

36.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime CŽ i to iz predugovora o kupoprodaji od 16. listopada 2007. na ime CŽ proizlazi da je imenovana s K. Tehnogradnjom dogovorila kupovinu dva poslovna prostora u [adresa], po cijeni od 81.900,00 eura koja je trebala biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime CŽ od 19. listopada 2007. na iznos od 100.000,00 kn proizlazi da je imenovana uplatila taj iznos u vezi navedenog predugovora. Iz ugovora o kupoprodaji na ime CŽ od 7. prosinca 2009. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila dva poslovna prostora u [adresa], po cijeni od 49.212,00 eura, koja je u cijelosti plaćena.

37. Svjedok SŽ navodi kako je 2007. s KT Tehnogradnjom sklopila predugovor za kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 51.000,00 eura čemu su bili prisutni jedna službenica, jedan stariji muškarac te jedan mlađi muškarac za kojeg pretpostavlja da je opt. OŽ. Po sklapanju predugovora isplatili su cjelokupnu kupoprodajnu cijenu u iznosu od 51.000,00 eura u gotovini, za što je dobila priznanicu. Konačan ugovor sklopljen je 2009. nakon što je zgrada izgrađena. Negira istinitost blagajničkog primitka na njeno ime od 23. travnja 2010. na iznos od 371.652,10 kn, budući da je stan platila još 2007. Potpis „ SŽ“ na navedenom primitku nije njezin.

37.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime SŽ i to iz predugovora o kupoprodaji od 4. listopada 2007. na ime SŽ proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 51.000,00 eura što je plaćeno prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime SŽ od 4. listopada 2007. na 51.000,00 eura proizlazi da je uplatila navedeni iznos. Iz ugovora o kupoprodaji na ime SŽ od 18. prosinca 2009. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa], po cijeni od 371.652,10 kn, koja je u cijelosti plaćena.

38. Svjedok ŠI navodi da je 2007. s opt. OŽ dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 240.000,00 kn za roch bau izvedbu te su sklopili predugovor. Cijenu je platio u pet rata uplatom u Hypo banci na račun tvrtke KT Tehnogradnja do ljeta 2008. o čemu posjeduje uplatnice. Krajem 2008. uselio je u stan, a konačan ugovor sklopili su 16. srpnja 2009. Ne zna zašto u njemu stoji cijena od 460.000,00 kn, budući da je on stan platio 240.000,00 kn kako je dogovoreno predugovorom. Predugovor i uplatnice priložio je u spis. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 24. lipnja 2010. na iznos od 79.280,00 kn, budući da je on zadnju uplatu KT Tehnogradnji izvršio u ljeto 2008. te im nakon toga ništa nije plaćao.

38.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ŠI i to iz predugovora na ime ŠI od 10. rujna 2007 . proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], roch bau, po cijeni od 240.000,00 kn koja treba biti plaćena virmanski u ratama. Iz uplatnica ŠI primatelju KT Tehnogradnja od 12. rujna 2007. na iznos od 80.000,00 kn, 21. studenog 2007. na iznos od 40.000,00 kn, 28. prosinca 2007. na iznos od 40.000,00 kn, 28. veljače 2008. na iznos od 40.000,00 kn te 30. svibnja 2008. na iznos od 40.000,00 kn, proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose u svrhu plaćanja kupoprodajne cijene prema zaključenom predugovoru. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ŠI od 16. srpnja 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 460.000,00 kn, koja je plaćena u cijelosti, a za navedeni iznos mu je izdan račun.

39. Svjedoci MI i IN navode da je 24. srpnja 2008. na ime MI u prostorijama KT Tehnogradnje sklopljen predugovor za kupovinu stana u [adresa]. Nakon sklapanja predugovora, 29. srpnja 2008., isplatili su cjelokupnu kupoprodajnu cijenu od 266.418,00 kn u gotovini jednoj službenici KT Tehnogradnje te su dobili priznanicu. Blagajnički primitak na ime MI od 29. lipnja 2010. na iznos od 269.021,92 kn nije istinit budući su stan otplatili još u srpnju 2008.

39.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime MI i to iz predugovora o kupoprodaji od 24. srpnja 2008. na ime MI proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 36.900,00 eura. Iz priznanice na ime MI od 29. srpnja 2008. na 266.418,00 kn proizlazi da je uplatila navedeni iznos čime je kupoprodajna cijena u cijelosti plaćena. Iz ugovora o kupoprodaji na ime MI od 15. siječnja 2010. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa], po cijeni od 269.021,92 kn, koja je u cijelosti plaćena.

40. Svjedok OŽU navodi da je 2007. sa službenicom KT Tehnogradnje NJ dogovarala kupovinu stana u [adresa], te su sklopili predugovor. Nakon sklapanja predugovora uplatili su predujam u iznosu od 37.000,00 eura na ruke gospođi NJ. Dogovor je bio da će cijeli stan po cijeni od 83.120,00 eura isplatiti kreditom, nakon čega će im ovih 37.000,00 eura biti refundirano, uvećano za 5.000,00 eura, za opremanje stana. Krajem 2007. kod Hypo banke podigla je kredit na iznos od 606.981,05 kn čime je stan u cijelosti isplaćen. Uplatnicu Hypo banke na navedeni iznos priložila je u spis. KT Tehnogradnja joj je refundirala 42.000,00 eura kako je dogovoreno. Konačan ugovor sklopili su krajem 2008. Negira istinitost blagajničkog primitka na njeno ime od 12. srpnja 2010. na iznos od 305.911,57 kn, budući da nakon uplate po kreditu KT Tehnogradnji više nije vršila nikakve isplate.

40.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime OŽU i to iz predugovora o kupoprodaji od 11. rujna 2007. na ime OŽU proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 83.120,00 eura. Iz priznanice na ime OŽU od 14. rujna 2007. na 37.000,00 eura proizlazi da je uplatila navedeni iznos te da će joj se isti, uvećan za 5.000,00 eura, odnosno 42.000,00 eura, refundirati po isplati cjelokupne cijene. Iz uplatnice Hypo banke od 21. prosinca 2007. proizlazi da je OŽU KT Tehnogradnja uplatila iznos od 606.981,05 kn. Iz priznanice od 4. siječnja 2008. proizlazi da su OŽU i KT Tehnogradnja ispunili sve međusobne obveze po predugovoru od 11. rujna 2007. i priznanici od 14. rujna 2007. Iz ugovora o kupoprodaji na ime OŽU od 18. prosinca 2008. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa], po cijeni od 83.120,00 eura, koja je u cijelosti plaćena.

41. Svjedok DŽ navodi da je 2008. sa službenicom K.T. Tehnogradnje NJ i opt. JŽ dogovarao kupovinu stana u [adresa] te su u listopadu 2008. sklopili predugovor, kojom prilikom je NJ isplatio cjelokupan kupoprodajni iznos od 271.681,07 kn za što je dobio priznanicu. Presliku predugovora priložio je u spis. Konačan ugovor sklopili su u ožujku 2011. kada je saznao da je nekretnina opterećena hipotekom, a putem odvjetnika ŽL za njegov stan ishođeno je brisovno očitovanje te tabularna izjava. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 01. travnja 2010. na iznos od 271.681,07 kn, budući da je stan otplatio još 2008., a potpis „ DŽ“ na navedenom primitku nije njegov potpis.

41.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime DŽ i to iz predugovora na ime DŽ od 22. listopada 2008. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 37.829,00 eura koja treba biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime DŽ od 23. listopada 2008, proizlazi da je imenovani uplatio iznos od 37.829,00 eura. Iz ugovora o kupoprodaji na ime DŽ od 1. ožujka 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 271.681,07 kn, koja je plaćena u cijelosti.

42. Svjedok ZN navodi da je u rujnu 2007. s KT Tehnogradnjom sklopio predugovor za kupovinu stana u [adresa] nakon čega je isplatio cjelokupnu cijenu od 68.185,00 eura u gotovini za što je dobio priznanicu. Uplatu su htjeli izvršiti putem žiro-računa, no rečeno im je da tada neće ostvariti popust. U kolovozu 2009. sklopili su konačan ugovor. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 26. travnja 2010. na iznos od 512.682,66 kn budući da je stan otplatio još 2007. godine, te navodi da potpis na primitku nije njegov.

42.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ĆŽ i to iz predugovora na ime ZN od 24. rujna 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 68.185,00 eura koja treba biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime ZN od 27. rujna 2007., proizlazi da je imenovani uplatio iznos od 68.185,00 eura. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ZN od 10. kolovoza 2009. proizlazi da je imenovani od K.T. Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 68.185,00 eura, koja je plaćena u cijelosti.

43. Svjedok ŠJ navodi da je 2005. upoznao optuženike ĆT i KŽ te je s njihovom tvrtkom KT Tehnogradnja zaključio Sporazum kojim im je u vlasništvo predao nekretninu u [adresa], dok su se oni obvezali izgraditi i predati mu u vlasništvo oko 170 m[2] stambeno-poslovnih prostora. Temeljem ovog sporazuma dobio je i stan u [adresa] te jedan drugi stan koji je kupila druga osoba uplativši novac njemu. Dug KT Tehnogradnje prema njemu je jednom dijelu preuzele su tvrtka Economic građenje te tvrtka gospodina ĐN. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 7. prosinca 2010. na iznos od 205.353,44 kn, budući da K. T. Tehnogradnji nikada nije ništa uplatio te je sve nekretnine od njih stekao temeljem prethodnog sporazuma.

43.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ŠJ i to iz Sporazuma o uređivanju zajedničkih imovinskih odnosa na ime Nenada ŠJ ovjerenog kod javnog bilježnika 3. prosinca 2005. proizlazi da je imenovani KT Tehnogradnji prenio u vlasništvo svoje nekretnine, dok su se oni obvezali po izgradnji njemu u vlasništvo predati određene stambeno-poslovne prostore. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ŠJ od 3. lipnja 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 27.922,72 eura te je izdan račun na iznos od 205.353,44 kn. U predmetnom ugovoru stoji da je cijena isplaćena sukladno prethodnom Sporazumu o uređivanju zajedničkih imovinskih odnosa.

44. Svjedok NI navodi da je dobar poznanik opt. OŽ te je 2007. s njim dogovarao kupovinu stana u [adresa]. Sklopili su predugovor po cijeni od 30.000,00 eura, a dogovor je bio da plati u tri rate s tim da mu je opt. OŽ rekao da se svaki put najavi i novac donese njemu. Prva rata plaćena je prilikom potpisivanja predugovora kada je gotovinu u iznosu od 15.000,00 eura predao opt. OŽ za što mu je on izdao priznanicu. Drugu ratu u iznosu od 72.800,00 kn platio je u srpnju 2007., a treću ratu u iznosu od 35.730,18 kn u studenom 2008. Predavši novac opt. OŽ dobio je priznanice. Sve ove uplate bile su u prostoru KT Tehnogradnje za vrijeme radnog vremena te je ondje bilo i drugih službenika, a opt. OŽ nije tražio da upravo on potpiše priznanice, već je ovaj to sam učinio. Konačan ugovor sklopili su u siječnju 2009. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 31. srpnja 2010. na iznos od 221.867,64 kn budući da je cijenu za stan isplatio još 2008.

44.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime NI i to iz predugovora na ime NI proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 30.000,00 eura. Iz priznanica na ime NI i to od 18. siječnja 2007. na iznos od 15.000,00 eura, 18. srpnja 2007. na iznos od 72.800,00 kn te 13. studenog 2008. na iznos od 35.730,18 kn. Proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose, a priznanice je potpisao opt. OŽ. Iz ugovora o kupoprodaji na ime NI od 22. siječnja 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 30.000,00 eura, koja je plaćena u cijelosti.

45. Svjedok LŽ navodi kako je 2006. s opt. OŽ dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 60.000,00 eura te su sklopili predugovor, koji je priložio u spis. Cijena je plaćena u tri rate od 20.000,00 eura i to u prosincu 2008., siječnju 2009. i krajem 2009. kada je otprilike potpisan i konačan ugovor. Novac je u gotovini predavao opt. OŽ u prostorijama KT Tehnogradnje za vrijeme radnog vremena, dok su ondje bili i drugi službenici, a jednu uplatu je opt. OŽ izvršio u restoranu Bijelo-plavi. Priznanice za uplate bi dobio kasnije. Posjeduje priznanicu za prvu uplatu od 15. prosinca 2008. koju je potpisala NJ, no navodi da je i te prigode novac predao opt. OŽ. Priznanicu od 13. siječnja 2009. potpisao je opt. OŽ, dok za treću uplatu ne zna je li dobio priznanicu. Opt. OŽ nije tražio da upravo on preuzima novac i potpisuje priznanice. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 13. travnja 2010. na iznos od 300.000,00 kn budući da je stan otplatio ranije, a potpis na primitku nije njegov potpis.

45.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime LŽ i to iz predugovora o kupoprodaji na ime LŽ od 10. listopada 2006. proizlazi da imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 60.000,00 eura. Iz priznanica na ime LŽ i to od 15. prosinca 2008. na iznos od 20.000,00 eura te od 13. siječnja 2009. na iznos od 20.000,00 eura proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose, s tim da je priznanicu od 13. siječnja 2009. potpisao opt. OŽ. Iz ugovora o kupoprodaji na ime LŽ od 9. studenog 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 434.562,42 kn koja je u cijelosti plaćena.

46. Svjedok DL navodi da je nakon dogovora sa službenicom KT Tehnogradnje u lipnju 2007. zaključio predugovor o kupoprodaji stana u [adresa], za sina GI, kojom prilikom je uplatio cjelokupnu cijenu u iznosu od 40.652,50 eura, za što je dobio priznanicu. Konačan ugovor sklopljen je 2010. Negira istinitost blagajničkog primitka na ime sina GI od 30. srpnja 2010. na iznos od 298.148,81 kn, budući da je jedina njihova uplata bila 2007.

46.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime GI i to iz predugovora na ime GI od 11. lipnja 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 40.652,50 eura koja treba biti plaćena prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime DL od 11. lipnja 2007., proizlazi da je imenovani uplatio iznos od 40.652,50 eura. Iz ugovora o kupoprodaji na ime GI od 21. listopada 2010. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 298.148,81 kn, koja je plaćena u cijelosti.

47. Svjedok VI navodi da je nakon dogovora sa službenicom KT Tehnogradnje 2007. zaključio predugovor o kupoprodaji stana u [adresa], kojom prilikom je uplatio kaparu od 2.400,00 eura za što je dobio priznanicu. Preostali iznos platio je 28. studenog 2007. predavši gotovinu od 209.638,00 kn službenici, za što je dobio priznanicu. Konačan ugovor sklopljen je 2011. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 14. rujna 2010. na iznos od 226.300,00 kn, budući da je jedina njegova uplata bila 2007.

47.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime VI i to iz predugovora na ime VI od 18. rujna 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 31.000,00 eura. Iz priznanica na ime VI i to od 18. rujna 2007. na iznos od 2.400,00 eura i od 28. studenog 2007. na iznos od 28.600,00 eura, proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose. Iz ugovora o kupoprodaji na ime VI od 24. veljače 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni 226.300,00 kn, koja je plaćena u cijelosti.

48. Svjedok UI navodi kako je 2007. dogovarala kupovinu stana u [adresa], s djelatnicom KT Tehnogradnje NJ te su 27. rujna 2007. sklopili predugovor po cijeni od 63.000,00 eura. U interesu joj je bilo što više platiti u gotovini, jer je rečeno da je cijena tada manja te je tom prigodom u gotovini isplatila 13.000,00 eura za što je od NJ dobila priznanicu, a dogovoreno je da će se po isplati cjelokupne cijene putem kredita, refundirati 4.740,00 eura, što je i učinjeno nakon što je kredit realiziran u studenom 2007. Zbog kašnjenja radova od KT Tehnogradnje dobila je besplatno dodatne radove, a konačan ugovor zaključili su 2009. Negira istinitost blagajničkog primitka od 20. rujna 2010. na iznos od 135.811,16 kn, budući da je cjelokupnu cijenu isplatila 2007.

48.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime UI i to iz predugovora na ime UI od 27. rujna 2007. proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 63.000,00 eura, od čega će 13.000,00 eura biti plaćeno prilikom potpisivanja predugovora, a 50.000,00 eura putem kredita. Iz priznanice na ime UI od 28. rujna 2007. na iznos od 13.000,00 eura proizlazi da je imenovana uplatila navedeni iznos te da će joj se refundirati 4.740,00 eura po primitku preostalog iznosa.Iz priznanice na ime UI od 29. studenog 2007. na iznos od 58.260,00 eura proizlazi da je imenovana uplatila u cijelosti isplatila kupoprodajnu cijenu. Iz ugovora o kupoprodaji na ime UI od 17. veljače 2009. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni 63.000,00 eura, koja je plaćena u cijelosti.

49. Svjedok CL navodi da je 2007. s KT Tehnogradnjom za sina ŠI dogovorila kupovinu stana u [adresa], te su sklopili predugovor kojom prilikom je uplatila cjelokupan iznos od 64.074,00 eura u gotovini, predavši novac djelatnici tvrtke NJ, za što je dobila priznanicu. U srpnju 2008. također je u gotovini navedenoj djelatnici platila 1.000,00 EUR za parkirno mjesto te je dobila priznanicu. Konačan ugovor sklopili su u ožujku 2009. Negira istinitost blagajničkog primitka na njezino ime od 27. listopada 2010. na iznos od 380.587,51 kn, budući da stan otplatila ranije.

49.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ŠI i CL i to iz predugovora na ime CL od 22. svibnja 2007. proizlazi da je imenovana s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 64.074,00 eura. Iz priznanica na ime CL i to od 22. svibnja 2007. na iznos od 64.074,00 eura i od 4. srpnja 2008. na iznos od 1.000,00 eura, proizlazi da je imenovana uplatila navedene iznose. Iz ugovora o kupoprodaji na ime BI od 2. ožujka 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni 380.587,51 kn, koja je plaćena u cijelosti.

50. Svjedok VN navodi da je njegova supruga UN u siječnju 2007. s KT Tehnogradnjom zaključila Sporazum kojim su izvršili zamjenu nekretnina tako da su njoj trebala pripasti dva stana u [adresa], s tim da je trebala doplatiti 20.000,00 eura, što su i učinili u dva navrata, 25. siječnja 2007. i 28. veljače 2007. On je od KT Tehnogradnje također dogovorio kupovinu stana na svoje ime te su u listopadu 2007. sklopili predugovor za stan u [adresa], po cijeni od 28.000,00 eura. Prilikom sklapanja predugovora OŽ je isplatio 20.000,00 eura u gotovini, dok je u srpnju 2008. na blagajni tvrtke KT Tehnogradnja platio 10.000,00 eura, od čega je 2.000,00 eura trebalo biti kapara za još jedan stan, a u konačnici mu je uračunato u cijenu betona koji je dobio od KT Tehnogradnje. Na taj način u cijelosti je otplatio 28.000,00 eura za stan u [adresa]. Negira istinitost blagajničkih primitaka na njegovo ime od 24. lipnja i 19. srpnja 2010., budući da niti on, niti njegova supruga u to vrijeme KT Tehnogradnji nisu vršili nikakve uplate. Dodaje kako je stan njegove supruge u [adresa]. opterećen hipotekom Erste banke za koju su saznali tek 2011. ili 2012. Stanari navedene zgrade zbog toga su održavali sastanke s upravom KT Tehnogradnje te su ih optuženici KŽ i JŽ uvjeravali da će dobiti „čiste papire“. Međutim, hipoteka je ostala te im je banka ponudila da „skine hipoteku“ ako im isplate 520,00 eura po kvadratu stana.

50.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime FI i to iz predugovora na ime VN od 4. listopada 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 28.000,00 eura, od čega će 20.000,00 eura biti plaćeno prilikom potpisivanja predugovora, a 8.000,00 eura naknadno. Iz priznanica na ime VN i to od 4. listopada 2007. na iznos od 20.000,00 eura i od 7. srpnja 2008. na iznos od 10.000,00 eura proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose. Iz ugovora o kupoprodaji na ime VN od 21. listopada 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 202.385,06 kn, koja je plaćena u cijelosti.

51. Svjedok ZI navodi da je u studenom 2007. s KT Tehnogradnjom sklopila predugovor za kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 38.731,00 eura, koju je istom prilikom u cijelosti isplatila, predavši gotovinu jednoj službenici, za što je dobila priznanicu. Zbog kašnjenja izgradnje namjeravali su raskinuti predugovor, no KT Tehnogradnja ih je uvjerio da odustanu te su im početkom 2011. isplatili 5.000,00 eura kao zakasninu. U ožujku 2011. sklopili su konačni ugovor nakon čega su saznali da je stan opterećen hipotekom Erste banke. Povodom ove hipoteke Banka je pokrenula ovrhu, a nude joj brisanje hipoteke ukoliko plati 18.500,00 eura. Negira istinitost blagajničkog primitka na njezino ime od 13. kolovoza 2010. na iznos od 287.193,39 kn, budući da je stan otplatila 2007. U vezi blagajničkog izdatka na njeno ime od 30. rujna 2010. pretpostavlja da bi se moglo raditi o onih 5.000,00 eura koje je dobila kao zakasninu.

51.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ZI i to iz priznanice na ime ZI od 13. studenog 2007. proizlazi da je imenovana uplatila 38.731,00 eura. Iz ugovora na ime ZI od 2. ožujka 2011. proizlazi da je imenovana od KT Tehnogradnje kupila stan u [adresa], po cijeni od 250.533,39 kn.

52. Svjedok ĆI navodi da su ona i njezin suprug HJ tijekom 2008. s KT Tehnogradnjom dogovorili kupovinu dva stana, garaže i parkirnog mjesta u [adresa], te su sklopili predugovor. Već 2008. su jednoj službenici KT Tehnogradnje uplatili gotovinu u iznosu od 138.307,06 kn, za što im je izdala priznanicu. Dio cijene od oko 70.000,00 kn platili su i putem kredita kod Hypo banke realiziranog krajem 2008. Konačni ugovor su sklopili konačan ugovor o kupoprodaji prema kojem su ostatak cijene trebali platiti novim kreditom, međutim KT Tehnogradnja je ubrzo otišla u stečaj. Vlasništvo na jednom stanu i garaži stekli su već temeljem potpisanog ugovora i tabularne izjave koju im je izdao odvjetnik ŽL, dok su drugi stan i parkirno mjesto stekli u stečajnom postupku na javnoj dražbi. Negira istinitost blagajničkog primitka od 30. listopada 2010. na ime nje i njezinog supruga na iznos od 138.307,06 kn, budući da su oni taj iznos isplatili još krajem 2008. Negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. na iznos od 4.344,30 kn, budući da od K.T. Tehnogradnje nikada nisu dobivali nikakve isplate.

52.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime ĆI i BN i to iz priznanice na ime ĆI i BN od 28. studenog 2008. proizlazi da su imenovani KT Tehnogradnji uplatili iznos od 138.307,06 kn. Iz ugovora na ime ĆI i BN od 1. ožujka 2011. proizlazi da su imenovani od KT Tehnogradnje kupili dva stana, garažu i parkirno mjesto u [adresa], po cijeni od 674.588,43 kn, od čega je plaćeno 207.378,80 kn, dok će ostatak biti plaćen putem kredita.

53. Svjedok GJ navodi kako je 2008. s opt. KŽ dogovarala kupovinu stana u [adresa] te su krajem 2008. ili početkom 2009. sklopili predugovor po cijeni od 99.267,00 eura, a u veljači 2009. i konačan ugovor. Prvi dio cijene od 60.000,00 eura platila je kreditom kod Raiffeisen banke u veljači 2009. Ukupna cijena stana kasnije je nešto umanjena zbog toga što je ona sama djelomično uređivala stan te je ona cjelokupan preostali iznos cijene od oko 38.000,00 eura u travnju 2011. predavši gotovinu jednoj službenici KT Tehnogradnje, a za tu uplatu nije dobila priznanicu već joj je izdan račun. Ovo plaćanje dogovorila je također s opt. KŽ. Negira istinitost blagajničkog primitka na njeno ime od 23. prosinca 2010. prema kojem je ona KT Tehnogradnji platila 286.649,10 kn, budući da su njene jedine uplate bile ona putem kredita te gotovinska uplata 2011. Također negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. prema kojem joj je KT Tehnogradnja platila 24.012,28 kn, budući da od njih nikada nije primila nikakvu uplatu. Napominje da je tek u lipnju 2011. saznala da je njen stan opterećen hipotekom Erste banke te su na sastancima stanara optuženici EŽ i JŽ govorili da će se potruditi oko brisanja te hipoteke. S njenog stana „skinuta je hipoteka“ što je ishođeno putem odvjetnika ŽL, no ne zna na koji način.

53.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime GJ i to iz predugovora od 22. prosinca 2008. proizlazi da je imenovana dogovorila kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 99.267,00 eura. Iz Ugovora o kupoprodaji na ime GJ proizlazi da je od KT Tehnogradnje kupila stan i garažu u [adresa], po cijeni od 99.267,00 eura, od čega je 60.000,00 eura trebalo biti plaćeno putem kredita Banke, a preostali iznos prilikom useljenja. Iz konto kartice na ime GJ proizlazi da je 13. veljače 2009. izvršila uplatu iznosa od 437.349,42 kn, što odgovara iznosu kredita, kao i da je 23. prosinca 2010. izvršila uplatu za stan u iznosu od 286.649,10 kn, sukladno blagajničkom primitku od 23. prosinca 2010. čiju istinitost svjedokinja negira. Iz računa na ime GJ od 30. travnja 2011. proizlazi da je imenovana KT Tehnogradnji za stan isplatila ukupno 723.998,52 kn.

54. Svjedok ČJ navodi kako je njezin suprug RJ bio djelatnik KT Tehnogradnje kao voditelj gradilišta te je 2009. s opt. KŽ usmeno dogovorio kupovinu stana u [adresa], bez sklapanja predugovora ili ugovora. Dio kupoprodajne cijene od 15.000,00 eura platila je ona osobno opt. KŽ u travnju 2009. kada je došao kod njih u kuću, a kasnije je suprug dobio i priznanicu. Kako su kasnije shvatili da im je dogovoreni stan premali, odlučili su odustati od kupovine te im je plaćenih 15.000,00 eura vraćeno. Kada se 2010. pojavila mogućnost kupovine većeg stana također su se usmeno dogovorili i u prosincu 2010. opt. KŽ isplatili cijenu od 28.500,00 eura u gotovini za što su kasnije dobili priznanicu te su 2011. sklopili konačni ugovor. Na upit kako su stan od 84,51 m2 platili samo 28.500,00 eura navodi kako je njezin suprug kao zaposlenik imao popust te da su brojne radove unutar stana sami dovršavali. Kupljeni stan bio je opterećen hipotekom Erste banke, a ona je kasnije skinuta, no ne zna na koji način.

54.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime RJ i to iz priznanice na ime ČJ i RJ od 7. travnja 2009. proizlazi da su KT Tehnogradnji na ime kupovine stana br. 27 i garaže u [adresa] platili iznos od 15.000,00 eura, a navedenu priznanicu potpisao je opt. KŽ. Iz predugovora o kupoprodaji na ime RJ od 4. studenog 2009. proizlazi da su s KT Tehnogradnjom dogovorili kupovinu stana br. 1 u [adresa] po cijeni od 29.200,00 eura. Iz priznanice na ime RJ od 15. prosinca 2010. proizlazi da su KT Tehnogradnji na ime kupovine stana br. 1 u [adresa] platili iznos od 213.160,00 kn. Iz ugovora o kupoprodaji na ime ČJ i RJ od 4. ožujka 2011. proizlazi da su od KT Tehnogradnje kupili stan br. 1 u [adresa] po cijeni od 216.433,79 kn.

55. Svjedok KJ navodi kako je 2008. s opt. KŽ dogovarala kupovinu stana u [adresa] te su 18. rujna 2008. sklopili i predugovor kojom prilikom je platila cjelokupnu kupoprodajnu cijenu od 71.874,00 eura predavši novac službenici u prisutnosti opt. KŽ koji joj je izdao priznanicu s njegovim potpisom. Kasnije su ih KT Tehnogradnje pitali jesu li voljni odustati od predugovora te su 1. rujna 2010. sklopili sporazum kojim raskidaju predugovor s tim da se KT Tehnogradnja obvezuje vratiti im uplaćen novac, uvećan za 5.000,00 eura. Kako im nisu mogli isplatiti navedena sredstva, u ožujku 2011. dug KT Tehnogradnje preuzela je tvrtka Ingres projekt. U konačnici je KJ putem tvrtke Ingres projekt dobila stan od tvrtke Forma d.o.o. U spis je priložila predmetne sporazume i ugovor o preuzimanju duga. Negira istinitost blagajničkog primitka na njezino ime od 5. studenog 2010. na iznos od 510.867,96 budući da je jedina uplata koju je izvršila bila u rujnu 2008. kada je isplatila 71.874,00 eura.

55.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime KJ i to iz predugovora na ime KJ od 18. rujna 2008. proizlazi da je s KT Tehnogradnjom dogovorila kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 71.874,00 eura. Iz priznanice na ime KJ od 18. rujna 2008. proizlazi da je KT Tehnogradnji platila 71.874,00 eura, a priznanicu je potpisao opt. KŽ. Iz sporazuma o uređivanju međusobnih odnosa od 1. rujna 2010. proizlazi da KT Tehnogradnja i KJ raskidaju prethodno sklopljeni predugovor te se KT Tehnogradnja obvezuje KJ vratiti uplaćeni iznos uvećan za 5.000,00 eura. Iz ugovora o preuzimanju duga od 3. ožujka 2011. proizlazi da je dug KT Tehnogradnje prema KJ preuzela tvrtka Ingres projekt.

56. Svjedok FJ navodi kako je 2009. s KT Tehnogradnjom zaključio predugovor u vezi kupovine stana u [adresa], te je dogovoreno da cijenu plati u nekoliko rata tijekom 2009. cijenu je isplatio u šest navrata tijekom 2009. za što posjeduje priznanice. Gotovinu bi predavao službenici društva, a nekim uplatama bio je prisutan i opt. KŽ. U siječnju 2010. sklopili su novi predugovor, jer se odlučio za drugi stan u istoj zgradi, a u ožujku 2011. sklopili su i konačan ugovor koji nije sadržavao tabularnu izjavu, već je za nju morao dodatno platiti 1.200,00 kn odvjetniku ŽL. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 26. studenog 2010. budući da je stan otplatio u šest navrata tijekom 2009. Napominje da je tek 2011. saznao da je nekretnina u kojoj se nalazi njegov stan opterećena hipotekom Erste banke. Opt. KŽ, EŽ, JŽ i ŽL stanarima su govorili da će brisanje hipoteke biti riješeno, no skinuta je samo s nekih stanova. ŽL i opt. JŽ su mu rekli da je hipoteka slučajno s nekih stanova skinuta prije nego s drugih. U konačnici su s Bankom postigli dogovor da za brisanje hipoteke plate 530,00 eura po m[2] stana.

56.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime FJ i to iz predugovora o kupoprodaji na ime FJ od 04. siječnja 2010. proizlazi da je s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana i garaže u [adresa], po cijeni od 48.198,00 eura. Iz priznanica na ime FJ od 4. siječnja 2009. na iznos od 93.012,60 kn, 11. ožujka 2009. na iznos od 50.000,00 kn, 15. svibnja 2009. na iznos od 20.000,00 kn, 19. lipnja 2009. na iznos od 61.226,68 kn, 18. studenog 2009. na iznos od 68.512,48 kn i 03. prosinca 2009. na iznos od 83.019,02 kn, proizlazi da je imenovani uplatio navedene iznose, s tim da je priznanicu od 11. ožujka 2009. potpisao opt. KŽ. Iz ugovora o kupoprodaji od 01. ožujka 2011. na ime FJ proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 309.183,16 kn, koja je plaćena u cijelosti.

57. Svjedok LL navodi da je s KT Tehnogradnjom u prosincu 2007. sklopio predugovor za kupovinu stana u [adresa] po cijeni od 203.500,00 kn. Sve je dogovarao s opt. OŽ u njegovu uredu te je prvi dio cijene u iznosu od 183.500,00 kn isplatio prilikom sklapanja predugovora u gotovini na ruke opt. OŽ koji je zatim pozvao službenicu, a ona je prebrojala i odnijela novac te njemu izdala priznanicu. Na isti način platio je i preostalih 20.000,00 kn u siječnju 2009. te je dobio priznanicu. Ove priznanice više ne posjeduje, vjerojatno ih je izgubio pri selidbi. Prilikom obje uplate s njim je bio prisutan i njegov prijatelj IL. U ožujku 2011. sklopili su konačan ugovor. Negira istinitost blagajničkog primitka na njegovo ime od 7. prosinca 2010. budući da je kupoprodajnu cijenu platio ranije. Napominje da je njegov stan opterećen hipotekom Erste banke za koju je saznao tek prilikom potpisivanja konačnog ugovora, a temeljem hipoteke Banka je pokrenula i ovrhu.

57.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime LL i to iz ugovora o kupoprodaji na ime LL od 1. ožujka 2011. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 203.500,00 kn za što mu je 30. travnja 2011. izdan i račun.

58. Svjedok PJ navodi da su u srpnju 2010. ona i njen nevjenčani suprug HJ sklopili predugovor s KT Tehnogradnjom u vezi kupovine stana u [adresa]. Prvi dio cijene od 23.000,00 eura isplatila je prilikom sklapanja predugovora predavši gotovinu jednoj službenici koja joj je izdala priznanicu, a tome su bili prisutni i opt. KŽ te opt. EŽ s kojima je dogovarala kupovinu i cijenu. Kako nisu mogli realizirati kredit kojim bi isplatili ostatak cijene, u travnju 2011. raskinuli su predugovor sporazumom te je dogovoreno da im novac bude vraćen. Ovu obvezu KT Tehnogradnje preuzela je tvrtka Economic građenje koja ju je i ispunila isplativši im 50.000,00 kn u novcu te 90.000,00 kn u građevinskom materijalu. Negira istinitost blagajničkog primitka na njezino i suprugovo ime od 17. studenog 2010. na iznos od 165.338,21 kn, budući da je njihova jedina uplata bila u srpnju 2010.

58.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime PJ i HJ i to iz predugovora na ime PJ i HJ od 1. srpnja 2010. proizlazi da su imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorili kupovinu stana i parkirnog mjesta u [adresa], po cijeni od 49.730,00 eura. Iz priznanice na ime PJ i HJ od 1. srpnja 2010. proizlazi da su imenovani KT Tehnogradnji platili 23.000,00 eura. Iz sporazuma o raskidanju predugovora od 12. travnja 2011. proizlazi da su stranke raskinule ranije navedeni predugovor, što je za KT Tehnogradnju potpisao opt. KŽ, a sporazumom se KT Tehnogradnja obvezala PJ i HJ vratiti 23.000,00 eura. Iz ugovora o preuzimanju duga od 7. ožujka 2011. proizlazi da je navedeni dug KT Tehnogradnje preuzela tvrtka Economic građenje.

59. Svjedok SL navodi kako je bio u dobrim odnosima s optuženicima ĆT i KŽ, budući da je njegova supruga sestra bivše supruge opt. OŽ, a također je sa svojom električarskom tvrtkom odrađivao poslove za KT Tehnogradnju. Njegov tetak JI, koji inače prebiva u [adresa], s KT Tehnogradnjom je sklopio predugovor o kupoprodaji stana u [adresa], dana 13. studenog 2009. Tom prilikom svjedok je bio prisutan s tetkom, a sa strane KT Tehnogradnje bili su prisutni optuženici EŽ i OŽ i svjedok NJ. Ovom prilikom JI isplatio je dio cijene od 79.000,00 eura u gotovini za što je dobio priznanicu koju je potpisao opt. EŽ. Preostalih 26.000,00 eura trebalo je platiti po dovršetku stana. Kada su otkrili da je zgrada opterećena hipotekom nisu htjeli platiti taj iznos „dok papiri ne budu čisti“. Iz KT Tehnogradnje su ga zvali 2011. radi isplate ovih 26.000,00 eura i sklapanja konačnog ugovora, a izdali su mu i račun, koji je priložio u spis. Zvao ga je i odvjetnik ŽL koji mu je nudio tabularnu izjavu, ukoliko plati preostali iznos, no odbio je. Stečajni upravitelj TL ih je savjetovao da ništa ne plaćaju jer će tvrtka ići u stečaj. JI vlasništvo nad stanom stekao je tek u stečajnom postupku kada mu je izdana tabularna izjava, a preostalih 26.000,00 eura nije trebao niti platiti jer su neke stvari u stanu bile nedovršene. Hipoteka Erste banke obrisana je tek kada je njegov tetak Banci isplatio 50.140,00 eura, odnosno 530,00 eura po m2. Negira blagajnički primitak na ime JI od 2. kolovoza 2010. na iznos od 568.800,00 kn, budući da je njegova jedina uplata bila 2009.

59.1. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime JI i to iz predugovora na ime JI od 13. studenog 2009. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 105.000,00 eura. Iz priznanice na ime JI od 13. studenog 2009. proizlazi da je KT Tehnogradnji uplatio iznos od 79.000,00 eura, a priznanicu je potpisao opt.EŽ.

60. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime BŽ i to iz priznanice na ime BŽ od 04. lipnja 2008. proizlazi da je imenovani KT Tehnogradnji isplatio iznos od 291.736,00 kn za kupovinu stana u [adresa]. Iz ugovora o preuzimanju duga od 07. ožujka 2011. proizlazi da je obvezu KT Tehnogradnje prema BŽ po Predugovoru o kupoprodaji nekretnine od 28. svibnja 2008. u iznosu 291.736,00 kn, preuzela tvrtka Economic građenje d.o.o.

61. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime AŽ i to iz predugovora na ime AŽ proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 33.299,50 EUR. Iz ugovora na ime AŽ od 22. srpnja 2010. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio stan u [adresa], po cijeni od 33.299,50 EUR, koja je u cijelosti isplaćena.

62. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime HI i to iz predugovora na ime HI od 23. listopada 2007. proizlazi da je imenovani s KT Tehnogradnjom dogovorio kupovinu stana u [adresa], po cijeni od 58.000,00 eura, koju će u cijelosti isplatiti prilikom potpisivanja predugovora. Iz priznanice na ime HI od 23. listopada 2007. proizlazi da je imenovani KT Tehnogradnji isplatio iznos od 58.000,00 eura . Iz ugovora na ime HI od 9. ožujka 2009. proizlazi da je imenovani od KT Tehnogradnje kupio navedeni stan po cijeni od 58.000,00 EUR, koja je isplaćena u cijelosti.

63. Iz dokumentacije o kupoprodaji stana na ime SI i to iz priznanice na ime SI od 24. studenog 2009. proizlazi da je KT Tehnogradnji isplatio iznos od 25.000,00 eura za kupovinu stana u [adresa]. Iz ugovora o preuzimanju duga od 7. ožujka 2011. proizlazi da je obvezu KT Tehnogradnje prema SI u iznosu od 25.000,00 eura preuzela tvrtka Economic građenje d.o.o.

64. Iz priznanica na ime BT od 24. veljače 2009. i 03. ožujka 2009., na ime DT od 24. svibnja 2010., na ime CT od 07. veljače 2008., na ime AT od 11. prosinca 2008., na ime LT od 18. prosinca 2008., na ime FJ od 11. ožujka 2009., na ime ĆI od 28. studenog 2008. te na ime NI od 13. studenog 2008. vidljivo je na koji način se u trgovačkom društvu KT Tehnogradnja d.o.o. raspolagalo uplaćenom gotovinom, odnosno da se u nekim slučajevima na poleđinama priznanica naznačavalo kako će se rasporediti primljen novac.

65. Svjedok ĆL navodi kako je bio vlasnik trgovačkog društva Mitros - commerce d.o.o. te njegova tvrtka od KT Tehnogradnje nikada nije primala pozajmice, niti su im oni ikada išta isplaćivali. Negira istinitost ugovora o kratkoročnoj posudbi novca od 16. siječnja, 26. veljače, 23. srpnja, 27. listopada, 30. listopada i 17. studenog 2010. prema kojima je KT Tehnogradnja njegovoj tvrtci isplatila 3.225.000,00 kn, navodeći da ih ranije nije vidio te da je pečat njegove tvrtke na ugovorima vjerojatno skeniran, dok potpis nije njegov. Također negira istinitost blagajničkih izdataka na ime njegove tvrtke, a potpis na jednom od izdataka nije njegov.

66. Svjedok KT navodi kako je vlasnik obrta „ [obrt]“ te je u dva navrata, 2007. i 2009. godine, surađivao s tvrtkom KT Tehnogradnja, međutim od iste tvrtke nikada nije dobio pozajmice, niti bilo kakve uplate osim za navedene poslove. Negira istinitost ugovora o kratkoročnoj posudbi od 6. travnja, 1. kolovoza i 26. studenog 2010. prema kojima je KT Tehnogradnja njegovom obrtu isplatila 1.796.000,00 kn te pretpostavlja da su pečat njegovog obrta te njegov potpis skenirani s druge dokumentacije koju je KT Tehnogradnja imala. Također negira istinitost blagajničkih izdataka na ime njegovog obrta, a potpis na izdatku od 15. travnja 2010. nije njegov.

67. Svjedok OT navodi kako je bila direktorica tvrtke Voltos d.o.o. koja je obavljala elektroinstalaterske radove za KT Tehnogradnju, a zadnji posao su odradili 2009. Negira istinitost ugovora o kratkoročnim pozajmicama od 6. lipnja, 9. srpnja, 9. kolovoza, 13. kolovoza, 8. rujna, 9. rujna, 14. rujna, 20. rujna i 10. studenog 2010. te blagajničkih izdataka prema kojima je KT Tehnogradnja tvrtki Voltos d.o.o. isplatila ukupno 3.377.400,00 kn. Smatra da je njen potpis na predmetnim ugovorima krivotvoren. Navedene isplate nikada nisu izvršene, a 2010. njena tvrtka nije niti poslovala.

68. Svjedok ET navodi da je bio vlasnik i direktor tvrtke Vrljevac d.o.o. koja je s KT Tehnogradnjom poslovala samo u jednom navratu prije 5-6 godina. Negira istinitost ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 2. ožujka 2010. prema kojem je KT Tehnogradnja njegovoj tvrtci isplatila 249.000,00 kn te smatra da je njegov potpis na tom ugovoru skeniran.

69. Svjedok PT navodi da je direktor tvrtke Baranjska čistoća d.o.o. koja je s tvrtkom KT Tehnogradnja poslovala zaključno s 2008. Negira istinitost blagajničkog izdatka od 15. siječnja 2010. prema kojem je KT Tehnogradnja isplatila 88.111,07 kn Baranjskoj čistoći, budući da taj iznos nikada nisu primili, niti su prema KT Tehnogradnji imali ikakva potraživanja.

70. Svjedok HL negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 5.608,12 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primila bilo kakvu uplatu.

71. Svjedok ŠL negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. listopada 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 73.392,73 kn, budući da navedenu uplatu nije primila.

72. Svjedok AF negira istinitost blagajničkog izdatka od 26. veljače 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primio iznos od 4.532,05 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primio bilo kakvu uplatu, a potpis „ AF“ na blagajničkom izdatku nije njegov potpis.

73. Svjedok LF negira istinitost blagajničkog izdatka od 26. veljače 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 17.373,99 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primila bilo kakvu uplatu, a potpis „ LF“ na blagajničkom izdatku nije njezin potpis.

74. Svjedok DN negira istinitost blagajničkog izdatka od 26. veljače 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primio iznos od 19.166,58 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primio bilo kakvu uplatu, a potpis primatelja na blagajničkom izdatku nije njegov potpis.

75. Svjedok ŠT negira istinitost blagajničkog izdatka od 26. veljače 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 25.792,19 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primila bilo kakvu uplatu, a potpis primatelja na blagajničkom izdatku nije njezin potpis.

76. Svjedok ĆF negira istinitost blagajničkog izdatka od 20. ožujka 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 18.380,78 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primila bilo kakvu uplatu, a potpis „ ĆF“ na blagajničkom izdatku nije njezin potpis.

77. Svjedok KL negira istinitost blagajničkog izdatka od 27. travnja 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primila iznos od 37.281,00 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primila bilo kakvu uplatu, a potpis primatelja na blagajničkom izdatku nije njezin potpis.

78. Svjedok ŽŽU negira istinitost blagajničkih izdataka od 30. rujna 2010. na iznos od 20.121,68 kn te od 23. prosinca 2010. na iznos od 326.156,98 kn prema kojima je od KT Tehnogradnje primila navedene iznose, budući da joj iste nisu isplatili. Iznos od 326.156,98 kn odgovara iznosu koji joj je KT Tehnogradnja bila dužna vratiti nakon raskida predugovora o kupoprodaji stana, ali to nisu učinili, već je dug KT Tehnogradnje preuzeo KŽ.

79. Svjedok MT negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primio iznos od 12.185,53 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primio bilo kakvu uplatu.

80. Svjedok TT negira istinitost blagajničkog izdatka od 24. lipnja 2010. prema kojem su on i supruga OL od KT Tehnogradnje primili iznos od 4.840,78 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nisu primili bilo kakvu uplatu.

81. Svjedok ŽT navodi kako je bio vlasnik tvrtke Projektum ZAZ d.o.o. te negira istinitost blagajničkog izdatka od 29. travnja 2010. prema kojem je KT Tehnogradnja njegovoj tvrtci isplatila 19.760,66 kn, budući da takvu uplatu nikada nisu primili. Također navodi da potpis primatelja na navedenom blagajničkom izdatku nije njegov potpis.

82. Svjedok RT negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primio iznos od 16.756,19 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primio bilo kakvu uplatu.

83. Svjedok EL negira istinitost blagajničkog izdatka od 30. rujna 2010. prema kojem je od KT Tehnogradnje primio iznos od 22.885,161 kn, budući da od navedene tvrtke nikada nije primio bilo kakvu uplatu.

84. Svjedok ČT navodi da je njegova pok. majka svojevremeno stupila u neposredan kontakt s opt. KŽ, a u svezi prodaje zemljišta koje se nalazilo nasuprot sjedišta tvrtke KT Tehnogradnja. Kako se na ovom zemljištu nalazila i kuća to su njegovi roditelji koristili istu kao svojevrstan ranč, iako su živjeli u gradu u centru. Kako je svjedoku i njegovoj sestri zajednički otac ostavio ovu nekretninu pregovarao oko prodaje iste s opt. KŽ i pogođen je iznos od 60.000,00 eura. Sestra je prihvatila isplatu, primila iznos od 30.000,00 eura, a svjedoku je spomenuti optuženik predočio da ću dobiti veći iznos od sestre, ukoliko se strpi i pričeka dovršenje stana, koji je tada bio u izgradnji. Ponudu je prihvatio te je nakon približno tri godine stupio u posjed jednosobnog stana od približno 34 m[2] na adresi [adresa]. Zaključio je kupoprodajni ugovor i zna da je u vezi ugovora kontaktirao s pravnikom iz KT Tehnogradnje, ali mu se imena ne sjeća.

Nema nikakvih potraživanja prema KT Tehnogradnji.

85. Svjedok GT navodi da je ona s bratom bila suvlasnica u jednoj polovici dijela na građevinskom zemljištu, koji se nalazilo u Osijeku u ul. CN u neposrednoj blizini sjedišta KT Tehnogradnje. Polučeni iznos jednak onom koji je naveden u kupoprodajnom ugovoru. Misli da je KT Tehnogradnja isplatila njoj novac u cijelosti s naslova prodaje zemljišta i to na tekući račun. Dogovorila je da se njen dio novčanog potraživanja isplaćuje obročno. Radi se u roku od jedan mjesec od trenutka kada smo pogodili cijenu s kupcem. Nakon što je izvršila uvid u presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključen između KT Tehnogradnje i njenog brata AN, koji boravi u [adresa], potvrđuje da se radi o ugovoru kojeg je maloprije spominjala. Razlogom zbog kojeg je brat inzistirao da mu odmah bude isplaćen cjelokupni iznos, je u tome jer je živio u [adresa]. Spomenuti iznos je bratu isplaćen na njegov tekući račun. Misli da je uplata bila izvršena od strane KT Tehnogradnje, da je to obavio netko od zaposlenika iste tvrtke. Iako je pregovorima o kupoprodaji nekretnine bio nazočan i opt. OŽ, upravo je njegov otac opt. KŽ vodio glavnu riječ kod spomenutih pregovora. Niti njoj, niti bratu ništa kupac nekretnina nije ništa isplaćivao na ruke. Namjenski je, kao i brat otvorila tekući račun u Reiffeisen banci te je nakon što je podigla sav novac s računa isti i zatvorila.

86. Svjedok LN navodi da je svojevremeno zajedno sa suprugom počela oglašavati prodaju zemljišta na Tenjskoj cesti u Osijeku. Stupili su u kontakt s optuženicima KŽ i OŽ i JŽ. Iako je samovlasnik predmetne nekretnine i suprug je sudjelovao u tim pregovorima. Sastali su se u nekoliko navrata, s tim da je glavnu riječ vodio opt. KŽ dok je opt. JŽ bio pravnik. Cjelokupni pogođeni iznos bio joj je uplaćen na knjižicu, koju sam čini mi se imala kod Slatinske banke, a dozvoljava da je to bila i Poštanska banka. Radilo se o iznosu od iznos od 350.000,00 do 400.000,00 kuna. Nakon što je izvršila u uvid u izvornik Ugovora o kupoprodajni nekretnina potvrđuje da se upravo radi o ugovoru kojeg je maloprije spomenula što se odnosi i na iznos naknade. S obzirom da je poteklo oko 10 godina od trenutka zaključenja predmetnog Ugovora potvrđuje tek da je ugovorena doista cijena u eurima, ali je prema onom čega se sjeća isplata izvršena u kunama. Ispunjena je cjelokupna novčana obaveza kupca nekretnine. Također se ne može sa sigurnošću sjetiti kojom dinamikom je isplaćen pogođeni iznos, ali dopušta mogućnost da je u par navrata njoj isplaćen cjelokupni iznos. Dopušta mogućnost da joj je moguće manji dio bio isplaćen u eurima na ruke, ali napominje da je prošlo oko 10 godina i svih detalja se nije mogla sjetiti.

87. Svjedok JT navodi da je „plac“ u [adresa] u [adresa] prodan opt. KŽ. Tada je počela prodavati svoj „plac“ u [adresa] na broju 120. Gotovo dvije godine je pregovarala s opt. KŽ. Na koncu je prihvatila ponudu da joj opt. KŽ izgradi kuću, s tim da bi on pribavljao i plaćao materijal, radnike, plaćao naknade za izgradnju i najveći dio novčanog iznosa kojeg smo pogodili za prodaju nekretnine je ušao u izgradnju kuće. Jedan manji iznos bio je uplaćen na račun, koji je njoj tvrtka opt. KŽ otvorila u Hypo banci. Bio je pogođen iznos od 150.000 eura. Na „ruke“ je primila 5.000,00 eura s naslova kapare, a preostali novčani iznos je potrošen na izgradnju kuće te na spomenuti iznos koji je uplaćen na njen račun kod Hypo banke. Do zaključenja predmetnog ugovora je došlo prije otprilike sedam godina. Ovo zna jer u novo izgrađenoj kući živi šest godina i zna da je izgradnja trajala približno jednu godinu. Od onog trenutka kada sam pogodila cijenu i način ispunjenja ovog kupoprodajnog ugovora, pošla je s opt. KŽ ovjeriti ovaj ugovor kod javnog bilježnika jer je to bio i dio njihove pogodbe. Nakon što je izvršila uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnine i bez obzira na činjenicu da je potpisala ovaj ugovor i dalje ostaje kod svoje prijašnje tvrdnje da je „na ruke“ od opt. KŽ dobila iznos od 5.000,00 eura s naslova kapare. U prvotnom ugovoru naznačeno je da će u cijenu od 150.000,00 eura ući izgradnja kuće u visini od 80.000,00 eura. Znači preostali iznos od 70.000,00 eura trebao je biti isplaćen u novcu. Primjećuje da je njoj na raspravi predočen ugovor koji govori o tome da je izgradnja kuće dogovorena u visini od 100.000,00 eura. Oko ovog dijela se „natezala“ s opt. KŽ, koji joj je predočavao da je došlo do povećanja cijene materijala i slično. U prvo vrijeme ovakva pravdanja nije prihvatila, ali na koncu je pod pritiskom supruga i majke prihvatila da će izgradnja kuće opt. KŽ doći 100.000,00 eura, s tim što priznaje da je sama birala keramičke pločice, a one su prema riječima spomenutog optuženika bile znatno skuplje od standardne opreme. U svakom slučaju ističe da se ovim promjenama ugovornih odredbi nije diralo u pogođeni iznos od 150.000,00 eura. Čini joj se da sam s obzirom na ove izmjene ugovornih odredaba bila u dva navrata ovjeriti svoj potpis kod javnog bilježnika. U trenutku zaključenja predmetnog Ugovora sa suprugom i majkom živjela u kući na adresi [adresa]. Osobno se njoj, kao i njenoj obitelji nije žurilo živjeti u novoizgrađenoj kući, a opt. KŽ joj je predočavao da ima angažirano puno radne snage na više gradilišta, pa su slijedom toga i njemu podizvođači kasnili kod izgradnje nove kuće. U svakom slučaju, nakon što je prvotno i stalno pogođen iznos od 150.000,00 eura za njenu kuću u [adresa], pošli su javnom bilježniku ovjeriti ovaj ugovor, a približno godinu dana nakon toga, moguće je već uselila u novu kuću, došlo je do zaključivanja i ovjere ugovora koji joj je predočen na raspravi. Potvrđuje da je ovaj drugi ugovor koji govori o 100.000,00 eura za izgradnju kuće sačinjen i ovjeren 2008. godine. Nakon useljenja u kuću njoj je isplaćen preostali iznos, ali nije sigurna da bi njoj isplaćeno od strane KT Tehnogradnje 45.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti na račun kod Hypo banke. Ne odgovara istini da je bio pogođen iznos od 200.000,00 eura za predmetnu nekretninu.

88. Svjedok ŽL navodi da je od siječnja 2011. zastupao KT Tehnogradnju temeljem punomoći koju je potpisao opt. EŽ. Pored toga zaključivao je ugovor s kupcima stanova nakon što bi računovodstvo utvrdilo je li cijena stana u cijelosti isplaćena. U slučajevima kada je kupoprodajni ugovor već bio zaključen, izdavao je tabularne isprave.

89. Svjedok RL navodi da je 2005. u dva navrata pozajmio opt. KŽ oko 10.000,00 eura. Tijekom 2007. s njim je postigao dogovor da kupi stan u [adresa], u [adresa], površine od oko 35 m[2] te je sveukupno predao opt. KŽ iznos od 21.000,00 eura, što uključuje i kupovinu garaže. Na ovaj način njihova međusobna dugovanja i potraživanja bila su zatvorena. Kupoprodajni ugovor je ishodio tek 2011., a cijena navedena u visini od 127.202,50 kuna nije stvarna. Ističe da je netočan podatak iz ugovora da je cijena stana isplaćena 29. listopada 2010. godine i to na žiro račun tvrtke.

89.1. Prateća dokumentacija ukazuje da je RL uplatio iznos od 5.000 ,00 eura 14. kolovoza 2007. na ime kupovine stana i garaže. Priznanicu je potpisala NJ. Iz ugovora o kupoprodaji od 14. veljače 2011. proizlazi da su RL i SN od KT Tehnogradnje kupili stan i garažu po cijeni od 127.202,50 kuna i da su tog dana, stan i garaža u cijelosti isplaćeni.

90. Svjedok OI navodi da je prihvatio prijedlog prijatelja opt. JŽ i kupio tijekom 2006. stan od KT Tehnogradnje. Opt. KŽ predao je 32.000,00 eura u nazočnosti opt. OŽ i opt. JŽ. Potpisan je predugovor, ali mu nije izdana priznanica za primitak prije navedenog novčanog iznosa. Ostatak cijene je platio iste godine realizirajući kredit. Ugovor i račun primio je u kolovozu 2009. Stoga tvrdi da je netočan blagajnički primitak prema kojem je KT Tehnogradnji 29. travnja 2010. platio 140.000,00 kuna.

90.1. Iz prateće dokumentacije proizlazi da je OI od KT Tehnogradnje kupio stan i garažu u [adresa] po cijeni od 62.000 ,00 eura. Iz predugovora proizlazi da je potpisujući isti predao 32.000,00 eura, a da će preostalih 30.000,00 eura realizirati u roku od 45 dana putem kredita. Iz ugovora o kupoprodaji proizlazi da je OI dana 25. kolovoza 2009. kupio spomenuti stan i garažu po cijeni od 62.000,00 eura i da mu je 26. kolovoza 2009. izdan i račun u kunskoj protuvrijednosti od 453.594,66 kuna.

91. Svjedok EI navodi da je njegova majka ČL tijekom 2007. obiteljskom prijatelju opt. KŽ predala u gotovini 74.000,00 eura radi kupovine stana u [adresa], u [adresa]. Konačni ugovor zaključen je 2009. Kako je vrijednost stana bila 293.357,75 kuna, preostali dio novčanog iznosa do 74.000,00 eura bio je namijenjen za izgradnju kuće brata ovog svjedoka što nije realizirano. Negira da je dana 21. svibnja 2010. izvršio uplatu putem blagajničkog primitka , ponavljajući da je u 2007.predao 74.000,00 eura.

92. Svjedok ČL ponavlja navode svog sina i svjedoka EI dodajući da je iznos od 74.000,00 eura predala svom prijatelju opt. KŽ ispred restorana Citadela u Baranji. Za stan je zaključen predugovor 2007., a 2009. i konačni ugovor. Bila je pogođena i izgradnja kuće, ali do realizacije istog nije došlo te je ona budući nije imala nikakav dokaz o predaji 74.000,00 eura opt. KŽ potraživala razliku sudskim putem. Negira uplatu od 21. svibnja 2010. kada bi prema blagajničkom primitku na ime EI uplaćeno 125.357,75 kuna.

92.1. Prateća dokumentacija ukazuje da je predugovor za stan sačinjen 30. svibnja 2007. da sadrži potpis opt. OŽ i da je vrijednost stana 38.568,00 eura, koji iznos je u potpunosti plaćen navedenog dana. Ugovor o kupoprodaji pokazuje da je EI dana 7. prosinca 2009. zaključio ugovor s tim da se na ugovoru nalazi potpis opt. EŽ te proizlazi da je isti kupio stan u [adresa], u površini od 60 m[2] po cijeni od 293.357,75 kuna na koji iznos je izdan i stan.

93. Svjedok AI navodi da je njegova majka LL kupila od rečene tvrtke stan u [adresa], površine 42 m[2] tijekom 2006., s tim da je dogovoreno da se stan isplati u četiri rate. Prva rata od 150.000,00 kuna predana je 1. kolovoza 2007. opt. KŽ koji im je predao priznanicu. Sljedeće tri rate ĆN platila je također gotovim novcem. Ugovor je primio u siječnju 2011. Negira da bi dana 29. listopada 2010. uplatio 133.300,00 kuna, a prema blagajničkom primitku.

93.1. Iz prateće dokumentacije za predmetni stan proizlazi da je cijena stana bila 48.000,00 eura i da je isti prema priznanicama isplaćen u siječnju 2008. Iz kupoprodajnog ugovora od 17. siječnja 2011. proizlazi da je cijena u visini od 320.000,00 kuna plaćeno u cijelosti.

94. Svjedok GL navodi da je 2006. pozajmio opt. KŽ između 15.000,00 i 20.000,00 eura. Naknadno su se dogovorili da ovaj iznos uđe u cijenu stana koji je namjeravao kupiti za svoju kći. Nije sklopljen nikakav predugovor , nego ugovor i anex ugovora od 25. svibnja 2011. kada je u naravi predmetni stan i izgrađen. Plaćanje je vršio u nekoliko rata u vremenskom periodu od 2007. do 2011. Novac je predavao opt. KŽ i to upravo iznos naznačen u ugovoru od 517.082,00 kuna. Poriče da bi vršio plaćanje dana 21. siječnja 2010. na naprijed navedeni iznos i da bi se na blagajničkoj primci nalazila imena njegove supruge ĐŽ i kćeri KS. Stan je mogao uknjižiti, ali ne i parkirališno mjesto jer je na njemu hipoteka Erste banke.

94.1. Prateća dokumentacija ukazuje na Ugovor od 24. svibnja 2011. i anex ugovora o kupoprodaji gdje se kao kupci pojavljuju ĐŽ i OS. Proizlazi da su navedene osobe kupile stan i garažu u [adresa] po cijeni od 517.082,00 kuna.

95. Svjedok ŽJ navodi da je kao vlasnik agencije za promet nekretninama bio u poslovnom odnosu s KT Tehnogradnjom od 2005. Sve poslove je dogovarao s opt. KŽ i on je "imao zadnju riječ" kada bi nešto dogovarao s drugim članovima Uprave. Poslove u vezi knjigovodstva i izdavanja računa dogovarao je s opt. PŽ. Tijekom 2007. dogovorio je kupovinu stana za ŽI i svoju majku ES. Za ove stanove platio je u studenom 2007. iznos od 35.000,00 eura, a u prosincu iste godine 63.540,00 eura. Novce je predavao NJ, a ona bi mu vratila potpisane priznanice. Prije plaćanja javljao bi se nekom od optuženika KŽ, OŽ, EŽ i JŽ kako bi oni znali kada je izvršena uplata. Njegova majka odustala je od kupovine stana pa je isti ustupljen TI. Svjedok tvrdi da su neistiniti blagajnički primici izdani na ime TI i ŽI iz 2010. Ugovori za predmetne stanove i spomenute osobe potpisani su krajem 2008., odnosno za Željka Križića 2010. Od KT Tehnogradnje kupio je dva stana u [adresa] u [adresa] i to jedan za majku, a drugi za PI. Stanove je platio gotovinom u iznosu od 99.000,00 eura i to tijekom 2008.u nekoliko navrata za koje poslove je primio priznanice potpisane od NJ. Na ovaj način su stanovi u potpunosti isplaćeni. Kao posrednik je od KT Tehnogradnje kupio stan za svoju punicu NŽ. Ista je plaćala stan gotovim novcem u nekoliko navrata tijekom 2010., a SP (Tomić) izdavala bi joj priznanice. Za sebe je od KT Tehnogradnje kupio stan za osobne potrebe u [adresa]. Ovaj stan nije platio KT Tehnogradnji već je novčani iznos odmjeren cesijom s pravnom osobom – [obrt]. Supruga ovog svjedoka PS je od KT Tehnogradnje kupila stan tijekom 2010. i predala je gotov novac u visini od 38.907,00 eura. Ističe da su stanovi njegove supruge, punice i njega samog, u vrijeme kupovine bili opterećeni hipotekom Erste banke. Opt. KŽ ga je uvjeravao da oko toga neće biti problema, ali je ostalo 17 stanova iz kojih se Banka može namiriti. Nakon odlaska tvrtke u stečaj supruga i punica su dobile brisovna očitovanja, a on sam je morao svoj stan ponovno otkupiti od banke. Tada je saznao u Erste banci da KT Tehnogradnja nije platila niti jednu ratu kredita i da se ova pravna osoba, odnosno njeni ovlaštenici nakon realizacije kredita banci više nisu javljali.

96. Iz knjigovodstveno-financijskog vještačenja (u prethodnom postupku) proizlazi da ukupna vrijednost po kupoprodajnim ugovorima koju su kupci iz toč. 1. ( prvotne) optužnice isplatili društvu KT Tehnogradnja na ime kupoprodajne cijene za stan iznosi 15.868.653,55 kn. Uplate ovih kupaca nisu evidentirane u poslovnim knjigama Društva te nisu položene kao utržak na žiro-račun, već su blagajničkim primicima fiktivno iskazane uplate evidentirane u 2010. i 2011. Trgovačko društvo je za primljene predujmove bilo dužno obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), a ukupan iznos PDV-a po predujmovima za koje su izdane priznanice iznosi 3.234.599,63 kn, dok zatezne kamate na obračunati iznos PDV -a iznose 925.166,67 kn. Ovi iznosi ne terete optuženike. Što se tiče nevjerodostojnosti blagajničkih primitaka na imena kupaca, na istu ukazuje i činjenica da navedene gotovinske uplate nisu položene na žiro-račun TK Tehnogradnja, već su poslužile za fiktivne pozajmice u ukupnom iznosu od 13.070.400,00 kn (Tablice 9.1-9.6). Što se tiče fiktivnih isplata fizičkim i pravnim osobama te za Uskrsnicu, prikazane su u iznosu od 1.271.733,11 kn (Tablica 11.). Prema evidencijama tzv. „crne blagajne“ u inkriminiranom razdoblju su vršene isplate opt. KŽ u ukupnom iznosu od 73.530,00 kn, a prema opt. OŽ u ukupnom iznosu od 529.044,10 kn (Tablica 4.). Što se tiče isplata plaća „na crno“, u inkriminiranom razdoblju je na navedeni način zaposlenicima isplaćeno ukupno 3.139.798,16 kn, a na taj iznos nisu evidentirani, obračunati, niti plaćeni porez na dohodak i prirez u ukupnom iznosu od 1.236.227,16 kn, te doprinosi u ukupnom iznosu od 2.034.851,78 kn (Tablica 10.1. i 10.2). Dokumentacija vezane za kupoprodaju stana na ime opt. JŽ utvrđeno je kako je podmirenje njegove obveze za kupljenu nekretninu evidentirano nevjerodostojnim ispravama blagajničkih primitaka koje predstavljaju fiktivne uplate. Uplata na ime ML od 31. prosinca 2009. na iznos od 271.757,81 kn također je fiktivna uplata, budući da ne postoji istovjetan utržak na žiro-računu. Daljnja uplata od 14.746,75 kn na ime ML od 30. rujna 2010. također predstavlja fiktivnu uplatu za koju ne postoji utržak na žiro-računu Društva, a ispostavljena isprava blagajničkog primitka nije vjerodostojna. Vjerodostojnost Izjave o kompenzaciji od 20. rujna 2010. također je upitna, iz razloga što je takav način višestruke kompenzacije nelogičan i protivan interesu društva KT Tehnogradnja d.o.o.

96.1. Vještak Zita Pleslić (koja je u međuvremenu preminula) je iskazao da za primljenu gotovinu pravni subjekt, odnosno poduzetnik mora u odgovarajućoj evidenciji, a to je blagajnički dnevnik, unijeti ispravu blagajničke uplatnice može kao u konkretnom slučaju biti priznanica, tj. dokaz da je preuzeta gotovina , s tim da na toj ispravi mora biti točno navedeno datum kada je novac primljen, osoba od koje je primljen i svrha uplate, s tim što takva isprava mora imati potpis osobe koja je primila novac i osobe koja je dala novac. Ukoliko se radi o prometu, odnosno o priljevima ili primicima tada se dnevno tzv. utržak, odnosno primljena gotovina polaže na žiro račun istog dana ili sutradan. Prema tome tijek novca u gotovini prvo je morao proći kroz evidenciju blagajničkog dnevnika, kao primitak novca i isplata prijenos novca na žiro račun. Blagajničko poslovanje, osim primitaka za prodaju robe i vršenje usluga, ima i primitke koje čine prijenos sredstava sa žiro računa u blagajnu za potrebe tekućih troškova npr. poštarine, eventualno nekih akontacija, putnih naloga, s tim što i takva gotovina kod primitka treba biti označena što je izvor takvoga primitka. Primici koji se odnose na prihode, odnosno priljev novca od prodaje usluga ili roba moraju se uplatiti na žiro račun na način - da se svakodnevno može utvrditi da su zaista sredstva koja su primljena na taj način završila na žiro računu društva. KT Tehnogradnja je poslovala s Hypo i Erste bankom i promet i tijek novca, koji je kao priljev i odljev novca bio je evidentiran na samom žiro računu , s tim da je u korištenju podataka kao informacija vještačenju bilo određenih problema, utoliko što nije bilo na izlistanju prometa poslovne banke naznačeno za čega je KT Tehnogradnja uplatila na žiro račun, da bi tu nejasnoću razriješila vještakinja se poslužila izdacima blagajničkog dnevnika koji bi trebao ukazivati da tog dana su sredstva doznačena na žiro račun i utvrđeno je da tijekom 2007., 2008. i 2009. u blagajničkom dnevniku nema opisa kod isplata - da li je taj novac isplaćen na žiro račun ili je isplaćen nekoj trećoj osobi. Da ne bi došla do pogrešnih zaključaka vještakinja je analizirala uplate tog dana za primljenu gotovinu po osnovi priznanica i utvrdila je da gotovina u razdoblju 2007.-2009. po priznanicama nije bila uplaćena u blagajnu i nije bila uplaćena na žiro račun. Još dodaje da je isto tako u blagajničkom dnevniku bilo utvrđeno da određene uplate nemaju opis namjene, zašto i od koga su sredstva uplaćena. S obzirom da su uplate prethodile razdoblju vremenu preuzimanja završenih, odnosno kupljenih stanova, svaka uplata prije izdavanja računa čini predujam po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Za svaki primljeni predujam ispostavlja se račun za predujam na kojem se iskazuje iznos predujma i iznos poreza na dodanu vrijednost. Računi za predujam su se trebali evidentirati u knjizi izlaznih računa tzv. knjiga IRA. Neovisno o tome što to nije predočeno vještačenju osnov za utvrđivanje PDV na primljen predujam čini vrijednost iskazana na priznanici. Vještačenje je pokazalo da priznanice iz 2007.-2009. nisu evidentirane u poslovnim knjigama te nije bio ni obračunat, niti uplaćen PDV - što je obveza prema državnom proračunu. U tijeku vještačenja (i to je iskazano u nalazu) je za sve svote za koje su dostavljene priznanice iskazana svota PDV-a, koja čini obvezu KT Tehnogradnje prema državnom proračunu. Tijekom 2010. pojavile uplate iz isprave - blagajnički primitak koje su vještačenjem utvrđene kao fiktivne uplate i na koje su trebale također biti obračunati PDV, što bi u konkretnom slučaju davalo mogućnost poduzetniku da nakon ispostavljenog računa ima pravo, ukoliko je po računu za predujam obračunao i platio PDV, može tražiti povrat PDV-a. U nalazu i mišljenju iskazana je vrijednost kupovine stanova po ugovorima u iznosu od 15.880.010,25 kuna, a analizirajući izjave kupaca kao svjedoka, vještakinja je utvrdila podatak da je ugovorena svota, viša od svote koja je iskazana u nalazu i mišljenju i iznosi 17.077.332,18 kuna. Blagajnički primici, kao isprava koja je činila blagajnički priljev novca, odnosno uplatu nije vjerodostojna - jer u poslovnim knjigama nigdje nije evidentirana, niti su svote za koje su naznačene na tim primicima uplaćene na žiro račun, već su prikazani kao primici u blagajničkom dnevniku u 2010. da bi u tom istom blagajničkom dnevniku obavljene isplate većim dijelom pravnim i fizičkim osobama kao pozajmice. Obračun doprinosa poreza i prireza na dio plaća koji je isplaćen „na crno“ bio je obrađen u zapisniku porezne uprave, na način da je porezna uprava također utvrđivala koliko toj svoti plaća „na crno“ je potrebno obračunati odgovarajućih doprinosa poreza i prireza. U dijelu neto isplate u gotovini djelatnicima, u cijelosti se vješatkinja slaže, s okolnostima koja je iskazala porezna uprava. Porezna uprava je primijenila postotak od 15% poreza i 13% prireza. U nalazu i mišljenju vještakinja je pristupila obračunu na način da je primijenila stopu od 25 % poreza, stope poreza čine razrede oporezivanja poreza na dohodak i to od 15, 25, 35 i 45 % u to vrijeme (2008.). Na pitanje zašto je primijenila višu stopu – a time i viši iznos doprinosa poreza i prireza, objašnjava time što je najniži razred stopa od 15%, što znači da svatko tko je imao primanje, od kojega mu se odbijao osobni odbitak, odnosno neoporeziva svota plaće je procijenila da većina prelazi stopu od 15% u 25% i drugo što je stvar procijene vještakinje - da bi određeni broj zaposlenika čak došao u razred od 35%. U svom nalazu i mišljenju nije obuhvatila svotu od 61.000,00 eura koja priznanicom čini vjerodostojnu ispravu u ukupnu svotu uplaćenih sredstava po osnovi vjerodostojnih isprava tj. priznanica. Ovo se odnosi na mišljenje vještakinje (Ad. 9. s lista 19. nalaza) o pravnom odnosu između KT Tehnogradnje i opt. JŽ te ML. U svom nalazu i mišljenju potraživanja KT Tehnogradnja prema KT Tehnogradnja Odžak ukazuje da nedostaje dokaz za dug KT Tehnogradnja Osijek prema KT Tehnogradnja Odžak na potraživanje za robu. Podatke je koristila samo uvidom u dnevnik i glavnu knjigu evidencija pa prema tome nedostaje dokaz da je zaista transakcija obveze uzajamnih potraživanja nastala i da je u trenutku prijeboja bila dospjela. U vještačkom nalazu iskazan je podatak kojeg datuma, koja osoba i u kojem iznosu je u gotovini uplatila KT Tehnogradnji, kao i podatak tko je od prodavatelja potpisao primitak. U podatku o potpisu za prodavatelja navodi da su potpisi bili od osobe - SP, NJ i HN, a u određenim slučajevima potpis nije bio čitko napisan, ali je to kod tih uplate naznačila. Bilo je uplata u vidu priznanica za koje nije bilo na ispravi potpisa, ali je tu ispravu smatrala vjerodostojnom iz razloga što je za istu osobu potpisan ugovor o kupoprodaji na kojem je stajao potpis ovlaštene osobe KT Tehnogradnje. Iz raspoložive dokumentacije ne može se utvrditi tijek novaca, iz razloga što primljeni gotov novac po priznanicama, nije evidentiran u poslovnim knjigama tj. u blagajničkom dnevniku, a to je početni korak tijeka novca, tako da tijek novca praktički nije evidentiran u poslovnim knjigama. Vještakinja tvrdi da je ugovor kao ispravu moguće prihvatiti kao vjerodostojnu ispravu, ako je ugovor potpisala ovlaštena osoba. S obzirom da je od datuma priznanice tj. gotovinske uplate do pisanja ugovora i prihvaćanja ugovornih obveza proteklo određeno vrijeme i do tri godine, moguće je da između ugovora i iznosa na ugovorima i iznosima na priznanicama postoje razlike. „Crna knjiga“ čini evidenciju o određenim poslovnim događajima, konkretno u ovom slučaju financijskim transakcijama koje nisu evidentirane u osnovnoj i službenoj evidenciji. Sve podatke koji se odnose kao izvor podataka iz „crne knjige“ u ovom vještačenju iskazani su kao nevjerodostojne isplate za koje prema zakonima podliježe obveza plaćanja određenih poreza i doprinosa. Smatra da je odgovor - ako je npr. iz „crne knjige“ isplaćen putni nalog, eventualno iz opravdanog razloga, u tom slučaju osoba koja je takav iznos primila, po obavljenom putu i regularno obračunala i isplatila troškove putnog naloga trebala u „crnu knjigu“, to i vratiti. „Crna knjiga“ vođena je u vremenu kada su postojale gotovinske uplate u korist društva KT Tehnogradnja, a nisu evidentirane u poslovnim knjigama i iz razloga - da je dio primljenih novčanih sredstava po priznanicama kao gotovina koristio za isplate koje su iskazane u tzv. „crnoj knjizi“. Predmetom vještačenja obuhvaća samo isplate gotovog novca iz „crne knjige“ koje su isplaćene optuženicima KŽ, HŽ, OŽ, PŽ, EŽ, JŽ i svjedocima ČU, NJ i OŠ, a ostale isplate kao i sve uplate nisu bili predmet nalaza vještaka. Analizirajući dio obrane opt. KŽ „Uplaćenim avansima mi smo se kreditirali“ vještakinja je dodala da nije jasno izrečeno tko se kreditirao, da li fizičke osobe ili društva, jer uplaćeni avansi imaju svoju namjenu i za uplaćeni avans, ako se odnosi na kupovinu stana, poduzetnik je obvezan izdati račun s iskazanim PDV. Spominje se da su se prilikom uplate avansa, odnosno predujma - potpisivali predugovori i izdavala se uplatitelju potvrda za uplaćeni iznos tzv. priznanica. Tom prilikom nije izdan račun za predujam, niti je obračunat i uplaćen PDV kao što određeni iznosi uplata nisu evidentirani u poslovnim knjigama kada su uplaćeni. Radi se o nezakonitosti poslovanja. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi: „Novac je izašao u računovodstvo i tu je o njemu brinula opt. PŽ koja bi novac uplaćivala na račun međutim, znalo se dešavati da od primljenog novca kupaca mi kupujemo zemljište pa primjerice plaćamo avans i na taj način poslujemo“ – vještakinja je dodala da je diskutabilno da li je opt. PŽ polagala sav novac na račun društva ili je polagala jedan dio, a drugi dio je korišten za kupovinu zemljišta. Iz iskaza nije razvidno tko je raspolagao s drugim dijelom novca za zemljište i na koji način i u kojem iznosu i na koja imena kupaca je opt. PŽ polagala novac na račun Društva. Posebno nije jasno zašto se zadržavao novac od uplata kupaca za zemljište, kada je zemljište koje je kupilo društvo većim dijelom plaćeno iz blagajne ili sa žiro računa. Prema tome, za kupovinu zemljišta nije opravdano i nije neutemeljeno zadržavati dio novca od gotovinskih uplata kupaca. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi: „Gotovim novcem se kupovao materijal. Kupovali su se gotovim novcem i građevinski strojevi u Švicarskoj. Ovoj osobi smo dali sveukupno 100.000,00 eura kupujući na taj način materijal i građevinske strojeve“ vještakinja dodaje – da nije jasno da ne postoje ulazni računi za kupljeni materijal i strojeve jer se spominju kupovine od fizičke osobe. Nije razvidno na koji način je opt. PŽ obavila isplatu za materijal i građevinske strojeve jer iz iskaza se može zaključuti da je plaćanje obavljeno iz zadržanih gotovinskih uplata kupaca za stanove. O ovim transakcijama ne postoje vjerodostojene isprave kupovine i plaćanja. Prema tome obavljala se nezakonita poslovna transakcija. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi: “Ja sam također ubilježio u „crnu knjigu“ svotu novca koju sam uzimao od avansa, s tim da sam tim novcem plaćao kupovinu građevinskog zemljišta. Ova evidencija je bila potrebna kako bismo u datom trenutku sve to mogli „popeglati“. Pod tim podrazumijevam da se kasnije to napravi papirnato da bude sve kako treba.“ Vještakinja dodaje da ovakav način poslovanja nije opravdan - prvo iz razloga što nije sukladno sa zakonima, a - drugo kupovina zemljišta se mogla obavljati na način da su sredstva uplata kupaca kao predujam položena na žiro račun i sa žiro računa se uz predočenje vjerodostojnih isprava se mogao kupovati materijal, opremu i drugu ukoliko su kupovine u funkciji djelatnosti Društva. Potrebno je naglasiti da je vještačenjem utvrđeno da je kupovina zemljišta obavljena sredstvima Društva, pa tim više nije bilo potrebno niti je bilo opravdano da se to radi preko „crne blagajne“. Društvo je kupovinu zemljišta većim dijelom isplaćivalo iz sredstava blagajne, manjim dijelom sa žiro računa i iskazom JT slijedi da je primila 5.000,00 eura za kaparu, što iznosi 36.725,41 kunu. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi: „Ja sam rekao opt. PŽ da će 40 do 60% primljenog novca u vidu avansa za stanove uplaćuje na žiro račun tvrtke. Upoznat sam bio s tehnikom knjiženja dakle, novi kupac dolazi predaje gotov novac prima priznanicu, međutim, njegovim novcem se zatvara problem prijašnjeg kupca s kojim zaključujemo konačni ugovor i tako bude knjiženo u knjigovodstvu“ vještakinja dodaje: Teško je dati odgovor na ovu izjavu jer se istom potvrđuje da određene uplate kupaca nisu evidentirane, na ime kupca uplatitelja, već nekog dužnika iz ranijeg vremena za kojeg nije iskazano ime i prezime, što je u cijelosti neutemeljeno, nevjerodostojno i nezakonito. Vještak zaključuje da bi stvarni uplatitelj trebali sačekati neke nove kupce - da bi se tada njima u poslovnim knjigama društva priznale uplate. Iz izvještaja je poznato da su u 2010. evidentirane fiktivne uplate - pa kad se te fiktivne isključe iz evidencije, ostaje otvoreno pitanje gdje su evidentirane stvarne uplate kupaca, posebno iznos koji prelazi svotu od 40 do 60% primljenog novca. Po izjavi opt. KŽ tu razliku je zadržala opt. PŽ, a o tim svotama nema podataka u poslovnim knjigama. Drugo samom odlukom da se samo dio primljenog novca kao avans uplaćuje na žiro račun tvrtke ukazuje na pitanje - da li se evidentirao i kako se evidentirao u poslovnim knjigama, preostali iznos primljenog novca u gotovini. Vještačenjem blagajničkog prometa u konkretnom slučaju- pojavljuju se uplate bez imena i prezimena uplatitelja, kao što se pojavljuju i isplate bez imena i prezimena - što ukazuje na činjenicu da se iz evidencije KT Tehnogradnja ne može vjerodostojno utvrditi tko je uplatio u gotovini i za koju namjenu, kao što nije moguće utvrditi kome je isplaćena gotovina i za koju svrhu. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi: „Ističem da ja nikada nisam dao nalog direktoru tvrtke da potpiše konačni ugovor s kupcem stana, a da kupac nije isplatio ugovoreni novčani iznos“. Slijedom ove izjave vještakinja zaključuje da se postupalo tako - što su konačno potpisani kupoprodajni ugovori bili osnova za utvrđivanje uplaćenih iznosa za ugovorenu kupovinu stana - što u nalazu i mišljenju vještaka iznosi 15.868.653,55 kuna. Toj svoti se dodaje svota primljena od opt. JŽ u iznosu od 446.832,99 kuna (61.000,00 eura), a ta svota se umanjuje za naknadno utvrđenu korekciju u iznosu od 129.640,00 kuna koja se odnosi na kupce FI, CL i FJ. Prema tome primljena novčana sredstva za prodaju stanova, što nije evidentirano u poslovnim knjigama i nije preuzeto u blagajnu i na žiro račun iznosi ukupno 16.185.846,54 kune. Na dio obrane opt. KŽ koji glasi : „Ostajem kod onoga što sam već iskazao glede osobnog odnosa s tvrtkom svjedoka ST i ne činim spornim da je pored spomenutog iznosa isplaćen još iznos od 5.000,00 eura“. Vještakinja je dodala da za isplaćenu svotu ST, kao svjedoku, prema priznanici i iskazu svjedoka slijedi da je isplaćeno na ruke iznos od 36.625,33 kuna (5.000,00 eura) , a isto potvrđuje i opt. KŽ. Isprave dobivene kod poslovnih banka - kopije izvoda žiro računa određenih banaka vještakinja prihvaća kao vjerodostojne isprave. Za uplate koje su evidentirane u korist žiro računa, a nisu priznate navedenim kupcima iz podneska, vještačenjem je utvrđeno da se one odnose na uplate drugih kupaca koji nisu u ovom predmetu, a evidentirani su kao potraživanja od kupaca te se navedenom uplatom zatvara potraživanje tog ostalog kupca. Osobe za koja su evidentirana potraživanja od njih, odnose se na kupce koji su u poslovnim knjigama evidentirani kao potraživanje u početnom stanju poslovne godine i kao potraživanje tijekom poslovne godine koja je bila predmet vještačenja. U blagajničkom poslovanju 2007.-2010. postoje uplate, za koje nije naznačeno tko je uplatio novac u blagajnu, a nasuprot toga imamo otvorena potraživanja od kupaca stanova, koja su predmet ove rasprave i iz tih razloga po nalogu suda obavljen je pregled svake pojedine uplate - da li se može za bilo kojeg kupca povezati, na način da se polazilo od datuma, koji je ispostavljen na priznanici u narednih 30 dana, da li bilo koja tako nenaznačena uplata tj. uplata bez imena i prezimena mogu se odnositi o jednoj ili više svota za pokriće potraživanja od određenog kupca. Taj postupak je obavljen i vještačenjem se utvrdilo da je bilo nužno samo u tri slučaja raditi ispravak. Ta tri slučaja su iskazana u vještačenju i njihov iznos je približno 129.000,00 kn, a za ostale uplate nisu mogle se pripisati kupcima, kupcima stanova za koje u poslovnim knjigama nisu evidentirane priznanice. Kako je vještak priložio svojoj dopuni nalaza i mišljenja, djelomično se mijenja sadržaj tablice 3. (iz prvotnog nalaza i mišljenja) uz pojašnjenje da se radi o korekciji za osobe koji nisu kupci u sudskom predmetu, a vezano za prije spomenuti nalaz i mišljenje od 5. svibnja 2014. čime dolazi i do korekcije iznosa od 1.315.568,01 kn (kupci BT, DT, CT, AT, LT, PL i HS). Prema iskazu vještaka ovaj iznos korekcije odnosi se samo na ukupan iznos primitaka po priznanicama, ali se ne odnosi na iznos utvrđen temeljem ugovora o kupoprodaji. Naknadno, tj. nakon proteka određenog vremena i analiziranjem svih raspoloživih vjerodostojnih isprava utvrđeno je - da je u početnom vještačenju u tablici 1. koja nosi naziv predugovori, ugovori o kupoprodaji nekretnine i računi za kupoprodaju nekretnine i vezano za tablicu 2. koja obuhvaća pregled priznanica s uplatama i blagajnički primitak i obračun PDV za predujmove sa zateznim kamatama - da se na popisu nalaze određene osobe, kao kupci stanova za koje su iskazani iznosi priznanica, a da se naknadno utvrdilo što je iskazano u samoj tablici da za određene kupce nedostaje dokumentacija ugovora, računa i dr. Iz tog razloga vještakinja je sačinila ispravak koji u konačnici iskazuje da je ukupno za ugovorenu prodaju stanova potrebno umanjiti iznos svote po priznanicama za 1.315.568,01 kn. Zaključno vještakinja rezimira o utvrđenim iznosima obveza na teret društva KT Tehnogradnja Osijek na slijedeći načine: - svota koja je primljena za prodaju stanova a nije evidentirana u poslovnim knjigama i nije preuzeta u blagajnu i na žiro račun iznosi 15.868.635,55 kuna ;

- teret društva za primljena sredstva JŽ iznosi 446.832,99 kuna ;

- umanjenje obveze za uplate FS, CL i FJ iznosi 129.640,00 kuna. Prema tome, primljena sredstva koja su primljena, a nisu iskazana u poslovnim knjigama ukupno iznose 16.185.846,54 kune. Umanjenje obveze društva za isplate plaća na crno koje su iznosile 5.982.621,02 kune i umanjenje obveze za isplate ST i JT u iznosu 73.351,06 kuna. Ukupno iznos novca za kojeg nema pokrića u vjerodostojnoj dokumentaciji i u poslovnim knjigama čini svotu od 10.129.874,46 kuna.

97. Vještak financijsko-knjigovodstvene struke Darijo Dumančić iskazuje da ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 29. siječnja 2025. te nema što za dodati. Ovim vještačenjem utvrdio je da je isplata plaća djelatnicima na ruke ("na crno") u iznosu 5.982.621,02 kuna nije bila s žiroračuna tvrtke KT Tehnogradnja, a iz kojih sredstava su te plaće isplaćene nije utvrđivao, jer to nije bio zadatak vještačenja. Iznos neplaćenih doprinosa u inkriminiranom vremenskom razdoblju od siječnja 2007. do prosinca 2009. iznosi Državnom proračunu 3.349.671,19 kuna (444.577,77 eura), a proračunu Grada Osijeka iznosi 1.221.009,17 kuna (162.055,77 eura), ukupno neuplaćeno 4.570.680,36 kuna (606.633,53 eura). Njemu nije poznato kako je KT Tehnogradnja poslovala u tom razdoblju, a što također nije bio zadatak vještačenja. Polog na žiroračun smatra se uplata novčanih sredstava s blagajne društva na žiroračun. Detaljno je proučio nalaze kolegice Pleslić, a u ostalom dijelu iste ni je ništa posebno proučavao. Pojam "crna knjiga" koristi se za evidenciju dijela poslovanja koju poslodavac ne želi prikazati u svojim poslovnim knjigama iz razno raznih razloga, neplaćanje poreza, prijava, službena prijava manjeg prometa i sl. Znači u njoj se evidentiraju sve poslovne promjene koje se ne žele prikazati kao što je kupnja, prodaja, naplata, plaćanje i sl. Tzv. "crna knjiga" se vodi kod poslodavaca koji imaju velik obujam poslovanja, jer inače ne bi mogli pratiti svoje dugove, potraživanja, stanje skladišta, proizvodnju i sl. Knjigovodstvo poslovnog subjekta sastoji se od dnevnika, glavne knjige i pomoćne evidencije. U pomoćnu evidenciju spada i blagajnički dnevnik, tu spada i skladišna evidencija i sl., svi oni koji podaci se ne unose u dnevnik i glavnu knjigu. Budući da je vještačenjem koje je obavio utvrđeno da je došlo do isplate dijela plaća na „crno“ logično je da je u trgovačkom društvu KT Tehnogradnja postojala „knjiga na crno“. Kao što je i naveo u samom nalazu dio plaće je isplaćen djelatnicima s računa društva KT Tehnogradnja na račun djelatnika, a dio novca gotovinom djelatnicima. Niti otkud su sredstva za isplatu plaće s računa, odnosno njihovo porijeklo na račun društava KT Tehnogradnja kao niti otkud gotovinska sredstva za isplatu plaća u gotovini nije utvrđivao. Nije mogao niti utvrditi otkud su sredstva na račun KT Tehnogradnje dolazila. Općenito navodi da mu je poznato da se društvo KT Tehnogradnja bavilo izgradnjom stambenih objekata, te su sredstva trebala dolaziti u većem dijelu prodajom istih, no ne zna da li je imala i kakvu drugu djelatnost iz kojih su mogla dolaziti sredstva.

98. Iz transakcijskog računa HAAB d.d. Mostar od 07. travnja 2009. proizlazi da je HŽ uplatio na račun KT Tehnogradnja Odžak iznos 24.000,00 KM.

99. Grafološki vještak Natalia Milanja Hribar navodi da ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja u kojem je navela da je opt. OŽ ispisao 46 spornih potpisa na obrascima "promet blagajne" i ispisao potpis na odluci o isplati dobitka, da je opt. KŽ ispisao 10 spornih potpisa na obrascima "promet blagajne", ispisao sporne potpise na priznanici te dvije izjave o prijeboju, opt. FŽ ispisala 4 sporna potpisa u rubrikama "blagajnik" na blagajničkim primicima, a opt. HŽ ispisao 2 sporna potpisa na izjavi o kompenzaciji. Prema pravilima struke, te metodi koja se koristi u Centru, prilikom vještačenja potpisa mišljenje je moguće iskazati unutar skale od devet različitih stupnjeva od kojih su dva krajnja decidirana, znači decidirano da ili decidirano ne, a između su mišljenja u različitim stupnjevima vjerojatnosti. Obzirom na utvrđene podudarnosti i razlike, u konkretnom slučaju za opt. FŽ, dano je mišljenje u stupnju vjerojatnosti i to u pozitivnom dijelu skale mišljenja, odnosno da je ista vjerojatno ispisala četiri sporna potpisa navoda prezimena ŠS. Znači ovo mišljenje nije decidirano nego je u stupnju vjerojatnosti u pozitivnom dijelu skale mišljenja. Ne može sa sigurnošću odgovoriti kakav je točno nesporni materijal bio na raspolaganju za opt. FŽ, odnosno ne zna je li imala njezine vlastite potpise kao nesporni materijal. Međutim, u ovom slučaju kada se radi o osumnjičenoj osobi, za koju je potrebno utvrditi da li je ispisala neki sporni potpis druge osobe, važniji je njezin nesporni rukopis, a ne vlastiti potpisi.

100. Iz izvadaka iz kaznene evidencije sud je utvrdio da I opt., II opt., III opt., V opt., VI opt. i VII opt. nisu kazneno osuđivani.

101. Iz izvadaka iz prekršajne evidencije sud je utvrdio da su I opt., III opt., V opt. i VII opt. prekršajno nekažnjavani, dok su II opt. i VI opt. svaki ponaosob prekršajno kažnjavani u jednom navratu.

102. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve izvedene dokaze posebno i u međusobnoj svezi, uspoređujući ih s obranama I opt., II opt., III opt., V opt., VI opt. i VII opt., sud je našao utvrđenim i dokazanim da su I opt., II opt., III opt., V opt., VI opt. i VII opt. počinili kaznena djela činjenično i pravno opisano u izreci presude te ih je oglasio krivima i osudio, jer su svojim radnjama u cijelosti ostvarili sva obilježja terećenih kaznenih djela, a pri tome su I opt., II opt., III opt., V opt., VI opt. i VII opt. bili svjesni svojih djela i htjeli su njihovo ostvarenje, dakle postupali s izravnom namjerom.

103. Zaključak o I opt., II opt., III opt., V opt., VI opt. i VII opt. kaznenoj odgovornosti za počinjenje navedenih kaznenih djela temelji se prije svega na financijsko- knjigovodstvenim vještačenjima vještaka Zite Pleslić i vještaka Darija Dumančića, kao i na iskazima brojnih ispitanih svjedoka. Naime, navedeni vještaci su, a vezano za kazneno djelo iz točke 1. optužnice, utvrdili da iznos od 10.141.874,40 kuna nije završio u poslovanju KT Tehnogradnja, da nije utrošen na poslovanje tvrtke i da je taj novac predavan I i II opt.

104. Točkom 1. izmijenjene optužnice I opt. KŽ stavlja se na teret da je u vremenskom razdoblju od točno neutvrđenog dana 2006. do svibnja 2011. kao osnivač trgovačkog društva KT Tehnogradnja te prokurist i osoba koja je stvarno upravljala društvom, po dogovoru i zajedno s II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ, postupao protivno odredbi članka 252 stavak 1 ZTD te naložio V opt. PŽ da se gotovinske uplate kupaca stanova ne evidentiraju u knjigovodstvu društva i ne uplaćuju na žiro račun, već da se predaju – I opt. KŽ i II opt. OŽ te su na taj način oštetili društvo za iznos od 10.141.874,40 kn. I opt. KŽ priznaje u svojoj obrani da se primljenim novčanim sredstvima od prodaje stanova koristio ovo svojevrsno kreditiranje. Tada je i ustrojena tzv. crna knjiga. Primljenim novčanim iznosima koristio se za kupovinu građevinskog zemljišta na kojima su potom bili izgrađivani stanovi. V opt. PŽ ga je uvjeravala da u takvom načinu poslovanja nema ničeg kažnjivog. Obično bi izgradnja i predaja u posjed stanova kupcima trajala približno 2 godine od trenutka kada bi kupci uplaćivali novčane iznose, s tim da su za gotovinsku uplatu imali popust od 10%. Negira primanje novaca od kupaca, a da isti nisu evidentirani u knjigovodstvu. Ističu da im je od primljenog novca predao prodavatelju građevinske opreme iz Švicarske približno 100.000,00 eura. Osim toga predao je ST između 70 i 80.000,00 eura. KT Tehnogradnja kupila je od tvrtke iz Tuzle građevinski kran koji je plaćen oko 50.000,00 eura. Tijekom 2009. ČU ga je upozorio na manjak između 10 i 12.000.000,00 kuna. II opt. OŽ poriče da bi u inkriminiranom periodu dok je bio direktor Društva davao naloge financijskoj službi da se ne evidentiraju novčani iznosi koje bi kupci stanova predavali u punom iznosu vrijednosti stana ili pak kao predujam. V opt. PŽ ističe da je isključivo postupala po usmenim nalozima I opt. KŽ. Ukazivala mu je na nepravilnosti vezane za evidenciju primljenih novčanih iznosa od kupaca stanova, ali bezuspješno jer joj se prijetio otkazom. Njoj bi dolazili blagajnici Društva s nalogom I opt. KŽ te je ispoštovala ove naloge i uplaćivala na računu Društva spomenute iznose. Dio novca položene u blagajnu te je bio raspoređen za gotovinske rashode i za isplatu plaće "na crno". Od 2007. bilo je više kupaca i time više gotovinskih uplata, nego realizacije kredita. Novac su joj donosili JJ i NJ, kao referentice prodaje. Kao voditelj financija nije znala koliko gotovog novca ima u blagajni jer je to posao blagajnice JJ. Kada je ČU predočio opt. KŽ da bilanca pokazuje manjak on je uz opt. OŽ naznačio da je to posljedica isplata plaća na "crno". Obećali su dakle prodati nekako zemljište, ali obećanje nije bilo izvršeno. NJ navodi da dok je bila referent prodaje gotov novac bi odnosila OŽ, a ponekad bi predavala i KŽ. Ovako se poslovalo do sredine 2009. MV navodi da je gotov novac predavala V opt. PŽ, a ova bi se dogovarala s optuženicima KŽ i ĆT što će s novcem. Vještak analizirajući obranu opt. KŽ navodi da su na uplaćene avansom koji su imali svoju namjenu, poduzetnik dužan izdati račun s iskazanim PDV. Kupcima iako je predana priznanica, nije izdan račun za predujam, niti obračunat i uplaćen PDV. Navod obrane da se gotovim novcem kupovalo građevinsko zemljište ne proizlazi iz bilo koje dokumentacije koja je bila dostupna te da nije razvidno na koji način, ni u kojem iznosu i na koja imena kupaca je V opt. PŽ ulagala novac na računu kupaca. Navod obrane I opt. KŽ da je gotovim novcem kupljen materijal i građevinska mehanizacija u Švicarskoj u visini do 100.000,00 eura, nije moguće utvrditi je li plaćanje obavljeno iz zadržanih gotovinskih uplata za stanove. Za ovu transakciju ne postoji vjerodostojna isprava. Osim toga, svjedok ČU je naveo da od kolovoza 2008., od kada je radio u KT, nije bilo kupovine građevinskog zemljišta. Navod obrane I opt. KŽ da je dao nalog opt. PŽ da 40-60% primljenog novca uplaćuje na žiro račun Društva, ničim nije potkrijepljen, jer je uvidom u dokumentaciju utvrđeno da određene uplate kupaca nisu evidentirane, već nekog dužnika iz ranijeg vremena za kojeg nije iskazano niti ime, niti prezime. Ovom dodaje da su tijekom 2010. evidentirane fiktivne uplate. Ukupno iznos novca za kojeg nema pokrića u vjerodostojnoj dokumentaciji i u poslovnim knjigama čini svotu od 10.129.874,46 kuna. Za istaći je da je opt. KŽ osnivač, prokurista i jedan od članova Uprave. Ukazuje da je tijekom poslovanja KT Tehnogradnje prodano oko 400 stanova. Međutim, predmetom točke 1. optužnice obuhvaćeno je tek 56 stanova kupaca. Upravo stoga je vještak uzeo u obzir samo one kupce čije uplate nisu evidentirane u poslovnim knjigama kako je to prema zakonskim odrednicama trebalo biti učinjeno. Nesporno je utvrđeno da su kupci uplaćivali predujmove za stanove (plaćali su avansno) i s tim u vezi zaključivali predugovore, a ponekad samo primili priznanicu o uplaćenom novcu. Spomenuti novac nije evidentiran u poslovnim knjigama kao avansno plaćanje, niti je položen na žiro račun Društva. Dakle, novac navedenih kupaca nije ušao u poslovanje KT Tehnogradnje jer jednostavno nije evidentiran u poslovnim knjigama. Vještak je utvrdio, a što je nesporno da prema ugovorima koji nisu evidentirani nije uplaćen iznos od 15,868.000,55 kuna na žiro račun, niti je vještak našao da bi prema priznanicama navedeni novac uplaćen u sljedećih trideset dana na žiro račun Društva. Tek je utvrđeno po vještaku da je uplaćen iznos od 129.640,00 kuna na prezimena kupaca CL, FI i FJ. Upravo stoga je vještak potonje navedeni iznos priznao kao uplatu u poslovanje Društva. Prema vještaku utvrđena je razlika između uplaćenih iznosa po ugovorima, po priznanicama i po iskazima kupaca. Prema nalazu vještaka proizlazi da je najmanji iznos uplaćen prema ugovorima odnosno ovaj iznos je uzela u obzir, a sud u cijelosti prihvatio ono što je najpovoljnije za optuženike. Tijekom postupka utvrđeno je da je i opt. JŽ platio iznos dijela vrijednosti stanova od 61.000,00 eura, a ovom iznosu vještak je pridodao i iznos od 12.000,00 kuna koji iznos je kao primljeni priznao opt. KŽ. Zbog ovih razloga vještak je zaključio, a sud prihvatio, da je sveukupno plaćeno gotovim novcem za stanove, a ne evidentirano odnosno neuplaćeno na žiro račun iznos od 16.197.846,54 kune. Shodno obrani opt. KŽ koji je naveo da je cjelokupni potonje navedeni iznos utrošen za poslovanje društva, ispitani su predloženi svjedoci, prihvaćeni prijedlozi obrane za dopunu vještačenja te je vještak našao da je za poslovanje Društva utrošen iznos od 5.982.621,02 kune. Ovaj iznos u naravi predstavlja isplatu zaposlenicima Društva "za plaće na crno". Osim toga utvrđeno je da je svjedocima prezimena MS i JT isplaćeno ponaosob 5.000,00 eura, odnosno iznos od 73.351,06 kuna tako da je u konačnosti utvrđeno da je u Društvu nađen manjak od 10.141.874,40 kuna. Kod ovoga treba imati u vidu da prema iskazu svjedoka, a referentica poslovanja Društva, proizlazi da su novac od kupaca koji su prema priznanicama primljeni, predavani opt. KŽ, odnosno opt. OŽ. U slučajevima kada ova dvojica optuženika nisu bila nazočna fizički u društvu, novac je primala opt. PŽ. Unatoč višekratnim dopunama vještačenja, vještak nije utvrdio da bi postojale uplate koje bi bile knjigovodstveno obrađene na zakonski način, pa je iznos od 10.141.874,40 kuna ostao kao onaj koji nije pokriven nikakvim zakonitim isplatama. Budući je obrana opt. KŽ predložila u jednoj od dopuni vještačenja da se utvrdi da li je novcem plaćeno zemljište na kojima je KT potom prišlo izgradnji stanova, takva okolnost nije utvrđena kroz navedeni vremenski period. Napose ovo svojim iskazom potvrđuje i svjedok ČU, koji navodi da od trenutka kada se zaposlio u KT u kolovozu 2008. godine na mjesto financijskog direktora, više nije bilo ili on bar nije registrirao kroz poslovne knjige kupovinu zemljišta. Kod ovoga valja istaći i iskaze svjedoka NJ i SP koje su navele da se u više navrata događalo da bi one potpisale priznanicu, predale ju kupcu, a da novac uopće nisu vidjele. Napose, to proizlazi iz dijela obrane opt. pok. JŽ koji je naveo, a to su potvrdili opt. KŽ i opt. OŽ da su primili od njega novac , a da nije slijedila nikakva priznanica. Sud je prihvativši u cijelosti iskaz ČU u kojem on navodi da je o utvrđenim nepravilnostima u financijama razgovarao s opt. EŽ, obratio se opt. KŽ i opt. OŽ, ko ji su mu obećali da će utvrđeni manjak biti namiren prodajom zemljišta, no do realizacije tog obećanja nije došlo. Pored toga svjedok ČU navodi da je zapravo u naravi postojao paralelni lanac zapovijedanja s tim da je mimo njegove odluke ili odluke opt. EŽ opt. KŽ, opt. OŽ i opt. PŽ raspolagali novcem bez ograničenja. Prednjem utvrđenju ide i iskaz svjedoka HN koja navodi da je dijeleći kancelariju s opt. PŽ svjedočila konzultacijama ove optuženice s opt. KŽ i opt. OŽ o raspolaganju novca. Također i svjedoci referentice prodaje NJ i JJ potvrđuju da su primljeni gotov novac od kupaca stanova predavale optuženicima KŽ , odnosno OŽ, a tek kada oni nisu bili nazočni novac bi predavale opt. PŽ. Po njihovim nalozima spomenuti svjedoci su davali novac i trećim osobama. Opt. KŽ čini nespornom svoju odgovornost, a pokušava umanjiti odgovornost opt. OŽ. Kod ovoga treba imati u vidu nespornu činjenicu da je opt. OŽ jedno kraće vremensko razdoblje, koje je opisano pobliže u točki 1 osuđujućeg dijela presude bio nazočan u KT, a da bi počeo učestalo odsustvovao od siječnja 2009. godine. Međutim, do navedenog vremenskog razdoblja opt. OŽ je bio kontinuirano upućen u poslovanje, a do donošenja odluke konzultirao bi ga opt. EŽ. Opt. OŽ po utvrđenju ovog suda, upoznat je s okolnošću da se primljeni novac od kupaca stanova ne evidentira u knjigovodstvu Društva, odnosno da se ne polaže na žiro račun. Valja ukazati na utvrđenu činjenicu da je opt. EŽ prema priznanicama koje je potpisao nekolicini kupaca primio faktički iznos od 2.193.760,93 kune, ali je morao znati da navedeni novčani iznos nije evidentiran na odgovarajući način u poslovnim knjigama Društva, odnosno uplaćen na žiro račun istog, i da bi ovaj bio predan u cijelosti ili djelomično opt. KŽ ili opt. OŽ. Tvrdnja je da su spomenuti iznos od cca 10 milijuna kuna uzeli i zadržali za sebe opt. KŽ i opt. OŽ. Stečajni upravitelj Društva je podnio imovinskopravni zahtjev i u tom dijelu nije predloženo oduzimanje imovinske koristi budući imovinskopravni zahtjev ima prioritet u odnosu na oduzimanje imovinske koristi. Prednjim utvrđenjima valja dodati i zaključak vještaka, kojeg je sud prihvatio u cijelosti, da na navedene iznose gotovog novca nije obračunat niti uplaćen PDV, dok oni iznosi proknjiženi tijekom 2010. godine (pobliže točka 4 presude) predstavlja krivotvorenje dokumentacije. Stoga i stoji utvrđenje da na spomenuti iznos za koje je oštećeno Društvo nije uplaćen PDV u iznosu većem od 3 milijuna kuna. Glede uloge opt. PŽ teško je prihvatiti njenu tvrdnju da ukoliko ne bi u inkriminirano vrijeme postupala po nalozima opt. KŽ, prijetilo joj se otkazom. Ovakva obrana ukazuje na moguće isključenje protupravnosti što se u konkretnom slučaju ne može prihvatiti.

105. Točkom 2. izmijenjene optužnice stavlja se na teret I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ da su dio plaće zaposlenicima isplaćivali "na ruke" bez evidentiranja, što uključuje izostanak plaćanja propisanih poreza, prireza i doprinosa. Navedeni op tuženici, prije svega I opt. KŽ i II opt. OŽ priznali su počinjenje počinjenog djela, a to je potkrijepljeno i iskazima ispitanih svjedoka. Uvažavajući nalaz i mišljenje vještaka sud je utvrdio da je ukupno isplaćeno zaposlenicima dio plaće tzv. "na crno" 5.982.621,02 kune. Svu odgovornost za ovakvo postupanje preuzeo je na sebe opt. KŽ, međutim, isto tako prema obrani II opt. OŽ i III opt. EŽ isti su imali spoznaju o ovakvom načinu isplate plaća. Isti su kao direktori, ponaosob u naznačenom vremenu inkriminacije, odgovorni za ovako poslovanje, jer je kod njih postojala svijest da se dio plaće na ovakav način isplaćuje te da se posljedično oštećuje država za doprinose te Grad Osijek za poreze i prireze. Potrebno je naglasiti da su na ovaj način posredno oštećeni i zaposlenici jer je bila umanjena uplata vezano za njihove doprinose uz mirovinsko osiguranje. Svjedoci OŠ, MV i JJ ukazuju da je upravo II opt. OŽ u naznačenom vremenskom razdoblju, određivao koliko će se isplatiti na žiro račun Društva, a koliko na ruke uredskom osoblju, dok su istovremeno I opt. KŽ i III opt. EŽ određivali koliko će zaposlenici na gradilištima primiti plaću na crno. V opt. PŽ je znajući za ovakav način isplate plaća prikupljala od uplate kupaca, a ponekad i po potrebi novac je tražila od I opt. KŽ i II opt. OŽ da se osiguraju novčana sredstva za ovakav način isplate plaća. Svjedok JJ vjerodostojno ukazuje da su joj novac za plaće "na crno" predavali II opt. OŽ ili V opt. PŽ. Sukladno nalazu i mišljenju predmetnog vještaka, kojeg je sud prihvatio u cijelosti proizlazi da je ona prihvatila u cijelosti izračun Porezne uprave koji je u naravi povoljniji za optuženike, budući je obračunata manja stopa poreza tako da je zaključak ovog vještaka da je u vremenskom razdoblju od 2007. do 2009. godine KT Tehnogradnji pribavljena nepripadna imovinska korist u iznosu do 4.570,680,36 kuna. Nadalje zbog neplaćanja doprinosa oštećena je Republika Hrvatska za iznos od 3.349.671,19 kuna, a Grad Osijek za iznos od 1.221.009,17 kuna na ime neplaćenog poreza na dohodak te prireza. Upravo rezultatima dopunama vještačenja i novim vještačenjem po ovoj točki optužnice, usklađen je imovinskopravni zahtjev Republike Hrvatske koje je istaklo nadležni državni odvjetnik na ime neplaćenih doprinosa, a za iznos za koji je oštećen Grad Osijek postavljen je prijedlog za oduzimanje imovinske koristi u naprijed navedenom novčanom iznosu od KT Tehnogradnje. Sud drži da izmjena optužnice kojim je ovo kazneno djelo pod točkom 2. prvotne optužnice obuhvatilo i 2007. godinu nije nastupila zastara kaznenog progona. Naime, za navedeno kazneno djelo predviđena je kazna zatvora do osam godina te je zastara pokretanja kaznenog progona bila deset godina. Budući je 01. siječnja 2013. stupio na snagu KZ/11, koji u članku 86 KZ/11 propisuje da ako se prije nastupa zastare kaznenog progona promijeni rok zastare, a što se u konkretnom slučaju dogodilo, primijeniti će se zastarni rokovi novog KZ/11. Člankom 81 stavak 1 alineja 3 KZ/11 kazneni progon zastarijeva nakon dvadeset godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora duža od pet godina. Člankom 81 stavak 3 KZ/11 je propisano da ako prije rokova iz članka 81 stavak 1 KZ/11 bude donesena prvostupanjska presuda (kao što je ovdje slučaj), zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine. Stoga nije nastupila zastara za kazneno djelo počinjeno 2007. godine.

106. Točkom 4. izmijenjene optužnice stavljeno je na teret I opt. KŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ da su počinili kazneno djelo krivotvorenje službene isprave. Već iz obrane I opt. KŽ koja je potvrđena obranom V opt. PŽ, proizlazi da je sastanak, koji je za posljedicu imao radnje koje čine obilježja spomenutog kaznenog djela, održan početkom 2011. godine. Cilj ovog sastanka je bio da se dogovore modusi na koji način će se evidentirati uplate kupaca, koji su ranije platili stanove, a koji novčani iznosi nisu proknjiženi, niti su ušli u poslovanje društva. I prije održavanja ovog sastanka unutar rukovodne strukture društva utvrđen je manjak koji je imao za posljedicu pokretanje stečajnog postupka, a zapravo evidencije uplata određenih kupaca su morale biti evidentirane, kako bi se mogli sačiniti kupoprodajni ugovori s pojedinim kupcima koji su u cijelosti ispunili svoje novčane obveze prema KT. Prijedlog za održavanje ovog sastanka je bio radnja pok. JŽ, a temeljem sugestije potonje navedenog optuženika suglasili su se I opt. KŽ i III opt. EŽ, što je rezultiralo sačinjenjem krivotvorenja poslovne dokumentacije koja je ukazivala da su uplate predmetnih kupaca izvršene tijekom 2010. godine. Iako su prema navodima obrane opt. KŽ – on kao i III opt. EŽ iskazivali protivljenje ovakvim radnjama, u konačnosti je došlo do sačinjenja krivotvorene dokumentacije. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je u konačnosti prihvaćen prijedlog pok. JŽ na taj način da je fiktivno proknjižen ulaz novca, a zapravo je razdužen na taj način da su sačinjene fiktivne pozajmice na trgovačka društva i obrte, koje je upravo predložio pok. JŽ. Ispitujući svjedoke koji su istupali kao fizičke osobe ili predstavnici pravnih osoba, listom su potvrdili da nije bilo nikakvih isplata 2010. u odnosu na njih. Dakle, pok. JŽ kao prokurist KT inicirao je predmetne protupravne radnje s ciljem kako bi se sanirao manjak u knjigovodstvu KT, a što je V opt. PŽ kao voditeljica financija i prihvatila, te zajedno s JJ, u inkriminiranom vremenu, u svojstvu referenta poslovanja i provela. Na ovaj način sud je stao na motrište da je u konkretnom slučaju I opt. KŽ bio poticatelj kaznenog djela krivotvorenje službene isprave, dok su V opt. PŽ kao voditeljica financija (te prije osuđena JJ kao referentica poslovanja) izvršitelji kaznenog djela krivotvorenje službene isprave.

107. Točkom 5 optužnice stavljeno je na teret V opt. FŽ da je počinila kazneno djelo krivotvorenje službene isprave. Prije svega treba istaći da je već u odnosu na počinjenje radnje prethodnih kaznenih djela utvrđeno da je pok. JŽ neposredno predao II opt. OŽ novčani iznos od 61.000,00 eura, a ovaj je iznos potonje navedeni optuženik fizički predao opt. KŽ. Cilj ovih transakcija bila je kupovina stanova na ime pok. JŽ i njegove supruge ML, a od prodavatelja KT Tehnogradnje. Već iz obrane pok. JŽ nedvojbeno proizlazi da navedeni novčani iznos nije bio dostatan za pokriće vrijednosti dva stana. Stoga je pok. JŽ prema svojoj obrani u dva navrata predao I opt. KŽ novčane iznose 12.000,00 kuna, odnosno 20.000,00 kuna. O ovim uplatama pok. JŽ nema nikakvu dokumentaciju. Međutim, opt. KŽ tek priznaje da je u jednom navratu primio od pok. JŽ iznos od 12.000,00 kuna. Slijedom ovog , a prema utvrđenjima suda VII opt. FŽ, u inkriminirano vrijeme voditeljica računovodstva sačinila je krivotvorenu dokumentaciju o navedenim uplatama. Nitko od relevantnih zaposlenika Društva nema saznanja o predmetnim uplatama pok. JŽ na blagajni Društva. U prilog teze optužbe i utvrđenje suda da je VII opt. FŽ sačinila krivotvorenu dokumentaciju, proizlazi iz rezultata grafološkog vještačenja koje ukazuje da je upravo ona, pod šifrom " MV", sačinila četiri blagajnička primitka i "vjerojatno se" (razina utvrđenja) potpisala prezimenom " MV". Ovakvoj konstataciji suda ide u prilog i iskaz svjedoka MV, koja je nakon što joj je predočena dokumentacija, osporila da se na istima nalaze njezini potpisi. Opt. FŽ imala je šifru za rad na računalu, kojim se koristila MV. Pored toga u prilog utvrđenju suda ide i iskaz JJ koja je navela da je sačinila blagajnički primitak na ime pok. JŽ na novčani iznos od 10.000,00 kuna, postupajući po zahtjevu VII opt. FŽ pri čemu fizički navedeni novčani iznos nije vidjela. Pored toga utvrđeno je da je VII opt. FŽ koristeći svoju računalnu šifru, sačinila blagajnički primitak pok. JŽ kao uplatitelja novčanog iznosa na dan 31. prosinca 2009., a koji blagajnički primitak nije potpisan. Iz blagajničkih primitaka proizlazi da je pok. JŽ platio sveukupno novčani iznos u visini od 314.514,21 kunu, koji iznos koincidira vrijednošću stana koji glasi na njegovo ime i prezime te račun koji je ispostavljen. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka JJ u kojem je navela da joj je VII opt. FŽ ili pak pok. JŽ priopćili detalje o sadržaju predmetnog ugovora i prema čijim je zahtjevima napisala da će ostatak cijene stana biti plaćen do kraja 2010. godine. Ovo prema iskazu spomenutog svjedoka predstavlja iznimku od pravila da se sveukupni iznos vrijednosti stana plaća do trenutka potpisivanja ugovora. VII opt. FŽ koristeći se računalnom šifrom MV sačinila je blagajnički primitak na iznos od 14.746,75 kuna koji primitak nije potpisan, a potom je ove fiktivne uplate evidentirala u blagajničkim dnevnicima. Na taj način krivotvorenim blagajničkim primcima proizlazi da je ML platila na ime dijela vrijednosti stana 149.416,75 kuna, a to je dio iznosa koji je pok. JŽ predao neposredno II opt. OŽ, odnosno I opt. KŽ, a koji iznos nije uplaćen na blagajni KT. Posljedično je VII opt. FŽ kao voditelj računovodstva KT u inkriminiranom periodu, dakle kao odgovorna osoba, u poslovnu ispravu i knjigu unijela neistinite podatke, imajući svijest o tome da ove uplate nisu izvršene na blagajni KT što proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka, budući izostaje evidencija ovih uplata na žiro računu, što potvrđuje tezu optužbe da je iznos realno plaćen, ali izravno optuženicima OŽ , odnosno KŽ. Na temelju svih izvedenih dokaza vezano za ovo kazneno djelo što uključuje i obranu I opt. KŽ, proizlazi da je VII opt. FŽ predočila I opt. KŽ kako će ona "riješiti" uplate s pok. JŽ, pa slijedi zaključak da je VII opt. FŽ odgovorna za kazneno djelo krivotvorenja.

108. U odnosu na točku 6. izmijenjene optužnice stavljeno je na teret V opt. PŽ i VI opt. HŽ da su u stjecaju počinili kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te kazneno djelo krivotvorenje isprave s nakanom da prikažu kako je ML platila ostatak vrijednosti stana u iznosu od 122.341,06 kuna. Prvenstveno valja istaći obranu V opt. PŽ koja priznaje da je potpisala Izjavu o kompenzaciji od 20. rujna 2010., koju je sačinio VI opt. HŽ, a prema kojoj kompenzaciji su zatvorena međusobna dugovanja VI opt. HŽ prema KT Tehnogradnji, odnosno KT Tehnogradnji Odžak prema VI opt. HŽ i fiktivno dugovanje KT Tehnogradnje Osijek prema KT Tehnogradnji Odžak za isporučenu robu. Međutim vještačenjem je nedvojbeno utvrđeno da nije egzistiralo dugovanje KT Tehnogradnje Osijek prema KT Tehnogradnji Odžak za isporučenu robu, što potvrđuje i dio obrane opt. PŽ koja je navela da je VI opt. HŽ inzistirao na to da potpiše Izjave o kompenzaciji, što je ona prvotno odbijala, s obzirom da nije imala saznanje postoji li dugovanje ili ne, da bi na koncu potpisala spomenutu Izjavu ne provjeravajući da li postoji temelj ove kompenzacije. Zapravo izvor informacije je bio razgovor s VII opt. FŽ koja joj je potvrdila da postoji dugovanje KT Tehnogradnje Osijek, prema KT Tehnogradnji Odžak. Dakle, V opt. PŽ kao voditelj financija Društva u inkriminiranom periodu je na traženje VI opt. HŽ potpisala predmetnu Izjavu o kompenzaciji te je na taj način po stavu ovog suda u cijelosti dokazano da su V opt. PŽ i VI opt. HŽ počinili ovo kazneno djelo koje je dovršeno 20. rujna 2010., a koje je bilo motivirano nastojanju da se izda od strane KT Tehnogradnja račun za stan na ime ML, koji bi potvrdio da je u cijelosti namireno njeno dugovanje.

109. Stoga je u potpunosti dokazano da je I opt. počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/11, da je II opt. počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97, da je III opt. počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97, V opt. počinio dva kaznena djela iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11, kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97 i dva kaznena djela iz članka 312 stavak 1 KZ/97, VI opt. počinio kazneno djelo iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 i kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/11 te VII opt. počinio kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/11.

110. Ubrojivost I, II, III, V, VI i VII opt. tijekom postupka nije bilo dovedeno u pitanje.

111. Tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga na strani I, II, III, V, VI i VII opt.

112. Za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97 predviđena je kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Ovo kazneno djelo ima kontinuitet s kaznenim djelom iz članka 256 stavak 1 i 2 KZ/11 (kazneno djelo utaje poreza), za koje kazneno djelo je predviđena kazna zatvora od jedne do deset godina i kaznenim djelom iz članka 132 stavak 1 KZ/11 (kazneno djelo neisplate plaća) za koje kazneno djelo je predviđena kazna zatvora do tri godine. S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o dva kaznena djela iz KZ/11, od kojih je jedno s propisanom kaznom zatvora do deset godina, a razvidno je da je kazneno djelo iz članka 292 stavak 1 alineja 4 i stavak 2 KZ/97 blaže za njih, jer se radi o jednom produljenom kaznenom djelu s predviđenom kaznom zatvora do osam godina.

113. Kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246 stavak 1 i 2 KZ/11 ima kontinuitet s kaznenim djelom zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337 stavak 1, 3 i 4 KZ/97, a prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske KZ/11 je blaži za počinitelja.

114. Kazneno djelo krivotvorenja službene isprave iz članka 312 stavak 1 KZ/97 ima pravni kontinuitet u kaznenom djelu krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279 stavak 1 KZ/11, a zapriječena kazna je i u KZ/97 i u KZ/11 za to djelo ista, odnosno, od šest mjeseci do pet godina, dakle KZ/11 nije blaži.

115. Odlučujući o kazneno pravnoj sankciji koja bi bila odgovarajuća kazneno pravnoj odgovornosti optuženika, njihovim ličnostima, te okolnostima počinjenja djela, ovaj sud je imao u vidu sljedeće okolnosti:

I opt. KŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da do sada nije kazneno osuđivan niti prekršajno kažnjavan, da je visoke životne dobi (navršenih 75 godina života) i otac troje djece, kao i protek vremena od inkiminiranih radnji, dok je od otegotnih okolnosti sud cijenio pribavljenu imovinsku korist, njegovu odlučujuću ulogu koju je imao u počinjenju djela i posljedice koje su proizašle iz ovakvog načina poslovanja, odnosno štete pričinjene KT Tehnogranji, državi, Gradu Osijeku te neizravno i kupcima stanova;

II opt. OŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da nije kazneno osuđivan te da je otac troje mlt. djece, kao i protek vremena od inkiminiranih radnji, dok je otegotnih okolnosti cijenio njegovu raniju prekršajnu kažnjavanost u jednom navratu zbog prekršaja iz područja rada, pribavljenu imovinsku korist;

III opt. EŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da je kazneno neosuđivan i prekršajno nekažnjavan, visoku životnu dob (navršenih 68 godina života), da je otac dvoje djece, da nije stekao imovinsku korist, kao i protek vremena od inkriminiranih radnji, a otegotnih okolnosti sud nije našao;

V opt. PŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da nije kazneno osuđivana i prekršajno kažnjavana, da je majka dvoje djece, da nije stekla imovinsku korist, kao i protek vremena od inkriminiranih radnji, a otegotnih okolnosti sud nije našao;

VI opt. HŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da do sada nije kazneno osuđivan te da je otac dvoje mlt. djece, kao i protek vremena od inkriminiranih radnji, dok je od otegotnih okolnosti sud cijenio što je prekršajno kažnjavan u jednom navratu zbog prekršaja iz područja prometa i

VII opt. FŽ sud je kao olakotne okolnosti cijenio da do sada nije kazneno osuđivana i prekršajno kažnjavana te da je majka jednog djeteta, kao i protek vremena od inkriminiranih radnji, a otegotnih okolnosti sud nije našao.

116. Sud smatra da će se u odnosu na I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ, V opt. PŽ, VI opt. HŽ i VII opt. FŽ izricanjem navedenih sankcija biti ostvarena svrha kažnjavanja iz članka 41 KZ/11 (odgojni utjecaj na počinitelje i na druge da ne čine kaznena djela – tzv. specijalna i generalna prevencija kaznenih djela te omogućiti optuženicima ponovno uključivanje u društvo) te da su ove kazne po ocjeni suda adekvatne osobama I, II, III, V, VI i VII opt. i počinjenim kaznenim djelima u njihovoj ukupnosti.

117. I opt. KŽ za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 utvrđena je kazna zatvora u trajanju dvije godine, za kazneno djelo iz članka 292 stavak 2 KZ/97 utvrđena je kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, a za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju osam mjeseci. Primjenom odredaba o stjecaju I opt. KŽ osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju četiri godine.

118. II opt. OŽ za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 utvrđena je kazna zatvora u trajanju jedne godine, a za kazneno djelo iz članka 292 stavak 2 KZ/97 utvrđena je kazna zatvora u trajanju jedne godine. Primjenom odredaba o stjecaju II opt. OŽ osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i deset mjeseci, s tim da je u odnosu na ovu jedinstvenu kaznu prema optuženiku izrečena djelomično uvjetna osuda, s tim da neuvjetovani dio kazne iznosi jedanaest mjeseci, a na koji se ne mogu primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu. Uvjetni dio – kazna zatvora u trajanju jedanaest mjeseci neće biti izvršena ako isti u roku provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

119. III opt. EŽ za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 uz primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 KZ/11 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju deset mjeseci, za kazneno djelo iz članka 292 stavak 2 KZ/97 uz primjenu članka 57 stavak 4b KZ/97 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju deset mjeseci,za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 utvrđena je kazna zatvora u trajanju osam mjeseci. Primjenom odredaba o stjecaju III opt. EŽ osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine te je istom izrečena uvjetna osuda na način što se kazna zatvora neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

120. V opt. PŽ za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 uz primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo iz članka 292 stavak 2 KZ/97 uz primjenu članka 57 stavak 4b KZ/97 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 u svezi članka 37 KZ/97 i primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju tri mjeseca, za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 uz primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11 utvrđena je (ublažena) kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 uz primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97 utvrđena je kazna zatvora u trajanju tri mjeseca. Primjenom odredaba o stjecaju V opt. PŽ osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine te je istoj izrečena uvjetna osuda na način što se kazna zatvora neće izvršiti, ako optuženica u vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

121. VI opt. HŽ za kazneno djelo iz članka 246 stavak 2 KZ/11 u svezi članka 37 KZ/11 uz primjenu članka 48 stavak 1 i 2 KZ/11 i članka 49 stavak 4 KZ/11 utvrđena je kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 uz primjenu članka 57 stavak 4a KZ/97 utvrđena je kazna zatvora u trajanju tri mjeseca. Primjenom odredaba o stjecaju VI opt. HŽ osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci te je istom izrečena uvjetna osuda na način što se kazna zatvora neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

122. VII opt. FŽ za kazneno djelo iz članka 312 stavak 1 KZ/97 osuđena je na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, te je istoj izrečena uvjetna osuda na način što se kazna zatvora neće izvršiti, ako optuženica u vremenu provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

123. Temeljem članka 54 KZ/11 vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru uračunava se u izrečene kazne zatvora za I opt. KŽ, za II opt. OŽ i za III opt. EŽ, ponaosob od 07. svibnja 2013. do 06. lipnja 2013.

124. Oštećenik KT Tehnogradnja d.o.o. u stečaju temeljem članka 158 stavak 2 ZKP/08 upućen je s imovinskopravnim zahtjevom na parnicu.

125. S obzirom na postavljeni imovinsko pravni zahtjev temeljem članka 158 ZKP/08 naloženo je da: I opt. KŽ, II opt. OŽ i V opt. PŽ solidarno isplate Republici Hrvatskoj iznos od 1.982.031,91 kuna / 263.060,84 eura u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, a I opt. KŽ, II opt. OŽ, III opt. EŽ i V opt. PŽ solidarno isplate Republici Hrvatskoj iznos od 1.367.639,28 kuna / 181.516,93 eura, u roku 15 dana po pravomoćnosti presude. 126. Temeljem članka 148 stavak 4 ZKP/08, o troškovima kaznenog postupka odlučiti će se naknadnim rješenjem.

127. Slijedom izloženoga, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 27. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Mladen Radičević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke, branitelji i oštećenik imaju pravo žalbe u roku 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka ovom sudu, a o njoj odlučuje V isoki kazneni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Dostaviti:

1. ŽDO Osijek na broj: K-DO-25/13.

2. I opt. KŽ, [adresa].

3. II opt. OŽ, [adresa].

4. III opt. EŽ, [adresa].

5. V opt. PŽ, [adresa].

6. VI opt. HŽ, [adresa].

7. VII opt. FŽ, [adresa].

8. Bran. I opt. ŠŽ i bran. I opt. TS, odvj. iz [adresa].

9. Bran. II opt. ŽS, odvj. iz [adresa].

10. Bran. III opt. RS, odvj. iz [adresa].

11. Bran. V opt. TŽ, odvj. iz [adresa]

12. Bran. VI opt. ŽŽ, odvj. iz [adresa].

13. Bran. VII opt. RŽ, odvj. iz [adresa].

14. Branitelj po službenoj dužnosti VII opt. KŽU, odvj. iz [adresa].

15. Ošt. KT Tehnogradnja u stečaju Osijek.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte