9 P-124/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZADRU

STALNA SLUŽBA U ŠIBENIKU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, OIB 39670464653, po sucu Terezija Goreta, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA PROMINA, Oklaj, Put kroz Oklaj 144, OIB: 79734182959, zastupan po punomoćniku Ivici Zaradiću, odvjetniku u Solinu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovar 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćnici Marijani Tokić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Pisarnica Zadar, radi naknade štete, na ročištu objave dana 27. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, kao neosnovan, koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 5.376,52 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 2.277,39 Eura od 20. studenog 2023. godine

- na iznos od 3.099,13 Eura od 20. studenog 2023. godine,

i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Nalaže se tužitelju da isplati tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos teku od presuđenja (27. ožujka 2026.) pa do isplate, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

Tužitelj je u tužbi i tijeku raspravljanja naveo da je između parničnih stranaka, i to ovdje tužitelja kao Ugovaratelja i Osiguranika te ovdje tuženika kao Osiguravajućeg društva sklopljen ugovor o osiguranju imovine, i to baš osiguranja objekta dječjeg vrtića na adresi [adresa]. Parnične stranke su ugovorile osiguranje predmetne imovine (i) od udara munje kao rizika osiguranja, odnosno osiguranog slučaja. Dana 17. studenog 2023.g. došlo je do grmljavinskog nevremena na području naselja Suknovci kao i na širem području što je zabilježeno od strane GMP-a Knin, KMP-a Drniš i KM-a Kosovo. U prvom idućem radnom tjednu nakon grmljavinskog nevremena iz toč. II tužbe, tete u vrtiću su ustanovile da u predmetnom osiguranom objektu (dječji vrtić Suknovci) ne funkcionira sustav grijanja, a iza toga je utvrđeno da ne funkcionira niti sustav vatrodojave. Stoga, tužitelj je pozvao ovlaštene servisere td Instalacije Vrbatović d.o.o. i td Vatel d.o.o. koji su, osim što su utvrdili da prednje opisani kvarovi doista postoje, utvrdili i da su ti kvarovi, odnosno šteta na sustavu grijanja i vatrodojavi posljedica „udara groma“. O tome su ti serviseri sastavili i zapisnike i dali svoja pisana očitovanja i mišljenja (opis događanja te uzrok i posljedice štetnog događaja). Stoga, dakle, zbog nastupa prednje opisanog osiguranog štetnog događaja, tužitelj je Prijavio opisanu štetu i podnio tuženiku zahtjev za naknadu štete, među tim, tuženik se na iste očitovao negativno cijeneći tu prijavu i zahtjev tužitelja pravno neosnovanim.

Nadalje je tužitelj naveo da kao razlog takvog svojeg negativnog očitovanja na prednje navedenu Prijavu i zahtjev tužitelja za naknadu štete, tuženik navodi: "…osiguranjem nisu obuhvaćene štete na osiguranoj stvari koja je uključena u električnu mrežu zbog poremećaja napona ili smetnji na električnoj mreži (na primjer oscilacija napona u električnoj mreži) a koja se ne može dovesti u izravnu vezu sa udarom munje u građevinu unutar koje se osigurana stvar nalazi. Kako nema direktnog vizualnog udara munje u predmet osiguranja, nastala šteta nije pokrivena osiguranjem."

Tužitelj je naveo da je potom, a zbog neslaganja s prednje navedenom Odlukom tuženika, tuženiku podnio Prigovor. Radi utvrđenja relevantnih činjenica i okolnosti ovog slučaja, tužitelj je pokrenuo izvanparnični postupak radi osiguranja dokaza koji se kod Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu vodi pod br. R1-19/2024. U tom postupku izveden je uviđaj na licu mjesta te su izrađena vještačenja po vještacima Branku Peranu (vještak zaštite od požara) i Srećku Stavnickom (vještak za elektroenergetsko područje). Tužitelj ne prihvaća i protivi se nalazima i mišljenjima prednje navedenih vještaka. Navedeni vještaci nisu uopće na valjan način pregledali predmetni objekt pa se tako ukazuje i prigovora kako se isti u svojem radu i za potrebe vještačenja uopće nisu popeli na predmetni objekt niti pregledali krovnu i gromobransku instalaciju na predmetnom objektu. Utoliko, nije jasno, kada se već vještak nije popeo na objekt i pregledao gromobransku instalaciju, na temelju čega vještak B. Peran može u svojem Vještvu tvrdi ti: "…da na samom objektu nije bilo vidljivih tragova koji bi ukazivali na mogući udar munje u same objekte…".

Također je tužitelj naveo da zbog prednje činjenice isti vještak nema osnova za zaključak i mišljenje da:

"…je do oštećenja vatrodojavne centrale i sustava za grijanje dječjeg vr tića moglo doći i uslijed indirektnog udara groma u neki od stupova elektromreže ili telefonske mreže koji se nalazi van parcele – u okolini dječjeg vrtića.."

Nadalje je naveo da na isti način i vještak S. Stavnicki u svojem Nalazu neutemeljeno navodi:

"nisam uočio ni jedan trag djelovanja munje na građevinu direktno ili indirektno, sva sklopna i zaštitna oprema je u ispravnom i funkcionalnom stanju“ te navodi i:

“Očevidom nisam utvrdio postojanje nikakve štete. Sve je u funkcionalnom i ispravnom stanju“.

Tužitelj je naveo da vještak S. Stavnički odlučne činjenice i nije mogao utvrditi ako se nije popeo na krov objekta, dok, apsolutno je netočna i nevjerojatna tvrdnja tog vještaka da je „sve u funkcionalno i ispravnom stanju“ jer to jednostavno nije točno jer su sustavi grijanja i vatrodojave bili van funkcije, što su opazili neposredno djelatnici dječjeg vrtića i djelatnici tužitelja te utvrdili potom i ovlašteni serviseri (Instalacije Vrbatović i Vatel), a sva se ta oprema i sustavi mogu vještači ti i danas. Prednja Vještva B. Perana i S. Stavnickog na stručan i uvjerljiv način deman tira i pobija Sudski vještak za elektrotehniku Dr.sc. Rino Lucić, dipl.ing. koji je k tome i decidiran u stručnom mišljenju kako su „štete na objektu nastale kao posljedica elektromagnetske indukcije nastale uslijed direktnog udara munje u hvataljku gromobranske instalacije glavnog objekta“, a o čemu konkretno i detaljnije u idućoj toč. V tužbe. Tužitelj tvrdi da nikakav udar na susjedne stupove elektromreže ili telefonske mreže kritične prigode, odnosno prilikom predmetne grmljavine nije bilo. Također, a kada se uzme da je nesporno došlo do štete na osiguranoj imovini tužitelja te da ne postoji niti jedan drugi uzrok takve štete osim udara munje u čemu je decidiran i nedvosmislen vještak dr.sc. Rino Lucić, onda je za zaključiti da je do predmetne štete došlo uslijed udara munje i da postoji odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj i štetu tužitelja. Zbog manjkavo provedenog izvanparničnog postupka osiguranja dokaza iz toč. IV ove tužbe, odnosno nepotpunih i neosnovanih vještačenja, a sve radi pravilnog i potpunog utvrđenja relevantnog činjeničnog stanja te zaštite svojih prava i interesa tužitelj je bio primoran angažirati dodatne stručne suradnike.

Nadalje, tužitelj je naveo da je angažirao Sudskog vještaka za elektrotehniku Dr.sc. Rina Lucića, dipl.ing. koji je vještačio ovaj slučaj na način da je proučio dokumentaciju spisa predmeta i izvršio pregled lica mjesta, dao svoj kritički osvrt na vještačenja iz toč. IV tužbe (iz postupka osiguranja dokaza) te dao svoje mišljenje u svezi uzroka predmetne štete. Rezultat rada vještaka dr.sc. Rina Lucića na ovom predmetu jest „Vještvo/Mišljenje“ - „Split, 17.03. 2025.“ te se u tom smislu ukazuje na slijedeće:

1. Na navod vještaka B. Perana koji glasi:

"…da je do oštećenja vatrodojavne centrale i sustava za grijanje dječjeg vr tića moglo doći i uslijed indirektnog udara groma u neki od stupova elektromreže ili telefonske mreže koji se nalazi van parcele – u okolini dječjeg vrtića.."; te da vještak dr.sc. Rino Lucić stručno vještači u smislu da u svojem predmetnom vještačenju navodi, obrazlaže i argumentira:

"Ako je kojim slučajem došlo do indirektnog udara u stupove elektromreže i/ili telefonske mreže pa se tako nastali prenapon prenio na objekt vrtića u tom slučaju na tim stupovima bi trebalo biti vidljivih tragova direktnog udara munje jer niskonaponska mreža nema gromobransku instalaciju nego samo prenaponsku zaštitu te bi se vidjele posljedice i na niskonaponskoj mreži." Dakle, vještak dr.sc. Rino Lucić jasno otklanja da bi se ovdje radilo o mogućnosti indirektnog udara groma udarom u stupove elektromreže i/ili telefonske mreže.

2. Na navod vještaka B. Perana koji glasi:

"…da na samom objektu nije bilo vidljivih tragova koji bi ukazivali na mogući udar munje u same objekte…“; te je naveo da vještak dr.sc. Rino Lucić stručno vještači u smislu da u svojem predmetnom vještačenju navodi, obrazlaže i argumentira:

"Postavlja se pitanje na što se misli da nije bilo vidljivih tragova koji bi ukazivali na mogući udar munje. Ako se misli da je trebalo biti vidljivo na način da je munja direktnim udarom odvalila kupe/cigle na krovu i slično, to jednostavno nije točno. Dječji vrtić ima gromobransku instalaciju (vanjski LPS) čija je upravo svrha da na sebe primi udar groma i na taj način zaštiti sam objekt od direktnog udara. Jasno je da gromobranska instalacija štiti od mehaničkog djelovanja struje groma ali ne štiti od posljedica nastalih uslijed pojave elektromagnetske indukcije koja u elektroinstalaciji može prouzročiti štetu. Naime, udarom munje u hvataljke ili prihvatni vod gromobranske instalacije struja munje se odvodi preko uzemljivača u tlo. Tom prilikom struja munje uslijed elektromagnetske indukcije, u unutrašnjim instalacijama, inducira opasne prenapone koji ih mogu oštetiti što je bilo i u ovom slučaju. Na sljedećim slikama je prikazan dio gromobranske instalacije glavnog objekta."

Tužitelj je naveo da, a nastavno kako je već naveo u prethodnoj toč. IV tužbe, prigovara kako vještaci B. Peran i S. Stavnicki nisu obišli krov dječjeg vrtića te tužitelj negira da bi kritične prigode došlo do bilo kakvih udara u susjednu niskonaponsku mrežu (elektromreža i telefonska mreža), dok, također, na fotografijama koje su sastavni dio vještva dr.sc. Rina Lucića su vidljiva mehanička oštećenja na krovnoj gromobranskoj instalaciji u koju je očito udarila munja, a što vještaci B. Peran i S. Stavnicki nisu utvrdili, a nisu niti mogli utvrditi jer se, kao je gore već navedeno, isti nisu niti popeli na krov objekta. U kontekstu prednjeg tj. na okolnost da je bilo vidljivih tragova na gromobranskoj instalaciji, vještak dr. sc. Rino Lucić na str. 4. svojeg predmetnog vještva navodi:

"Na slici (3.) su vidljivi tragovi udara munje u hvataljku gromobranske instalacije glavnog objekta što predstavlja dokaz o direktnom udaru munje u glavni objekt".

Nadalje je tužitelj naveo da vještak dr.sc. Rino Lucić jasno tvrdi da je bilo vidljivih tragova od direktnog udara munje. S druge strane, svoj navod da nije bilo udara niti vidljivih oštećenja na susjednoj niskonaponskoj mreži (elektromreža i telefonska mreža), tužitelj dokazuje očitovanjima HEP-a i HT-a. Ovu činjenicu (da nije bilo oštećenja i udara na susjednu niskonaponsku mrežu) tužitelj i nije bio dužan dokazati obzirom se radi o tzv. negativnoj činjenici koja se ne može dokazati pa je teret dokaza obrnute tvrdnje ovdje na tuženiku.

3. Vještak dr.sc. Rino Lucić da je jasan i u pogledu uzroka nastale štete na osiguranoj imovini tužitelja te tu tvrdnju iznosi u Zaključku sa str. 5. svojeg predmetnog vještva koji glasi:

„Na temelju dostavljene dokumentacije tvrdim da su štete na objektu nastale kao posljedica elektromagnetske indukcije nastale uslijed direktnog udara munje u hvataljku gromobranske instalacije glavnog objekta.“

Također je tužitelj naveo da vještak dr.sc. Rino Lucić je decidiran u svojem stručnom vještačkom Zaključku kako je direktni udar munje uzrok predmetne štete. S obzirom da su uništeni sustavi grijanja i vatrodojavni sustav u objektu dječjeg vr tića radi zaštite prava i interesa i sigurnosti djece tužitelj kao jedinica lokalne samouprave i Javna ustanova Dječji vrtić Koštelice (osnivač tužitelj) bili su prisiljeni nabaviti takve nove sustave. Prema Komercijalnom račun Instalacije Vrbatović br. 122/01/1 od 16.12. 2024.g. trošak nabave nove opreme kao dijela sustava grijanja iznosi 2.277,39 EUR te prema računu Vatel d.o.o. br. 178-02-91 od 29.10. 2024. trošak nabave nove opreme kao dijela vatrodojavnog sustava iznosi 3.099,13 Eura. Upravo iznosi po gore navedenim računima predstavljaju iznos (visinu) štete koju potražuje tužitelj povodom predmetnog osiguranog štetnog događaja. Uzimajući u obzir sve prednje navedeno, tužitelj je dokazao sve pretpostavke svojeg odštetnog zahtjeva.

Tužitelj je naveo da je dokazao postojanje ugovornog odnosa između stranaka (polica osiguranja), nastup osiguranog slučaja (rizika) - ujedno i uzrok štete (udar munje), štetu tj. Štetnu posljedicu (uništenje - kvar sustava grijanja i sustava vatrodojave kao imovine tužitelja), uzročno-posljedičnu vezu uzroka štete i štetne posljedice (vještvo dr.sc. Rino Lucić i dr.) te visinu štete (računi iz toč. VI tužbe, vještačenje i dr.) kao i da je, uzimajući u obzir prednje navedeno, tuženik ovdje štetnik, a tužitelj oštećena osoba. Za slučaj da se zbog bilo kojeg razloga ne prihva ti vještvo dr.sc. Rina Lucića neka Sud odredi novo vještačenje po drugom vještaku za elektrotehniku. Pri tome, sadržaj i rezultati predmetnog vještva dr.sc. Rina Lucića logično i stručno demantiraju vještva vještaka B. Perana i S. Stavnickog te zasigurno daju dovoljno osnove da Sud odredi nadvještačenje predmetnog slučaja, ako Sud već eventualno ne bi zbog bilo kojeg razloga utemeljio svoju odluku na predmetnom vještvu vještaka dr.sc. Rina Lucića.

Tuženik je naveo u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Nije osporavao da je tužitelj ujedno i osiguranik po polici osiguranja imovine broj 804450231 od 10.10.2023. godine, međutim, računi koji su priloženi uz tužbu i na koje se tužitelj poziva kao na dokaz visine i nastanka štete (Komercijalni račun Instalacije Vrbatović i račun Vatel d.o.o.) glase na kupca Dječji vrtić Koštelice, a ne na tužitelja. Dječji vrtić Koštelice da je zasebna pravna osoba, sa vlastitom pravnom i poslovnom sposobnošću te sa vlastitom imovinom (čl. 57. Zakona o ustanovama) i kao takva upisana je u sudski registar. Slijedom navedenog, a neovisno o postojanju navedene police osiguranja, da tužitelj nije aktivno legitimiran za potraživanje isplate osigurnine jer računi popravka ne glase na tužitelja niti ih je tužitelj neposredno i platio te eventualna šteta nije nastala neposredno tužitelju. Tužitelj da u trenutku nastupa slučaja na predmetu osiguranja nije imao osigurljiv interes (točka V. čl. 14. Uvjeta). Neovisno o navedenom, tuženik osporava tužbeni zahtjev kao neosnovan jer nije nastao osigurani slučaj. Ugovor o osiguranju imovine dobrovoljni je ugovorni odnos u kojemu okvir obaveze predstavljaju odredbe uvjeta osiguranja koje su sastavni dio police osiguranja (Uvjeti za osiguranje od požara i elementarnih šteta i ostala osiguranja imovine). Obaveza tuženika da se ne može širiti van navedenih uvjeta.

Nadalje je tuženik naveo da, sukladno glavi L. odjeljak IV. točka 21, Uvjeta, osiguranje od udara munje obuhvaća štete koje munja nanese direktnim udarom, odnosno direktnim električno atmosferskim udarnim pražnjenjem. Ovim osiguranjem da su obuhvaćene i štete na osiguranim stvarima uključenim u električnu mrežu unutar građevine ako je šteta na njima nastala zbog prenapona električne mreže izazvanog direktnim vizualno prepoznatljivim udarom munje u građevinu unutar koje se nalaze. Tužitelj da nije dokazao postojanje ovog osiguranog rizika, nije dokazao da je postojao udar munje u građevine u kojima se nalaze stvari na kojima tvrdi da je nastala šteta, niti je dokazao postojanje vizualno prepoznatljivog udara munje na tim građevinama, a što je nužno za postojanje osigurateljnog pokrića sukladno uvjetima ugovora. Upravo radi utvrđenja da li je na osiguranoj stvari postojao vidljiv udar munje, proveden je izvanparnični postupak radi osiguranja dokaza koji se vodio kod Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu pod poslovnim brojem R1 - 19/2024. Nasuprot tvrdnji tužitelja, prilikom vršenja očevida, vještaci su detaljno pregledali cijeli objekt te predmet osiguranja dokaza te su obišli obje građevine uključivo pri tome i pregled krova, što je detaljno opisano u vještačenju. Tako vještak Stavnicki, dipl. ing., u svom vještvu, detaljno opisuje način pregleda građevina: "Pregledom na fasade građevine vidi se postojanje instalacija LPS sustava (gromobrana, kako se jedan dio tog današnjeg sustava nazivao). Svaka građevina ima svoj zaseban LPS sustav. Odvodi LPS sustava sa krovne površine izvedeni su polaganjem odvodnih vodova ugrađenih na zid kod glavne građevine dok je kod pomoćne građevine izvedba provedena polaganjem vodova u zidu građevine. Na glavnoj građevini su mjerni spojevi izvedeni vidljivo preklopom vodova sa križnom spojnicom, dok kod pomoćne građevine kod koje su odvodi u zidu nisu prim ijećeni u zid ugrađeni mjerni ormarići. Vjerojatno se smatralo da se mjerenje može provesti pristupom LPS instalacijama na krovu pa se nisu ni ugradili. Tijekom očevida omogućen je pristup krovnim površinama veće i manje građevine primjenom pokretnih, prijenosnih vatrogasnih stepenica. Pristup krovnim površinama glavne građevine je 'osigurana' od strane korisnika građevine u cijelosti izvan zakonski definiranih sigurnosnih mjera pa nisam pristupio pregledu krova i krovne LPS instalacije. Srećom građevina je sa klasičnim kosim krovištem te se i iz okoliša građevine jasno mogla vidjeti postojanje i izvedba hvataljki LPS sustava. Na sustavu hvataljki i krovnim površinama koji su uredno izvedeni nisam primijetio niti jedan trag direktnog djelovanja munje na glavnu građevinu. Krovnoj površini i sustavu LPS hvataljki na glavnoj građevini najbliže je pristupio vještak zaštite od požara koji je odmah i dao izjavu da ne primjećuje bilo kakve naznake djelovanja munje na građevinu.

Slično je osiguran i pristup na krov pomoćne građevine. Ipak, na svoju odgovornost sam pristupio krovu građevine, jer je izveden kao ravna prohodna površina i označena je kao mjesto očevida. Dolaskom na krovnu površinu izvedenu kao ravni prohodni krov pregledao sam zatečeno stanje sustava hvataljki LPS sustava i montirane opreme na njoj. Tijekom pregleda nisam uočio nikakve naznake da je pomoćna građevina ili oprema montirana na krovnoj površini bilo pod djelovanjem direktnog udara munje.

Na fasadi pomoćne građevine nalazi se priključno mjerni elektroenergetski ormar pa se može zaključiti da je pomoćna građevina u cijelosti elektroenergetski odvojena od glavne građevine. Na fasadi su viđena i dva tipkala za daljinsko isključenje napona pomoćne građevine."

Tuženik je naveo da su vještaci detaljno obrazložili zatečeno i utvrđeno stanje, te su, svaki za sebe, suglasni u zaključku da ne postoji dokaz niti direktnog udara munje pa čak niti nastale štete. Naveo je da se tužitelj poziva na mišljenje dr. Lucića. Tuženik je naveo da nije suglasan da se navedeni, privatno naručeni i izrađeni nalaz i mišljenje, koristi u ovoj pravnoj stvari kao vještvo ili dokaz bilo kakvih stručnih pitanja a osobito nije suglasan da se navedeno mišljenje dovodi u vezu sa nalazom i mišljenjem gore navedenih vještaka koji su angažirani od strane suda te su objekt neposredno i pregledali i očitovali se o svim relevantnim okolnostima. Da osporava vjerodostojnost fotografije gromobranske instalacije objekta te hvataljke gromobranske instalacije na krovu glavnog objekta (sastavni dio mišljenja dr. sc. Lucića), obzirom nije vidljivo niti tko niti kada niti gdje je iste uslikao a pogotovo slika hvataljke gromobranske instalacije može potjecati sa bilo kojeg objekta i bilo kojeg trenutka (napominje se da sam dr.sc. Lucić nije obišao objekt niti izradio navedene fotografije).

Nadalje je tuženik naveo da u svakom slučaju, sam punomoćnik tužitelja prilikom očevida od dana 09.10.2024. godine je naveo da je šteta nastala na vatrodojavnoj centrali koja se nalazi u protupožarnom ormariću u pomoćnoj građevini koja je zasebna i odvojena od zgrade vrtića a ove dvije građevine su, kako navodi i vještak Stavnicki, u cijelosti elektroenergetski odvojene. Slijedom navedenog, naveo je da, sve i da se prihvati da je postojao vizualni pokazatelj udara u glavnu zgradu, isti nije postojao u odnosu na pomoćnu građevinu u kojoj se nalazi navodno oštećena energetska oprema. Tuženik se protivi da se dokazivanje u ovoj pravnoj stvari usmjeri u utvrđivanje zbog kojeg razloga došlo do eventualnog kvara (ukoliko se dokaže da je kvar nastao), odnosno da li je do kvara došlo zbog preopterećenja ili udara u neke susjedne mreže ili kratkog spoja ili bilo kojeg drugog uzroka, obzirom je ugovorom o osiguranju jasno i nedvojbeno određeno da se naknađuje šteta prouzrokovana direktnim udarom munje uz vizualno prepoznatljiv udar. Navedene pretpostavke za ispunjenje osiguranog slučaja, da tužitelj nije dokazao.

Slijedom svega navedenog tuženik je naveo da osporava da je nastao osigurani slučaj, osporava da je nastala šteta, osporava uzročno posljedičnu vezu između eventualnih oštećenja i navodnog događaja, osporava visina štete po provedenim računima kao i pravo na PDV.

U postupku su izvedeni dokazi čitanjem i pregledom meteoroloških i/ili hidroloških podataka/produkata izdano od strane RH, Državnog hidrometeorološkog zavoda klasa: 920-03/24-01/1050, ur.broj: 554-05-04/01-24-5 i -6 od 28.11.2024., Odluke Euroherc osiguranja d.d. (tuženika) predmet: 2312 0832 0209 „Zadar, 13.12.2023.“, Odluke Euroherc osiguranja d.d. (tuženika) predmet: 2312 0832 0210 „Zadar, 13.12.2023.“, Police osiguranja imovine broj: 804450231 od 10.10. 2023.g., Prigovora Općine Promina klasa: 990-01/23-01/9, ur.broj: 2182-9-23-1 od 19. prosinca 2023., Prigovora Općine Promina klasa: 990-01/23-01/9, ur.broj: 2182-9-23- 2 od 19. prosinca 2023., Prijave i zahtjeva za naknadu štete podnesi od strane Općine Promina (tužitelj) Euroherc osiguranju d.d. (tuženiku) od dana 29.11. 2023.g., Prijave i zahtjeva za naknadu štete podnesi od strane Općine Promina (tužitelj) Euroherc osiguranju d.d. (tuženiku) od dana 01.12. 2023.g., Dopisa td Instalacije Vrbatović – podaci o serviserima, Zapisnika o izvedenim radovima izvođača br. 30.10-2024 od 30.10. 2024. (td Instalacije Vrbatović d.o.o.), Zapisnika o izvršenom uviđaju sastavljen i izdan od td Instalacije Vrbatović d.o.o. od 28.11. 2023.g., e-mail korespondencije, Računa Vatel d.o.o. br. 178-02-91 od 29.10. 2024., Komercijalnog računa Instalacije Vrbatović br. 122/01/1 od 16.12. 2024.g., Ugovora o servisnom održavanju opreme sklopljen između Općine Promina i td Instalacije Vrbatović od 20.06. 2023.g., Ugovora o redovnom godišnjem servisnom održavanju sigurnosnog vatrodojavnog sustava sklopljen između Općine Promina i td Vatel od 01.11. 2023.g., Izviješća td Vatel d.o.o. „Split, 08.12.2023.“, dopisa Općine Promine Elektri Šibenik, klasa: 990-01/25-01/4, ur.broj: 2182-03-25-1 od 28. travnja 2025., dopisa Općine Promine Elektri Šibenik, klasa: 990-01/25-01/3, ur.broj: 2182-03-25-1 od 28. travnja 2025., Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Srećka Stavnickija od studenog 2024., Vještva/mišljenja vezano za nalaze osiguranja dokaza u dječjem vrtiću Stankovci, Općina Promina, stalnog sudskog vještaka Rina Lucića od 17.3.2025., izvatka iz sudskog registra za Dječiji vrtić Koštelice, Vještačenja iz područja zaštite od požara stalnog sudskog vještaka Branka Perana od 15.11.2024., Uvjeta za osiguranje požara i elementarnih šteta i ostala osiguranja imovine koja su sastavni dio police osiguranja, fotografija sastavljene prilikom izvida štete od strane ovlaštenog procjenitelja tuženika, uvidom u predmet Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj R1-19/2024, te saslušanjem vještaka Srećka Stavnicki i Branka Perana.

Odbija se prijedlog punomoćnika tužitelja za provođenje novog vještačenja kao suvišno, budući bi isto predstavljalo odugovlačenje postupka, a sve s obzirom na činjenicu da je u navedeno predmetu provedeno osiguranje dokaza pred Općinskom sudom u Šibeniku, te se nalaz i mišljenje vještaka u navedenom predmetu temelji na uviđajem na mjestu spora, a kojim predmet je pokrenut upravo od strane tužitelja. Isto tako, iz navedenih razloga, sud odbija prijedlog za saslušanjem svjedoka FC, predloženog od strane tuženika, te odbija iz istih razloga saslušanje svjedoka ŽC, SC, EC, TC, LC i KC.

Tužbeni zahtjev je neosnovan.

Odredbom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) propisano je da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja, dok je odredbom čl. 922. stavak 1. propisano da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom.

Odredbom čl. 948. st. 1. ZOO-a propisano je da ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja.

Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugom prouzroči štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta),

Neosnovan je prigovor tuženika pomanjkanja aktivne legitimacije na strani tužitelja u kojem tuženik navodi da tužitelj nije aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari jer da je šteta nastala na objektu Dječjeg vrtića Koštelice te da računi koji prileže spisu a koji su priloženi kao dokaz visine i nastanka štete ne glase na tužitelja već na Dječji vrtić. Međutim, po ocjeni ovog suda pregledom police osiguranja imovine broj 804450231 od 10.10.2023. godine jasno proizlazi da je Općina Promina ugovorila Policu osiguranja sa tuženikom za objekt u kojem se nalazi dječji vrtić, a sukladno članku 948. st. 1. ZOO-a je da ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja, to je stoga, po ocjeni ovog suda tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

Nadalje, valja naglasiti da je tuženik osim što je osporavao aktivnu legitimaciju tužitelja, osporavao je da je nastao osigurani slučaj, odnosno da je nastala šteta, osporavao je uzročno posljedično vezu između eventualnih oštećenja i navodnih događaja, kao i visinu štete po priloženim računima, zbog čega je ovaj sud izveo dokaze kako bi utvrdio postoje li uzročno posljedična veza između štetnog događaja i eventualno nastale štete.

Pregledom Police osiguranja imovine broj: 804450231 od 10.10. 2023.g., Prijave i zahtjeva za naknadu štete podnesi od strane Općine Promina (tužitelj) Euroherc osiguranju d.d. (tuženiku) od dana 01.12. 2023.g., Odluke Euroherc osiguranja d.d. (tuženika) predmet: 2312 0832 0209 „Zadar, 13.12.2023.“, Odluke Euroherc osiguranja d.d. (tuženika) predmet: 2312 0832 0210 „Zadar, 13.12.2023.“, Prigovora Općine Promina klasa: 990-01/23-01/9, ur.broj: 2182-9-23-1 od 19. prosinca 2023., Prigovora Općine Promina klasa: 990-01/23-01/9, ur.broj: 2182-9-23- 2 od 19. prosinca 2023., Prijave i zahtjeva za naknadu štete podnesi od strane Općine Promina (tužitelj) Euroherc osiguranju d.d. (tuženiku) od dana 29.11. 2023.g., jasno proizlazi da je tužitelj Općina Promina imala sklopljenu Policu osiguranja imovine Dječjeg vrtića i to građevinski dio dječjeg vrtića koje se sastoji od prizemlja i kata ukupne površine 455,78 m2 i pomoćnog prizemnog objekta ukupne površine 49,44 m2 iz čega jasno proizlazi da je tužitelj dokazao postojanje ugovornog odnosa između stranaka te da je kao takav tužitelj prijavio štetu tuženiku zbog udara groma, a koju štetu je tuženik odbio platiti navodeći da u uvjetima za osiguranje od požara i elementarnih šteta i ostala osiguranja imovine (br. uvjeta 2021/89-1) osiguranjem nisu obuhvaćene štete na osiguranoj stvari koja je uključena u električnu mrežu zbog poremećaja napona ili smetnji u električnoj mreži, a koja se ne može dovesti u izravnu vezu sa udarom munje u građevinu unutar koje se osigurana stvar nalazi zbog čega je tuženik odbio platiti štetu tužitelju te je ovaj ustao ovom tužbom.

Pregledom meteoroloških i/ili hidroloških podataka/produkata izdano od strane RH, Državnog hidrometeorološkog zavoda klasa: 920-03/24-01/1050, ur.broj: 554- 05-04/01-24-5 i -6 od 28.11.2024. proizlazilo bi da je dana 17. studenog 2023. godine kada tužitelj tvrdi da je došlo do grmljavinskog nevremena, odnosno da je tog dana nastupio štetni događaj udara groma u navedenim meteorološkim podacima proizlazilo bi da je dana 17. studenog 2023. godine na području KMP DRNIŠ zabilježena grmljavina u 10:10 kr (kratkotrajna), dok je KP KOSOVO zabilježeno slaba grmljavina u 10:20, dok su obje postaje kako u Drnišu tako i u Kosovu navele da dana 18.11. nije bilo atmosferskih pojava iz čega bi proizlazilo da je dana 17. studenog 2023. godine bilo slabe grmljavine odnosno kratkotrajne grmljavine od 10.10 do 10.20 sati.

Pregledom Dopisa td Instalacije Vrbatović – podaci o serviserima, Zapisnika o izvedenim radovima izvođača br. 30.10-2024 od 30.10. 2024. (td Instalacije Vrbatović d.o.o.), Zapisnika o izvršenom uviđaju sastavljen i izdan od td Instalacije Vrbatović d.o.o. od 28.11. 2023.g., e-mail korespondencije, Računa Vatel d.o.o. br. 178-02-91 od 29.10. 2024., Komercijalnog računa Instalacije Vrbatović br. 122/01/1 od 16.12. 2024.g., Ugovora o servisnom održavanju opreme sklopljen između Općine Promina i td Instalacije Vrbatović od 20.06. 2023.g., Ugovora o redovnom godišnjem servisnom održavanju sigurnosnog vatrodojavnog sustava sklopljen između Općine Promina i td Vatel od 01.11. 2023.g. , Izviješća td Vatel d.o.o. „Split, 08.12.2023.“, dopisa Općine Promine Elektri Šibenik, klasa: 990-01/25-01/4, ur.broj:

2182-03-25-1 od 28. travnja 2025., dopisa Općine Promine Elektri Šibenik, klasa: 990-01/25-01/3, ur.broj: 2182-03-25-1 od 28. travnja 2025. proizlazi da je Općina Promina, ovdje tužitelj, sa instalacijama TC imala potpisan ugovor o servisiranju opreme, da su instalacije TC sukladno navedenim ugovorima izvršile popravke na vatrodojavnom sustavu zbog čega su izdale račun Dječjem vrtiću Koštelica, a koji račun je po navodima tužitelja i plaćen, zbog čega i traži naknadu štete po utuženom računu.

Međutim, valja naglasiti kako je tuženik osporavao uzročno posljedičnu vezu između nastanka štetnog događaja i štete, to je stoga, ovaj sud izvršio uvid u spis Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. R1-19/2024 u kojem predmetu je izvršeno osiguranje dokaza upravo na traženje predlagatelja osiguranja Općine Promine, ovdje tužitelja, a protiv protivnika osiguranja Euroherc, ovdje tuženika, u kojem predmetu je sud na traženje Općine Promina donio rješenje dana 11. rujna 2024. godine u kojem rješenju je odredio izvođenje dokaza uviđajem na terenu na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka Branka Peran, stalnog sudskog vještaka za zaštitu od požara te vještaka Srećka Stavnicki, stalnog sudskog vještaka za elektroinstalacije koji su u navedenom predmetu izvršili uviđaj na mjestu spora te dali svoj nalaz i mišljenje.

Međutim, tužitelj nezadovoljan navedenim nalazima i mišljenj ima vještaka Branka Perana i Srećka Stavnicki je prove vještačenje po vještaku Rino Lucić, a koje vještačenje proveo po svom nalogu istom vještaku, a koje vještačenje ovaj sud ne prihvaća budući je nalaz i mišljenje vještaka Rino Lucić sačinjeno po nalogu samog tužitelja, a posebno kad se uzme u obzir činjenica, kako to i sam vještak Rino Lucić navodi u svom nalazu i mišljenju, da nije nalaz i mišljenje dao uviđajem na mjestu spora, već je svoj nalaz i mišljenje utemeljio obzirom na dokaze koji prileže spisu zbog čega ovaj sud nije prihvatio ovaj nalaz i mišljenje, budući su vještaci Branko Peran i Srećko Stavnicki imenovani od strane suda, svoje nalaze i mišljenja dali su temeljem neposrednog opažanja uviđajem na terenu, a ovaj sud njihove nalaze i mišljenja ocjenjuje kao stručne.

Vještak za zaštitu na radu i zaštitu od požara, Branko Peran, je u svom nalazu i mišljenju kojeg je dostavio u predmetu R1-19/2024 Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu 19. studenoga 2024., a čiji nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća u cijelosti, naveo da na temelju obavljenog očevida i analize podataka pregledom dostupne dokumentacije i naknadno pribavljene dokumentacije da je mišljenja:

1. Da na samom objektu nije bilo vidljivih tragova koji bi ukazivali na mogući udar munje u same objekte na k.č 763/11 k. o [katastarska općina],

2. Da tužitelj Općina Promina nije sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske:

2.1. Vršila redovno servisiranje vatrodojavne centrale od strane ovlaštenog servisera (2 puta godišnje u jednakim vremenskim razmacima od 6 mjeseci), Dostavljeni mi Zapisnik odnosi se na servis nakon 20.11.2023. godine, /čl.56 Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN br. 56/99)/,

2.2. Periodično ispitivala sustav za dojavu od požara (najmanje 1 put godišnje) / čl. 51. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN br. 56/99) /,

2.3. Nema dokaza (Zapisnika) o pregledu i ispitivanju sustava zaštite od munje na objektu vrtića i kotlovnice.

2.4. Da tijekom očevida koji je obavljen na mjestu događaja nisu uočeni tragovi direktnog udara munje u objekt dječjeg vrtića.

Na temelju naprijed utvrđenoga, naveo je da smatra da je do oštećenja vatrodojavne centrale i sustava za grijanje dječjeg vrtića moglo doći i uslijed indirektnog udara groma u neki od stupova elektro mreže ili telefonske mreže koji se nalaze van parcele k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u okolini objekta dječjeg vrtića.

Na ročištu glavne rasprave je vještak naveo da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju koje je izradio za potrebe predmeta R1-19/2024. Naveo je da se na krov dječjeg vrtića popeo on osobno i gospodin Stavnicki, tamo gdje je bio ravni krov, a na krov koji je kosi da se popeo samo on uz pomoć vatrogasaca, odnosno vatrogasnih ljestava. Gromobranska instalacija koja se smatra hvataljkom da je izvedena sukladno propisu po obodu krova koji se smatra hvataljkom, a trake koje su provedene od vrha krova prema zemlji da su odvodi koji su izvedeni sukladno propisu, da se ne sjeća koliko je hvataljki na krovištu većeg objekta sa kosim krovištem, ali da se sjeća da je hvataljka bila traka, ali se ne sjeća dimenzija. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja, nakon predočenja vještaku stranice 90 da se isti izjasni da li fotografija prikazuje hvataljku gromobranske instalacije, isti odgovara da je na fotografiji desno hvataljka u obliku trake te da samo pospješuje hvataljku u slučaju udara groma, a da se ne sjeća je li ova šipka koja je na sredini fotografije bila tada na mjestu uviđaja. Nadalje je naveo da se ne može izjasniti je li je hvataljka u obliku šipke sa fotografije oštećena već da bi morao ići na lice mjesta . Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja može li se izjasniti o tome da li može doći do udara groma u hvataljku gromobranske instalacije u obliku šipke bez da dođe do drugih mehaničkih oštećenja na objektu, isti odgovara da je znanstveno dokazano da gromobranska instalacije nije stopostotna zaštita od udara groma. Vještak je naveo da ne zna imaju li stupovi telefonske i električne mreže koji se nalaze u blizini predmetnog objekta gromobransku instalaciju, jer da to nije bio predmet vještačenja. Telefonski stupovi i elektromreže da bi trebali imati gromobransku instalaciju, ali da to određuju projektanti. Osim toga, naveo je da nije dokazano da je gromobranska instalacija stopostotna zaštita od udara munje niti da štiti objekat od mehaničkih oštećenja na samom objektu. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li je moguća situacija da dođe do udara groma u gromobransku instalaciju konkretno u njenu hvataljku u obliku šipke, da pri tome ne dođe do vidljivih mehaničkih oštećenja na objektu, a da istovremeno dođe do pojave elektromagnetske indukcije koja uzrokuje kvar i uništenje sustava grijanja u objektu i sustava vatrodojave u objektu, isti odgovara da ne bi trebalo, da udar munje nije vezan za elektroinstalaciju i telefonsku instalaciju, te navodi ako su hvataljke uredno izvedene udar munje odlazi u zemlju, te da u njegovom nalazu i mišljenju stoji jasno na kraju da je moglo doći do udara groma u vanjski okolni dio van čestice na koju su vještačili, a to jasno stoji na kraju nalaza i mišljenja. Nadalje, na pitanje punomoćnika tužitelja da li udar munje u hvataljku gromobransku instalacije u obliku šipke može doći do eletkromagnetske indukcije, isti odgovara da će to odgovoriti vještak elektro struke. Također je naveo da je na oba objekta bila gromobranska instalacija. Predočavanjem fotografije sa stranice 90 spisa na upit da li ona odgovara stanju koje je utvrdio prilikom očevida, naveo je da se ne sjeća te fotografije i da fotografije prileže vještvu koje je napravio gospodin Stavnicki i da te hvataljke, koja je pokazana na stranici 90 spisa, nema. Nadalje je naveo da tijekom pregleda objekta na licu mjesta nije našao dokaz o direktnom udaru groma, da se ne može znati je li se tu grom desio, da nema ničeg vidljivog o udaru groma. Prilikom obilaska krovišta jednog i drugog objekta da nije vidio hvataljke, odnosno šipke na obodu krova u vrijeme kada su radili uviđaj . Na posebno pitanje punomoćnika tužitelj može li pokazati fotografiju iz svojeg vještva o kojoj upravo iskazivao i na kojoj bi bilo vidljivo od čega se sastoji ta gromobranska instalacija, isti odgovara da je prethodno na to dogovori da se fotografije nalaze u vještačenju gospodina Stavnickog, a da je posjedovao iste fotografije kao i gospodina Stavnicki, međutim da mu je mobitel uništen, te ovog trenutka pokazuje fotografije koje prileže u vještvu gospodina Stavnickog i pokazuje da krov nema hvataljke i to je stranica 30-31. Nakon uvida u fotografiju stranice 30-31 vještva postoji mogućnost da postoji hvataljka, međutim da ista ništa ne mijenja. Vještak je nadalje naveo da je u njegovom nalazu i mišljenju koji je dat u predmetu R1 -19/2024 jasno naveo da Općina Promina nije vršila redovito servisiranje vatrodojavne centrale od ovlaštenog servisa, najmanje dva puta godišnje je zakonska obveza u jednakim vremenskim razmacima, nije ispitivala vatrodojavni sustav zakonom propisano jednom godišnje, nije ispitivala sustav zaštite od munje čime je prekršila Zakon propisane obveze poslodavca, nadalje, kao sudski vještak mogu postaviti pitanje je li ovo sve pridonijelo nastanku štete i da li je sustav uopće bio ispravan i prije udara munje, ako je i bio udar munje, jer da je sve bilo ispravno u slučaju udara munje sve bi trebalo otići u zemlju. Naveo je da je predmet vještačenja bio samo utvrditi je li došlo do udara groma, a ne stanje sustava vatrodojava i sustava za grijanje, a da u iste sumnja zato jer je za vrijeme vještačenja tražio dodatnu dokumentaciju od Općine Promina što proizlazi iz priložene dokumentacije.

Vještak za elektroenergetsko područje, Srećko Stavnicki, je u svom nalazu i mišljenju kojeg je dostavio u predmetu R1-19/2024 Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu 5. studenoga 2024., a čiji nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća u cijelosti, naveo da očevidom nije utvrdio postojanje nikakve štete, da je sve bilo u funkcionalnom i ispravnom stanju. Navedena je šteta na centrali sustava automatske dojave požara (VDC) i sustavu grijanja pri čemu je tijekom očevida rečeno da se sustav grijanja neće dalje promatrati. Za njega je rečeno da je problem u kompresoru. Njegov tada komentar da je bio da je vrlo mala mogućnost da kompresor kao uređaj nastrada od prenapona, a ako bi i nastala neka šteta uslijed prenapona, nastala bi na automatici uređaja, a ne na kompresoru. Očevidom da nije vidio oštećenja ili promjenu boje na opremi u GRO-u ili u protupožarnom ormaru sa ugrađenom VDC ili bilo kakvu naznaku koja bi dala za naslutiti da se dogodio bilo kakav štetni događaj. Građevina je s gledišta starosti, potpuno nova građevina pa je i elektrotehnička oprema u njoj nova, a za pretpostaviti je da je i instalirana oprema namijenjena zaštiti funkcionalno ispravna. Isto se može provjeriti dodatnim izvanrednim radom neke za to registrirane pravne osobe i u njoj zaposlene osobe sa potrebnim zvanjem i znanjem koja će provesti pregled, mjerenja i ispitivanja primjenom projektne dokumentacije i koja će utvrditi zatečeno stanje instalacija i zaštitne opreme. Da neka oprema ne radi, to je razumljivo, pa i ne bi bilo prijave da nije tako, ali da tijekom očevida nije utvrdio postojanje štete pa ni da je šteta postojala. U odnosu na vrstu štete je naveo da, iako nije utvrdio postojanje štete, ali prihvaćajući da je moguće da je neka šteta bila, očevidom da nije mogao utvrditi koja bi to vrsta štete bila, odnosno koji bi bio uzrok štete. Šteta, ako je postojala, mogla je na elektroenergetskim instalacijama, instalacijama elektroničkih komunikacija i elektrotehničkoj opremi nastati radi preopterećenja, kratkog spoja, oštećenjem instalacionih kabela vanjskim djelovanjem na njih, neovlaštenim rukovanjem, nestručnim rukovanjem, direktnim djelovanjem munje, utjecajem prenapona iz okoliša, utjecajem prenapona koji može ući u građevinu preko niskonaponskog priključka ili preko priključka elektroničkih komunikacija, vanjskim utjecajima i djelovanjima kao što su radovi na i u građevini koji bi mogli mehanički oštetiti instalacije, poplava, požar, i sl. Oprema u GRO-u je takve namjene da je jasno da je projektant predvidio svu potrebnu zaštitu kako bi zaštitio građevinu i osigurao sigurnost osoba koji dolaze u doticaj sa elektrotehničkim instalacijama. Jedino što odstupa je položaj automatskog osigurača u GRO-u označenog sa „F15“ koji je u isključenom stanju. Kako tijekom očevida nije bila dostupna dokumentacija, ali ni obvezna dokumentacija koja je morala biti u GRO-u nije mogao utvrditi namjenu tog osigurača. U svakom slučaju neki dio elektroenergetske instalacije je ovim isključen. Kako nitko ne spominje ništa drugo da je problematično, smatrao je da je i ovo isključeno elektrotehnički u stvari normalno planirano stanje. Kako se u spisu nedvojbeno tvrdi da je šteta koju on nije mogao utvrditi, a koja je mogla postojati, prema korisniku građevine i serviserima nastala „udarom groma“, naveo je da za takvu tvrdnju on nije utvrdio nikakav dokaz. Štoviše, stanje opreme i postojanje zaštitne opreme upravo upućuju da je uzročnik štete opisan kao „udar groma“ malo vjerojatna opcija. Malo vjerojatna opcija iz razloga što primijenjena zaštita od djelovanja munje će zaštititi građevinu i instalacije u njoj. Da bi oprema korisnika u cijelosti bila zaštićena od prenapona u svim slučajevima, korisnik je morao primijeniti dodatnu prenaponsku zaštitu za svu opremu koja je osjetljiva na prenapone, a to je prvenstvena sva oprema koja ima elektroničke komponente. Dodatna prenaponska zaštita se montira na mjestu priključenja opreme i dolazi kao priključnica sa integriranom zaštitom, a od obične priključnice se razlikuje po vizualnoj signalizacije stanja koja se nalazi na njoj. Ta dodatna prenaponska zaštita može biti integrirana u priključnici u zidu, ali najčešće se naknadno kupuju produžni kabeli sa integriranom zaštitom ili UPS jedinice koji najčešće imaju to u standardnoj izvedbi. Rijetki koriste tu dodatnu selektivnu zaštitu od prenapona kod svoje opreme, neki iz neznanja a neki iz misli da se neće baš njemu dogoditi šteta od prenapona. I uistinu, to se ne događa često ako građevina ima instaliran LPS sustav hvataljki i osnovnu zaštitu od prenapona. Dodatna prenaponska zaštita „pegla vrhove“ prenapona koji kod velikih napona mogu proći pored osnovne primijenjene prenaponske zaštite u GRO-u. Kako to ipak nešto košta, a tijekom projektiranja za građevinsku dozvolu se provodi osnovna zaštita, a dodatnu koja bi se trebala provoditi tijekom opremanja u pravilu uvijek provodi sam korisnik građevine. Prijavljena šteta je na VDC, a ona je spojena osim na elektroenergetske instalacije i na instalacije elektroničkih komunikacija preko automatskog telefonskog pozivnika montiranog pored VDC. Elektroenergetske instalacije na koje se spaja VDC sa automatskim telefonskim pozivnikom imaju instaliranu osnovnu zaštitu od prenapona i u ispravnom je stanju prema pokazivaču vidljivoj na njoj. Prema tome ne može se govoriti o prenaponima nastalim djelovanjem munje na građevinu ili iz neposredne blizine, odnosno o velikim prenaponima, jer bi štete bile drastično veće, a vizualno bi ostalo evidentirano na pokazivaču instalirane prenaponske zaštite. Da je za pretpostaviti bio manji prenapon koji je došao sa elektroenergetskim priključnim kabelom onda bi prvo opet nastradao automatski telefonski dojavnik, a ne centrala ili bi oba nastradala jer se nalaze na istom kabelskom izvodu. Zaštitu na elektroničkim instalacijama nisam vidio jer nismo otvarali priključni ormar elektroničkih komunikacija. Za pretpostaviti je da nema instaliranu ni osnovnu zaštitu od prenapona za elektroničke komunikacijske instalacije. Od direktnom djelovanju munje ili djelovanju munje iz neposredne blizine da se ne može govoriti jer bi štete bile jasno vidljive. Tada oprema ne bi bila „pokvarena“ već uništena. Bilo da je veliki ili mali prenapon došao u građevinu preko priključnog kabela elektroničkih komunikacija možemo o tome govoriti, ali to se nije dogodilo jer nije bilo prijavljene štete na opremi koncesionara koja bi prvo nastradala kao ni prijavljene štete na automatskom telefonskom pozivniku pored VDC.

Nadalje je vještak naveo da može samo zaključiti da prema stanju opreme i analizirajući prijavljenu štetu, nije se moglo utvrditi djelovanje munje, a posebno ne direktno djelovanje munje na građevinu ili djelovanje na nju iz neposredne blizine. U odnosu na visinu štete je naveo da, slijedom rečenog u dijelu o šteti i njenoj vrsti, ne može govoriti, a ni procjenjivati visinu štete, a pogotovo ne šteti koju je uzrokovao „udar groma“. Na kraju da se samo može zapitati kako su korisnik građevine i serviser došli do nedvojbenog strukovnog zaključka da je građevina bila pod djelovanjem munje i da je baš njeno djelovanje utjecalo na VDC i sustav grijanja na način da su prestali raditi. Sama ta tvrdnja korisnika građevine i servisera koja je došla do suda uvjetovala je da osim teksta kojeg je vještak dostavio sudu na uvid u svom nalazu i mišljenju je napisao još „x/y“ stranica u kojima je „držao predavanje“ o djelovanju munje na građevine, zaštiti, i sl., što uistinu prelazi dani zadatak i zatečeno stanje pa je jednostavno odustao od dostave tog teksta.

Na ročištu glavne rasprave vještak je naveo da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju koje je izradio za potrebe predmeta R1-19/2024. Naveo je da se popeo na manji krov i to naglašava da investitor nije omogućio da se na siguran način popne na krov, a da se na kosi dio krova detaljno očitovao u svom nalazu i mišljenju gdje je sve i pojašnjeno. Osim toga, naveo je da nije razumljivo pitanje tužitelja da se izjasni može li doći do udara groma u hvataljku gromobranske instalacije u obliku šipke bez da dođe do drugih mehaničkih oštećenja na objektu, jer da se iz njegovog nalaza i mišljenja detaljno vidi sve i da je to teoretsko pitanje, a ne za ovaj konkretan slučaj. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja je li utvrdio na gromobranskoj instalaciji postojanje hvataljki gromobranske instalacije u obliku šipke, isti odgovara da je na građevini sustav LPS koji se sastoji od hvataljki, odvoda prema zemlji i uzemljivača građevine, kako na većem objektu tako i na manjem objektu, da li je postojala veća šipka koja je spojena na hvataljke građevine je totalno nebitno. Kao prvo, munja, ne grom, munja koja bi eventualno mogla udariti u građevinu ne znači da udara u hvataljku ma kojeg oblika ona bila, sustav LPS -a, vanjski dio koji se sastoji od hvataljke je namijenjen da munja koja udari u bilo koju točku ako udari u građevinu odvede čim kraćim putem u zemlju, na svom putu napravi termička i druga oštećenja na građevini, pa i kad udari direktno u hvataljku i to na svim prijelaznim spojevima, premosnicama i slično. Propisno izvedena LPS instalacija znači da su instalacije u građevini sve elektrotehnički zaštićene, ali da bi to mogli sa sigurnošću reći unutar elektrotehničkih instalacija građevine mora postojati projektirana i izvedena zaštita. U našem slučaju pregled elektroenergetskih priključaka i EKI priključaka (telefon, internet i sl.), znači u manjem objektu se nalazi elektroenergetski ormar, vanjski priključni i unutarnji razvodni ormari, unutarnji i razvodni ormari elektroenergetski su zaštićeni od prenapona, oprema je bila u ispravnom stanju i nije upućivalo da se bilo kakva elektromagnetska indukcija odnosno prenapon ušao u građevinu. Kada govorima o ulasku sa strane EKI instalacija prenapona ili elektromagnetske indukcije nije viđena dodatna zaštita, ali na licu mjesta je pitano da li je oprema koncesionara usluge tada nastradala ili nije, odgovor je bio da nijedna oprema elektroničke komunikacije nije nastradala. U manjoj građevini se nalazi i centrala sustava za automatsku dojavu požara za koju se navodi da je pretrpjela neku štetu. Tijekom nalaza i očevida nije utvrđeno nikakav vidljivi trag da se to uistinu i dogodilo uzrokovano prenaponima, a u nalazu sam napomenuo da ako bi i bilo nekakvog prenapona kako se tvrdi, centrala ne bi nastradala već telefonski dojavnik jer je on spojen na tu instalaciju a ne telefonska centrala. Pitanje se odnosilo na štapnu hvataljku osnovne, veća građevine. Da li je ili nije bila, što je strukovno totalno nebitno, a u ovom slučaju govorimo o šteti na manjoj građevini koja ima potpuno zaseban sustav zaštite od djelovanja munje i s te strane nema nikakve veze s velikom građevinom, pa pitanje smatra totalno nebitnim. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja može li se decidirano izjasniti da li je postojala ili nije postojala, u trenutku uviđaja, hvataljka gromobranske instalacije ili ne na predmetnom većem objektu s kosim krovištem, punomoćnik tuženika se protivi pitanju obzirom je vještak jasno naveo da se radi o dva odvojena gromobranska sustava te stanje gromobranske instalacije na većem krovištu nije uzročno posljedično vezano niti je bitno za stanje manjeg pomoćnog objekta koji je predmet ove tužbe, stoga je ovakvo pitanje usmjereno na odugovlačenje postupka, jednako kao i sva druga pitanja koja se odnose na veći objekt, sudac dozvoljava odgovor, isti odgovara da je građevina nova, ima uporabnu dozvolu što znači da sve što se nalazi na njoj i u njoj je izvedeno u skladu sa građevinskom dozvolom, da je tehnički ispitana, ispravna, funkcionalna i sigurna. Tu tehnički ispravnost i sigurnost korisnik građevine mora stalno i kontinuirano provoditi zakonom definiranim pregledima, mjerenjima i ispitivanjima. I još nešto, veća građevina nema nikakav dodir sa manjom građevinom koja je predmet nalaza. Nadalje je naveo da na pitanje nalazi li se predmetni pomoćni objekt u zaštićenoj zoni hvataljke gromobranske instalacije glavnog objekta, ne može sa sigurnošću odgovoriti jer je široko postavljeno, da s obzirom na situaciju trebao imati projekt, ali manja građevina da ima LPS sustav i da u biti sama sebe štiti. Osim toga, naveo je da ne razumije pitanje tužitelja da li je vidljiva vertikalna šipka sa hvataljkom na fotografiji iz vještačenja sa stranice 30 i 31, jer da postoji 100 šipki, da nemaju veze sa drugom građevinom te da će odgovoriti sve u vezi sa svojim nalazom. Naveo je da na terenu nije utvrđeno da je došlo do udara munje u hvataljku gromobranske instalacije. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li je moguća situacija da dođe do udara groma u gromobransku instalaciju, konkretno u njenu hvataljku u obliku šipke, da pri tome ne dođe do vidljivih mehaničkih oštećenja na objektu, već samo na šipki, a da pri tome istovremeno dođe do pojave elektromagnetske indukcije koja uzrokuje kvar i uništenje sustava grijanja i sustava vatrodojave u objektu, punomoćnik tuženika prigovara pitanju kao hipotetskom a pored toga nije decidirano gdje bi se nalazila na kojem objektu šipka na koju se referira pun. tužitelja niti je postojanje šipke o kojoj govori utvrđeno na pomoćnom objektu, sudac dozvoljava pitanje, isti odgovara da nijedna strukovna osoba elektroenergetske struke ni znanosti ne može egzaktno reći niti pokazati na točku gdje će se munja isprazniti. Tvrdnja da će udariti u ovo ili ono nema nikakvog znanstvenog uporišta, ali da i odgovorim na to pitanje hipotetski koja predviđa da udar munje biti u šipku a ne u npr. koso krovište krova mogu reći iz prakse, da ako je sustav hvataljki i odvoda munje zajedno za uzemljivačem građevine ispravno projektirana i izvedena, a u ovom slučaju je jer imamo uporabnu dozvolu, može se reći da će se struja munje odvesti direktno u zemlju bez ikakvih termičkih, mehaničkih i dr. oštećenja, da li će na svom putu preko tih hvataljki prema zemlji ta struja munje napraviti elektromagnetsku indukciju, hoće, kao i sva druga elektroenergetska instalacija koju evo imamo i ovdje sada u ovoj prostoriji, jer struja dok teče kroz vodiče, pa tako i munja. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja može li se izjasniti o fotografiji sa stranice 90 spisa o tome da li ista prikazuje hvataljku gromobranske instalacije u obliku šipke, da li su na istoj vidljiva oštećenja i da li su ista oštećenja moguća posljedica udara munje, punomoćnik tuženika prigovara protivi se pitanju obzirom da je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporio vjerodostojnost fotografija na koje se poziva tužitelj jer nije utvrđeno niti tko niti kada niti gdje su napravljene i o tome ne postoje nikakvi dokazi. Sudac dopušta odgovor, te isti odgovara da navedenu fotografiju vidi prvi put u životu i da ostaje pri onome što je naveo u svom nalazu i mišljenju te navodi da bi ovo bila hvataljka da bi se na njoj trebala vidjeti i baza i vrh. Nadalje je vještak naveo da na manjoj građevini nije bilo vertikalnih hvataljki, te da niti na manjem niti većem objektu nije bilo tragova koji bi upućivali na udar munje. Da nema niti direktnih niti indirektnih dokaza djelovanja munje u građevinu budući da je tehnička instalacija ispravna. Vještak je naveo da niti u jednom trenutku nije rekao niti tvrdio da na većem objektu s kosim krovištem nema dokaza o postojanju mehaničkih oštećenja koje bi bile posljedice udara munje, jer da se na isti nije ni penjao.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, te prihvaćajući nalaze i mišljenje vještaka Branka Perana i Srećka Stavnicki, ovaj sud je utvrdio, nedvojbeno, da tužitelj nije dokazao uzročno posljedičnu vezu uzroka štete i štetne posljedice, odnosno nije dokazao da je udar groma uzrokovao kvar na vatrodojavi, a tim više što su vještaci naveli niz propusta u održavanju navedene opreme, to stoga, iz navedenog razloga ovaj sud temeljem naprijed citiranih zakonskih odredbi je ocijenio neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te presuditi kao u točki 1. izreke ove presude.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženiku je, obzirom na vrijednost predmeta spora te obzirom na uspjeh u parnici, sukladno Tbr. 9. točka 1. i Tbr. 8. točka 1. OT, priznat trošak za sastav odgovora na tužbu od 7.7.2025. u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištima od 16.9.2025., 2.12.2025. i 10.2.2026., te ročište u predmetu osiguranja dokaza R1- 19/2024, uviđaj na mjestu predmeta spora od 9.10.2024., za svaku radnju po 200,00 eura uvećano za trošak PDV-a iznosi 1.250,00 eura, kako je to odlučeno u točki 2. izreke.

U Šibeniku 27. ožujka 2026.

S U D A C

Terezija Goreta

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- Pun. tužitelja

- Pun. tuženika