REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Pr-193/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, Brune Bušića 30, 21000 Split, OIB: 00475993244, zastupanog po punomoćniku Frani Sikirici, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.02.2018.g. do 31.07.2025.g. u ukupnom iznosu od 301,84 EUR bruto zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 59,29 EUR koja teče od 15. svibanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,71 EUR koja teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,54 EUR koja teče od 15. rujan 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 47,44 EUR koja teče od 15. listopad 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 27,17 EUR koja teče od 15. veljača 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR koja teče od 15. kolovoz 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,03 EUR koja teče od 15. rujan 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 55,66 EUR koja teče od 15. ožujak 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 61,95 EUR koja teče od 15. rujan 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 44,04 EUR koja teče od 15. listopad 2022. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO- a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8%poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime parničnih troškova na račun punomoćnice tužiteljice odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se vodi kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN:

[broj bankovnog računa] ukupan iznos od 609,20 EUR, zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 10.03.2023. godine tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre/medicinski tehničar. Tužiteljica također navodi da je tuženik tužitelju zbog pogrešnog načina obračuna u utuženom razdoblju pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće. Istaknuto je da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi, te TKU-om za službenike i namještenike u javnim službama. Tužiteljica tužbom potražuje u navedenom smislu isplatu neisplaćene bruto razlike plaće s osnova dodataka za posebne uvjete rada te za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom tužiteljice od 5. prosinca 2025. tako da ista potražuje iznos od 301,84 EUR, s pripadajućom kamatom.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu (list 8-9 spisa) osporava navode iz tužbenog zahtjeva ističući da su tvrdnje tužiteljice o pogrešnom obračunu plaće neosnovani te da je tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio tužiteljici osnovnu plaću i sve dodatke na plaću sve sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, KU-a za djelatnost socijalne skrbi i Zakona o radu. Također je tuženik istakao prigovor zastare potraživanja za sva potraživanja dospjela prije 10.03.2018. godine.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom platnih podataka tužiteljice (list 32-219) te nalaza i mišljenja Centra za vještačenja (list 220-236 spisa).

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

5.Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od 01. veljače 2018. godine do 31. srpnja 2025. godine.

6.Među strankama u ovom postupku nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre. Potrebno je istaći da u predmetnoj pravnoj stvari nije došlo do zastare potraživanja budući je utuženo razdoblje od 01.veljače 2018.godine do 31. srpnja 2025., te potraživanja sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu (''NN'' 93/14) zastarijevaju za pet godina počevši od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja pa uzimajući u obzir utuženo razdoblje i činjenicu da je tužba podnesena dana 10. ožujka 2023. godine nije došlo do zastare potraživanja u predmetnoj stvari budući nije proteklo pet godina od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja iz konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, a slijedom čega je istaknuti prigovor zastare potraživanja u cijelosti neosnovan.

7. Iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o. Split (list 220-236 spisa) proizlazi da je vještakinja Ines Lozić uvidom u platne liste utvrdila da je tuženik tužiteljici na sate rada obračunavao uvećanja zavisno da li su odrađeni subotom, nedjeljom, na dane blagdana, odnosno zavisno od toga da li su odrađeni u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni. Prikaz izračuna vještakinja je dala u Tabelama koje prileže vještvu. U vještvu se navodi da je izračun svakog posebnog dodatka izvršen na mjesečnoj osnovi, a polazište za izračun da je vrijednost osnovne plaće. Navodi se da je za svaki mjesec utvrđena vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada i broj prekovremenih sati, te da osnovna plaća i broj prekovremenih sati u svakom mjesecu nisu osporavani te da su preuzeti iz platnih lista tuženika koje prileže spisu. Ističe se da je slijedom navedenog visina pojedinog dodatka za jedan prekovremeni sat tužitelja jednaka propisanom postotku svakog dodatka obračunatog na vrijednost osnovne plaće za sat rada. Vještakinja je dala izračun visine dodatka po mjesecima obračunate na sate prekovremenog rada. Istaknuto je da s obzirom da je u utuženom razdoblju službena valuta u RH bila kuna dok je na dan izrade vještačenja službena valuta euro da će vještak inicijalno, informativno sve izračune izvršiti u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj da su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Navodi se da će službenu valutu RH na dan izrade vještačenja primjenom odredbi članka 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (''NN'' 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (''NN'' 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Zaključno iz nalaza i mišljenja proizlazi da za razdoblje od 01. veljače 2018. do 31. srpnja 2025. godine potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 212,72 EUR, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad da iznosi 6,20 EUR, a slijedom čega da ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka za prekovremeni rad iznosi 218,92 EUR. Vještakinja navodi da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužitelja pripada pravo potraživanja za cjelokupno razdoblje i temeljem manje obračunatih naknada obračunatih temeljem obračunatih i isplaćenih plaća (bez prethodno prikazanih dodataka i naknada koje iz istih proizlaze) da manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 82,92 EUR.

8. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Centra za vještačenja ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući je tužiteljica i uredila tužbeni zahtjev u skladu s navedenim nalazom i mišljenjem, a tuženik nije osporavao matematički izračun vještva, niti je isticao primjedbe, a ujedno je navedeni nalaz i mišljenje sačinjen u skladu sa nalogom ovog suda i dokumentacijom koju je u predmetni spis dostavio tuženik.

9. Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi (dalje: KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama ZOR-a, KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u otežanim uvjetima rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi). Odredbama iz čl.43.KU-a (NN 32/2017), odnosno čl.51.KU-a (NN 61/2018, 3/2019) je propisano da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaća, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i stimulacija. Odredbama iz čl.45.KU-a (NN 32/2017), odnosno čl.53.KU-a (NN 61/2018, 3/2019) je propisano da će se osnovna plaća uvećati za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za dvokratni rad s prekidom od 90 min i duže 10%, za smjenski rad 10%, za rad u turnusu 10%, za rad samo u drugoj smjeni 10%. Odredbama iz čl.46.KU-a (NN 32/2017), odnosno čl.54.KU-a (NN 61/2018, 3/2019) je propisano da će se osnovna plaća uvećati s osnova uvjeta rada medicinskoj sestri za brigu o zdravlju odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domovima socijalne skrbi za 25%. Obzirom na činjenicu da tužiteljica radi u otežanim uvjetima rada, smjenskom radu, prekovremeno, noću, subotom itd.., pa joj sukladno čl. 94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) pripada pravo na povećanu plaću. Iz nalaza i mišljenja vještaka Centra za vještačenja je razvidno da je tuženik tužiteljici pogrešno obračunao osnovnu plaću i dodatke na plaću za otežane uvjete rada, ne primjenjujući na pravilan način prethodno citirane propise kojima je reguliran način obračuna osnovne plaće i dodataka, a posebno zanemarujući činjenicu da se dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju o čemu je i VSRH na sjednici od 09. prosinca 2019. zauzeo stav da radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i druga uvećanja, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu. Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje). Također, neovisno o pogrešno obračunatoj osnovnoj plaću i dodatke na plaću za sve odrađene sate, tuženik je pogrešno obračunao i naknadu za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja. Naime, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmoru visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58.st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020), odnosno čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Dakle, prilikom izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje mjerodavna je ostvarena prosječna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje, te iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja u tom smislu i proizlazi da tužiteljici u utuženom razdoblju nije isplaćena naknada za godišnji odmor i bolovanje u iznosu od ukupno 82,92 EUR.

10. Na ukupno dosuđene iznose tužiteljici koji istu pripadaju po svim navedenim osnovama i to otežanih uvjeta rada, te naknade za godišnji odmor i bolovanje u ukupnom iznosu od 301,84 tužiteljici su priznate i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO- a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke dok je odbijen zahtjev tužiteljice za dosuđivanje zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

11. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno je kao u točki I/ i II/ izreke ove presude.

12. Obzirom da tužiteljica nije uspjela samo sa neznatnim dijelom svog zahtjeva (potraživanje zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi ovaj sud je odlučio sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a da tuženik tužiteljici u cijelosti naknadi parnične troškove. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (''NN''138/23), te uvažavajući vrijednost boda od 2,00 EUR pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 14.04.2023. u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 02.09.2025. u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 05.12.2025. u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 30.01.2026. u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 12,5 bodova, a što ukupno iznosi 137,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 EUR ukupno iznosi 275,00 EUR, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 68,75 EUR ukupno iznosi 343,75 EUR, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 265,45 EUR ukupno iznosi 609,20 EUR, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici, a kako je zatraženo na račun punomoćnice tužiteljice zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 27. ožujka 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

1/ tužiteljici-po punomoćnici

2/ tuženiku-po punomoćniku