Poslovni broj: P-1024/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Đurović Đanović, odvjetnica u Dubrovniku, Vukovarska 36, protiv tužene HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, Ulica 25 1, radi iseljenja i predaje u posjed, nakon glavne rasprave održane 5. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja, tužene i punomoćnika tužene, 27. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Dužna je tuženica HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], predati tužitelju JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], u isključivi posjed cjelinu nekretnine koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom i garažom na adresi [adresa], slobodnu od svojih stvari i osoba, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik obiteljske kuće koja se nalazi u [adresa], na adresi [adresa] koja nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužena da je tužiteljeva bivša izvanbračna supruga, izvanbračna zajednica je prestala u siječnju 2022., međutim tuženica je ostala živjeti u predmetnoj nekretnini i neće da iseli. Nadalje se navodi da stranke imaju dvije maloljetne kćerke pa je tužitelj mirnim putem pokušao riješiti pitanja roditeljske skrbi te iseljenje tužene, s tim ciljem tuženici je 4. ožujka 2022. uputio dopis radi dogovora, međutim tužena na navedeni dopis nije odgovorila, a i punomoćnica tužitelja ju je telefonski obavijestila o tužiteljevim namjerama.

Tužitelj smatra da tužena nema nikakvog pravnog osnova za posjed predmetne kuće, a tužitelj se tom posjedu protivi te predlaže da sud naloži tuženoj da mu preda u isključivi posjed predmetnu nekretninu.

2. Tužena se protivi tužbi i u odgovoru na tužbu navodi da se stranke nalaze u izvanbračnoj zajednici koja traje šest godina u kojoj su rođene kćer TG (rođena 2017.god.) i kćer ĐG (rođena 2018.god.), odlučili su se za zajednički život u [adresa] i do dana današnjeg žive u zajedničkom kućanstvu u dijelu kuće koja je nekad bila stara kuhinja na koju je za vrijeme veze nadograđena spavaća soba, preostali dio kuće koristi se za iznajmljivanje turistima. Tužena navodi da su prije dvije godine počeli problemi između stranaka pa je Centar za socijalnu skrb Korčula intervenirao na zahtjev tužitelja. Tužitelj da je počeo tuženu vrijeđati, omalovažavati, na koncu i tući pa je zbog takvog ponašanja bio mjesec dana u zatvoru, a u kaznenom postupku tužena nije htjela dati iskaz kako bi pomogla tužitelju. Ističe da se u tužbi ne spominje s kim će živjeti maloljetna djeca stranaka, pretpostavka je da će djeca ostati živjeti sa tužiteljem. Navodi da ona i djeca imaju pravo na obiteljski dom ili samo dom, a s kim će živjeti djeca ne odlučuje samo tužitelj. Još navodi da ona nema drugu nekretninu u kojoj može živjeti. Tužena predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženici naloži predati mu u posjed, slobodnu od osoba i stvari nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom i garažom na adresi [adresa], temeljeći svoj zahtjev na odredbi članka 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4. Prvostupanjska presuda posl.br.P-359/2022 od 12. travnja 2024. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev ukinuo je Županijski sud u Puli-Pola povodom žalbe tužene, svojim rješenjem posl.br.Gž-809/2024-3 od 7. listopada 2025. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prema uputama višeg suda potrebno je raspraviti tuženičin prigovor prava na dom i ovisno o tome provesti test razmjernosti i ispitati sve okolnosti konkretnog slučaja.

5. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dopis punomoćnice tužitelja tuženoj od 4. ožujka 2022., molba od 4. svibnja 2022., dopis od 21. siječnja 2023. upućeni e-mailom nadležnom ministarstvu, rješenje Općinskog suda u Dubrovniku Kzd-25/2025-8 od 27. kolovoza 2025., presuda Općinskog suda u Dubrovniku posl.br.4K.275/24 od 24. srpnja 2025. i saslušani su tužitelj i tužena kao parnične stranke.

6. Pismena očitovanja i dokaze koje je tužitelj dostavio nakon zaključenja glavne rasprave sud nije uzeo u obzir pošto u smislu odredbe članka 299. i članka 299.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) stranke nakon zaključenja prethodnog postupka odnosno glavne rasprave ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.

7. U ovom postupku nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine i da stranke sa svojom zajedničkom maloljetnom djecom stanuju u istoj.

8. Sporno je, ima li tuženica pravo odbiti predaju predmetne nekretnine tužitelju isticanjem prigovora prava na dom.

9. U provedenom postupku utvrđene su sljedeće odlučujuće činjenice:

[katastarska općina]

- da je iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno da je tužitelj upisani vlasnik kat. čestice [katastarska čestica] dvor, kuća, terase, garaža, skale mjesto površine 793 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisano je pravo doživotnog plodouživanja u korist JG

ĐG, otac tužitelja koji je preminuo

- da iz navoda samih stranaka proizlazi da su njihovi odnosi narušeni i konfliktni i zajednički život ne funkcionira

- da iz molbi i dopisa punomoćnice tužitelja upućene nadležnom ministarstvu proizlazi da je Centar za socijalnu skrb u Korčuli provodio nadzor oko izvršavanja roditeljske skrbi i zaštite maloljetne djece zbog problematičnih odnosa roditelja

- da je prema tvrdnji tužitelja životna zajednica stranaka prekinuta u siječnju 2022. i njihov odnos ograničen na nužnu komunikaciju

- da stranke nisu postigle sporazum u odnosu na roditeljsku skrb

- da tužitelj ne želi da tužena stanuje u njegovoj kući i zahtijeva da se iseli

- da iz iskaza parničnih stranaka proizlazi da u predmetnoj kući stanuju zajedno sa svoje dvije maloljetne kćerke od 2017. god., da su prije toga oboje živjeli u [adresa], da je predmetnu nekretninu tužitelj naslijedio od svojih roditelja i kasnije renovirao komin i nadogradio jednu prostoriju i taj dio kuće površine cca 60 m2 koriste za stanovanje a ostali dio su iznajmljivali u turističke svrhe

- da je presudom Općinskog suda u Dubrovniku posl.br.4K.275/24 od 24. srpnja 2025. optuženi JG (ovdje tužitelj) proglašen krivim zbog počinjenog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji u stjecanju s kaznenim djelom protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom i osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te se izriče uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženi u roku od pet godina po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo

- da je žrtva počinjenog kaznenog djela izvanbračna supruga optuženog, ovdje tužena HG

- da je od naročito olakotnih okolnosti sud cijenio da je optuženi u međuvremenu preuzeo potpunu skrb o njegovoj i oštećeničinoj djeci budući da se oštećenica nalazi u istražnom zatvoru uslijed postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenih dijela na štetu njihove zajedničke djece

- da je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku posl.br.Kzd-25/2025-8/ od **.**.2025. optuženici HG s prebivalištem u [adresa] ukinut istražni zatvor određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku posl.br.Kir-d-57/2025 od 25. svibnja 2025. a određuje se mjera opreza zabrane približavanja oštećenicama ĐG, rođena **.**.2018. i TG rođenoj **.**.2017., obje s prebivalištem u [adresa] na udaljenosti od 100 m kao i zabrana uspostavljanja ili održavanja sa oštećenicama izravne ili neizravne veze, koje mjere traju najdulje do izvršivosti presude u ovom kaznenom postupku

- da tužena od svibnja 2025. više ne stanuje u predmetnoj kući

- da je prema iskazu tužene privremeno iselila iz kuće zbog izrečene mjere zabrane prilaska djeci a privremeni smještaj u [adresa] osigurao joj je poslodavac

- da od svibnja mjeseca 2025. na nekretnini stanuju tužitelj i malodobne kćerke stranaka

- da tužena nema svoje nekretnine za stanovanje.

10. Sporno je, ima li tužena pravo odbiti predaju predmetne nekretnine u posjed tužitelju pozivom svog prava na dom proklamiranog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine- Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10-dalje: Konvencija) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., te koja u tom članku 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak 1.) kao i da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, uli gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nerada ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (stavak 2.).

10.1. Pravo na dom u značenju koje mu daje Konvencija izvodi se iz članka 34. stavak 1. u svezi članka 35. i članka 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojima je dom nepovrediv, svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

11. U smislu Konvencijskog prava dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost, bez obzira na činjenicu je li to stanovanje zakonito ili bez ovlasti.

12. Tužitelj svoj zahtjev temelji na odredbi članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-dalje: ZV) kojom odredbom je propisano da je pravo vlasnika zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na koju ima pravo vlasništva, a što može ostvariti tužbom čije pretpostavke uređuje odredba članka 162. istog Zakona.

13. Tužitelj je svoje pravo vlasništva dokazao zemljišnoknjižnim izvatkom a nije niti sporno da se radi o nekretnini koju je naslijedio iza roditelja.

14. Nesporno je da su stranke zajedno 2017. god. iz Dubrovnika preselili u [adresa] i zasnovali izvanbračnu zajednicu u kojoj su rođene dvije malodobne kćerke te kao obitelj od tada stanuju u predmetnoj kući, te se predmetna nekretnina ili barem dio prostorija koje koriste za stanovanje može smatrati i domom tužene odnosno obiteljskim domom.

15. U konkretnom slučaju riječ je o sporu u kojem su suprostavljena dva pojedinačna prava. S jedne strane pravo vlasništva tužitelja, a s druge strane pravo na dom tužene.

16. Koje od ta dva suprotstavljena pojedinačna prava ima prevlast u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava potrebno je ispitati i provesti test razmjernosti kako bi se odgovorilo na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede članka 8. Konvencije, odnosno je li zahtjev tužitelja (koje nužno ima za posljedicu iseljenje tužene) neopravdano miješanje u pravo na dom tužene.

17. Ovaj test se provodi pomoću tri eliminacijska pitanja zbog čega je samo jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije. Dakle, pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi je li miješanje nužno u demokratskom društvu.

18. U konkretnom slučaju predaja nekretnine u posjed tužitelju predstavlja miješanje u pravo tužene na dom, ali to miješanje se temelji na zakonu, jer vlasnik ima pravo zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na koju ima pravo vlasništva, s tim da postoji legitimni cilj miješanja, a to je dobivanje posjeda na kojeg tužitelj ne temelju zakona ima pravo a sud nalazi da je miješanje nužno u demokratskom društvu i da je razmjerno legitimnom cilju koji se miješanjem nastoji postići.

19. Kada se sagledaju obiteljske i životne okolnosti stranaka sud nalazi više razloga zbog kojih preteže pravo tužitelja. Između stranaka duže vrijeme odnosi su konfliktni i narušeni što je eskalirano i obiteljskim nasiljem, predmetna nekretnina nije samo dom tužene već i tužitelja i njihove dvije malodobne kćeri koje odrastaju u rizičnom obiteljskom kontekstu. Tužena je mlađe životne dobi (46 godina), radno je sposobna i u radnom odnosu, tužitelj je starije dobi (74 godine) u mirovini, sam makar i privremeno skrbi o maloljetnim zajedničkim kćerkama stranaka, a s druge strane tužena ima mogućnost sebi osigurati adekvatan smještaj, a o tome sa kojim roditeljem će stanovati maloljetna djeca, ostvarivanju roditeljske skrbi te uzdržavanju maloljetne djece odlučuje sud u posebnom postupku prema odredbama Obiteljskog zakona.

20. Vodeći računa o načelu razmjernosti i razumnosti, po ocjeni ovog suda, legitimni interes tužitelja za korištenje nekretnine dolazi ispred prava tužene na poštivanje njezinog prava na dom.

21. Slijedom iznesenog, te kako je odgovor na sva tri eliminacijska pitanja pozitivan, ovaj sud je utvrdio da zahtjev tužitelja za predaju nekretnine u isključivi posjed nije neopravdan i protivan Konvenciji i odredbama Ustava Republike Hrvatske te ne predstavlja povredu prava na dom.

22. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud je zaključio da su ostvarene pretpostavke za pružanje vlasničkopravne zaštite u smislu odredbe članka 161. ZV, zbog čega je presuđeno kao u izreci ove presude.

23. Tužitelj nije zahtijevao troškove parničnog postupka.

U Korčuli, 27. ožujka 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Puli- Pola. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.