REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj Kž-219/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Silvije Sajfert predsjednika vijeća, Vedrana Pavelića suca izvjestitelja i Mile Solde člana vijeća, uz sudjelovanje Zrinke Žalac zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene VŠ, zbog kaznenog djela iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15– dalje u tekstu KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljene VŠ po branitelju Ivanu Čizmiću odvjetniku iz Splita, protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj K-642/2017-26 od 14. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljene VŠ kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. dalje ZKP/08.) stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom tom suda broj K- 642/2017 od 29. listopada 2018. kojim je okrivljena VŠ proglašena krivom zbog kaznenog djela iz članka 235. stavak 1. KZ/11.

2. Istom prvostupanjskom presudom okrivljena VŠ proglašena je krivom zbog kaznenog djela iz članka 235. stavak 1. KZ/11. i osuđena je na kaznu zatvora pet mjeseci, te su na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. primijenjene odredbe o uvjetnoj osudi na način da je okrivljenoj VŠ određen rok provjeravanja jedne godine, tako da se kazna zatvora pet mjeseci neće izvršiti ako u roku provjeravanja jedne godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

3. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08. oštećena OŠ je upućena da imovinsko pravni zahtjev ostvari u parnici, a na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 6. ZKP/08. okrivljena VŠ dužna je platiti trošak kaznenog postupka paušalne svote 200,00 eura u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

4. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela okrivljena VŠ po branitelju Ivanu Čizmiću odvjetniku iz Splita. Branitelj je žalbu podnio zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da županijski sud preinači pobijanu presudu tako da okrivljenicu oslobodi optužbe ili podredno da ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5.1. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ističući bitnu povredu odredaba kaznenog postupka žalitelj navodi da je pobijana presuda nejasna i proturječna, da je izreka presude proturječna razlozima presude, te ista ne sadrži niti razloge npr. u dijelu zašto sud vjeruje oštećenoj a ne okrivljenici i zašto sud nije proveo predložene dokaze poput vještačenja po vještaku prometno tehničke struke.

8. Suprotno tvrdnjama iz žalbe prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, jer je izreka pobijane presude jasna, u njoj nema proturječnosti i izreka presude nije proturječna razlozima presude, a prvostupanjski sud je na str. 7 i to u odlomku četvrtom i petom pobijane presude naveo razloge i ocjenu iskaza kako oštećene OŠ kao svjedoka, tako i svjedokinje DŠ, te je u konačnici dao razloge zbog čega ne vjeruje obrani okrivljenice u posljednjem odlomku na str. 7 obrazloženja pobijane presude. S tim u vezi, obrana tijekom postupka nije predložila vještačenje po vještaku prometno tehničke struke pa ne stoji tvrdnja iz žalbe da je sud počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka.

9. Nadalje se u žalbi navodi da je počinjena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer se prvostupanjska presuda temelji na nezakonitom dokazu, a radi se o službenoj zabilješki policijskog službenika ŽŠ sa str. 6 prvostupanjskog spisa, za koju se u žalbi tvrdi da ne može biti dokaz u kaznenom postupku, pa posljedično ni zaključak suda o krivnji okrivljenice kojeg temelji na iskazu svjedokinje OŠ u poveznici sa navedenom službenom bilješkom kao nezakonitim dokazom. Iz istog razloga tvrdi se da nije niti utvrđeno oštećenje na automobilu oštećenice, jer se isto spominje tek u spornoj službenoj zabilješki policijskog službenika ŽŠ, a kako je prema tvrdnji žalbe to nezakonit dokaz, nema dokaza da je oštećenje na automobilu nastalo.

10. Nije u pravu žaliteljica da je počinjena gore navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer službena zabilješka policijskog službenika ŽŠ sa str. 6 prvostupanjskog spisa nije nezakonit dokaz. Naime, odredbom članka 10. ZKP/08. navedeno je što su nezakoniti dokazi, pa službena zabilješka koju je sačinio policijski službenik o okolnostima koje je opazio kada je zatekao parkirano vozilo i po cijeloj dužini na petim vratima (vratima prtljažnika) crtu nepravilnog oblika nije nezakoni t dokaz. Uzgred se napominje da je odredbom članka 208. stavak 1. ZKP/08. propisano da policija može prikupljati obavijesti od građana, ali da policija u prikupljanja tih obavijesti građane ne može ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka. Kako policijski službenik ŽŠ nije ispitivao građane, već je u službenu zabilješku unio svoje zapažanje o tome što je uočio na automobilu, navedena službena zabilješka nije nezakonit dokaz, a posljedično tome kada je iskaz svjedokinje OŠ povezao sa sadržajem te službene zabilješke, niti njezin iskaz ne predstavlja nezakonit dokaz. Nije dakle točna tvrdnja žaliteljice da je na ovaj način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka.

11. Žalbeni navod pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žaliteljica ističe na način što polemizira sa činjenicom da je prvostupanjski sud štetu utvrdio iz službene bilješke policijskog službenika ŽŠ koji nije napisao koliko je staro oštećenje, s obzirom na to da je isto moralo biti svježe ako ga je nanijela okrivljenica. Nadalje se u sklopu ovog žalbenog navoda ističe da je iskaz oštećene OŠ neistinit, dok je iskaz okrivljene VŠ istinit i u žalbi se polemizira s ocjenom prvostupanjskog suda o vjerodostojnosti iskaza oštećenice s jedne strane, te obrane okrivljenice s druge strane. Tvrdi se da bi tek vještačenjem moglo biti utvrđeno da li je šteta uopće nastala, te da spisu ne priležni niti jedan materijalni dokaz da bi okrivljenica počinila kazneno djelo.

12. Nije u pravu žaliteljica da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno jer je prvostupanjski sud na pravilan način povezujući sadržaj službene zabilješke policijskog službenika ŽŠ sa str. 6 prvostupanjskog spisa u kojoj stoji da je na petim vratima (vratima prtljažnika) automobila marke BMW reg. oznake [registarska oznaka] vidljiva po cijeloj dužini crta nepravilnog oblika, sa iskazom svjedokinje i oštećene OŠ koja je navela da je sjedila u automobilu koji nije bio u pogonu i razgovarala na mobitel, te je vidjela okrivljenicu kako iz džepa vadi predmet sličan ključu, da je potom okrivljenica obišla automobil, te je tada oštećenica čula grebanje po petim vratima automobila (prtljažniku), izveo zaključak da je upravo okrivljenica nanijela štetu na automobilu oštećenice. Uz to sve je na pravilan način prvostupanjski sud sa naprijed navedenim utvrđenjem povezao i dio iskaza svjedokinje IŠ koja je navela da je čula kada je oštećenica na mjestu događaja zadržavala okrivljenicu, da je oštećenica i upitala okrivljenicu zašto joj je izgrebala vozilo? Iz svega navedenog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je iz službene zabilješke policijskog službenika ŽŠ utvrđeno postojanje oštećenja na automobilu oštećenice, a iz iskaza oštećenice, a djelomično i iskaza svjedokinje DŠ, je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je upravo okrivljenica oštrim predmetom nanijela oštećenje na petim vratima automobila oštećene OŠ. Stoga nije u pravu žaliteljica kada tvrdi da je prvostupanjski sud činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrdio.

13. Nadalje, iako samo najavljuje žalbeni osnov zbog odluke o uvjetnoj osudi, a ničim ga ne konkretizira, ipak se ističe da je prvostupanjski sud na pravilan način utvrdio sve one okolnosti koje utječu na to da kazneno pravna sankcija bude stroža ili blaža. Tako je ispravno prvostupanjski sud kao olakotne okolnosti za okrivljenicu utvrdio čin jenicu da je kao osoba rođena 1953. kazneno neosuđivana, a osim toga je i prekršajno neosuđivana, dok je otegotna okolnost činjenica da oštećenoj OŠ do sada nije naknadila štetu, zbog čega je ona zainteresirana za kazneni progon okrivljenice.

14. Zbog svega navedenog stav je ovog drugostupanjskog suda da će se samo ovom uvjetnom osudom prema okrivljenoj VŠ moći izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na okrivljenicu i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

15. Okrivljenica je u žalbi najavila i žalbeni osnov "pogrešne primjene kaznenog zakona", što ovaj sud smatra da je žalbeni osnov povrede kaznenog zakona, međutim taj žalbeni osnov ničim nije konkretiziran, a razmatrajući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenice.

16. Postupajući po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj sud nije našao bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenih zakona na štetu okrivljenice na koje pazi po službenoj dužnosti.

17. Kako sud nije utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu okrivljenice kao neosnovanu i potvrdio je prvostupanjsku presudu.

Slavonski Brod, 27. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Silvija Sajfert