REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-4674/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koke tiju, u pravnoj stvari tužiteljice UH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik u OD Križanović & partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Veroniku Baćani, odvjetnicu u Zagrebu, i ZODO JH, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica UH, vlasnica u 1/1 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, na zk.č.br. 3591/6 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stambena zgrada br. 11-17, I [adresa], ukupne površine 1448 m2, na suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-42), stan br. 55 na III. (trećem) katu, [adresa], jednosoban, ukupne površine 36,25 m2, s pripadajućim spremištem površine 1,00 m2, te je tuženik Republika Hrvatska dužna u korist tužiteljice UH trpjeti upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u cijelosti, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj nadoknaditi tužiteljici UH troškove postupka u iznosu od 1.365,60 EUR (tisućutristošezdesetpet eura i šezdeset eurocenti), sa zateznim kamatama od 27. ožujka 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je tuženica upisana kao vlasnica u 1/1 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, na zk.č.br. 3591/6 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stambena zgrada br. 11-17, I [adresa], ukupne površine 1448 m2, Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-42), stan br. 55 na III. (trećem) katu, [adresa], jednosoban, ukupne površine 36,25 m2, s pripadajućim spremištem površine 1,00 m2, kao posebni dio neodvojivo povezan s odgovarajućim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, a da je tužiteljica vlasnica istog kojeg je stekla na temelju Ugovora o kupoprodaji stana od 11. studenoga 2009. ovjerenog po javnom bilježniku Zinki Batušić-Šlogar iz Sesveta, broj ovjere OV-6010/2009 sklopljenog s FH, RH, ĐH i MH, a koji su stan oni naslijedili od svojih roditelja, majke AH i oca ĆH na temelju Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika u [adresa] Višnje Antoš broj O- 402/04, UPP/OS-392/04 od 9. prosinca 2004. i Rješenja o nasljeđivanju od 28. svibnja 2009. javnog bilježnika u [adresa] Višnje Antoš broj O-103/09, UPP/OS-27/09, u kojima je predmetni stan naveden kao njihovo izvanknjižno vlasništvo. Navodi da su roditelji prodavatelja, AH i OH bili su u nesmetanom posjedu predmetnog stana od 3. lipnja 1999., a sve na temelju Ugovora o kupoprodaji stana sklopljenog između njih kao kupaca sa prodavateljem VH od 4. svibnja 1999. ovjerenog po javnom bilježniku Zrinki Batušić-Šlogar iz Sesveta broj OV-1291/99, a koji je sklopio i realizirao Ugovor o udruživanju sredstava broj 35/91/S-UF radi financiranja proizvodnog programa izgradnje stambenog – poslovnog objekta oznake – broj KS-1 u naselju – [adresa] u [adresa] s tvrtkom Novogradnja, građevno poduzeće P.O. Zagreb kao proizvođač stanova s jedne strane i udružilac sredstava 31. siječnja 1991. Dalje navodi da je u predmetni stan uselila 2009., odmah nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji. U stanu je živjela sve do 2013. dok se nije teško razboljela nakon čega su joj liječnici preporučili da se preseli u mirnije okruženje, u prirodu izvan grada što je i učinila. Nakon upute liječnika tužiteljica se preselila u malo mjesto pokraj Vrbovca, a stan je dala u najam jednoj obitelji. Tužiteljica je zbog bolesti zanemarila urediti svoje imovinsko pravno stanje, odnosno uknjižiti predmetni stan na svoje ime, a niti je očekivala da bi se na njezin stan mogla upisati Republika Hrvatska. Naime, predmetni stan kupila je u dobroj vjeri od bivših vlasnika te posjeduje svu dokumentaciju kojom može dokazati pravo vlasništva na tom stanu. Navedeni stan je jedina nekretnina koju tužiteljica posjeduje i u koju je uložila svu svoju ušteđevinu. Osim toga, navedeni stan je tužiteljičin jedini dom bez kojeg bi bila ugrožena njezina egzistencija, ali i život, a posebno sada u životnoj fazi kada je teško bolesna. Zbog teškog zdravstvenog stanja tužiteljica je bila primorana biti kod prijatelja koji o njoj brine, svakodnevno je vozi u bolnicu na terapije i pretrage jer to nije u stanju sama činiti za sebe. Konačno ističe da se prije pokretanja ovog postupka obratila Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu zahtjevom za mirno rješenje spora 28. ožujka 2025. (zaprimljeno 31. ožujka 2025.), na koji su se zahtjev oglušili. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da se utvrdi vlasnicom predmetne nekretnine te da tuženik trpi upis u zemljišnim knjigama. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev te traži troškove postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka osporava osnovu i pasivnu legitimaciju, ističe kako su svi ugovori dostavljeni u preslici, osporava sve kvalitete posjeda tužiteljice, navodi da je tužiteljica trebala dostaviti uvjerenje o prebivalištu, ovjerenu izjavu predstavnika stanara ili potvrdu upravitelja zgrade da tužiteljica živi u predmetnom stanu, te uvjerenje da podmiruje režijske troškove i od kada. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je pročitao Zahtjev za mirno rješenje spora od 27. ožujka 2025. s povratnicom (list 4-8 spisa), Ugovor o kupoprodaji stana od 11. studenoga 2009. (list 10-13 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige (list 14 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 9. prosinca 2004. (list 15-17 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 28. svibnja 2009. (list 18-22 spisa), Ugovor o kupoprodaji stana od 4. svibnja 1999. (list 23-26 spisa), Ugovor o udruživanju sredstava broj 35/91/S-UF 35/91 radi financiranja proizvodnog programa izgradnje stambenog – poslovnog objekta oznake – broj KS-1 u naselju – [adresa] u [adresa] od 31. siječnja 1991. (list 27-38 spisa), Izjava od 12. ožujka 2025. (list 39-42 spisa), Uvjerenje o prebivalištu (list 50 spisa), Potvrda o oslobađanju plaćanja poreza na promet nekretnina od 8. kolovoza 2025. (list 49 spisa), posjedovni list br. 7899 k. o. [katastarska općina] (list 53-70 spisa), računi (list 52, 71-74 spisa), povijesni zk izvadak (list 79-155 spisa), Samoupravni sporazum o izgradnji stambenih objekta na lokaciji " [adresa] KS/1, KS/2, KSC/3-1,2 od 14. travnja 1986. (list 156- 162 spisa), saslušani su svjedoci ĐH, MH, FH i EH te tužiteljica.

4. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću nekretnine – jednosobnog stana br. 55 na III. (trećem) katu, [adresa], ukupne površine 36,25 m2, s pripadajućim spremištem površine 1,00 m2.

7. Između stranaka nije sporna aktivna legitimacija odnosno da je tužiteljica u posjedu predmetnog stana kao i da je tuženik upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik istog stana, a da je ranije na cijelom zemljištu bilo upisano društveno vlasništvo.

8. Sporna je osnova odnosno ispunjenje svih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva (kvaliteta posjeda i mjerodavno vrijeme vršenja faktične vlasti na predmetnoj nekretnini) te pasivna legitimacija jer je kao posjednik u Posjedovnom listu upisan Grad Zagreb;

9. Cjelokupnu materijalnu dokumentaciju u spisu sud ocjenjuje vjerodostojnom osobito jer je sud na ročištu od 10. veljače 2026. utvrdio da je cjelokupna dokumentacija istovjetna izvornicima.

10. Polazeći od navedenog sud je gledajući kronološki utvrdio :

- da je Samoupravnim sporazumom o stambenih objekata na lokaciji " [adresa] KS/1, KS/2, KSC/3-1,2 od 14. travnja 1986. SIZ stanovanja i komunalnih djelatnosti [adresa] dodijelila Građevinskoj organizaciji Novogradnja, Zagreb, Petretićev trg 2 pravo korištenja zemljišta radi izgradnje stambenih objekata na lokaciji " [adresa] KS/1, KS/2, KSC/3-1,2;

- da je Ugovorom o udruživanju sredstava broj 35/91/S-UF 35/91 radi financiranja proizvodnog programa izgradnje stambenog – poslovnog objekta oznake

– broj KS-1 u naselju – [adresa] u [adresa] od 31. siječnja 1991., sklopljen između Građevinsko poduzeće Novogradnja i VH, [adresa], prema kojem potonji stječe pravo na jednosobni stan, obračunske korisne površine od 37,25 m2, u objektu Posljanice KS-1;

- da je Ugovorom o kupoprodaji od **.**.1999. VH, [adresa] prodao, a ĆH i AH, oboje iz [adresa], kupili stan br. 55, na adresi [adresa], III. Kat, koji je sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ukupne korisne površine 37,25 m2;

- da je Rješenjem o nasljeđivanju od 9. prosinca 2004., nasljednikom pok. AH na temelju zakona proglašen njezin suprug OH, kao i da je predmetom ostavinske mase naveden i predmetni stan;

- da su Rješenjem o nasljeđivanju od 28. svibnja 2009., nasljednicima iza pok. ĆH, proglašena na temelju zakona njegova djeca FH, RH, ĐH, MH, kao i da je predmetom ostavinske mase naveden i predmetni stan;

- da su Ugovorom o kupoprodaji stana od **.**.2009. FH, RH, ĐH, MH, kao prodavatelji, prodali tužiteljici, kao kupcu, predmetni stan;

10. Nadalje, iz iskaza svjedoka ĐH, MH i FH u bitnome proizlazi da smatraju da je tužiteljica vlasnica predmetnog stana, kojeg je stekla kupoprodajom od njih 2009., a oni su stekli nasljeđivanjem od svojih roditelja, koji su opet stekli kupoprodajom od VH. Ističu da dok su oni bili vlasnici i posjednici predmetnog stana odnosno njihovi roditelji, nitko im nikada nije osporavao posjed i vlasništvo, a nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji, predali su tužiteljici predmetni stan u isključivo vlasništvo i posjed sa svim primjercima ključeva jer im je uredno isplaćena kupoprodajna cijena. Nadalje, u bitnome je identično iskazivao svjedok EH navodeći da je tužiteljica stekla vlasništvo ugovorom o kupoprodaji sklopljenim s braćom FH, da je isplaćena kupoprodajna cijena u cijelosti te predan u njezin isključivi posjed predmetni stan te da je ona isključivi vlasnik istog, a ovom mu je sve poznato jer je neposredno sudjelovao u tome jer je vozio tužiteljicu prilikom sklapanja navedenog ugovora i primopredaje ključeva. Sve ovo potvrdila je i tužiteljica u svom iskazu te navela da je po preporuci liječnika zbog svog zdravstvenog stanja odselila u Lovrečku Varoš, a da stan od tada, dakle od 2014. iznajmljuje. Polazeći od toga da su na sve te okolnosti svjedoci i tužiteljica u bitnome isto iskazivali međusobno se nadopunjavajući, sud iste cijeni kao uvjerljive, istinite i suglasne, a time i odlučnima za pravilno rješenje ovog spora. Osim toga, svi su iskazivali sukladno materijalnoj dokumentaciji u spisu, a tuženik nije prigovarao na iskaze niti je ukazivao na njihovu nelogičnost.

11. Sukladno čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje u tekstu: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni (onaj koji posjeduje stvar kao njegov vlasnik – čl. 11. ZV-a) kvalificirani (zakonit, istinit i pošten) posjednik stječe vlasništvo nekretnine, u odnosu na tuženika, protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Pri tom napominje se da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene u trenutku podnošenja tužbe, dakle do 8. srpnja 2025. (tako i VSRH Rev 1918/10 od 20. studenoga 2013. te Su-IV-56/19 od 14. veljače 2019.).

12. Polazeći od gornjih utvrđenja sud ocjenjuje da su ispunjene pretpostavke iz čl. 159. ZV-a. Naime, tužiteljica je zakonit, istinit i pošten posjednik predmetnog stana, kako osobno tako i putem svojih prednika računajući od izgradnje zgrade u kojem se nalazi predmetni stan pa do podnošenja tužbe, tužiteljica je dokazala neprekinuti niz prijenosa predmetnog stana, dakle od 1991., kada je njezin prednik VH stekao pravnu osnovu za stjecanje vlasništva, potom ĆH i AH, odnosno njihovi nasljednici – djeca FH, RH, ĐH i MH, koji su njoj prodali isti stan. Isto tako, potonji su u svom iskazu potvrdili da im nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo, a da su nakon prodaje isključivi posjed predali tužiteljici. Prema tome, svi ugovori u nizu kao i rješenja o nasljeđivanju predstavljaju valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), a ujedno iz istog se izvodi zaključak da posjed nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, sve sukladno čl. 18. st. 1. i 2. ZV-a. Osim toga, sud ocjenjuje da je posjed tužitelja pošten (predmnijeva se) budući da tuženik tijekom postupka nije dokazao suprotno, a na kome je teret dokaza, u smislu čl. 18. st. 3. ZV -a. Dapače, iz cjelokupnog slijeda ugovora i rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je tužiteljica samostalni pošteni posjednik predmetnog stana.

13. Prema tome, tužiteljica je kvalificirani posjednik predmetnog stana i to računajući od njezinog prednika VH, dakle od 1991., pa svakako i u trenutku sklapanja Ugovora o kupoprodaji stana od 11. studenoga 2009. i stjecanja posjeda istog.

14. Nadalje, tuženik je Republika Hrvatska, stoga se u odnosu na njega računa dvostruko vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz č l. 159. st. 2. ZV-a. S obzirom da je odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91), koji je stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljena izvan snage odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima o zabrani stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, od navedenog datuma može se računati rok dosjedanja. S obzirom da završetak tijeka roka za dosjelost završava za vrijeme važenja ZV-a (nakon 1. siječnja 1997.), tada stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti valja prosuđivati po tom zakonu, a koji je bio na snazi u vrijeme isteka roka za stjecanje vlasništva dosjelošću, dakle po zakonu po kojem se pravo vlasništva treba steći (tako i VSRH Rev 2608/19 od 11. listopada 2022. i Rev -1602/17 od 14. listopada 2020.).

15. Polazeći od navedenog, a računajući vrijeme 31. siječnja 1991. kada je prednik tužiteljice sklopio s Građevinskim poduzećem Novogradnja Ugovor o udruživanju sredstava broj 35/91/S-UF 35/91 radi financiranja proizvodnog programa izgradnje stambenog – poslovnog objekta oznake – broj KS-1 u naselju – [adresa] u [adresa] od 31. siječnja 1991., pa do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 8. srpnja 2025., imajući u vidu da je tužiteljica kvalificirani samostalni posjednik predmetne nekretnine, sud je ocijenio da je ista stekla vlasništvo predmetnog stana, sukladno čl. 159. ZV-a (redovna dosjelost).

16. Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, sukladno čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje u tekstu ZZK) upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik . S obzirom na navedeno, tužiteljica će se po pravomoćnosti ove presude moći upisati kao vlasnica predmetnog stana upravo u odnosu na tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika predmetnog stana. Iz istog razloga neodlučno je što je Grad Zagreb upisan kao posjednik cijele zgrade u kojoj se nalazi predmetni stan.

17. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki I izreke presude.

18. Odluka o trošku tužiteljici temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023 - dalje u tekstu: OT), prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 EUR i vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev- 562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

19. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora od 28. ožujka 2025. tužbe (Tbr. 7. t. 8. OT) 200,00 EUR, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podneska od 3. listopada 2025. (Tbr. 8. t. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podneska od 1. rujna 2025. (Tbr. 8. t. 4. OT) 50,00 EUR, zastupanja na ročištima 24. rujna 2025. i 10. veljače 2026. (Tbr 9. toč. 1. OT) svaki po 200,00 EUR što ukupno iznosi 1.050,00 EUR, a uz PDV iznosi 1.312,50 EUR.

20. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR i te prvostupanjsku presudu u iznosu od 26,55 EUR odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja ukupno iznosi 1.365,60 EUR.

21. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 27. ožujka 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 26. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23., 155/23 - dalje u tekstu: ZOO).

22. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II izreke presude.

Zagreb, 27. ožujka 2026.

Sudac:

Krešimir Koketi

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

1. Pun tužiteljice uz sudsku pristojbu na presudu;

2. Tuženici po ZODO.