REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. Psp-61/2023-35

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužitelja JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Mati Stjepanoviću odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Sanji Maciček odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čogurić&Matak d.o.o. iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave dana 4. ožujka 2026. godine zaključene u prisutnosti stranaka osobno uz punomoćnike, dana 27. ožujka 2026. godine,

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se tužitelj s postavljenim tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Tuženik BU iz [adresa] smetao je tužitelja u posjedu- vlasništvu zemljišta-dvorišta upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] u površini od 49 m2 time što je dana 27.4.2023. godine odrezao 4 metra ograde i potom odnio/otuđio, te se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje.

2. Tuženik dužan je tužitelju nadoknaditi prouzročenu štetu kao i nadoknaditi prouzročeni parnični trošak, a sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe. "

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku prouzročen parnični trošak u iznosu od 625,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. ožujka 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 23.5.2023. .godine navodi da je suvlasnik i posjednik zemljišta-dvorišta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela. Isto zemljište do ulične strane ograđeno je betonsko-metalnom ogradom. Dana 27.4.2023. tuženik je bez odobrenja tužitelja samoinicijativno brusilicom porezao 4 metra ograde- vrata. Nastavno ističe da obitelj tužitelja trpi inkriminirajuće radnje tuženika s novonastalom prouzročenom štetom učestalo od 2021. godine. Tuženik je svojim činom samovlasno smetao tužitelja u posjedu i vlasništvu iz točke I. opisane nekretnine svojatajući posjed iste vjerojatno zbog drugih neriješenih imovinskih odnosa s tužiteljem stoga tužitelj traži posjedovnu zaštitu na način kako je to opisano izrekom ove presude sve uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

1.1. Tužitelj je podneskom od 25. rujna 2023. podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom traži da se tuženiku zabrani pristup i smetanje posjeda i vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ista ostaje na snazi do donošenja konačne odluke povodom tužbi tužitelja protiv tuženika zbog smetanja posjeda i nadoknade učinjene štete.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 20. listopada 2023.godine tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Prvotno predlaže odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti obzirom je isti u potpunosti nejasan, nekonzistentan, neprovediv te samim time i neodrživ. Podredno, u slučaju da sud ne odbaci manjkavu tužbu i tužbeni zahtjev, tuženik predlaže da isti nakon provedenog postupka odbije iz razloga što se tužba zasniva na izvrnutim konstrukcijama tužitelja koji je sam uklonio željeznu ogradu koja se nalazila do ulice i istu zajedno sa nadstrešnicom ugradio na nekretninu na kojoj je vlasnik i posjednik tuženik. O navedenom postupanju su prilikom pokušaja samopomoći tuženika da ukloni navedeno policijski službenici načinili zapisnik, a pred sudom je i pokrenut postupak koji se vodi pod posl. br. Psp-108/2023. Tužitelj navodi kako je isti suvlasnik i posjednik zemljišta

- dvorišta oznake k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u ½ dijela kao i da je isto zemljište do ulične strane ograđeno betonsko-metalno ogradom. Nesporno je kako je tužitelj suvlasnik u ½ dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]. Tuženik je vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Zagreb, dvorište površine 110 m2, kuća, [adresa] površine 57 m2 i kč. br. [katastarska čestica], dvorište površine 11 m2, a kojih je postao vlasnik temeljem kupoprodajnog ugovora od 16. ožujka 2020. sklopljenog s tužiteljem. Navedene čestice, kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a kojih je vlasnik tuženik, nalaze se neposredno pokraj dijela kč. br. [katastarska čestica], točnije omeđuju dio kč. br. [katastarska čestica] s dvije strane. Obzirom se dio kč. br. [katastarska čestica] nalazi neposredno ispred tuženikove kuće i dvorišta, tuženik od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora 16. ožujka 2020., odnosno stupanja u posjed predmetne nekretnine, koristi dio kč. br. [katastarska čestica] kao mjesto za parkiranje osobnog/ih automobila te se nalazi u posjedu iste. Stoga su navodi tužitelja da mu je tuženik smetao posjed netočni, obzirom tužitelj na predmetnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] nije vršio faktičnu vlast, dakle nije bio u posjedu iste. Nadalje, tužitelj tvrdi kako je tuženik dana 27. travnja 2023. bez odobrenja tužitelja samoinicijativno brusilicom porezao 4 metra ograde, odnosno vrata, koje navode tuženik osporava u cijelosti. Navedeno je vidljivo i iz Potvrde o postupanju Policijske uprave Zagrebačke, VIII. Policijske postaje Zagreb od 5. svibnja 2023., koju dostavlja tužitelj uz tužbu, a kojom se utvrđuje da je 27. travnja 2023. tužitelj prijavio da susjed reže njegovu ogradu. „Pruženom intervencijom u [adresa] zatečeni su JU iz [adresa] i BU iz [adresa] od kojih se doznaje da vode sudski spor oko dijela zemljišta i da obojica tvrde da je ograda u njihovom vlasništvu. Isto tako je doznato da je BU skidao šiljke sa metalne ograde. Upućeni da spor riješe putem Općinskog građanskog suda u Zagrebu.“ Dakle, iz navedene potvrde razvidno je da su tužiteljeve tvrdnje o rezanju 4 metara ograde, odnosno vrata neistinite. U potvrdi je navedeno samo da je tužitelj iskazao da bi tuženik skidao šiljke sa metalne ograde. Nejasni su navodi tužitelja obzirom je upravo tužitelj taj koji navedenu ogradu pomiče sukladno svojim željama i aspiracijama te je tako sa istom ušao unutar nekretnine tuženika u kolovozu 2023. kada je odlučio da će si na njegovu štetu i na njegovoj nekretnini urediti parkirno mjesto sa nadstrešnicom. Isto tako, a obzirom na oblik tužbe u kojoj se tužitelj očito sam nije mogao odlučiti u kojem smjeru da ju postavi vidljiva je jasna želja za obijesnim parničenjem tužitelja. Naime, sve Iz dostavljene, kako ju tužitelj naziva, „ponude sanacije nastale štete“ uopće ne proizlazi da bi se radilo o bilo kakvoj sanaciji štete, već o premještanju i obnovi ograde a čije plaćanje tužitelj pokušava nametnuti tuženiku. U ponudi razvidno stoji „ulazna vrata iz dva dijela dim. 4200x1050, rezanje stare ograde i premještanje, montaža na navedenoj adresi, farbano u smeđu boju“. Tuženik zasigurno nije dužan podmiriti premještanje i obnovu ograde kojim premještanjem tužitelja direktno zadire u vlasništvo tuženika. Isto tako, tužitelj navodi kako njegova obitelj trpi inkriminirajuće radnje tuženika sa novonastalom štetom učestalo od 2021. godine, a za koje navode prilaže podignute tužbe, a koji se predmeti vode pred ovim sudom pod posl.br. Psp-125/2021 i Psp- 126/2021. Upravo suprotno navodima tužitelja, tuženik i njegova obitelj su ti koji trpe inkriminirajuće radnje tužitelja stalnim pokretanjem parničnih postupaka kao i psihičko maltretiranje u vidu stalnih laži, prijetnji, pokretanja novih parničnih postupaka, pozivanja policije, nuđenjem kč. br. [katastarska čestica] koja nije vlasništvo tužitelja na prodaju za nestvarne iznose itd. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze i to dokaz uvidom u izvadak iz zemljišne knjige na listu 4 do 5 spisa, u izvod iz katastarskog plana na listu 6 spisa, u Potvrdu policije na listu 8 spisa, u e mail korespondenciju na listu 14 do 18 i 52 do 54 spisa, u fotografije na listu 32 do 35 spisa, u saslušanjem svjedoka OU, FU, UU, MU, CU, TU, dokaz saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. U konkretnom slučaju, valja napomenuti, da je u ovom postupku jedino bitna činjenica posljednjeg mirnog posjeda i sam čin smetanja temeljem čl. 441 ZPP-a stoga sud nije analizirao, a niti cijenio navode svjedoka i stranaka koji prelaze okvire raspravljanja u ovoj pravnoj stvari.

6. Odredbom čl. 20 st. 2 i čl. 21 st.1 čl. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 i dr.- dalje ZV) propisano je da do smetanja posjeda i prava na zaštitu posjeda dolazi u slučaju kad netko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjetu uznemirava. Isto znači da oduzimanjem posjeda dolazi do potpunog prestanka faktične vlasti dotadašnjeg posjednika, a uznemiravanjem se ta njegova faktična vlast ograničava i ometa. Po stavu ovog suda do uznemiravanja posjeda može doći u situaciji kada je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ograničena tuđom faktičnom vlasti glede istog predmeta posjedovanja, kada se faktična vlast dotadašnjeg posjednika smanjuje odnosno biva ograničena.

6.1. Prema odredbi čl. 22 st.1 i 2 ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetnja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanja ubuduće.

6.2. Međutim, osnovni preduvjet za nastanak čina smetanja posjeda jest da faktična vlast jedne osobe (ovdje tužitelja) prestaje ili je ograničena, a što je već rečeno dok se na istoj stvari makar i privremeno uspostavlja faktična vlast druge osobe (tuženika). To znači da je bitan voljni element za uspostavom faktične vlasti tj. posjedovanja tuženika na stvari u posjedu tužitelja.

7. Radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja i čina smetanja sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

8. Iz iskaza svjedoka OU u bitnom dijelu proizlazi da je tužitelja upoznao na gradilištu gdje je kupio kuću, a tuženika pozna jer su radni kolege, zajedno rade u KBC Sveti duh, više su radni kolege nego prijatelji. Došao je rezati pergolu tj. nadstrešnicu koju je zavario FU, koliko zna. Ta nadstrešnica se nalazi ispred ulaza u kuću tuženika, nisu je skinuli jer je došao FU i pozvao policiju i policija je i došla i pretpostavlja da je zbog toga na sudu. Prije toga te nadstrešnice nije bilo, a to govori o periodu kada je tuženik useljavao u kuću, a to je bilo misli 2020. Zna da je bilo problema između njih dvojice oko neke ograde pa se navarilo, pa se nije navarilo, no neposrednih saznanja nema. Na postavljeno pitanje tužitelja osobno da li zna da je predmet spora rezanje ograde koja gleda prema objektu i tužitelja i tuženika, svjedok je odgovorio da zna, to je i rekao, ta ograda, odnosno ta vrata su bila pomaknuta i nisu bila u stanju u kakvom su bila prije. U naravi radi se o ogradi s nadstrešnicom koja je bila pomaknuta prema tuženikovoj kući i zavarena. Taj dio ograde su odrezali i to taj dan kada je došla policija, a odrezali su tuženik i on. Ta nadstrešnica se nalazila na ogradi

Nakon što su svjedoku predočene fotografije na listu 32 do 34 spisa, s upitom što je skinuo, svjedok je pokazao ogradu koja se nalazi ispred manje nekretnine i iznad koje se nalazi nadstrešnica i to na fotografiji koja prileži listu 33 spisa. Svjedok je ponovio da nadstrešnicu nisu skinuli, a htjeli su. Ne zna kada su porezani šiljci kako je to na to fotografiji na listu 32 spisa. Na postavljeno pitanje da li ima saznanja tko je koristio prostor iza te ograde, svjedok je odgovorio da su oni koristili, tuženik, podstanari i on kada je dolazio i to na način da je na istom prostoru parkirao vozilo i nije imao problema zbog parkiranja. Na postavljeno pitanje da li je isti kao radni kolega pomagao tuženiku na tom objektu, svjedok je odgovorio da je i to više puta. Na pitanje da li ima saznanja tko je koristio taj prostor ispred kuće, svjedok je odgovorio da kao što je rekao, tuženik, podstanari i on osobno. Dok nije pomaknuo to sve, ogradu, nije vidio da je na tom dijelu parkirao tužitelj te pojasnio nakon gledanja fotografije na listu 33 da je ogradu s ceste na unutra pomaknuo tužitelj.

9. Iz iskaza svjedoka FU, supruge tužitelja, u bitnom dijelu proizlazi da se čin smetanja sastoji u piljenju šiljaka. Nakon što je svjedokinji predočena fotografija na listu 32 spisa, ista je odgovorila da su to ti šiljci. To je napravio tuženik, vidjela je kroz prozor, a poslije je došla i policija. Njihova nekretnina tj. suprugova i njena i nekretnina od tuženika su spojene nekretnine tj. radi se o dvojnom objektu. Smetanje i dalje traje i to parkiranjem vozila i to parkiranjem na njihovoj zemlji.

Nakon što su svjedokinji predočene slike na listu 32 do 33 spisa ista je navela da je to taj dio gdje tuženik parkira vozilo. U posjedu tog dijela zemljišta jedan manji dio je bio tuženik, on zna što je kupio, a drugi dio sin i ona. Na pitanje na koji način su posjedovali ona i sin, odgovorila je da je suprug kosio travu, sadio cvijeće i suprug je znao ponekad parkirati. Bila su parkirana vozila od podstanara ali su pitali njih da li smiju na što su im odgovorili da mogu. Sada ne vrše posjed ni suprug ni ona ni na koji način jer se nalazi parkirano vozilo drugih podstanara. Nakon što je svjedokinji predočena fotografija na listu 33 spisa s upitom da li se nalazi poprečna ograda kakva je na fotografiji, svjedokinja je odgovorila ne, nju je tuženik spilio i ona sada stoji uz zid. Gledajući sliku na listu 33 spisa, svjedokinja je navela da između njihove dvije nekretnine postoji ograda i to su ti šiljci koje je tuženik spilio. Bila je ograda između njihove dvije nekretnine postojala i prije kupnje od strane tuženika. Na pitanje da li je i tužitelj u posjedu tog dijela nekretnine, svjedokinja je odgovorila da i suprug isto. Nije prije rezanja šiljaka ona ili njena obitelj parkirala vozilo ali kao što je rekla sadili su ruže i održavali.

10. Iz iskaza svjedoka UU, supruge tuženika u bitnom dijelu proizlazi da je njen suprug kupio kuću s pripadajućim dvorištem. Vidjela je da je suprug odrezao šiljke i to da bude jednaka ograda cijelom dužinom i nakon toga je otišla. Više puta je bila tamo i to na način da ide počistiti nakon odlaska podstanara. Taj prostor ispred kuće su ona i suprug koristili i to na način da su parkirali auto. Tužitelj tada nije parkirao auto, nije sadio cvijeće, od kada su kupili isključivo su oni koristili. Tužitelj je nakon što je pomaknuo ogradu s ceste prema njihovim ulaznim vratima počeo koristiti taj prostor za parkiranje, a prije toga ne.

Na postavljeno pitanje da li je dok ograda nije pomaknuta imao parkirano svoje vozilo, svjedokinja je odgovorila da nije i počeo se parkirati kada se ograda odmaknula, odnosno kada ju je on pomaknuo prema njihovim ulaznim vratima. Na pitanje suda da li ima saznanja da li su podstanari ikad tražili dozvolu za parkiranje od tužitelja, odgovorila je da od nje nisu, za supruga ne zna. Podstanari se nisu nikad žalili da im tužitelj zabranjuje parkiranje. Radnici kod renoviranja kuće su parkirali na tom dijelu ispred kuće i tužitelj zbog istog nije nikada radio probleme.

11. Iz iskaza svjedoka MU proizlazi da se sjeća razloga zbog kojeg je pozvana na sud, a to je zbog intervencije na kojoj je bila s vani pristupjelim svjedokom, ne sjeća se datuma, zna da je to bilo prije porodiljnog na koji je otišla misli u 4. mjesecu 2024., a sada se vratila s porodiljnog. Došli su na intervenciju, problematika je bila oko ograde obiteljske kuće, na ogradi su bili neki šiljci koji su šiljci bili uklonjeni i zbog njih su bili pozvani na intervenciju. Na intervenciju su upućeni od strane šefa smjene, ne zna tko je zvao. Prisutni tužitelj je bio prisutan i intervenciji i tom prilikom je rekao da strana koja nije bila prisutna je porezala te šiljke, a zbog proteka vremena ne sjeća se detalja. Da li su šiljci bili u blizini ili su odneseni ne sjeća se. Sjeća se da je bio prisutan kolega TU, ona, tužitelj i naknadno je došao gospodin DU. Nije vidjela tko je rezao te šiljke.

12. Iz iskaza svjedoka TU proizlazi da je susjed i sa tužiteljem i sa tuženikom i pozna obojicu i to preko 30 godina, od 1994. točnije. Zna da je pozvan zbog intervencije koja je bila dosta davno, a pružali su je prije saslušana svjedokinja i on, skupa su radili. Šef smjene ih je uputio preko UKV veze na intervenciju koju je zatražio susjed, prisutni tužitelj i to u svezi neke ograde. S obzirom da je susjed stranaka i da ih pozna zamolio je kolegicu da ona obavi intervenciju da ne bi bilo problema. Sjeća se da se radilo o šiljcima na ogradi koji su bili odsječeni, a bilo je par komada koji nisu bili odsječeni, a JU je rekao da je to učinio DU. Pošto pozna obje stranke prilikom intervencije je vidio da je DU preko puta u radioni i onda ga je zvao da dođe, rukom, da bi kolegica mogla obaviti razgovor i s njim. Kad je obavila razgovor ona mu je rekla da se imovinskopravni odnosi obave preko suda i da će biti napisana dojava u svezi postupanja. Kao susjed stranaka nema nikakva neposredna saznanja, svi žive relativno blizu, može reći u istoj ulici, nikad nije imao ni s jednim problema.

Dodao je da je prije 6 mjeseci supruga tužitelja zvala policiju na intervenciju i obzirom da im fali ljudi on je osobno otišao na intervenciju i tom prilikom mu je rekao tužitelj "da sam znao da ćeš ti doći, ne bi zvao policiju", a na intervenciju se zvalo opet zbog porušene ograde, ograda je bila prevrnuta, netko mu je to prevrnuo. Napomenuo je da 39 godina radi policijski posao, DU mu je susjed 50 m, a JU 200 m i ne radi između njih nikakvu razliku. Prilikom prve intervencije vidjelo se da su ti šiljci friško rezani, da je krenuto s lijeve strane, da nisu bili svi skinuti, par ih je ostalo na zemlji, nije ih vidio. DU pred njim nije rezao te šiljke, možda poslije, to ne zna, ne zna tko je bio u posjedu šiljaka, tamo se nalaze 2 ograde, ne zna tko je šta kupio.

13. Iz iskaza svjedoka CU proizlazi da pozna prisutnog tužitelja, on je njen susjed, stanuju u istoj ulici, on na glavnoj cesti, a njena kuća je malo uvučena. Pozna i tuženika, on stanuje u [adresa], kćeri su im išle u istu školu. Nije joj poznato zašto je pozvana na sud, zna u svojstvu svjedoka, neposrednih saznanja nema nikakvih, ne može ništa posvjedočiti o sukobu između stranaka jer istima nije prisustvovala. Zna da je sukob bio oko ograde i oko prilaznog puta, a to je čula po pričanju tužitelja jer ga je zvala i to nakon sudskog poziva da ga pita o čemu se radi. Ne zna niti o kojoj ogradi sa šiljcima se radi pa tako ne zna tko je bio posljednji mirni posjednik iste. Zna da je UU nešto kupio od Bukala ali ne zna točno što jer se nije interesirala.

14. Iz iskaza svjedoka TU proizlazi da je susjed i sa tužiteljem i sa tuženikom i pozna obojicu i to preko 30 godina, od 1994. točnije. Zna da je pozvan zbog intervencije koja je bila dosta davno, a pružali su je prije saslušana svjedokinja i on, skupa su radili. Šef smjene ih je uputio preko UKV veze na intervenciju koju je zatražio susjed, prisutni tužitelj i to u svezi neke ograde. S obzirom da je susjed stranaka i da ih pozna zamolio je kolegicu da ona obavi intervenciju da ne bi bilo problema. Sjeća se da se radilo o šiljcima na ogradi koji su bili odsječeni, a bilo je par komada koji nisu bili odsječeni, a JU je rekao da je to učinio DU. Pošto pozna obje stranke prilikom intervencije je vidio da je DU preko puta u radioni i onda ga je zvao da dođe, rukom, da bi kolegica mogla obaviti razgovor i s njim. Kad je obavila razgovor ona mu je rekla da se imovinskopravni odnosi obave preko suda i da će biti napisana dojava u svezi postupanja. Kao susjed stranaka nema nikakva neposredna saznanja, svi žive relativno blizu, može reći u istoj ulici, nikad nije imao ni s jednim problema. Dodao je da je prije 6 mjeseci supruga tužitelja zvala policiju na intervenciju i obzirom da im fali ljudi on je osobno otišao na intervenciju i tom prilikom mu je rekao tužitelj "da sam znao da ćeš ti doći, ne bi zvao policiju", a na intervenciju se zvalo opet zbog porušene ograde, ograda je bila prevrnuta, netko mu je to prevrnuo. Napomenuo je da 39 godina radi policijski posao, DU mu je susjed 50 m, a JU 200 m i ne radi između njih nikakvu razliku. Prilikom prve intervencije vidjelo se da su ti šiljci friško rezani, da je krenuto s lijeve strane, da nisu bili svi skinuti, par ih je ostalo na zemlji, nije ih vidio. DU pred njim nije rezao te šiljke, možda poslije, to ne zna, ne zna tko je bio u posjedu šiljaka, tamo se nalaze 2 ograde, ne zna tko je šta kupio.

15. Tužitelj je u svom iskazu naveo da pozna prisutnog tuženika i pozna ga iz kvarta, sada su susjedi. On stanujem na kćbr.42, a tuženik na kćb.r.42/1, između njihove dvije kuće nalazi se zid. Čin smetanja posjeda se sastoji u rezanju njegove ulične ograde tj. on mu je porezao šiljke koji su bili na ogradi. Nakon što je tužitelju predočena fotografija na listu 32 spisa, isti je naveo da su to ti šiljci. Vidio je da to radi tuženik, izašao je van i pitao ga " DU što to radiš"?.

Na pitanje suda na koji način je vršio posjed šiljaka koji su odrezani na ogradi, tužitelj je odgovorio da je parkirao auto, a sada više ne parkira auto iz razloga što je taj dio ograde s ulične strane zagradio sa žičanim panelima i iza žičanih panela stoji jedna paleta, na toj paleti su posloženi ostatak kocke što je poteracao svoje dvorište. Tužitelj je predočio sudu fotografije na kojoj su vidljivi šiljci i parkirano vozilo i ogradu bez šiljaka. Navodi da nema drugu sliku, ima je u nekim drugim predmetima koje je podignuo.

Na upit suda kako misli spor riješiti mirnim putem, odgovorio je da mu je ponudio da kupi taj dio zemljišta. On je ogradio to dvorište i taj dio zemljišta koji je njemu prodao, odnosno poklonio.

Na postavljeno pitanje da li ga je netko prije smetao u posjedu tog dijela dvorišta, tužitelj je odgovorio da je, čim je on prve podstanare uselio u objekt koji mu je prodao on je njima dozvolio da se parkiraju u dvorištu koje nije njegovo već kojeg je on vlasnik. Napomenuo je da je policajac koji je svjedočio u ovom predmetu je njihov susjed i lagao je, a vidio je da mu reže ogradu, a isto piše u policijskom zapisniku, policiji je prijavio isti dan. Nakon što je od strane suca predočena fotografija na listu 32 spisa s upitom da li zna čije je vozilo koje je parkirano, tužitelj je odgovorio da zna, vozilo od drugog podstanara tuženika, a što on nije dozvolio.

Na postavljeno pitanje što je napravio s ogradom nakon što je počinjen čin smetanja, odgovorio je da je postavio između svoje i njegove nekretnine. Nakon što je postavio žičanu ogradu do ulice ne može se nitko parkirati, tj. niti on niti njegovi podstanari. Sada u nekretnini tuženika su dva psa koji i dalje smetaju njegov posjed na način da kakaju, piške i ostalo.

16. Tuženik je u svom iskazu naveo da je on porezao šiljke na ogradi zato što je bio uvjeren da je to njegova parcela cijela koju mu je prodao 15.3.2020. Nije mogao vjerovati i nije znao, nije konzultirao odvjetnika prije kupnje, da nije kupio prednji dio od 14 m2 koji se nalazi ispred njegove kuće već da je isti i dalje u vlasništvu tužitelja.

Nakon razgovora u pogledu mirnog rješenja spora glede eventualne kupnje, tuženik je odgovorio da iz inata ne želi kupiti i ne želi ništa kupiti od njega, on tamo ne živi. Ograde i parkirnog mjesta u posjedio je bio on do 27.8.2023., a kada se vratio s puta vidio je da je ograda premještena i stavljena nadstrešnica. Osim njega u posjedu tog parkirnog mjesta i ograde su bili svi podstanari koji su tamo živjeli i majstori koji su dolazili. Ne zna tko je postavio ogradu koju je otpilio, tako je zatekao i tako kupio i ušao u posjed. Od 15.3.2020. od kada je on kupio kuću tužitelj na navedenom mjestu nije parkirao auto.

17. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i dovodeći ih međusobno u vezu sa iskazima stranaka nedvojbeno je utvrđeno da su stranke susjedi koji zbog međusobne netrpeljivosti i neriješenog pitanja vlasništva, a što nije i ne može biti predmet raspravljanja u posjedovnoj parnici, doslovno jedan drugome zagorčavaju život i čine nesnošljivim zajednički suživot. Da je tomu tako proizlazi iz e-spisa u kojem je utvrđen veći broj parničnih postupaka između stranaka. Isto je u suprotnosti kako sa dobrosusjedskim odnosima tako i sa nizom pravnih normi iz domene kako građanskog tako i kaznenog prava. Navedeno potvrđuje i Rješenje KP-DO-323/2025 od 29. siječnja 2025. godine. Sve navedeno nije odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari ali upućuje na zaključak o međusobnoj netrpeljivosti i tzv. obijesnom parničenju stranaka.

18. Predmet raspravljanja u ovoj posjedovnoj parnici je rezanje šiljaka koji su bili na ogradi, a kako je tužitelj naveo u svom iskazu. Tuženik je u svom iskazu naveo da je porezao šiljke na ogradi. To nadalje znači da navedeno nije sporno između stranaka i u navedenom dijelu sud je prihvatio iskaz stranaka kao istinite i suglasne. Ostale navode iz iskaza stranaka koji se odnose na parkiranje i sl. nije predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari te ih sud nije cijenio, a niti analizirao. Da se radi o rezanju šiljaka ograde proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka prvenstveno supruga stranaka.

18.1. U konkretnom slučaju nije jasno na koji način je tužitelj vršio posjedovne čini, odnosno posjed šiljaka. Po stavu ovog suda tužitelj nije posjednik koji bi imao pravo na posjedovnu zaštitu u skladu s odredbama ZV-a. U svom iskazu, a na postavljeno pitanje suda, tužitelj je odgovorio da je vršio posjed šiljaka koji su odrezani na ogradi na način da je parkirao auto, a sada više ne parkira auto iz razloga što je taj dio ograde s ulične strane zagradio sa žičanim panelima i iza žičanih panela stoji jedna paleta, na toj paleti su posloženi ostatak kocke što je "poteracao" svoje dvorište. Nije sporno da su isti odrezani, no onda se radi o oštećenju tuđe pokretne stvari iz domene obveznog prava, a ne o smetanju posjedu. Tuženik je režući šiljke mislio da su isti "njegovi" to nadalje znači da isti nije postupao protupravno jer nije imao svijest o tzv. činu smetanja. Kod tuženika nije postojao voljni element koji je bitan za smetanje posjeda jer isti treba u sebi nositi još i znakove svjesnog zadiranja u tuđi posjed te znakove samovlašća. Naime, čin koji, kao u ovom slučaju, nije sposoban da promijeni postojeće posjedovno stanje, nije čin smetanja posjeda.

19. Slijedom svega navedenog, a kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da čin tuženika ne sadrži elemente smetanja posjeda, odnosno svjesnog i voljnog zadiranja u tuđi posjed i uspostave svoje faktične vlasti, a niti elemente protupravnosti to nije bilo niti osnova pružiti tužitelju posjedovnu zaštitu te je stoga valjalo u cijelosti odbiti tužitelja sa postavljenim tužbenim zahtjevom i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

20. S obzirom na prednje utvrđenje suda sud nije posebno navodio, a niti analizirao ostale navode stranaka iznesene tijekom trajanja ovog postupka.

21. U pogledu prijedloga za izdavanje privremene mjere valja istaći da je isti u cijelosti neosnovan, i u suprotnosti s čl.442 ZPP-a u svezi s čl. 298 Ovršnog Zakona, te je stoga valjalo riješiti kao pod toč. II izreke rješenja.

22. Odluka o parničnom trošku stranaka temelji se na odredbi čl. 154 ZPP-a u s vezi s čl. 155 ZPP-a, a odluka o kamati na parnični trošak na odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

23. Trošak tuženika odnosi se na trošak zastupanja po odvjetniku i istom je dosuđen u obliku jednokratne naknade za cijeli prvostupanjski postupak, a s obzirom na vrstu spora temeljem tbr. 7 toč.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) od 250 bodova što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, sveukupno iznosi 500,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 125,00 eur sveukupno iznosi i čini trošak tuženika od 625,00 eur.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. ožujka 2026. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna.

1.Punomoć. tužitelja

2.Punomoć tuženika