REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-4012/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu, Praška 6/II, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa opunomoćenica ČTS, radi ocjenjivanja službenika, 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-05/24-01/43, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 13. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II- 119-05/24-01/43, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 13. lipnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, KLASA: UP/I-119-05/24-01/2411, URBROJ: 251-06-

01/01-24-1 od 15. travnja 2024.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljica se za 2023. godinu, na radnom mjestu voditeljica Odjela za gospodarenje otpadom u Sektoru za ekološku održivost u Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, ocjenjuje s ocjenom „vrlo dobar“.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga u bitnome navodeći kako je Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika („Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 7/24.) stupio na snagu 9. ožujka 2024., a da je razdoblje ocjenjivanja 2023., pa smatra da se radi o retroaktivnoj primjeni propisa, što je zabranjeno.

3.1. Ističe da ocjena njezina rada za 2023. nije argumentirano i na propisima utemeljeno obrazložena, niti pri dostavi propisanog obrasca O-1, niti u prvostupanjskom, a niti u drugostupanjskom rješenju. Navodi kako iz pobijanog rješenja nije vidljivo zašto su spušteni bodovi pri ocjenjivanju, a koji su utjecali na to da konačnim zbrojem odgovara ocjeni vrlo dobar. Odredbe Etičkog kodeksa ne mogu biti dovedene u korelaciju sa predmetnim postupkom, pri tom ističe kriterij poštivanja radnog vremena, navodeći da tuženik nije dokazao tobožnje odsustvo s posla i ostale inkriminacije navedene za taj kriterij, jer upravo suprotno prisustvo na postupku evidentirano putem sustava Ilock uredno je i pravodobno.

3.2. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.

3.3. Tijekom spora tužiteljica iznosi okolnosti rada na projektu izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom društvu Reoma grupa d.o.o., navodeći da je u tom predmetu nakon početnih pritisaka za donošenjem nezakonitog rješenja, predmet presigniran drugoj službenici, odnosno pročelnici nakon čega je dozvola izdana. Smatra da navedeno nije izolirani slučaj već slijed radnji u kojima joj se: oduzima konkretan predmet i isključuje ju se od daljnjeg postupanja, postupno joj se ograničava nadležnost i neobrazloženo ju se ocjenjuje, marginalizira u odlučivanju o stručnim pitanjima, da bi naposljetku slijedila i formalna profesionalna degradacija rješenjem o rasporedu na niže radno mjesto u svibnju 2025., o čemu se vodio spor pred ovim sudom. Kontinuitet uzornog rada kroz skoro dva desetljeća navodi da predstavlja snažan objektivan pokazatelj profesionalne kvalitete i integriteta, stoga naglu promjenu ocjene smatra nezakonitim postupanjem na njenu štetu.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava da bi se radilo o retroaktivnoj primjeni Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 7/24, dalje: Pravilnik), pozivom na odredbe članak 94. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19 – u daljnjem tekstu: Zakon o službenicima i namještenicima ) te činjenicu da je Pravilnik stupio na snagu 9.3.2024.g., nakon čega se pristupilo postupku ocjenjivanja službenika i namještenika, a pobijano rješenje o ocjenjivanju donijeto je 15.4.2024.g. Ukazuje i na shvaćanje izraženo u presudi Upravnog suda u Zagrebu UsI-2523/23-7 prema kojemu se u ponovljenom upravnom postupku ocjenjivanja za 2022. mora primijeniti opći akt koji je donijelo predstavničko tijelo, dakle Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 7/24).

4.1. Tuženik ističe da Pravilnikom nije propisan način rada i postupanja službenika kojeg se isti mora pridržavati u svom radu, već su oni propisani drugim propisima koji su 2023.g. bili na snazi, na primjer poštivanje radnog vremena ocjenjuje se kroz poštivanje odredbi članka 42. Zakona o službenicima i namještenicima, a te odredbe o radnom vremenu i uredovnim danima utvrđene su i Načelima o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada u gradskim upravnim tijelima (Službeni glasnik grada Zagreba 1/22, 7/23 i 38/23), dok su etička načela i pravila ponašanja službenika gradskih upravnih tijela, između kojih je i odnos prema suradnicima i strankama, propisana Etičkim kodeksom („Službeni glasnik Grada Zagreba“ 9/15).

4.2. U dijelu koji se odnosi na stručnost tuženik ističe kako se ista, između ostalog, procjenjuje kroz poznavanje posebnih zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u obavljanju poslova pojedinog radnog mjesta, a koji su bili na snazi u trenutku rješavanja pojedinog predmeta. Poziva se na odredbe članka 17. Etičkog Kodeksa te članke 33. i 82. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima.

4.3. Tuženik nadalje navodi kako se Pravilnikom, između ostalog propisuju kriteriji ocjenjivanja koji se razrađuju prema opisnoj gradaciji od mogućnosti najmanje zadovoljenog kriterija do mogućnosti najviše zadovoljenog kriterija, a što se zaokružuje i određenim brojem bodova. Obrazac o ocjenjivanju, ispunjavanje kojeg prethodi donošenju rješenja o ocjeni, sadrži obrazloženje svih kriterija koji su predmet ocjenjivanja, te broj bodova koji su službenici ostvarili po svakom pojedinom kriteriju, a isti se dostavlja na znanje službenicima, tako da svaki službenik i prije nego dobije rješenje o ocjeni zna na koji način je ocjenjen, odnosno koliko je ostvario bodova prema svakom pojedinom kriteriju.

4.4. Tuženik obrazlaže da se prilikom ocjenjivanja službenika i namještenika po pojedinim kriterijima nadređenom službeniku, pa tako i pročelniku, mora prepustiti određena sloboda u ocjenjivanju kroz diskrecionu ocjenu, budući da ima neposredna saznanja o radu ili odnosu prema radu službenika. Ovo osobito zbog nemogućnosti da se pojedinačni segmenti pojedinog radnog mjesta vrednuju objektivno mjerljivim pokazateljima, odnosno nemogućnosti apsolutnog dokumentiranja rada.

4.5. Citira odredbe članka 96. Zakona o službenicima i namještenicima te propisane ocjene i njihove normativne definicije, navodeći kako je istima uspostavljen sustav ocjenjivanja prema kojem se za standardnu profesionalnu izvedbu dodjeljuje srednja ocjena „dobar“, pa je na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standarda, što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika iznad standarda (ocjena „vrlo dobar“). Ocjena „vrlo dobar“ kojom je tužiteljica ocijenjena za 2023., uzimajući u obzir da je po pojedinačno utvrđenim kriterijima za ocjenjivanje ocijenjena kao „izvrsno stručna“, dobro kreativna“, „osobito samoinicijativna“, da je u radu pokazala „osobitu kvalitetu“, da je „obavila u cijelosti poslove radnog mjesta“, da je poslove obavila u „zadanim okovima“, zatim da je pokazala „osobit odnos prema suradnicima i strankama“, te „osobito poštivanje radnog vremena“, upravo pokazuje da je u svojem radu 2023. pokazala visoku razinu stručnosti, uspješnosti i savjesnosti, te da je svojim radom osigurala prvorazredno izvršavanje službe.

4.6. U vezi s navodima tužiteljice koji se odnose na poštivanje radnog vremena, tuženik navodi da se po kriteriju poštivanja radnog vremena ocjenjuje prisutnost službenika na radnom mjestu, odnosno pravovremenost dolaska na posao i odlaska s posla te opravdanost udaljavanja iz radnih prostorija za vrijeme radnog vremena. Slijedom toga ILock evidencije o prisutnosti na radu nisu dovoljan dokaz za dodjelu ocjene po kriteriju poštivanja radnog vremena, jer se uvidom u navedenu evidenciju ne može utvrditi koliko je službenik/ službenica, nakon registracije dolaska na posao, stvarno bio prisutan na radnom mjestu tijekom radnog vremena, odnosno je li napuštao radne prostorije bez odobrenja i sl.

4.7. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Radi osiguranja načela izjašnjavanja stranaka i načela usmene rasprave, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS), 13. ožujka 2026. održana je usmena i javna rasprava na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu.

7. Radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis, te uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika.

7.1. Raspravni rješenjem suda odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice za izvođenjem daljnjeg dokaznog postupka, saslušanjem tužiteljice na okolnosti navedene u tužbi, dok pisana dokumentacija na koju se tužiteljica poziva prileži spisu, te je sud u istu izvršio uvid.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 15. travnja 2024. doneseno u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 94. i 95. Zakona o službenicima i namještenicima, a sukladno kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika i načinu provođenja ocjenjivanja propisanih Pravilnikom, uz obrazloženje da je na osnovi prijedloga ocjene u Obrascu za ocjenjivanje službenika gradskih upravnih tijela O-1 (dalje: Obrazac O- 1) tužiteljica ocijenjena na način da joj je dodijeljeno ukupno 34 boda, što odgovara ocjeni „vrlo dobar“.

10. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja ocjenjujući rješenje pravilnim i zakonitim, a činjenično stanje potpuno utvrđenim u postupku koji je prethodio donošenju rješenja.

10.1. Otklanjajući žalbene prigovore tuženik u bitnome navodi kako je u postupku odlučivanja o žalbi pribavljeno očitovanje pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo ekološku održivost i strategijsko planiranje od 17. svibnja 2024. KLASA: UP/I -119- 05/24-01/2411, URBROJ 251-06-31/003-24-3 te se iznosi sadržaj istoga u pogledu očitovanja o bitnim žalbenim navodima.

10.2. Otklanjajući žalbene prigovore vezano za pojedine kriterije ocjenjivanja tuženik zaključuje kako tužiteljica nije dokazala da je njezin rad u odnosu na kreativnost, samoinicijativnost i kvalitetu bio izvrstan, odnosno da su njezin rad i učinkovitost bili najviše kvalitete. U odnosu na kriterij odnosa prema suradnicima i strankama, tuženik obrazlaže kako jedna e-mail pohvala ne dokazuje izvrstan odnos prema suradnicima i strankama, dok iz očitovanja pročelnice proizlazi da isti predstavlja standardno, redovito i očekivano postupanje, te se istom poklonila vjera, budući tužiteljica nije dokazala posebnost i izvrsnog u ophođenju i postupanju s istima, dok u odnosu na poštivanje radnog vremena nije utvrđeno da bi postupanje tužiteljice prelazilo standardno, redovito i očekivano, odnosno nije dokazala da ispunjava uvjete za veću ocjenu od ocjene koja joj je za navedeni kriterij dodijeljena.

10.3. Otklanjajući ostale prigovore vezane za retroaktivnost u primjeni Pravilnika, primjenu propisa o ocjenjivanju te navode o nedovoljno obrazloženom rješenju, tuženik u bitnome iznosi razloge navedene i u odgovoru na tužbu, a žalbu odbija pozivom na odredbe članka 116. točke 1. ZUP-a.

11. Člankom 94. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima propisano je da se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

12. Člankom 95. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima propisano je da službenike ocjenjuje pročelnik upravnog tijela.

12.1. Prema stavku 3. članka 95. Zakona o službenicima i namještenicima ocjena se temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti.

13. Člankom 96. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima propisano je da su ocjene kojima se ocjenjuju službenici jesu:

a) »odličan« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe,

b) »vrlo dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe,

c) »dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe,

d) »zadovoljava« – ukoliko rad i učinkovitost službenika osigurava najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznosti u obavljanju službe,

e) »ne zadovoljava« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika ispod minimuma standarda kvalitete te nije dovoljan da osigura pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe.

13.1. Prema stavku 2. članka 96. Zakona o službenicima i namještenicima o ocjeni se donosi rješenje.

13.2. Prema stavku 3. članka 96. Zakona o službenicima i namještenicima ocjena mora biti obrazložena.

14. Člankom 5. Pravilnika propisano je da se rad službenika i namještenika ocjenjuje prema kriterijima iz članaka 3. i 4. ovog pravilnika zaokruživanjem slovne oznake ispred odgovarajuće ocjene za pojedini kriterij, za službenike na Obrascu za ocjenjivanje službenika gradskih upravnih tijela O-1, a za namještenike na Obrascu za ocjenjivanje namještenika gradskih upravnih tijela O-2, koji su sastavni dio ovog pravilnika, a svakoj ocjeni određuje se broj bodova prema slovnoj oznaci kako slijedi: a) 5 bodova, b) 4 boda, c) 3 boda, d) 2 boda, e) 1 bod.

15. Člankom 9. stavkom 1. Pravilnika propisano je da rad službenika i namještenika ocjenjuje nadređeni službenik odnosno namještenik koji upravlja ustrojstvenom jedinicom u kojoj je službenik odnosno namještenik raspoređen.

15.1. Prema stavku 2. članka 9. Pravilnika nadređeni službenik odnosno namještenik dužan je s prijedlogom ocjene svakog službenika odnosno namještenika, raspoređenog u ustrojstvenoj jedinici kojom upravlja, upoznati službenika odnosno namještenika na kojega se ocjena odnosi, što službenik potvrđuje svojim potpisom na Obrascu za ocjenjivanje službenika gradskih upravnih tijela O-1, a namještenik potvrđuje svojim potpisom na Obrascu za ocjenjivanje namještenika gradskih upravnih tijela O-2.

15.2. Prema stavku 3. članka 9. Pravilnika ako službenik odnosno namještenik odbije potpisati da je upoznat s prijedlogom ocjene ili ako zbog njegove odsutnosti iz službe, odnosno s rada takav potpis nije moguće osigurati, o tome će se staviti bilješka na Obrascu za ocjenjivanje službenika gradskih upravnih tijela O-1, odnosno Obrascu za ocjenjivanje namještenika gradskih upravnih tijela O-2.

16. Uvidom u dokumentaciju dostavljenog spisa tuženika utvrđeno je u Obrascu O- 1 tužiteljica po pojedinim kriterijima ocjenjivanja ocjenjena na način kako je izneseno u obrazloženju prvostupanjskog rješenja, s tim da ukupan broj ostvarenih bodova od 34 odgovara ocjeni „vrlo dobar“, a s ocjenom u navedenom obrascu tužiteljica je upoznata, budući da je na istome potpisana njena službena bilješka „Odbijam potpisati, jer nisam suglasna s prijedlogom ocjene, sve prema odredbama članka 9. stavka 9. Pravilnika“. U odnosu na žalbom osporene dijelove ocjenjivanja tužiteljice po pojedinim kriterijima ocjenjivanja u kojima nije ocijenjena ocjenom “izvrstan“, pribavljeno je očitovanje pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje od 17. svibnja 2024. na koje se poziva tuženik u obrazloženju osporenog rješenja.

17. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, a polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika i primjenjujući citirane odredbe na konkretan predmet, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja navodima tužbe i tijekom spora, nije dovedena u pitanje.

18. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, pri čemu se očitovao na sve u postupku iznesene razloge kojima je tužiteljica osporavala pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja o ocjeni, odnosno očitovao se o onim žalbenim razlozima koji su od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, pa tužiteljica nije zakinuta za obrazloženu odluku. Ovo zato, jer za iznesene zaključke postoji uporište u dokumentaciji dostavljenog spisa tuženika, posebno u prethodno u presudi navedenim očitovanjima na navode tužiteljice u žalbi, uvidom u koje se može zaključiti da su navodi žalbe pomno razmotreni, te su prema ocjeni suda valjano obrazloženi razlozi zbog kojih je tužiteljici predložena ocjena za svaki od pojedinačno naznačenih kriterija kako je navedeno u Obrascu O-1, te su razlozi kojima su se rukovodili donositelji odluka valjano i detaljno navedeni, konkretizirani te razložno obrazloženi, pa ih ovaj sud u cijelosti prihvaća.

19. Kako je u konkretnom slučaju sud utvrdio da je u postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje nije cijenio opravdanim provoditi daljnji dokazni postupak saslušanjem tužiteljice, jer se prema ocjeni suda izvođenjem ovog dokaza ne bi moglo utvrditi drugačije činjenično stanje, imajući u vidu podatke spisa i obrazloženja donositelja odluka, pa je isto i suprotno načelu učinkovitosti spora iz odredbe članka 8. ZUS-a, te ekonomičnosti postupanja.

19.1. Svi prigovori tužiteljice odnosno primjedbe na ocjene iznesene tijekom postupka su razmotrene i razlozi ne prihvaćanja valjano obrazloženi, a isto tako izneseni su razlozi zbog kojih navodi tužiteljice izneseni u žalbi, ne dovode do drugačije odluke.

20. Povrede odredaba postupka na koje tužiteljica ukazuje u tužbi, a koje je prethodno iznijela i u žalbi, vezano za postupak ocjenjivanja, primjenu predmetnog Pravilnika i drugih propisa, kao i kriterije ocjenjivanja, prema ocjeni suda pravilno su cijenila upravna tijela, te je s obrazloženjem tuženika iznesenom u osporenom rješenju kojim otklanja ove prigovore kao neosnovane, suglasan i ovaj Sud.

21. Ističe se da je odredbom članka 4. stavka 2. ZUS-a propisano da se upravni spor ne može voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana. Slobodna ocjena ne znači apsolutnu slobodu i samovolju već znači da se na temelju prethodno pravilnog i u potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja ta ocjena mora valjano obrazložiti, kako je to učinjeno i u postupku koji je prethodio ovom sporu.

22. Odluka tuženika valjano je obrazložena u skladu sa odredbom članka 98. stavka 5. ZUP-a, pa prigovor tužiteljice iznesen u tom smislu sud nije prihvatio osnovanim.

22.1. Okolnosti na koje ukazuje tužiteljica vezano za konkretan posao izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom, a za koji navodi da joj je oduzet te presigniran na drugu službenicu, zbog činjenice da nije htjela potpisati nezakonito rješenje, navodeći da se radi o situaciji koja je utjecala na donošenje rješenje o ocjeni, sud nije prihvatio osnovanima. Ovo zato, jer za navedeno nema uporišta u dokumentaciji dostavljenog spisa, a pored navedenog, razdoblje ocjenjivanja je 2023. godina, pa činjenica da je tužiteljici predmet za koji je zahtjev podnesen, kako navodi 30. listopada 2023., da bi već 15. siječnja 2024. bio presigniran drugoj službenici, prema ocjeni suda, ne može se direktno povezati sa ocjenom „vrlo dobar“ kojom je tužiteljica za 2023. godinu ocijenjena.

22.2. Činjenica da je tužiteljica u prethodnim godinama bila ocijenjena s ocjenom „izvrstan“ također ne dovodi do drugačije odluke, jer je predmet ocjenjivanja kalendarska godina - 2023., a s obzirom na to da se rad službenika može mijenjati tijekom godina službe. U tom smislu ističe se da se u konkretnom predmetu ne radi o smanjivanju bodova za pojedine kriterije ocjenjivanja (u kojima nije ostvarila najviši broj bodova), kako to navodi tužiteljica, jer se kod ocjenjivanja imajući u vidu definicije pojedinih ocjena, kako su navedene u Zakonu o službenicima i namještenicima polazi od toga da se za standardnu profesionalnu izvedbu dodjeljuje srednja ocjena „dobar, na što opravdano ukazuje i tuženik u odgovoru na tužbu.

22.3. Navodi tužiteljice koji se odnose na profesionalnu degradaciju i raspored na niže radno mjesto, rješenjem iz 2025. godine, ni na koji način ne utječe na rješenje o ocjenjivanju za 2023. godinu.

22.4. Imajući u vidu navedeno, nije bilo razloga provođenju dokaznog postupka uvidom u spis ovog suda poslovni broj: U-3724/25 između istih stranaka, radi rasporeda na radno mjesto, niti uvida u rješenje koje je u izvršenju presude doneseno u ponovljenom postupku rasporeda.

23. Slijedom navedenog, obrazloženje tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

24. Navodi tužbe nisu takvi da bi doveli do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari. Pored navedenog radi se o ponovljenim navodima žalbe na koje se na sudu prihvatljiv način očitovao tuženik u osporenom rješenju.

25. Osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim.

25.1. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. ZUS-a odlučeno kao u izreci, pod točkom I.

26. O zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev, tužiteljica je izgubila spor, pa nema osnova za zaključak da bi joj tuženik bio dužan nadoknaditi troškove spora.

26.1. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 27. ožujka 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

Dna:

1. Odvjetnica Nada Milić, Zagreb, Praška 6/II

2. Grad Zagreb, Gradonačelnik, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1

3. U spis