Poslovni broj: 82P-999/2024-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužitelja VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, 2. BJ, [adresa] i 3. ŠJ, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 17. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Josipa Petkovića, odvjetnika u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice SJ, državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude, 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima A-B-C-D A, površine 3092 m2, sukladno Skici mjesta očevida od dana 19.02.2026. godine, koju je izradio AJ, mag.ing.geod. et geoinf. (Gromatic K.R. d.o.o.), a koja Skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je vlasnik realnog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] označenog slovima A-B-C-D-A površine 3092 m2, kako je prikazano na geodetskom snimku koji je izradio ZJ dipl.ing.geod. dana 27. veljače 2023. godine, a na kojoj je pravo vlasništva upisano u korist tužene ad. 1. Predmetna nekretnina u naravi da čini cjelinu, pašnjak (ogradu), u cijelosti ograđenu starim kamenim suhozidom (stotinama godinama starim), a kao takva da je od davnina u posjedu prednika tužitelja, nekada da je služila kao ograda tj. pašnjak na kojem je blago bilo na ispaši. Vlasništvo i posjed predmetne nekretnine da se prenosilo s koljena na koljeno pa da je tužitelj isto stekao temeljem nasljeđivanja oca pok. VJ ĆJ pok. VJ koji je rođen još 1910. Prema rješenju o nasljeđivanju sunasljednici da su braća podnositelja zahtjeva ŠJ i BJ (tuženi ad.2. i ad.3.), ali da su oni izvršili diobu u kojoj je predmetna nekretnina pripala u vlasništvo tužitelja. Otac tužitelja ĆJ da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od njegova oca (a djeda tužitelja) EJ. Tužitelja i njegove prednike da nikada nitko nije ometao u posjedu predmetne nekretnine. Djed tužitelja EJ VJ da je upisani posjednik za 16500 m2 površine matične nekretnine u posjedovnom listu br. 7557.

1.1. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik predmetne nekretnine da je upisana tužena, kojoj se tužitelj obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da isti nije prihvaćen.

1.2. Slijedom navedenog, a nakon provedenog uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno rezultatima istog i predložio da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će ga utvrditi vlasnikom nekretnine kako je pobliže opisano u izreci ove presude.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu protivila tužbi i tužbenom zahtjevu jer da iz navoda postavljenog zahtjeva proizlazi da tužitelj pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini polaže temeljem instituta dosjelosti, a što da se može utvrditi tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, dok se tuženici ad. 2. i ad. 3. nisu protivili tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: geodetskog snimka izrađenog 27. veljače 2023. po ZJ, dipl. inž. geod. (list 3 spisa), popisa nekretnina (list 4 spisa), rješenja o nasljeđivanju Ljiljanke Malenica, javnog bilježnika u Šibeniku, posl. br. O-24/08 od 7. srpnja 2008. (list 6-8 spisa), odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora broj N-DO-111/2024 od 7. svibnja 2024. (list 9 i 10 spisa), prijepisa posjedovnog lista broj 7557, K. O. [katastarska općina] (list 11-29), izvatka iz zemljišnih knjiga zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (list 30-32 spisa), geodetskog vještačenja izrađenog po GROMATIC KR d.o.o. 19. veljače 2026. (list 51-59 spisa), proveden je uviđaj na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika AJ, dipl. ing. geod. te su saslušani svjedoci RJ, FJ i PJ, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.

6. Tužitelj svoj zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetnog realnog dijela čest. br. 10548/1, K. O. [katastarska općina], sadržajno temelji na institutu izvanredne dosjelosti.

7. Nesporno je među strankama, a kako je to razvidno i iz zemljišnih knjiga da je tužena upisani zemljišnoknjižni vlasnik čest. br. 10548/1, K. O. [katastarska općina], pa je dakle nesporna pasivna legitimacija, dok je sporno stjecanje prava vlasništva dijela predmetne nekretnine od strane tužitelja, nastavno na njegove prednike.

8. Uviđajem na mjestu spora, pregledom skice mjesta uviđaja s prilozima (uklopa predmeta spora na HOK i DOF, sačinjenih fotografija) te iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno Predmetna nekretnina se identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] kulture pašnjak površine 4055239 m2 u K. O. [katastarska općina] upisana u ZK uložak [broj ZK uloška] te ista upisana u posjedovni list broj 7557. Pokazana predmetna nekretnina u naravi ograđena je sa svih strana starim suhozidom. Na terenu su posađene i zatečene stare masline, unutar kršovitog i kamenitog terena te se nekretnini pristupa direktno s makadamskoga puta koji se nalazi na jugozapadnoj i sjevernoj strani. Pokazano odgovara geodetskom snimku priloženom u spis izrađenog od ovlaštenog inžinjera ZJ od 27. veljače 2023. godine na kojem je naznačen dio kat. čest. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina], označeno slovima A-B-C-D-A, površine 3092 m2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je cijenio kao stručan, jasan, objektivan i dan u skladu s pravilima struke, a na isti stranke nisu imale prigovora.

8.1. Pregledom i čitanjem:

- rješenja o nasljeđivanju Ljiljanke Malenica, javnog bilježnika u Šibeniku, posl. br. O-24/08 od 7. srpnja 2008. proizašlo je da su iza smrti pok. ĆJ rođenog 1910., preminulog 2007., proglašeni njegovi nasljednici i to tužitelj i tuženici ad. 2. i ad.

3. i to svaki za 1/3 dijela u odnosu na sve ostale nekretnine osim onih koje su pripale kćerkama ostavitelja, dok iz popisa nekretnina s potpisima tužitelja te tuženika ad. 2. i ad. 3. proizlazi da bi zemlja zvana „Trovrh“ pripala tužitelju,

- prijepisa posjedovnog lista broj 7557, K. O. [katastarska općina] proizlazi da je kao posjednik 16500 m2 kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisan EJ, p. GJ, pok. djed tužitelja i tuženika ad. 2. i ad. 3.

8.2. Saslušanjem svjedoka proizašlo je:

- RJ (starog 70 godina) da mu je predmet spora poznat jer kao lovac često obilazi to područje, a u više je navrata pomagao tužitelju u berbi maslina i grožđa. Opisuje da je predmetna nekretnina ograđena sa svih strana, smještena na blago strmom terenu, tako da se od glavnog puta spušta otprilike tridesetak metara, nakon čega se teren ponovno uzdiže. Nekretnina je pravokutnog oblika, površine približno 3000 m², te je u cijelosti vidljiva s glavnog puta. Navodi da se nekretninom danas koristi tužitelj VJ, nakon što je među nasljednicima njegova pokojnog oca provedena dioba nasljedstva kojim je stekao predmetnu nekretninu. Koliko mu je poznato, među nasljednicima nema sporova u vezi nasljedstva iza pokojnog oca ĆJ, sina pokojnog VJ. Na nekretnini se danas nalazi maslinik s približno pedeset stabala, kao i ostaci vinove loze. Također se na njoj nalaze i prizide karakteristične za tradicionalan način obrade zemlje na tom području. Prije nego što se tužitelj počeo samostalno koristiti nekretninom, njome se koristio njegov pokojni otac ĆJ, koji je preminuo oko 2006. godine u dobi od preko devedeset godina. I on je obrađivao nekretninu na sličan način, uz razliku što je tužitelj kasnije zasadio dodatna stabla maslina. Svjedok navodi da je, prema onome što je čuo, iako u to vrijeme još nije bio rođen, pokojni ĆJ nekretninu stekao od svog oca, pokojnog VJ. Na to područje dolazi više od pedeset godina te ističe da nikada nije čuo za bilo kakve sporove u vezi vlasništva ili posjeda predmetne nekretnine. Koliko mu je poznato, obitelj tužitelja oduvijek je obrađivala tu nekretninu. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tužitelja navodi da se pradjed tužitelja zvao GJ te pretpostavlja da posjed datira još iz njegova vremena. Od kada dolazi na to područje, nekretnina je ograđena, kao i danas, zidom visine oko 120 cm, koji je služio za zaštitu vinove loze od ovaca. Masline koje su postojale još tada već su bile stare, pa procjenjuje da danas imaju više od sto godina. Nije mu poznato tko ih je zasadio, ali dodaje da zna da je masline na nekretninama njegove obitelji, koje se nalaze s druge strane brda, sadio njegov pokojni pradjed. Na poseban upit punomoćnika tužene pod 1 navodi da se pradjed tužitelja zvao GJ, djed VJ, a otac ĆJ, te da je tužitelj ime VJ dobio po svom djedu.

- FJ (starog 89 godina) da mu je predmet spora poznat jer neposredno graniči s nekretninom u vlasništvu obitelji njegove supruge. Dolazio je na tu nekretninu u vlasništvu suprugine obitelji kako bi je obrađivao još krajem 1950-ih godina, a područje je obilazio i ranije kada je išao u lov. Predmetna nekretnina zadržala je oblik i površinu kakvu je imala kada je svjedok prvi put dolazio. Već tada je bila u cijelosti ograđena suhozidom pravokutnog oblika, s duljim dijelom uz put. Teren nije ravan – od glavnog puta spušta se nizbrdo, potom se izravnava u oblik dolca, a zatim se ponovno blago uzdiže. U to vrijeme na nekretnini su već bile zasađene stare masline, a svjedok navodi da je tužitelj, nakon što je stekao nekretninu od svog pokojnog oca, zasadio dodatna stabla, tako da danas maslinik broji približno pedeset stabala. Unutar nekretnine nalaze se prizide koji su postojali već kada je svjedok prvi put došao, te ne zna tko ih je gradio. Masline unutar tih prizida po njegovoj procjeni stare su oko 150 godina. Prije tužitelja, nekretninu je obrađivao njegov otac ĆJ, kojeg je svjedok osobno poznavao. Također ističe da se ovo područje naziva „Trovrh“ zbog tri brda na tom području. Po njegovim saznanjima, pokojni ĆJ imao je petero djece – dvije kćeri i tri sina, među kojima su tužiteljeva braća BJ i ŠJ, koje svjedok nije viđao da dolaze ili koriste nekretninu otkako je ĆJ preminuo. Koliko mu je poznato, nikada nije bilo sporova vezanih uz vlasništvo ili posjed predmetne nekretnine. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tužitelja navodi da se djed tužitelja zvao FJ, a njegov otac GJ.

- PJ (starog 81 godinu) da mu je predmet spora poznat jer u neposrednoj blizini posjeduje više nekretnina, a to područje obilazi od djetinjstva do danas. Predmetna nekretnina je pravokutnog oblika, prema njegovoj procjeni dugačka oko 100 m i široka oko 30 m, a položena je uz put. U cijelosti je ograđena starim kamenim suhozidima, za čiju gradnju svjedok ne zna tko ju je izgradio, budući da su postojali otkako se on sjeća. Unutar nekretnine nalaze se prizide nastale krčenjem zemlje, u kojima su zasađena stabla maslina. Radi se o vrlo starim stablima, koja su prema njegovoj procjeni stara preko 150 godina, a tužitelj je naknadno zasadio još nekoliko stabala. Danas se na nekretnini nalazi ukupno pedeset stabala maslina, kao i ostaci vinove loze koje je zasadio pokojni ĆJ, otac tužitelja. Svjedok ističe da je osobno viđao pokojnog ĆJ dok je obrađivao nekretninu, a za njegova života obrađivali su je i njegovi sinovi, tužiteljeva braća. Nakon Jureve smrti nekretninu obrađuje samo tužitelj. Koliko mu je poznato, obitelj se međusobno podijelila u korištenju. Nekretnina je narodnog naziva „Trovrh“. Ne zna tko je koristio nekretninu prije pokojnog ĆJ, ali zna da je tužiteljeva obitelj imala pretka po imenu GJ. Navodi da je pokojni ĆJ imao braću, ali oni nikada nisu dolazili na predmetnu nekretninu. Prema njegovim saznanjima, nitko nikada tužitelju ili njegovim prednicima nije osporavao vlasništvo ili posjed nekretnine. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tužitelja svjedok odgovara da nekretnine koje su sada u njegovom vlasništvu oduvijek pripadaju njegovoj obitelji, te pretpostavlja da je isto tako i predmetna nekretnina bila u vlasništvu obitelji tužitelja.

Na iskaze saslušanih svjedoka stranke nisu imale prigovora, a sud je iste cijenio kao vjerodostojne budući da su jasni, detaljni i logični, suglasni kako međusobno (podudaraju u bitnim elementima, vremenu, načinu i osobama koje su u posjedu držale predmet spora) tako i s ostalim u postupku izvedenim dokazima (glede lokacije, na terenu nađenih suhozida, ostataka kultura koje su po svojoj prirodi opstale tijekom vremena u određenim oblicima, s tim što su i na Uklopu s ortofoto snimkom iz 1968.g. i Hrvatskom osnovnom kartom vidljivi prethodno navedeni tragovi posjeda upravo onakvi kakvi su zatečeni na terenu).

9. Cijeneći sve naprijed navedene i izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, proizlazi da su prednici tužitelja u posjedu predmeta spora najkasnije još od 1940-ih (otkad saslušani svjedoci imaju neposredna saznanja, a posredna i od ranije, s tim da i iz materijalne dokumentacije proizlazi posjedovno stanje), a nastavano na njih i tužitelj, pa da je s obzirom na sve okolnosti (od nikoga ne osporavano vršenje posjeda u smislu krčenja i obrađivanja zemlje, gradnje prizida, ograđivanja iste u cijelosti, sadnje vinograda, kasnije i maslina, a tragovi kojeg posjeda su vidljivi i na ortofoto snimku, bilo tužitelju bilo njihovim prednicima) proizašlo da su tužiteljevi posjedi pošteni (čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i NN 94/17 – Ispravak zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) - dalje: ZV), a koju okolnost tužena nije niti osporavala, odnosno da su prije pokretanja ove parnice (podnošenja zahtjeva za mirno rješenja spora) već bile ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva putem instituta izvanredne dosjelosti, pa je temeljem članka 159. stavka 4. u svezi članka 160. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), a imajući u vidu stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u nizu odluka (Rev-2177/2017-2 od 01. rujna 2020.g., Rev 2021/2014-2 od 17. prosinca 2019., Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018.), odlučeno kao u izreci.

10. Suviše, a s obzirom na životnu dob u postupku saslušanih svjedoka, te kako isti obzirom na to ne mogu ni imati neposredna saznanja o stanju na terenu od vremena kad su prednici tužitelja došli na to područje u [adresa], valja reći da ZPP ne isključuje kao dokazna sredstva svjedoke koji imaju posrednih saznanja o pravno odlučnim okolnostima (Rev-1414/2014-2 od 13. lipnja 2018., Rev-104/1993-2 od 7. travnja 1993., Rev-577/1998-2 od 28. veljače 2001.).

11. Temeljem članka 2. u svezi s članka 164. stavaka 1.-4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ova presuda ne sadrži odluku o parničnom trošku budući da stranke do zaključenja glavne rasprave nisu postavile zahtjeve za njihovom naknadom. Tim više, iste su nakon što im sud na nedvojben način dao do znanja da slijedi zaključenje raspravljanja i donošenje odluke o glavnoj stvari, te ih i pozvao na podnošenje zahtjeva za naknadu parničnih troškova, izričito na zapisnik izjavile da trošak ne popisuju.

U Šibeniku, 27. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Kornelija Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a:

- sadržana na zapisniku objave odluke