Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-134/2024-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vl. obrta za usluge [obrt], koga zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović j.t.d. Zagreb, Ulica Šiška Menčetića 4, protiv tuženika DOMAĆI d.o.o. za usluge u trgovinu, OIB 63521152136, Mikleuš, Matije Gupca 23, koga zastupa punomoćnica Ivana Stojić, odvjetnica u Slatini, Trg Svetog Josipa 1, radi naknade štete u iznosu od 22.941,31 euro (slovima: dvadesetdvijetisućedevetstočetrdesetjedaneurotridesetjedancent), nakon javne i glavne rasprave zaključene 10. veljače 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 27. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku DOMAĆI d.o.o. za usluge u trgovinu, OIB 63521152136, Mikleuš, Matije Gupca 23 da tužitelju ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vl. obrta za usluge [obrt], na ime naknade štete isplati iznos od 17.258,28 eura (slovima: sedamnaesttisućadvjestopedesetosameuradvadesetosam centi) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 27. lipnja 2024. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Domaći d.o.o., Matije Gupca 23, Mikleuš, da tužitelju [obrt], vl. ŠČ, [adresa], na ime naknade imovinske štete po osnovi štete na vozilu isplati iznos od 4.314,57 eura sa zateznom kamatom od 27. lipnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

III Nalaže se tuženiku DOMAĆI d.o.o. za usluge u trgovinu, OIB 63521152136, Mikleuš, Matije Gupca 23 da naknadi tužitelju ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vl. obrta za usluge [obrt] parnični trošak u iznosu od 4.900,86 eura (slovima: četiritisućedevetstoeuraosamdesetšestcenti), u roku od 15 dana.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi parnični trošak u iznosu od 2.622,93 eura (slovima: dvijetisućešestodvadesetdvaeura devedesettricenta).

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 1.368,46 eura (slovima: tisućutristošezdesetosameuračetrdesetšestcenti) zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 10. prosinca 2024. protiv tuženika podnio tužbu radi naknade imovinske štete u ukupnom iznosu od 22.941,31 euro. Navodi da se dana 22. prosinca 2023. u Voćinu dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali FČ, kao vozač radnog stroja marke "Ponsse", i tužitelj, kao vlasnik kamiona. Prometnu nezgodu je uzrokovao FČ, vozač radnog stroja "Ponsse" jer se prilikom vožnje unatrag nije uvjerio da tu radnju može učiniti na siguran način prilikom čega je zadnjim dijelom svog vozila udario u prednji dio teretnog vozila u vlasništvu tužitelja. Vozilo koje je prouzročilo predmetni štetni događaj je u vlasništvu tuženika. U opisanom štetnom događaju tužitelj je pretrpio imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 22.941,31 euro. Dalje je naveo kako je postupio sukladno čl. 11. st. 1 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete. Predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave usvoji u cijelosti tužbeni zahtjev i potražuje parnični trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu od 15. siječnja 2025. tuženik je naveo kako se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Osporava postojanje stranačke sposobnosti tužitelja budući da obrt nema pravnu ni stranačku sposobnost već je ista vezana za osobu koja obavlja gospodarsku djelatnost te smatra da ne može biti tužitelj u ovom postupku. Dalje navodi kako događaj od 22. prosinca 2023. nije prometna nezgoda niti je tuženik odgovoran za bilo kakvu naknadu štete. Navodi kako nije moguće izvršiti identifikaciju radnog stroja kojim je prouzročena navodna šteta niti utvrditi vlasništvo istog stroja, a podredno niti odgovornost tuženika. Smatra da ukoliko je radom radnog stroja u vlasništvu tuženika nastala nekakva šteta na vozilu tužitelja da je za nastanak iste štete odgovoran isključivo ŠČ. Smatra tužbeni zahtjev neosnovanim te predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje parnični trošak.

3. U podnesku od 13. veljače 2025. tužitelj navodi kako su navodi tuženika iz odgovora na tužbu paušalni i neutemeljeni. Navode tuženika kojim osporava aktivnu legitimaciju tužitelja smatra neosnovanim obzirom da je oštećeno vozilo u vlasništvu tužitelja, odnosno obrta koji je zastupan po vlasniku ŠČ, a koji je pravilno naveden u tužbi. Navodi kako je razvidno iz dostavljenog policijskog izvješća da je do nastanka predmetnog štetnog događaja došlo kada se FČ, zaposlenik tuženika, kao vozač radnog stroja marke " Š", koji je u vlasništvu tuženika, prilikom vožnje unatrag nije uvjerio da tu radnju može učiniti na siguran način prilikom čega je zadnjim dijelom svog vozila udario u prednji dio teretnog vozila u vlasništvu tužitelja. Smatra da su nejasni navodi tuženika kojim ističe da stroj nije u njegovom vlasništvu obzirom je zaposlenik tuženika u vrijeme radnog vremena uzrokovao nastanak predmetnog štetnog događaja.

4. Na ročištu održanom 18. veljače 2025. donesen je plan upravljanja postupkom te je zaključen prethodni postupak.

5. Dopisom poslovni broj P-134/2024-10 od 18. veljače 2025. ovaj sud je, po prijedlogu tužitelja, zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina da dostavi presliku cjelokupnog spisa povodom predmetnog štetnog događaja.

5.1. Dana 28. veljače 2025. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Virovitičko-podravske, Policijska postaja Slatina dostavila je ovom sudu zatraženu dokumentaciju, koja je dostavljena strankama.

6. U podnesku od 21. ožujka 2025. tužitelj navodi kako je zaprimio dokumentaciju Policijske uprave Virovitičko-podravske iz koje drži da je razvidno da je do nastanka predmetnog štetnog događaja došlo kada se FČ, zaposlenik tuženika, kao vozač radnog stroja marke "Ponsse", koji je u vlasništvu tuženika, prilikom vožnje unatrag nije uvjerio da tu radnju može učiniti na siguran način, prilikom čega je zadnjim dijelom svog vozila udario u prednji dio teretnog vozila u vlasništvu tužitelja. Nadalje iz fotoelaborata koji je povodom štetnog događaja sačinila policijska postaja proizlazi da je do oštećenja na vozilu došlo prilikom spomenutog štetnog događaja od 22. prosinca 2023.

6.1. Tuženik se nije očitovao pisanim putem na naprijed navedenu dokumentaciju pribavljenu od Policijske postaje Slatina već je na ročištu održanom 2. travnja 2025. nastavno na zaprimljenu dokumentaciju predao za sud i protivnu stranu pregled sadašnje vrijednosti dugotrajne imovine tuženika iz koje je razvidno da tuženik nije vlasnik radnog stroja marke "Ponsse", a sve s obzirom na to da u tužbi nisu precizno označene specifikacije radnog stroja, osobito njegov serijski broj.

7. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj P-134/2024-14 od 7. travnja 2025. odredio provođenje prometno-tehničkog vještačenja i vještačenja zaštite na radu te je dao zadatak vještaku da izradi pisani nalaz i mišljenje na okolnost:

- dinamike nastanka štetnog događaja od 22. prosinca 2023. koji je nastao u Voćinu sudarom radnog stroja "Ponsse" i tužiteljevog motornog vozila s priključnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i [registarska oznaka],

- uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i štete na tužiteljevom motornom vozilu s priključnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i [registarska oznaka],

- procjene visine štete na tužiteljevom motornom vozilu s priključnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i [registarska oznaka], te

- da odgovori na pitanje jesu li prilikom nastanka štetnog događaja poštovane sve mjere zaštite na radu, osobito u smislu odredaba Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu i Uputa za rad na siguran način pri povlačenju i prijevozu drveta društva Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1.

8. Dana 23. svibnja 2025. stalni sudski vještak za cestovni promet, procjenu vrijednosti motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu, TČ, dipl.inž.stroj i univ.spec.traff. iz Osijeka dostavio je ovome sudu svoj Nalaz i mišljenje u ovom predmetu koje je dostavljeno strankama na očitovanje u roku od 15 dana.

8.1. U podnesku od 28. svibnja 2025. tužitelj je naveo kako nema primjedbi na zaprimljeni Nalaz i mišljenje, ne prigovara utvrđenoj visini štete na vozilu te je naveo kako usklađuje tužbeni zahtjev na način da na ime naknade imovinske štete potražuje iznos od 21.572,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 27. lipnja 2024. pa do isplate.

8.2. U podnesku od 23. lipnja 2025. tuženik je naveo kako u svemu prigovara Nalazu i mišljenju vještaka jer je sačinjen u suprotnosti sa pisanom dokumentacijom koja se nalazi u spisu te da je radni stroj kojim je upravljao FČ vlasništvo tuženika, a što ne proizlazi iz spisa. Dalje je naveo kako vještak nije naveo na koji je način tužitelj mogao izbjeći nastanak štetnog događaja te nije jasno temeljem čega je vještak utvrdio visinu štete.

9. Na ročištu održanom 9. listopada 2025. zaključena je glavna i javna rasprava.

10. Rješenjem ovoga suda poslovni broj P-134/2024-25 od 5. studenoga 2025. preotvorena je glavna rasprava zaključena 9. listopada 2025. radi dopune postupka, te je rješenjem poslovni broj P-134/2024-29 od 14. studenoga 2025. odlučeno da će se izvesti dokaz pribavom podataka od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o prijavi FČ na mirovinsko osiguranje.

11. Ovaj sud je dopisom poslovni broj P-134/2024-32 od 28. studenoga 2025. pozvao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područnu službu u Virovitici, Ispostavu Orahovica da dostavi podatke o prijavi FČ na mirovinsko osiguranje u prosincu 2023., odnosno podatak je li u tom periodu FČ bio zaposlenik društva DOMAĆI d.o.o.

11.1. Dana 16. prosinca 2025. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Bjelovaru dostavio je ovom sudu zatražene podatke, odnosno Potvrdu kojom se potvrđuje da je FČ bio prijavljen na mirovinsko osiguranje i to po specificiranim razdobljima.

12. Naprijed navedeni pribavljeni podaci dostavljeni su strankama na očitovanje u roku od 8 dana

12.1. Podneskom od 19. prosinca 2025. tužitelj se očitovao na podnesak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te je naveo kako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je u trenutku štetnog događaja FČ, počinitelj prometne nezgode, bio zaposlen kod tuženika.

12.2. Tuženik se nije očitovao pisanim putem na podatke pribavljene od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje već je na ročištu održanom 10. veljače 2026. istaknuo kako podaci, koje je nakon preotvaranja glavne rasprave sud pribavljao od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nisu uopće relevantni za donošenje odluke u ovom predmetu, budući da nema nikakvih dokaza da je FČ na dan nastanka navedenog štetnog događaja vršio bilo kakve radnje za tuženika, a što proizlazi i iz iskaza djelatnika Hrvatskih šuma svjedoka JČ koji je u svom iskazu danom na ročištu 2. travnja 2025. iskazao kako FČ ne pozna, i kako ne zna za koga je isti radio, budući da je svjedok JČ tog dana na tom istom stovarištu radio na zamjeni kolege. Naveo je da, kao i do sada, tuženik osporava da bi FČ navedenog dana za njega obavljao bilo kakve poslove u okviru poslova svog radnog mjesta, dodajući, kao i ranije da to potvrđuje i činjenica da radni stroj kojim je upravljao FČ nije u vlasništvu tuženika.

13. Radi utvrđenja relevantnih činjenica, sud je izvršio uvid u spis i pročitani su: Izvješće o događaju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko- podravska, Policijske postaje Slatina od 7. siječnja 2024. (list spisa 5 i 32), dopis punomoćnika tuženika upućen punomoćniku tužitelja (list spisa 6), Ponuda VOLVO GROUP CROATIA d.o.o. (list spisa 8-9), Odštetni zahtjev upućen od strane punomoćnika tužitelja tuženiku (list spisa 10-11), Procjena visine štete s fotodokumentacijom izrađena od strane AČ (list spisa 12-20), preslika prometne dozvole (list spisa 46-47), specifikacije i tablice Ponsse šumskih strojeva (list spisa 53-54), Dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko- podravska, Policijske postaje Slatina s Ispisom dojave, Izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, Zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu i fotodokumentacijom (list spisa 57-88), iskaz svjedoka JČ dan na ročištu od 2. travnja 2025. (list spisa 92-94), iskaz svjedoka ĐČ dan na ročištu od 2. travnja 2025. (list spisa 95), iskaz tužitelja kao stranke u postupku dan na ročištu od 2. travnja 2025. (list spisa 96-97), pregled sadašnje vrijednosti dugotrajne imovine za tuženika na dan 31. prosinca 2024. (list spisa 100-105), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu TČ od 23. svibnja 2025. (list spisa 113-120) i Dopis HZMO-a s popratnom dokumentacijom (list spisa 164-171).

Dana 9. listopada 202. saslušan je stalni sudski vještak za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu LČ, dipl. inž. stroj. i univ. spec. traff. iz Osijeka.

13.1. Na ročištu održanom 9. listopada 2025. sud je upitao stranke sukladno čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) pristaju li na čitanje do sada izvedenih dokaza, što su stranke pristale, a sve jer je promijenjen sastav suda na način da je spis dodijeljen u rad sudskoj savjetnici.

13.2. Izvedeni su svi predloženi dokazi.

14. Predmet ovog spora je isplata iznosa od 22.941,31 eura na ime naknade materijalne štete.

15. Tijekom postupka tuženik je iznio prigovor nepostojanja stranačke sposobnosti tužitelja jer obrt nema pravnu sposobnost. Ovaj je prigovor neosnovan jer je tužitelj ŠČ, vlasnik obrta koji u ime obrta postavlja tužbeni zahtjev u ovom sporu, a riječ je o fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost kako to uređuje čl. 34.b ZPP-a. Također, sud je na ročištu održanom 18. veljače 2025. skrenuo pozornost strankama da nema dvojbe oko toga da je tužitelj u predmetnom postupku ŠČ vlasnik obrta [obrt], a ne obrt koji nema pravnu sposobnost te je ukazano na pravno shvaćanje prihvaćeno na 12. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 21. prosinca 2009.

16. Sporno je je li 22. prosinca 2023. u Voćinu došlo do nastanka štetnog događaja u kojem su sudjelovali FČ u svojstvu vozača radnog stroja marke " Š" i tužitelj kao vlasnik kamiona. Sporna je i pasivna legitimacija tuženika jer je sporno da bi štetni događaj nastao sudjelovanjem radnog stroja u vlasništvu tuženika. Također je sporno je li tužitelj u štetnom događaju pretrpio štetu kao i visina štete, te dinamika nastanka štetnog događaja i tuženikova odgovornost za štetu.

17. Iz Izvješća o događaju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko-podravska, Policijske postaje Slatina od 7. siječnja 2024. (list spisa 5 i 32) proizlazi kako je zatečen tužitelj i vozač radnog stroja" Ponsse" FČ.

18. Iz dopisa punomoćnika tuženika upućenog punomoćniku tužitelja (list spisa 6) proizlazi kako odštetni zahtjev smatra u cijelosti neosnovanim.

19. Iz Ponude VOLVO GROUP CROATIA d.o.o. (list spisa 8-9) proizlazi da je ponuditelj iznio mišljenje da je za popravak potreban iznos od 21.572,85 eura sa uračunatim PDV-om.

20. Iz Odštetnog zahtjeva upućenog od strane punomoćnika tužitelja tuženiku (list spisa 10-11) proizlazi da je tužitelj zatražio od tuženika naknadu štete, a da je dopis datiran sa 26. lipnja 2024.

21. Iz Procjene visine štete s fotodokumentacijom izrađene od strane AČ (list spisa 12-20) proizlazi da je na vozilu u vlasništvu tužitelja visina štete s PDV-om 22.941,31 euro, dok je bez PDV-a 18.383,05 eura.

22. Iz preslike prometne dozvole (list spisa 46-47) proizlazi da je tužitelj vlasnik oštećenog vozila.

23. Iz specifikacija i tablica Ponsse šumskih strojeva (list spisa 53-54) proizlazi kako postoji više vrsta radnih strojeva "Ponsse".

24. Iz Dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko- podravska, Policijske postaje Slatina s Ispisom dojave, Izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, Zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu i fotodokumentacijom (list spisa 57-88) proizlazi kako su zatečeni na mjestu događaja tužitelj i vozač radnog stroja marke "Ponsse" FČ koji je vršio utovar trupaca i tom prilikom je došlo do oštećenja na vozilu tužitelja. Izvršeno je alkotestiranje FČ koji nije bio pod utjecajem alkohola. Nije utvrđeno postojanje elemenata kaznenog djela niti prekršaja.

25. Iz Dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s popratnom dokumentacijom (list spisa 164-171) proizlazi kako je FČ bio zaposlenik tuženika u vrijeme nastanka štetnog događaja.

26. U svom iskazu danom na ročištu od 2. travnja 2025. svjedok JČ (list spisa 92-94) naveo je da je na dan štetnog događaja s tužiteljem vršio utovar drvne građe na tužiteljev kamion na slijepoj cesti koja ima okretište. Nakon što je kamion okrenuo prema izlazu morao je zaobići jedan dio ceste koji nije mogao prijeći s punim teretom i tada je ugledao da se iz smjera šume prema njima kreće "forvarder". (tuženikov radni stroj marke "Ponsse"). Tada mu je tužitelj iz svog kamiona "blicao" i svirao kako bi ga upozorio da dolazi, a stroj je izašao ispred kamiona na cestu istovariti drvo građu. Stroj se zaustavio na udaljenosti od otprilike 15 metara od kamiona te se potom nastavio kretati unatrag prema kamionu. Tužitelj i on su izašli iz kamiona i upozoravali vozača stroja da se previše približava kamionu, međutim on se nastavio kretati unatrag i udario je u kamion, te ga je nastavio gurati otprilike jedan metar unatrag. Naveo je da mu FČ nije poznat i da nema saznanja o tome koliko je dugo radio na stovarištu, jer je taj dan na stovarištu radio na zamjeni odsutnog kolege. Nadalje je naveo da prema svom iskustvu može reći da je do štetnog događaja došlo iz razloga što vozač radnog stroja krećući se unatrag nije mogao od svog tereta vidjeti kamion tužitelja koji se nalazio iza njega. Naveo je da je saznao da je FČ zaposlenik tuženika na dan očevida štetnog događaj jer je bio uz ŠČ prisutan na očevidu, a njegovo ime i prezime saznao je na ročištu. Naveo je da je na dan štetnog događaja na stovarištu bio prisutan još jedan "forvarder" kojim je upravljao drugi vozač, ali da su oba u vlasništvu tuženika DOMAĆI d.o.o. te da osim tuženika na stovarištu tog dana nisu bile prisutne druge pravne osobe. Vezano za proceduru za vrijeme dok radni stroj obavlja svoje poslove, odnosno kako se moraju kretati i na kojoj udaljenosti moraju biti kamioni od radnog stroja, svjedok je naveo da se kamioni mogu kretati bez ograničenja, a da u slučaju da se na šumskoj cesti nalaze na istoj putanji kamion i radni stroj koji obavljaju svoje poslove, prednost prolaska pri obavljanju svojih poslova ima kamion. Naveo je da je u trenutku sudara kamiona i radnog stroja stajao pored kamiona te da je nakon što je zaustavio kamion upozoravao vozača radnog stroja zvučnim signalom. Pojasnio je da je vozač radnog stroja prilikom očevida iskazao da je vidio kamion prilikom dolaska na stovarište, ali da ga nije vidio prilikom kretanja unatrag.

26.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka istinitim i vjerodostojnim te u skladu s materijalnim dokazima u spisu i iskazom tužitelja ŠČ pa ga prihvaća u cijelosti.

27. U svom iskazu danom na istom ročištu svjedok ĐČ (list spisa 95) naveo je da je na dan štetnog događaja postupio po dojavi nastanka materijalne štete na motornom vozilu koja se dogodila na mjestu između Huma i Voćina. Na pristupnoj cesti za šumski dio dočekali su ga ŠČ i još jedna osoba, te su se uputili na mjesto događaja na stovarište u šumi. Tamo je zatekao natovareni radni stroj s kladama iza kojeg se nalazio kamion s prikolicom na kojem su bila vidljiva oštećenja na kabini i vjetrobranskom staklu. Na kladama koje su bile natovarene na radni stroj bili su vidljivi tragovi stakla i boje, a na mjestu događaja bio je prisutan i vozač tog radnog stroja. Budući da se štetni događaj nije dogodio na prometnici, već na stovarištu, pristup kojem je bio ograničen rampom, ukazao je tužitelju da nema elemenata prometne nesreće, te ga je uputio na pokretanje privatne tužbe, a o svemu je sastavio zapisnik i obavijestio nadređenog. U izvješću utvrđenog, u činjeničnom stanju je utvrdio da je riječ o radnom stroju u vlasništvu tuženika na temelju izjave vozača radnog stroja koji je iskazao da je on zaposlenik kod tuženika. Naveo je da s obzirom na mjesto štetnog događaja radni stroj nije morao biti registriran.

27.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka istinitim i vjerodostojnim te u skladu s materijalnim dokazima u spisu pa ga prihvaća u cijelosti.

28. Na istom ročištu saslušan je i tužitelj ŠČ osobno kao stranka u postupku (list spisa 96-97) te je u svom iskazu naveo da je svoj kamion zaustavio na propisanom radijusu krana kamiona od 20 metara i popeo se na kran. Naveo je da je prilikom izlaska iz kamiona još jednom zvučnim signalom upozorio radni stroj ispred sebe da je još uvijek prisutan. Nakon što je već bio na kranu, radni stroj se počeo kretati unatrag i tada su svjedok i gospodin JČ, koji se nalazio s desne strane kamiona i upisivao trupce, vikali i mahali vozaču radnog stroja da se zaustavi. Međutim, on se nije zaustavio već je svojim zadnjim krajem udario u prednji kraj kamiona toliko da je svjedok umalo pao s krana, te je radni stroj nastavio gurati kamion unatrag otprilike jedan do jedan i pol metar. Naveo je da se sjeća da je vozač radnog stroja prilikom očevida izjavio da se nije zaustavio zato što je mislio da je nešto nagazio. Nadalje je naveo da mu FČ nije osobno poznat, ali da ga zna iz viđenja iz šume, dok mu je direktor tuženika BČ osobno poznat. Tužitelj je također naveo da je toga dana FČ telefonski obavijestio BČ o štetnom događaju i pozvao ga da dođe na lice mjesta, što je on odbio učiniti. Istaknuo je da je BČ zvao i drugi vozač radnog stroja da dođe na lice mjesta, ali da se on i na taj poziv oglušio.

28.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz tužitelja istinitim i vjerodostojnim te u skladu s materijalnim dokazima u spisu i iskazom svjedoka JČ pa ga prihvaća u cijelosti.

29. Iz Nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu TČ od 23. svibnja 2025. (list spisa 113-120) proizlazi da je:

1. U trenutku štetnog događaja FČ je upravljao radnim strojem marke PONSSE i kretao se vožnjom unatrag, odnosno stražnjim (tovarnim) dijelom stroja prema naprijed uslijed čega je došlo do udara drvenih trupaca koji su bili postavljeni u tovarnom prostoru radnog stroja u prednji dio TA reg. oznake [registarska oznaka].

2. U trenutku štetnog događaja skup vozila kojeg su činili TA reg. oznake [registarska oznaka] i priključno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] je bio zaustavljen na šumskom putu.

3. U trenutku događaja FČ nije na siguran način upravljao radnim strojem jer je tovarni sanduk radnog stroja bio u cijelosti ispunjen drvenim trupcima i na taj način je FČ bila onemogućena preglednost u smjeru kretanja, odnosno mogućnost uočavanja zapreka na šumskom putu.

4. FČ je prilikom izlaska iz šume na šumski put trebao na podesnom mjestu izvršiti okretanje radnog stroja na način da se prednjim dijelom stroja (traktor) kreće prema naprijed.

5. Da se FČ kretao prednjim dijelom radnog stroja prema naprijed, isti bi imao dobru preglednost na šumski put u smjeru kretanja i mogao bi pravovremeno uočiti zaustavljeni skup vozila, te bi zaustavljanjem radnog stroja mogao izbjeći štetni događaj.

6. Postupanje FČ se može dovesti u prometno-tehničku uzročno- posljedičnu vezu sa nastankom štetnog događaja.

7. Obzirom da je u trenutku događaja skup vozila bio zaustavljen, a tužitelj se nalazio izvan vozila i vršio utovar drvenih trupaca kranom, isti nije imao tehničku mogućnost izbjeći štetni događaj.

8. Na TA reg. oznake [registarska oznaka] je nastala djelomična šteta koja s PDV-om iznosi 21.572,85 EUR.

9. Obzirom da tuženik nije dostavio zatraženu dokumentaciju iz područja zaštite na radu, nije moguće utvrditi je li u trenutku događaja radnik FČ radio poslove koje je ugovorio ugovorom o radu, je li bio stručno osposobljen i osposobljen za rad na siguran način za poslove rukovanja radnim strojem i je li ispunjavao propisane uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada u koje spada rad sa radnim strojem, niti je moguće utvrditi je li radni stroj bio ispitan i pregledan od strane ovlaštene pravne osobe, odnosno je li u trenutku događaja isti ispunjavao sigurnosno-zdravstvene zahtjeve.

10. U Pravilniku o zaštiti na radu u šumarstvu i Uputama za rad na siguran način pri privlačenju i prijevozu drveta od Hrvatskih šuma d.o.o. nisu propisani postupci sigurnog prijevoza drveta na poljskim putovima na kojima se nalaze i druga vozila.

11. U trenutku događaja radnik FČ se kretao radnim strojem na način da nije imao preglednost na prostor ispred stroja čime je postupio protivno pravilima zaštite na radu, odnosno protivno čl. 68 st. 1 i 2/6 Zakona o zaštiti na radu.

30. Na ročištu održanom 9. listopada 2022. saslušan je stalni sudski vještak za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu LČ, dipl. inž. stroj. i univ. spec. traff. iz Osijeka koji je u cijelosti ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja od 23. svibnja 2025. U svom iskazu je naveo, obzirom na fotografije koje prileže spisu, a na kojima je vidljivo da je skup vozila tužitelja bio zaustavljen na uskom šumskom putu čija se širina procjenjuje na oko četiri do četiri i pol metra, te obzirom na širinu skupa vozila tužitelja od oko dva i pol metra i širinu radnog stroja, da je mišljenja da tužitelj ne bi izbjegao štetni događaj da je skup vozila zaustavio bliže lijevom ili desnom rubu šumskog puta. Visinu štete na teretnom automobilu tužitelja utvrdio je kalkulacijom koja je provedena na temelju komparacije oštećenja vozila koja su vidljiva na fotografijama sa mjesta događaja sa Ponudom popravka vozila od ovlaštenog servisera. Pregledom ponude utvrdio je da su svi dijelovi koji su navedeni u ponudi oštećeni u predmetnom događaju. Naveo je kako je mišljenja da se i bez provođenja rekonstrukcije mogu utvrditi prometno-tehnički elementi ovog događaja, a kako je to i naveo u pisanom Nalazu i mišljenju. Iskazao je da prilikom vršenja očevida iz teretnog automobila tužitelja nije izuzet zapis tahografskog uređaja, no obzirom na položaj krhotina stakla crne boje koje su otpale s prednjeg suncobrana teretnog automobila tužitelja i koje su zatečene ispred prednjeg dijela navedenog vozila slijedi da je prilikom udara skup vozila tužitelja bio zaustavljen, te je uslijed udara odbačen unatrag. Vještak je naveo da nije izvršio neposredni pregled vozila, obzirom na protek vremena od štetnog događaja do izrade vještačenja te obzirom na rješenje suda o provođenju vještačenja. Ne smatra da bi pregledom samih vozila došao do drugačijih zaključaka od onih iznesenih u Nalazu i mišljenju. Mišljenja je da radijus okretanja pokretnog dijela radnog stroja na kojem su bili ukrcani trupci nije u prometno-tehničkoj uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Radni stroj kretao se unazad pravocrtno, te smatra da radijus okretanja radnog stroja nije od utjecaja u ovom predmetu. Obzirom da je, prema iskazima tužitelja i svjedoka JČ, u trenutku događaja skup vozila tužitelja bio zaustavljen, a tužitelj je bio izvan vozila i vršio je radnju utovara trupaca na tovarni prostor teretnog automobila, mišljenja je da u takvom postupanju tužitelja nije bilo propusta vezano za zaštitu na radu.

30.1. Ovaj sud u cijelosti prihvaća Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu TČ, dipl. inž. stroj. i univ. spec. traff. iz Osijeka od 23. svibnja 2025. jer je dan stručno, iznesen savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine. Saslušan na ročištu od 9. listopada 2025. vještak je uvjerljivo i jasno iskazivao te je u potpunosti odgovorio na pitanja postavljena od strane tuženika te je u potpunosti i otklonio prigovore tuženika. Pojasnio je kako je izračunao visinu štete te obrazložio zašto vozila nije osobno pregledao, a pojašnjenja ovaj sud uzima kao uvjerljive i prihvaća Nalaz i mišljenje i iskaz vještaka u cijelosti. Tužitelj nije imao prigovore niti pitanja za vještaka.

31. Iz naprijed izvedenih dokaza proizlazi da se dana 22. prosinca 2023. dogodio štetni događaj – sudar dvaju motornih vozila, radnog stroja marke "Ponsse" kojim je upravljao FČ (zaposlenik tuženika) i da je udario u zaustavljeni kamion u vlasništvu tužitelja. Tom prilikom je nastala materijalna šteta na kamionu u vlasništvu tužitelja u visini od 21.572,85 eura sa PDV-om, odnosno 17.258,28 eura bez PDV-a.

32. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

33. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan, djelomično neosnovan i djelomično povučen.

34. Predmet ovog spora je isplata iznosa od 21.572,85 eura na ime naknade imovinske štete.

35. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO), Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP) i Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje: ZZR), obzirom da se štetni događaj dogodio u vrijeme važenja tih zakona.

35.1. Za kamate je relevantan Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO23).

36. Čl. 11. st. 1. ZOOP-a propisano je da odštetni zahtjev po osnovi osiguranja iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona oštećena osoba može podnijeti neposredno odgovornom osiguratelju.

37. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

37.1. Čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

37.2. Čl. 1061. st. 1. ZOO-a propisano je da za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

37.3. Čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

38. Čl. 29. st. 1. ZOO23 propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. St. 2. istog članka propisano je da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

39. Za utvrđivanje postojanja obveze tuženika na isplatu štete potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i štete, protupravnost te postojanje svojstva zaposlenika i poslodavca u vrijeme prouzročenja štete.

40. U ovom predmetu tužitelj je oštećenik. U trenutku utuženog štetnog događaja tužitelj je bio vlasnik oštećenog teretnog vozila, a to proizlazi iz preslika prometne dozvole priložene u spis.

41. U ovom predmetu tuženik je poslodavac štetnika koji je svom radniku povjerio šumske radove uz korištenje radnog stroja – motornog vozila marke "Ponsse". Svojstvo tuženika kao štetnika proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka JČ i ĐČ, tužitelja ŠČ i potvrde Hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje.

42. Štetni događaj je nastao sudarom dvaju motornih vozila na način da je zaposlenik tuženika upravljao radnim strojem marke "Ponsse" i udario u kamion u vlasništvu tužitelja te je nastala materijalna šteta.

43. Štetna radnja tuženika kao štetnika sastoji se u tome da njegov radnik nije na siguran način tijekom rada upravljao radnim strojem jer je tovarni sanduk bio ispunjen u cijelosti trupcima što je smanjilo preglednost i radnik nije vidio prepreku (parkirani kamion), a ta činjenica proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka, saslušanog tužitelja ŠČ i svjedoka JČ.

44. Šteta je imovinska, materijalna i sastoji se u polomljenoj rešetki ukrasne maske, deformiranom prednjem poklopcu, razbijenom prednjem vjetrobranskom staklu, oštećenoj brtvi prednjeg stakla, oštećenom lijevom brisaču stakla, oštećenom prednjem zidu kabine u prednjem lijevom gornjem dijelu, polomljenom prednjem suncobranu na gornjem dijelu kabine, jačem oštećenju lijevih vrata u prednjem gornjem dijelu, u području spoja s prednjim lijevim stupom kabine i deformiranoj lijevoj bočnoj stranici kabine.

45. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i štete na motornom vozilu tužitelja, visine štete na motornom vozilu tužitelja te jesu li prilikom nastanka štetnog događaja poštovane sve mjere zaštite na radu, osobito u smislu odredaba Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu i Uputa za rad na siguran način pri povlačenju i prijevozu drveta društva Hrvatske šume d.o.o., provedeno je prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu.

46. Stalni sudski vještak za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu TČ, dipl. inž. stroj. i univ. spec. traff. iz Osijeka, utvrdio je da su sve pobrojane štete na motornom vozilu – kamionu tužitelja, a za koje štete je tužitelj zatražio i dobio ponudu za popravak od autoservisa Volvo, nastale u štetnom događaju od dana 22. prosinca 2023. te je utvrdio kako nastala materijalna šteta iznosi 21.572,85 eura sa PDV-om, a 17.258,28 eura bez PDV-a, a šteta je nastala jer je zaposlenik tuženika FČ u vrijeme nastanka štete upravljao radnim strojem marke "Ponsse" i kretao se vožnjom unatrag bez preglednosti u smjeru kretanja vozila (dakle protivno čl. 68. st. 1. i 2./6. ZZR-a) te je udario u parkirani kamion tužitelja uslijed kojeg udarca su nastala pobrojana oštećenja na vozilu tužitelja.

46.1. Dakle, utvrđeno je postojanje uzročno-posljedične veze između pobrojanih oštećenja i vožnje unatrag bez preglednosti.

47. Kako iz iskaza saslušanih svjedoka JČ i ĐČ te tužitelja ŠČ i iz dostavljene Potrvde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja FČ bio zaposlenik tuženika, odnosno da je tuženik poslodavac štetnika, te da je tijekom rada (rad sa strojem marke "Ponsse" za poslodavca DOMAĆI d.o.o.) prouzročio štetu tužitelju (trećoj osobi), tako je tuženik odgovoran za nastalu štetu.

48. Tijekom postupka tuženik je ustrajao na činjeničnoj tvrdnji da vozilo marke "Ponsse" nije u njegovom vlasništvu. Taj argument nije odlučan za razrješenje ove pravne stvari. Odlučno je čiji je bio zaposlenik štetnik u trenutku štetnog događaja te da je štetni događaj nastupio u vrijeme kada je zaposlenik radio, a sredstvo rada kojim je radio (stroj) mu je moglo biti povjereno za rad i po nekoj drugoj pravnoj osnovi, a ne isključivo vlasništvo poslodavca nad sredstvom rada (npr. posudba, zakup, leasing i sl.).

49. Tužitelj je zatražio kamate počevši sa 27. lipnja 2024. (dan nakon što je uputio dopis tuženiku u kojem je zatražio naknadu štete, a koji dopis pogrešno utemeljuje na čl. 11. st. 1. ZOOP-a jer tuženik nije osiguravajuće društvo). Temeljem čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete što je u konkretnom slučaju bilo 22. prosinca 2023. Kako je tužitelj zatražio kamatu od 27. lipnja 2024. do isplate, tako je tužitelju dosuđena kamata za period za koji je podnio tužbeni zahtjev, u skladu sa čl. 2. st. 1. ZPP-a, a u visini iz čl. 29. st. 2. ZOO23-a za ostale odnose s obzirom da je predmet ovog spora naknada štete što je izvanugovorni odnos.

50. Budući da je dokazana uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i štete na kamionu tužitelja te da je dokazano da je predmetna šteta nastala od strane zaposlenika tuženika u trenutku kad je zaposlenik tuženika radio za svog poslodavca, dok nisu ni izneseni ni dokazani razlozi koji bi isključivali odgovornost zaposlenika, tako su ispunjene pretpostavke za isplatu naknade štete iz čl. 1045. st. 1. u vezi sa čl. 1061. st. 1. ZOO-a pa je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

51. Ovaj sud drži da tužitelju ne pripada iznos poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Sukladno čl. 58. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" broj: 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24, 152/24, 52/25 i 151/25, dalje: Zakon o PDV-u) tužitelj bi pri popravku svog kamiona, budući da ga koristi za poslovanje svog obrta, imao pravo na odbitak iznosa PDV-a (pretporeza) jer bi popravak kamiona bio obavljen za potrebe njegovih transakcija, odnosno njegovog poslovanja. Kako je ratio instituta naknade štete povrat imovine u stanje prije štetnog događaja, ali ne i profit, tako tužitelju, koji je poduzetnik i time po Zakonu o PDV-u može ostvarivati pretporez, nije opravdano u iznos za popravak uračunati i PDV pa je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

52. Kako je u svom podnesku od 28. svibnja 2025. tužitelj naveo kako usklađuje tužbeni zahtjev na način da na ime naknade imovinske štete potražuje iznos od 21.572,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 27. lipnja 2024. pa do isplate, to ovaj sud smatra da se temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a za preostali iznos do prvotnog tužbenog zahtjeva od 22.941,31 euro, radi o tzv. djelomičnom povlačenju tužbe. Naprijed citirani podnesak tužitelja je dana 9. lipnja 2025. dostavljen tuženiku koji se u roku od 15 dana nije očitovao te se temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a smatra da je pristao na djelomično povlačenje tužbe pa je riješeno kao u izreci ovog rješenja.

53. Temeljem odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, budući je djelomično uspio u sporu, tuženik je dužan tužitelju kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi troškove parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 37/23, dalje: Tarifa).

54. Sukladno vrijednosti predmeta spora u ovom predmetu, koja iznosi ukupno 21.572,85 eura, temeljem Tbr. 7. OT za sastav svakog podneska i svako zastupanje na ročištu tužitelju pripada nagrada od 250 bodova, s time da temeljem Tbr. 54. OT, 1 bod iznosi 2,00 eura. Dana 28. svibnja 2025. tužitelj je povukao tužbeni zahtjev za iznos od 1.368,46 eura, ali je vrijednost predmeta spora ostala u istom tarifnom razredu i nije od utjecaja na obračun troška.

55. Tužitelj je na ročištu dana 10. veljače 2026. na spis predao troškovnik u kojem je zatražio trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eura, trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura, trošak sastava podnesaka od 13. veljače 2025., 21. ožujka 2025., 28. svibnja 2025. i 19. prosinca 2025. svaki podnesak u iznosu od 500,00 eura, troškove zastupanja na ročištima od 18. veljače 2025., 2. travnja 2025., 9. listopada 2025. i 10. veljače 2026., svako zastupanje u iznosu od 500,00 eura, trošak zastupanja na ročištu za objavu i uručenje u iznosu od 100,00 eura, trošak PDV-a 25% u iznosu od 1.275,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 137,93 eura, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 275,86 eura te trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 500,00 eura i trošak predujma za pristup vještaka na ročište u iznosu od 253,00 eura, sveukupno 7.523,79 eura.

56. Gore navedeni zatraženi trošak opravdan je za vođenje ove parnice, ali nije pravilno obračunat.

57. Tužitelju su priznati troškovi sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eura (Tbr.7. t.1. OT) i sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr.7. t.1. OT) te troškovi sastava podnesaka od 13. veljače 2025., 21. ožujka 2025. i 28. svibnja 2025. svaki podnesak u iznosu od 500,00 eura (Tbr.8. t.1. OT). Za sastav podneska od 19. prosinca 2025. tužitelju je priznat trošak u iznosu od 50,00 eura (Tbr.8. t.4. OT). Dakle, tužitelju je na ime sastava podnesaka priznat trošak u ukupnom iznosu od 2.550,00 eura.

57.1. Tužitelju su također priznati troškovi zastupanja na ročištima od 18. veljače 2025. i 10. veljače 2026., svako ročište u iznosu od 250,00 eura (Tbr.9. t.2. OT) te troškovi zastupanja na ročištima od 2. travnja 2025. i 9. listopada 2025., svako ročište u iznosu od 500,00 eura (Tbr.9. t.1. OT). Dakle, tužitelju je na ime zastupanja na ročištima priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.500,00 eura.

57.2. Tužitelju je priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 4.050,00 eura što iznosi 1.012,50 eura (Tbr. 46. OT).

57.3. Zaključno tužitelju se priznaje parnični trošak u iznosu od 5.062,50 eura.

58. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 19. prosinca 2025. u zatraženom iznosu od 500,00 eura, već u iznosu od 50,00 eura sukladno Tbr.8. t.4. OT, budući da se navedeni podnesak smatra ostalim podnescima te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava tog podneska u iznosu od 450,00 eura.

58.1. Tužitelju nije priznat ni trošak zastupanja na ročištima od 18. veljače 2025 i 10. veljače 2026. u zatraženom iznosu od 500,00 eura za svako ročište, već u iznosu od 250,00 eura za svako ročište sukladno Tbr.9. t.2. OT budući da se na navedenim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška zastupanja na navedenom ročištu u ukupnom iznosu od 500,00 eura.

58.2. Tužitelju također nije priznat zatraženi trošak PDV-a, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 4.050,00 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 1.012,50 eura te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška PDV-a u iznosu od 262,50 eura

58.3. Tužitelju nije priznat niti trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 275,86 eura budući da mu je presudom dosuđen iznos od 17.258,28 eura, na koju osnovicu pristojba za presudu iznosi 219,03 eura te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 56,83 eura.

58.4. Zaključno tuženiku se ne priznaje parnični trošak u iznosu od 1.269,33 eura.

59. Budući da su stranke djelomično uspjele u parnici i to tužitelj sa 100% osnove i 75,23% visine tužbenog zahtjeva (od utuženih 22.941,31 kuna povukao je tužbeni zahtjev za iznos od 1.368,46 eura te je dokazao 17.258,28 eura) dok je tuženik uspio sa 0% osnove i 24,77% visine tužbenog zahtjeva, odnosno tužitelj je uspio sa ukupno 175,23%, a tuženik sa 24,77%. Kada se od 175,23% oduzme 24,77% dobije se 150,46% a kada se taj iznos podijeli sa 2 dobije se 75,23% što je iznos koji tužitelju pripada za parnične troškove. Obzirom je utvrđeno kako je opravdan trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 5.062,50 eura, a 75,23% od toga iznosi 3.808,90 eura. Primjenjujući čl. 154. st. 2. ZPP-a tužitelju pripada 75,23% naknade parničnih troškova, što je ukupno 3.808,90 eura.

59.1. Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 137,93 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 219,03 eura (na pristojbenu osnovicu od 17.258,28 eura), kao i trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 500,00 eura i trošak predujma za pristup vještaka na ročište u iznosu od 235,00 eura, dakle ukupno 1.091,96 eura, jer su to troškovi koji su upravo u tom iznosu bili potrebni za vođenje ove parnice.

59.2. Tužitelju se, dakle, priznaje sveukupan parnični trošak u iznosu od 4.900,86 eura te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

60. Budući da je tužitelj svojim troškovnikom potraživao ukupan parnični trošak u iznosu od 7.523,79 eura, a priznat mu je iznos od 4.900,86 eura, to se odbija kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi parnični trošak u iznosu od 2.622,93 eura te je odlučeno kao u točki IV izreke ove presude.

61. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 27. ožujka 2026.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka presude, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Za stranku koja je bila obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, a na to ročište nije došla, presuda se objavljuje na e-oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Bjelovaru. Smatra se da je ta stranka danom objave primila presudu i od toga dana joj se računa rok za žalbu. Žalba se podnosi u tri primjerka.

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.