REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5554/22-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ani Ćurković Dražić, u pravnoj stvari I-tužiteljice IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]-tužitelja BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po Nino Reskušić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika APS DELTA S.A., OIB: 45421012929, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, 1. Rue JeanPiret, L-2350 – Luksemburg, zastupan po Mislav Bistrović, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja ovrhe nedopuštenom i naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika tužitelja 16.veljače 2026, . dana 27 ožujka 2026.

p r e s u d i o  je

I Proglašava se djelomično nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-1863/2018 od 21.05.2018. u dijelu u kojem je određena ovrha radi naplate novčane tražbine u iznosu od 3.206.997,37 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od dana 24.02.2018. do isplate u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, sve u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB za EUR na dan plaćanja, kao i radi naplate troškova ove ovrhe sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

II Djelomično se odbija zahtjev da se ovrha proglasi nedopuštenom u visini glavnice od 424.650,52 €.

III Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„ Nalaže se tuženiku APS DELTA S.A., OIB:45421012020, isplatiti tužiteljima IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 261.580,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate, koje se obračunavaju po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB banka primijenila na svoje posljedne glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Nalaže se tuženiku APS DELTA S.A., OIB:45421012020, isplatiti tužiteljima troškove ovršnog postupka u iznosu od 81.788,62 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate, koje se obračunavaju po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB banka primjenila na svoje posljedne glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. „

IV Nalaže se tuženiku APS DELTA S.A., OIB:45421012020, isplatiti tužiteljima IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka 1.612,65 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, koje se obračunavaju po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB banka primijenila na svoje posljedne glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Odlukom ŽS u Zagrebu Gž-434/2022 od dana 7. rujna 2022. ukinuta je ranija odbijajuća presuda ovoga suda P-12915/19-16 od 17. prosinca 2021. te predmet vraćen na ponovni postupak zbog bitne povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Prema zauzetom pravnom stavu Županijskog suda u Zagrebu u rješenju posl.br: Gž-434/2022-2 od 7. rujna 2022., donesenog povodom žalbe tužitelja u ovomu predmetu, predmetno potraživanje zastarjelo je 11. prosinca 2008., te je tražbina već bila u zastari kada je novi vjerovnik APS Delta s.a. ustao s prijedlogom za ovrhu od 26. veljače 2018. Prema jedinstvenoj sudskoj praksi smatra se da nije nastupio prekid zastare podnošenjem ovršnog prijedloga - kad je taj ovršni postupak obustavljen. ŽS u Zagrebu zauzeo je stav, s obzirom da je predmetno potraživanje osigurano hipotekom upisanom zemljišnoj knjizi, da je moguće namirenje zastarjelog potraživanja, ali samo glavnice, ne i kamata ili drugih povremenih davanja, pa se zastarjelo potraživanje kamata i drugih povremenih davanja nije moglo namiriti iz opterećene nekretnine u predmetnom ovršnom postupku naslovnoga suda posl.br. Ovr-1863/2018.

2. U daljnjem tijeku postupka tužitelj ostaje kod navoda iz tužbe; da je zaključkom ovoga suda Ovr 1863/18 od 22.10.19. upućen protiv tuženika pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1863/2018od 21. svibnja 2018. godine određena je ovrha na nekretnini u suvlasništvu tužitelja u omjeru od ½ dijela svaki, upisanoj u zemljišne knjige ovoga suda na idealnom dijelu s neodređenim omjerom nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi obiteljska stambena zgrada popisni broj 500 i zgrada u [adresa] sagrađena na čk. br. 2597 (ZK tijelo II), na kojem idealnom dijelu je uspostavljeno i s kojim idealnim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) – 2. etaža, koju u naravi čini poslovni prostor u prizemlju – istočni dio koji se sastoji od kancelarije, hodnika 1, hodnika 2, hodnika 3, pet šupa, skladišta, sobe 1, sobe 2, sobe 3, WC-a 1, WC-a 2, ukupne površine 175,12 čm, te spremište u podrumu 25,75 čm sve označeno narančastom bojom i to sve zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja (ovdje tuženika) u ukupnom iznosu od 3.206.997,37 EUR sa zateznim kamatama tekućim na iznos glavnice od 424.650,52 kn od dana 24. veljače 2018. godine do isplate, sve u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB za EUR na dan plaćanja, kao i radi troška ovrhe sa zateznim kamatama .

3. Tužitelji ističu prigovor zastare pokretanja ovrhe na temelju Sporazuma I- 2779/96 od 12.12.1996., temeljem čl. 379. ZOO 91 (kojoj odredbi odgovara odredba čl. 233. novog ZOO-a). Navedeni Sporazum sklopljen je 12.12.1996. tim je Sporazumom određeno da tražbina predlagatelja osiguranja dospijeva “u roku od 5 (pet) godina u 10 (deset) polugodišnjih rata, s tim da prva rata dospijeva na naplatu u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stavljanja kredita u otplatu, odnosno u rokovima koje strane ugovore u eventualnim dodacima ugovoru, a i ranije ukoliko se ispune uvjeti iz čl. 16. Ugovora”. Zagrebačka banka d.d. kredit je otkazala s datumom 10.12.1998.g., pa se ima smatrati da je s tim danom nastupila ovršnost Sporazuma.

4. Nadalje navode da je rješenje o ovrsi donio bez uvida u ovršnu ispravu, da je rješenje o ovrsi doneseno je na prijedlog osobe koja nije ovlaštena tražiti ovrhu protiv tužitelja. Tuženik kao predlagatelj ovrhe nije uz prijedlog za ovrhu dostavio dokaze da je na njega prešla tražbina Zagrebačke banke d.d. iz Ugovora o dugoročnom kreditu sklopljenog dana 22.11.1996. navedenoga u točki I/ Sporazuma koji je sadržan na Zapisniku I-2779/96, naime, u navedenom Trostranom ugovoru o ustupu i prijenosu tražbina u čl.1. Definicije i tumačenje izrijekom je navedeno: “Tražbina” znači novčane tražbine te ostala prava ZAGREBAČKE BANKE koja proizlaze iz ugovora ili isprava navedenih u Prilogu 1 ovog ugovora.” U Prilogu 1 navedenog trostranog ugovora nalazi se tek tablica na str. 4., u kojoj je navedeno: “Ugovor o dugoročnom kreditu između Zagrebačke banke d.d., Zagreb, Paromlinska 2, OIB: 92963223473, s jedne strane i D.S.-NADIN d.o.o. [adresa], s druge strane, od dana 22.11.1996., Dodatak I ugovoru o dugoročnom kreditu između Zagrebačke banke d.d. Paromlinska 2, OIB: 92963223473, s jedne strane i D.S. -NADIN d.o.o. [adresa], s druge strane, od dana 22.11.1996., Zapisnik o osnivanju založnog prava sastavljenog u ime Općinskog suda u Zagrebu između Zagrebačke banke d.d. . Paromlinska 2, OIB: 92963223473, s jedne strane i D.S-NADIN d.o.o. [adresa] i KUPINA d.o.o. Zagreb, Lj Gaja 2 i BH, [adresa] i IH, [adresa] i ČH, [adresa], s druge strane, dana 12.12.1996.g.”, ali se ne nalazi niti jedna od navedenih isprava.3 Ovrhovoditelj je od navedenih isprava uz ovršni prijedlog dostavio, kako je gore navedeno tek krnji/nepotpuni i neovjerenu presliku navedenog Sporazuma (zapisnika) od 12.12.1996., ali ne i isprave o samoj tražbini za koju tvrdi da je na njega prenesena (ni navedeni Ugovor o dugoročnom kreditu između Zagrebačke banke d.d., Paromlinska 2, OIB 92963223473 s jedne strane i D.S. NADIN d.o.o., [adresa], s druge strane od dana 22.11.1996., a niti Dodatak I ugovoru o dugoročnom kreditu između Zagrebačke banke d.d., Paromlinska 2, OIB 92963223473 s jedne strane i D.S. NADIN d.o.o., [adresa], s druge strane, od dana 19.12.1997., nisu dostavljeni u spis)”, u ovršnom spisu uopće ne postoji isprava na temelju koje sud može utvrditi osnovanost i visinu tražbine.

5. U ovršnom postupku OGS Zagreb Ovr-690/99 pokrenutom 23.03.1999. je Općinski sud u Zagrebu temeljem Sporazuma donio je rješenje ovrsi posl.br: Ovr- 690/99 od 02.07.1999. Pravomoćnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.b: 10 Ovr-440/17- 170 ranije Ovr-690/99 od 06.03.2018. navedeni ovršni postupak je obustavljen. Tužitelji stoga poriču da bi pokretanjem ovršnog postupka Ovr-690/99 (kasnije Ovr-4402/20017) prekinut tijek zastare iz čl. 379. ZOO 91. Prema jedinstvenoj sudskoj praksi smatra se da nije nastupio prekid zastare podnošenjem ovršnog postupka kad je ovršni postupak obustavljen (Vs, Gzz.50/01 od 05.07.2001.).

6. Od ove zastarjele tražbine ovrha mogla provesti samo radi naplate glavnice. Budući da je u ovršnom postupku naslovnoga suda posl.br: Ovr-1863/18 nekretnina na kojoj je radi osiguranja tražbine tuženika zasnovano založno pravo prodana za iznos od 488.419,94 EUR, tuženik je u tom ovršnom postupku iz založene nekretnine tužitelja naplatio u cijelosti glavnicu zastarjelog potraživanja, i više od toga- za iznos od 63.769,42, za koji je iznos ovrha neprijeporno nedopuštena, kao i za iznos svih kamata navedenih u pobijanom rješenju o ovrsi.

7. Nadalje navode tužitelji da je tijekom ovog postupka doneseno (nepravomoćno) rješenje posl.br. Ovr-1863/2018-132 od 14.01.2025. kojim određeno namirenje tražbina ovrhovoditelja prijebojem i utvrđeno da je postupak ovrhe u tomu predmetu dovršenim, te nastavak toga ovršnoga postupka sa novim I. ovrhovoditeljem MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. umjesto dosadašnjeg I. ovrhovoditelja APS DELTA S.A., s obzirom da je tijekom ovršnog postupka došlo do promjene vjerovnika prijenosom tražbine Ugovorom o cesiji od 16.06.2023. , te 10.01.2024. donio rješenje Ovr- 1863/2018-88 kojim je dosudio novom ovrhovoditelju kao kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. nekretninu ovršenika upisanu u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijenu od 488.419,94 EUR i oslobodio kupca uplate kupovnine s obzirom da je zaključio da visina tražbine novog ovrhovoditelja i kupca MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. iznosi 3.206.977,00 EUR i da je prvi u redosljedu namirenja jer da je tražbina Zagrebačke banke d.d. podmirena.

8. Tužitelji se protive prijedlogu za miješanje jer društvo TD Modra Vila Adriatic d.o.o. nema pravni interes za sudjelovanje u ovoj parnici budući da je ovrha pravomoćno dovršena, upravo je TD Modra Vila Adriatic d.o.o. kao novi ovrhovoditelj u ovršnom postupku Ovr-1863/18 osoba kojoj je nekretnina dosuđena, a u ovoj parnici zbog te okolnosti kao i činjenice da je protekao rok od 1 godine u kojoj bi ovršenik, a ovdje tužitelj mogao tražiti protuovrhu, slijedom čega je tužbeni zahtjev u ovom predmetu preinačen u zahtjev za naknadu štete zbog nedopuštene ovrhe. Niti jedno pravo ili interes TD Modra Vila Adriatic d.o.o. neće biti tangiran odlukom koju se zahtjeva donijeti u ovom predmetu, pa tužitelj predlaže da sud odbije miješanje TD Modra Vila Adriatic d.o.o. na strani tuženika.

9. Nadalje tužitelji navode da iznos od 488.419,94 EUR predstavlja 4/5 utvrđene vrijednosti nekretnine, pa uz deklaratorni tužbeni zahtjev za proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom, postavljaju i kondemnatorni tužbeni zahtjev i traže isplatu naknade štete nastale u vidu razlika između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe - nekretnine tužitelja upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i cijene po kojoj je predmet ovrhe unovčen, te troškove ovrhe u predmetu naslovnoga suda posl.br. Ovr- 1863/2018 u kojemu je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate, odnosno od donošenja rješenja posl.br. Ovr-1863/2018-88 od 10.01.2024. o dosudi predmetne nekretnine kupcu, temeljem odredbi čl. 56. i čl. 62. st. 1. t. 4. OZ-a.

10. Razlika između utvrđene vrijednosti predmetne nekretnine tužitelja u 2023. i cijene po kojoj je ista unovčena iznosi 122.104,98 EUR, dok je današnja tržišna vrijednost predmetne nekretnine značajno viša, zbog notornog porasta cijena nekretnina i inflacije, pa sadašnja tržišna vrijednost predmetne nekretnine nije niža od 750.000,00 EUR slijedom čega bi razlika između vrijednosti predmetne nekretnine tužitelja i cijene po kojoj je ista unovčena iznosila 261.580,06 EUR, koji iznos zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate predstavlja iznos štete nastale tužiteljima provedbom predmetne ovrhe.

11. Nakon nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zrinka Ručevića, Ručević vještačenja d.o.o. od 19.06.2024. ističe da je Zagrebačka banka d.d. uplate u ukupnom iznosu od 343.544,03 EUR izvršene nakon otkaza ugovora o kreditu primila i proknjižila kao podmirenje glavnice. Navedeno jasno slijedi iz specifikacije potraživanja koje je Zagrebačka banka d.d. ustupila društvu APS Delta s.r.o. - Obavijest o ustupu tražbina od 03.07.2017, pa tužitelji uz deklaratorni tužbeni zahtjev za proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom, postavljaju i kondemnatorni tužbeni zahtjev i traže isplatu naknade štete nastale u vidu razlika između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe - nekretnine tužitelja upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i cijene po kojoj je predmet ovrhe unovčen, te troškove ovrhe u predmetu naslovnoga suda posl.br. Ovr-1863/2018 u kojemu je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate, odnosno od donošenja rješenja posl.br. Ovr-1863/2018-88 od 10.01.2024. o dosudi predmetne nekretnine kupcu, temeljem odredbi čl. 56. i čl. 62. st. 1. t. 4. OZ-a. Tužitelji potražuju troškove ovrhe u predmetu naslovnoga suda posl.br. Ovr-1863/2018 u ukupnom iznosu od 81.788,62 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate.

12. Tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev podneskom od 10.02.2025. , a prema čl. 56. st. 1. OZ tuženik se takvoj preinaci nije mogao protiviti, sud je odlučivao o tako postavljenom tužbenom zahtjevu.

13. U odgovoru na tužbu tuženik prvenstveno prigovara označenom VPS-u sukladno čl. 35. ZPP-a, navodeći da je tužitelj vrijednosti glavnice pribrojio kamate, troškove i ostala sporedna traženja, što je protivno navedenoj odredbi ZPP-a. Nadalje, navodi da sukladno čl. 263. Ovršnog zakona zapisnik o sporazumu stranaka kojim stranke kod suda utvrđuju postojanje tražbine i vrijeme dospijeća ima snagu sudske nagodbe koja predstavlja ovršnu ispravu. Također je tuženik uz prijedlog za ovrhu dostavio solemnizirani trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbine, a u ovaj predmet dostavio ugovor o kreditu od 22. studenog 1996., kao i njegov dodatak. Uz prijedlog za ovrhu tuženik je dostavio izvadak iz poslovnih knjiga, koji sukladno čl. 31. Ovršnog zakona predstavlja vjerodostojnu izjavu, a ne postoji obaveza dostavljanja drugih izvadaka o stanju prometa ili obračuna kamata. Uz odgovor na tužbu u ovom predmetu dostavlja promet po gore navedenom kreditu. Napominje da nakon ustupa tražbine nije računao daljnje kamate, a niti je bilo daljnjih uplata od strane tužitelja. Protivi se prigovoru zastare, ukazuje na odredbu čl. 222. ZOO prema kojem kada protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Međutim zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti. Stoga predmetna glavnica ne zastarijeva niti nakon isteka 10- godišnjeg zastarnog roka, sukladno čl. 222. ZOO. U odnosu na kamate prednik tuženika je pokrenuo ovršni postupak Ovr-4402/17 (ranije Ovr-690/99), a kojim je prekinut tijek zastare. Isti je obustavljen obzirom da su se tužitelji protivili stupanju tuženika na mjesto ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d.

14. TD Modra Vila Adriatic d.o.o. predlaže da mu se dopusti miješanje na strani tuženika, koja tvrtka je novi vjerovnik predmetne tražbine prema tužiteljima.

15. U dokaznom postupku sud je priklopio i izvršio uvid u spis ovoga suda Ovr- 4402/17 (ranije Ovr-690/99), izvršio uvid i preslikao dio spisa Ovr-1863/18, izvršio uvid u zaključak o upućivanju u parnicu od 22. listopada 2019. (list 12 spisa), presliku zapisnika iz predmeta ovoga suda I-2779/96 (list 66-71 spisa), presliku Ugovora o dugoročnom kreditu između Zagrebačke banke d.d. i TD D.S. -NADIN d.o.o. od 22. studenog 1996. (list 72-73 spisa), presliku Dodatka I. tome ugovoru od 19. prosinca 1997. (list 74 spisa), Promet po kreditu (list 75-76 spisa), Zapisnik o priopćenju izjave o otkazu ugovora o kreditu od 10. prosinca 1998. (list 113-115 spisa), Ugovor o kupoprodaji od 25. studenog 1996.(list 102-104 spisa), Rješenje o obustavi Ovr- 4402/17 od 6. ožujka 2018. (list 108-109 spisa), Zapisnik St-73/99 od 16. studenog 2004. kod TS Zagreb (list 110-111 spisa), nalog za prijenos od 30 studenog 2004. (list 112 spisa), proveo financijsko vještačenje po vještaku Zrinko Ručević iz Ručević doo (list 182) te temeljem čl. 8 i 219 ZPP zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

16. Obzirom na vrijeme pokretanja tužbe i rješenje o upućivanju u parnicu, valja primijeniti Ovršni zakon ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13 , 93/14, 55/16,73/17 – dalje: OZ. Rješenje o upućivanju u parnicu doneseno je temeljem čl 52 st 1 OZ, budući su tuženi u žalbi protiv rješenja o ovrsi naveli i razloge iz čl 50 st 1 toč 7,9 i 11 OZ.

17. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

- trgovačko društvo D.S.-NADIN d.o.o. kao korisnik kredita, zastupano po direktoru BH (ovdje II. tužitelj), i Zagrebačka banka d.d. kao kreditor zaključili su 22. studenoga 1996. ugovor o dugoročnom kreditu kojim je kreditor pozajmio korisniku kredita 1.500.000,00 dem u protuvrijednosti u kunama, a korisnik kredita se obveza isti vratiti u roku od 5 godina uz kamatu od 12% godišnje, a također i dodatak istog od 19. prosinca 1997. (list 72-74 spisa);

- radi osiguranja tražbine kreditora iz gornjeg ugovora kreditor s jedne, a protivnici osiguranja: D.S.-NADIN d.o.o., KUPINA d.o.o., BH, IH i ČH, s druge strane, zaključili su 12. prosinca 1996. pred sudom prvog stupnja u predmetu poslovni broj I-2779/96 sporazum o zasnivanju dobrovoljnog založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja (neke su upisane u zemljišne knjige, a neke ne), uključujući i u ovom postupku predmetnu nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čija je jedna etaža u zajedničkom vlasništvu tužitelja IH i BH;

- ova hipoteka je uknjižena u zemljišnim knjigama 10. lipnja 1998. (zk. izvadak u preslici spisa Ovr-1863/2018);

- kako korisnik kredita nije vraćao kreditne anuitete sukladno ugovoru, kreditor je 10. prosinca 1998. otkazao ugovor o dugoročnom kreditu i zatražio isplatu svih neplaćenih iznosa, ukupno 6.347.656,75 kuna (od toga 4.488.854,93 na ime glavnice), s tim datumom je nastupila ovršnost sporazuma, a zastara je počela teči prvog dana nakon isteka tog dana, dakle od 11. prosinca 1998. (listovi 113-115 spisa);

- kako korisnik kredita nije platio gornju tražbinu Zagrebačka banka d.d. pokrenula je 23. ožujka 1999. ovrhu na nekretninama založnih dužnika, uključujući i predmetne tužitelje, te pokretninama i sredstvima na računu korisnika kredita, na temelju ovršnih isprava - ugovora o dugoročnom kreditu od 22. studenoga 1996. i sporazuma o založnom pravu poslovni broj I-2779/96 od 12. prosinca 1996., a sud prvog stupnja je donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-690/99 od 2. srpnja 1999.;

- tijekom ove ovrhe došlo je do različitih pravnih događaja pa je tako pokrenut stečajni postupak nad korisnikom kreditom, a prema navodima tužitelja kreditor je prijavio svoje tražbine i jedan dio namirio iz stečajne imovine;

- prema navodima tužitelja u stečajnom postupku Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. St-73/99, vođenim nad stečajnim dužnikom DS NADIN d.o.o., rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-73/99-134 od 16. studenog 2004. i nalogom za prijenos od 30. studenoga 2004., Zagrebačkoj banci d.d. je isplaćen iznos od 2.230.356,00 kuna ostvaren prodajom nekretnina stečajnog dužnika;

- drugi značajan pravni događaj zbio se kad je kreditor Zagrebačka banka d.d., ugovorom pod nazivom „Trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbina” zaključenim 30. svibnja 2017. između Zagrebačke banke d.d. kao ustupitelja, s jedne, te APS Delta s.r.o. iz Republike Češke, kao primatelja i ustupitelja i APS Delta S.A. iz Velikog Vojvodstva Luksemburga, kao primatelja, s druge strane, ustupio predmetnu tražbinu novom vjerovniku APS Delta S.A. (u preslici spisa Ovr-1863/2018);

- novi vjerovnik je u spisu suda prvog stupnja poslovni broj Ovr 4402/17 (ranije Ovr 690/99) predložio da stupi u postupak umjesto starog, ali kako su se ovršenici tom protivili, sud je prvog stupnja rješenjem od 6. ožujka 2018., pravomoćnim 22. ožujka 2018., obustavio postupak i ukinuo sve provedene radnje;

- približno istodobno novi vjerovnik APS Delta S.A., u predmetnom spisu tuženik, protiv ovdje I. i II. tužitelja dana 26. veljače 2018. pokreće novi ovršni postupak protiv predmetnih tužitelja IH i BH, a na predmetnim nekretninama, temeljem ovršne isprave i to Sporazuma I-2779/96 od 12. prosinca 1996. kojim je osigurana tražbina nastala temeljem Ugovora o kreditu od 22. studenog 1996. i dodatka I. od 19. prosinca 1997. i u tom prijedlogu ovrhovoditelj tvrdi da dospjela tražbina na dan 23. veljače 2018. iznosi ukupno 3.206.997,37 EUR, od čega se 424.650,52 odnosi na glavnicu;

- u ovom novom ovršnom postupku sud prvog stupnja prihvaća prijedlog za ovrhu i donosi rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-1863/2018 od 21. svibnja 2018. kojim određuje ovrhu na predmetnoj nekretnini tužitelja, zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja (ovdje tuženika) u ukupnom iznosu od 3.206.997,37 EUR sa zateznim kamatama tekućim na iznos glavnice od 424.650,52 kn od dana 24. veljače 2018. do isplate, sve u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB za EUR na dan plaćanja, kao i radi troška ovrhe sa zateznim kamatama;

- povodom prigovora ovršenika ovršni sud prvog stupnja zaključkom poslovni broj Ovr-1863/18 od 22. listopada 2019. upućuje ovršenike, ovdje tužitelje, da protiv ovrhovoditelja, ovdje tuženika, pokrenu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ);

- tužitelji ustaju s ovom tužbom 21. studenoga 2019.

18. Imajući u vidu da su ovdje tužitelji - ovršenici upućeni pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe u predmetu Ovr 1863/18 od 22.10.1999. nedopuštenom iz žalbenih razloga navedenih u čl. 50.st.1. toč.7., 9. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje: OZ), ističući kako ovrhovoditelj nije dokazao da je tražbina prešla na njega, te kako nije pravilno obračunata, da je podmirena u ranijem stečajnom i ovršnom postupku, te da je zastarjela, u ovoj parnici je potrebno utvrditi postoje li razlozi za proglašenje ovrhe nedopuštenom upravo iz razloga navedenih u zaključku Ovr 1863/18 od 22.10.1999. odnosno razloga propisanih čl. 50.st.1. toč.7., 9. i 11. OZ-a.

19. Prema zauzetom pravnom stavu Županijskog suda u Zagrebu u rješenju posl.br:

Gž-434/2022-2 od 7. rujna 2022., donesenog povodom žalbe tužitelja u ovomu predmetu, predmetno potraživnaje zastarjelo je 11. prosinca 2008., te je tražbina već bila u zastari kada je novi vjerovnik APS Delta s.a. ustao s prijedlogom za ovrhu od 26. veljače 2018.

20. Međutim, predmetno potraživanje je osigurano hipotekom (hipoteka je uknjižena u zemljišnoj knjizi još 1998.) na nekretninama tužitelja upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zbog čega je moguće namirenje i zastarjelog potraživanja. Ali samo glavnice, ne i kamata ili drugih povremenih davanja. Prema čl. 368. st. 1. i 2. ZOO/78 (danas čl. 222. st. 1. i 2. ZOO) kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti iz opterećene stvari. Od ove zastarjele tražbine ovrha bi se mogla provesti samo radi naplate glavnice. Tužitelji osporavaju obračun, pa je sud izveo predloženi dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije Zrinku RUčević.

21. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića, proizlazi da su Zagrebačka banka d.d. kao kreditor i DS Nadin d.o.o. kao korisnik kredita zaključili su 22. studenoga 1996. Ugovor o dugoročnom kreditu (u daljnjem tekstu: Ugovorna iznos od 1.500.000,00 DEM u protuvrijednosti kuna obračunato po srednjem tečaju Narodne banke hrvatske (sada tekstu: HNB) na dan korištenja kredita, uz upis založnog prava

– hipoteke na nekretninu u objektu Importanne Centar, lokal br. 002 u korist banke, upis založnog prava – hipoteke na poslovni prostor s terasom na lokaciji [adresa] u korist banke, te upis založnog prava – hipoteke na obiteljskoj kući u [adresa], z. k. ul. [broj ZK uloška], u korist banke.

22. Zapisnikom o priopćenju izjave od 10. prosinca 1998. Zagrebačka banka d.d. otkazala je predmetni kredit pri čemu je specificirala stanje duga po dugoročnom kreditu uz valutnu klauzulu na dan 30. studenoga 1998. dospjeli dug: - glavnica Kn 867.449,54, te kamata Kn 686.792,13.

23. Dana 30. svibnja 2017. sklopljen je Trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbina između Zagrebačke banke d.d. kao ustupitelja te APS DELTA s.r.o. iz Republike Češke kao primatelja i ustupitelja i APS DELTA SA iz Luksemburga kao primatelja, čime je predmetno potraživanje Zagrebačka banka d.d. ustupila ovdje tuženiku.

24. Vještak je izvršio uvid u dokumentacija u priklopljenom spisu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-4402/2017(ranije Ovr-690/1999):

Ugovor o prodaji nekretnine neposrednom pogodbom od 3. srpnja 2000. (list 116 – 117)

Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-73/99 od 22. listopada 2001. o otvaranju stečajnog postupka nad društvom DS Nadin d.o.o. (list 137 – 139)

Zapisnik o prvoj javnoj dražbi u predmetu TS u Zagrebu broj St-73/99 od 7. listopada 2004. (list 180 – 181), te utvrdio:

- da je visina preostalog potraživanja prema Ugovoru o dugoročnom kreditu na dan otkaza Ugovora (18. prosinca 1998.) iznosila je ukupno 809.511,76 EUR, što se odnosilo na dospjeli nepodmireni glavni dug u iznosu od 736.065,99 EUR, nepodmirene dospjele redovne kamate u iznosu od 61.315,36 te na dospjele nepodmirene zatezne kamate u iznosu od 12.130,41 EUR.

- u razdoblju od otkaza Ugovora do dana ustupa tražbine ovdje tuženiku izvršeno je ukupno 343.544,03 EUR uplata.

- Visina preostalog potraživanja prema Ugovoru o dugoročnom kreditu na dan ustupa tražbine ovdje tuženiku (30. svibnja 2017.) iznosila je ukupno 2.158.933,91 EUR, što se odnosilo na dospjeli nepodmireni glavni dug u iznosu od 736.065,99 EUR te na dospjele nepodmirene zatezne kamate u iznosu od 1.422.867,92 EUR. Na iznos od 736.065,99 EUR (dospjeli nepodmireni glavni dug) obračunavaju se daljnje zatezne kamate, za razdoblje od 31. svibnja 2017. do isplate,

25. Stranke nisu stavljale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

26. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Ovr- 1863/2018 od 21.05.2018. ovrha je određena radi naplate novčane tražbine u iznosu od 3.206.997,37 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos glavnice od 424.650,52 kn od dana 24.02.2018 (nepravomoćno) rješenje posl.br. Ovr-1863/2018- 132 od kojim određeno namirenje tražbina ovrhovoditelja prijebojem i utvrđeno da je postupak ovrhe u tomu predmetu dovršenim.

27. Kako je utvrđeno vještačenjem da je na dan ustupa tražbine ovdje tuženiku (30. svibnja 2017.) dospjeli nepodmireni glavni dug u iznosio 736.065,99 EUR, a prema čl. 222. st. 1. i 2. ZOO kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom, što ovdje jest slučaj, može se namiriti iz založene nekretnine.

28. Zbog iznesenog pravnog stava drugostupanjskog suda i sadržaja Nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zrinka Ručevića ovrha određena navedenim rješenjem o ovrsi Ovr-1863/2018 od 21.05.2018., je nedopuštena u dijelu na ime kamata i troškova postupka, ali ne i za iznos glavnice od 424.650,52 kn.

29. Ostali navedeni razlozi iz cit čl 50 OZ-a, nisu niti razmatrani, kad je nedopuštenost utvrđena iz razloga propisanih čl. 50.st.1.toč.11. OZ-a.

30. Tužitelj (u ovršnom predmetu ovršenik) ima pravni interes za vođenje ove parnice i ako se ovrha provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi. Tada tužitelj može postupiti u smislu odredbe čl. 56. st. 1. OZ kojom je propisano da ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz čl. 52. i 53. st. 1. OZ provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu. (Rev-1604/2018, Rev 1153/2021).

31. Nije sporno da je tijekom ovog postupka, ovršni sud donio rješenje Ovr- 1863/2018-132 od 14.01.2025. kojim određeno namirenje tražbina ovrhovoditelja prijebojem i utvrđeno da je postupak ovrhe u tomu predmetu dovršenim, te nastavak toga ovršnoga postupka sa novim I. ovrhovoditeljem MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. umjesto dosadašnjeg I. ovrhovoditelja APS DELTA S.A., s obzirom da je tijekom ovršnog postupka došlo do promjene vjerovnika prijenosom tražbine Ugovorom o cesiji od 16.06.2023. , te 10.01.2024. donio rješenje Ovr-1863/2018-88 kojim je dosudio novom ovrhovoditelju kao kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. nekretninu ovršenika upisanu u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijenu od 488.419,94 EUR i oslobodio kupca uplate kupovnine , što nije sporno među strankama.

32. Tužitelji potražuju (osim proglašenja ovrhe nedopuštenom) na ime naknade štete iznos od 261.580,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. kada je doneseno rješenje Ovr-1863/2018-88 od 10.01.2024. o dosudi predmetne nekretnine kupcu, temeljem odredbi čl. 56. i čl. 62. st. 1. t. 4. OZ-a. Visinu zahtjeva obrazlažu činjenicom da je sadašnja tržišna vrijednost predmetne nekretnine nije niža od 750.000,00 EUR slijedom čega bi razlika između vrijednosti predmetne nekretnine tužitelja i cijene po kojoj je ista unovčena iznosila 261.580,06 EUR, koji iznos zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10.01.2024. do isplate predstavlja iznos štete nastale tužiteljima provedbom predmetne ovrhe. Predložili su provesti dokaz vještačenjem radi utvrđenja današnje tržišne vrijednosti nekretnine.

33. Sud nije vezan pravnom osnovom koju tužitelji navode u tužbenom zahtjevu. Prema odredbi čl. 1046. ZOO, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), a u smislu odredbe čl. 1089. st. 3. ZOO, pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

34. Po stavu ovoga suda ovdje tuženik nije pasivno legitimiran u odnosu na zahjtev za naknadu štete. U predmetnom ovršnom postupku sud je utvrđivao vrijednost (610.524,92 €), nekretnine tužitelja koja je prodana na dražbi, sud je odredio cijenu za koju će biti prodana (488.419,94 EUR), a tužitelji nisu mogli niti doći u poziciju da predmetnu nekretninu ekonomski iskorištavaju ili ponude na tržištu. Dakle, na ovaj način tuženik nije uzrokovao tužiteljima štetu, tim više što je u postupku Ovr 1863/18 doneseno rješenje kojim je postupak nastavljen s novim ovrhovoditeljem Modra Vila Adriatic doo umjesto ovdje tuženikom, na temelju ugovora o cesiji od 16.06.23. između ta dva društva, a rješenjem o dosudi od 10.01.24. nekretnina tužitelja upisana kao vlasništvo kupca- novog ovrhovoditelja (ne ovdje tuženika), te rješenjem o namirenju od 14.01.25. iz iznosa kupovnine 488.419,94 EUR, ovrhovoditelj je namiren (od ukupnog potraživanja 3.458.324,59 €) prijebojem za iznos kupovnine, dok drugi ovrhovoditelj Erste card club dd nije namiren za iznos od 14.706,98 €. Pri tome je kod prijeboja ovršni sud priznao glavnicu, troškove postupka i dio redovne kamate, dok je obrazložio da se ispravnost obračuna raspravlja u ovom postupku. Sama činjenica da je ovrha proglašena (nepravomoćno) nedopuštenom ne znači da su time ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, a teret dokaza je na strani tužitelja.

35. Prema članku 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje: ZOO), kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi (stavak 1.). Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (stavak 3.).

36. Kako između stranaka nije sporno da je u ovršnom postupku utvrđena vrijednost nekretnine u iznosu od 610.524,92 €, a da je ista prodana na prvoj javnoj dražbi novom ovrhovoditelju kao kupcu za iznos od 488.419,94 EUR, nastala je razlika u iznosu od 122.104,98 EUR. Međutim ova razlika nije dosuđena ovrhovoditelju, pa za sada nema osnove da ovaj iznos predstavlja imovinu tužitelja koja je na bilo koji način prešla u imovinu druge osobe (konkretno TD Modra vila doo), naročito ne u imovinu ovdje tuženika koji je cedirao svoje potraživanje Ugovorom o cesiji od 16.06.23 i prestao biti vjerovnikom, odnosno ovrhovoditeljem.

37. U odnosu na zahtjev za trošak ovršnog postupka Ovr 1863/18 u iznosu od 81.788,62 €, koji tužitelj u ovoj parnici postavlja kao dio glavnog zahjteva moći će se odlučivati kada taj postupak bude pravomoćno dovršen.

38. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a trošak je dosuđen tužiteljima koji je djelomično uspio u sporu, i to u odnosu na toč I zahtjeva u većem dijelu (gotovo 90%), dok u zahjtevu za naknadu štete koji je postavljen u podnesku od 10.02.2025. tužitelji nisu uspjeli, no tuženik nije potraživao trošak u tom dijelu.

39. Visina parničnog troška određena je sukladno vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje (vps u tužbi 1.327,01) i OT u trenutku zaključenja glavne rasprave (NN 138/23) .

40. Tako je tužiteljima obračunato; za sastav tužbe tužbu po tbr.7/1 – 9 Tarife u iznosu od 100 bodova trošak zastupanja na roč. 16.02.2021., 100 bodova, podnesak 23.02.21. 100 bodova, podnesak 26.10.21. 50 bodova, žalba 30.12.21. 125 bodova, podn. 23.10.23. 25 bodova, podn. 08.05.21. 25 bodova, čemu je dodan pdv, ukupno 1.062,50 €. Podnesak 10.02.25. (vps 262.907,00 €) 1978 bodova, roč 10.11.25. 1978 bodova, podn. 13.01.26. 1978 bodova, roč. 16.02.26. 1978 b, tužitelj je uspio djelomično samo sa toč I zahjteva, dakle sa 0,50%, uz pdv i postotak neuspjeha u sporu 98,90 €. Nadalje je imao trošak vještačenja 398,16 € koji je priznat u cijelosti, te trošak pristojbe na presudu 53,09 €, ukupno 1.612,65 € sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.

U Zagrebu, dana 27. ožujak 2026. godine

Sutkinja:

Ana Ćurković Dražić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužitelja˘uz rješenje pristojba presuda 53,09 €

- pun. tuženika