REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj PR-1829/2022-43
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Lovri Badžimu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupan po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. veljače 2026., u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika stranaka, 27. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I./ Utvrđuje se da je Odluka Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987 o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01. kolovoza 2022. kojom se otkazuje Ugovor o radu sklopljen s tužiteljem TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nedopuštena, te se utvrđuje da radni odnos tužitelja nije prestao.
II./ Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, vratiti tužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na posao na radno mjesto Referent računovodstva u Podružnici Vladimir Nazor, odnosno u grupu poslova financije/ računovodstvo/kontroling (tzv. funkcionalna grupa poslova), odnosno, ako je navedeno mjesto popunjeno ili prestalo postojati iz bilo kojeg razloga, na drugo odgovarajuće mjesto prema stručnoj spremi, kvalifikacijama i sposobnostima tužitelja u roku od 8 dana.
III./ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.250,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
IV./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. travnja 2021. bio zaposlen na radnom mjestu Referent računovodstva. Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01. kolovoza 2022. koju je tužitelj zaprimio 10. kolovoza 2022., tuženik je otkazao ugovor o radu. Protiv navedene Odluke tužitelj je u zakonom predviđenom roku, dana 19. kolovoza 2022. podnio Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, kojeg je tuženik zaprimio 22. kolovoza 2022.i na koji se tuženik nije očitovao, slijedom čega tužite lj u daljnjem zakonom propisanom roku podnosi ovu tužbu. Tužitelj ističe kako uopće nije upoznat sa postupkom centralizacije tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“ jer mu nikada nije predočen bilo kakav akt iz kojeg bi proizlazio Plan sistematizacije, odnosno iz kojeg bi bilo vidljivo da je na temelju konkretnog plana postoji kolektivni višak radnika. Obzirom u trenutku donošenja pobijane Odluke ne postoji Plan sistematizacije radnih mjesta i/ili Plan centralizacije, ne može niti postojati kolektivni višak radnika, pa time niti potreba za prestankom rada, to se pobijana Odluka smatra preuranjenom i pogrešnom. Tužitelju nikada nije dostavljena „tablica“ iz koje bi proizlazilo da je prema u Odluci opisanim kriterijima poslodavca („bodovanje“), upravo tužitelj utvrđen kao višak. Navedeno nije razvidno niti iz pobijane Odluke. Vidljiv je samo kriterij i navodni konačni rezultat. Prema saznanjima tužitelja, dana 19. kolovoza 2022. u prostorijama tuženika održan je sastanak poslodavca i radnika iz odjela računovodstva (uključujući i prekobrojne radnike koji su utvrđeni kao kolektivni višak, dakle i onih koji prema kriteriju poslodavca („bodovanje“) imaju manji broj bodova od tužitelja odnosno i onih koji nisu prihvatili ponudu poslodavca za zapošljavanjem na poslovima u tzv. „operacijama“), na kojem sastanku su radnici obaviješteni o novom radnom mjestu i drugim tehničkim detaljima. Dakle, radnici koji nisu pristali na zapošljavanje u tzv. „operacijama“, i radnici koji su prema kriteriju poslodavca („bodovanje“) imali manji broj bodova od tužitelja, navedenim postupanjem poslodavca stavljeni su u povoljniji položaj (nije im otkazan ugovor o radu iako je bio najavljen), iz njemu nepoznatog razloga, radi čega se pobijana Odluka ima smatrati nezakonitom. Tuženik se pobijanom Odlukom poziva na Pravilnike koji prema saznanjima tužitelja i sindikalnih povjerenika još nisu stupili na snagu, odnosno nisu objavljeni. Naime, Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., te Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o., nisu objavljeni na oglasnim pločama poslodavca i na internim mrežnim stranicama poslodavca. Također, objavljene su određene Odluke koje se sadržajno ne odnose na tužitelja, Jedino je Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o., na kojeg se tuženik poziva, objavljen na oglasnim pločama i internim mrežnim stranicama tuženika, ali dana 17. svibnja 2022., dok je isti stupio na snagu dana 26. svibnja 2022. godine, dakle nikako ne 13. svibnja 2022. kako to tuženik pobijanom Odlukom pogrešno naznačuje. Protivno navodima iz pobijane Odluke, tužitelju nikada nije bio ponuđen Ugovor za poslove u tzv. „operacijama“. Tužitelj je iskazao interes i aplicirao je na više ponuđenih mjesta u tzv. Operacijama, međutim nikada nije zaprimio prijedlog konkretnog Otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora. Pobijana Odluka je proturječna obzirom iz točke I. izreke Odluke jasno ne proizlazi kada je i temeljem čega tužitelj zasnovao radni odnos odnosno koji Ugovor o radu se otkazuje. U odluci je naznačeno da se otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sklopljen dana godine, koji Ugovor o radu ne postoji, niti je ikada sklopljen s poslodavcem, iz kojeg razloga se izreka ima smatrati nejasnom i neodređenom. Također, dio izreke (točka II.) je proturječan točki VII. obrazloženja što ponovno pobijanu Odluku čini nezakonitom i pogrešnom. Naime, u izreci pobijane odluke stoji kako radni odnos prestaje istekom otkaznog roka od 2 mjeseca. Iz točke VII. obrazloženja proizlazi da je otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca utvrđen važećim Kolektivnim ugovorom, obzirom na dužinu neprekidnog radnog staža kod poslodavca od 3 god., 8 mj. i 10 dana, dok je ispravno tužitelj kod tuženika proveo 5 god., 7 mj. i 10 dana. Iz navedenog nije jasno koliko radnog staža tužitelj ima kod istog poslodavca. Ukoliko je radni staž utvrđen kako se to navodi u točki VII. pobijane Odluke, u tom slučaju bi tužitelju trebao biti utvrđen drugačiji otkazni rok. Pobijana Odluka ne sadrži Uputu o pravnom lijeku, iz koje upute neuka stranka može, ukoliko smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, jasno iščitati koliki je rok za ostvarenje radnikovog prava i kada počinje teći taj rok, Stoga tužbenim zahtjevom precizirao u podnesku od 13.3.2023. i ispravljenim na ročištu 11.3.2025. traži da sud utvrdi da je pobijana odluka nedopuštena i da tuženik tužitelja vrati na rad, kako je to navedeno u izreci presude, uz naknadu parničnog troška sa pripadajućim kamatama.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. U tome smislu, bilo je zakonito i savjetovanje sa sindikatima. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 06. travnja 2022.. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu). S time u vezi, tuženik ukazuje na stajalište Vrhovnog suda RH u odluci posl.br.Revr-161/06. od 26.10.20016. godine. Nadalje, tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta). Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika. Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika. Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviješten Zavod za zapošljavanje koji nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Pored toga, i u pogledu pojedinačnih otkaza tuženik je također proveo pravilno i zakonito savjetovanje sa sindikatima. Isto tako, tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju. Prema tome, prigovor tužitelja da postupak savjetovanja sa sindikatom, kako u pogledu kolektivnog viška radnika tako i u pogledu pojedinačnog otkaza i akata reorganizacije, nije zakonit osim što je potpuno paušalan i načelan isti je u cijelosti i neosnovan. Netočan je i neosnovan prigovor kako Pravilnici o organizaciji i sistematizaciji nisu objavljeni niti su dostupni radnicima i sindikatima. Pod prilogom broj 16 svi Pravilnici su prošli postupak savjetovanja te su isti u posjedu svih sindikata s kojima je izvršeno savjetovanje. Također, Pravilnici su objavljeni na oglasnim pločama tuženika i internim mrežnim stranicama (na svakom pravilniku nalazi se na zadnjim stranicama točan datum objave na oglasnoj ploči poslodavca i internim mrežnim stranicama te točan datum stupanja na snagu). Štoviše, Pravilnici su posebno dostavljani i svim radnicima koji su to posebno zatražili, a što tužitelj niti njegov punomoćnik nisu učinili. Potpuno su neosnovani navodi tužitelja da je tuženik prvo morao napraviti novu sistematizaciju radnih mjesta pa da stoga niti nema kolektivnog viška radnika. Naime, svrha provođenja postupka utvrđivanja Kolektivnog viška je smanjiti potrebu za prestankom rada radnika, a da je poslodavac prije toga postupka napravio sistematizaciju i utvrdio broj izvršitelja i/ili unaprijed donio pravilnike to bi podrazumijevalo da je poslodavac već unaprijed odlučio i utvrdio Kolektivni višak, a bez da je proveo obvezno savjetovanje odnosno postupak po čl.127. ZOR-a. To bi bilo suprotno sudskoj praksi, pravnoj teoriji i praksi ECJ-a. Naime, navedeno bi značilo da tuženik prije i bez savjetovanja donosi akte koji rezultiraju viškom radnika! O čemu bi se onda savjetovalo prema čl.127. ZOR-a kada je poslodavac (prethodno) o svemu odlučio i donio akte čijim stupanjem na snagu nastaje višak radnika! Upravo bi takvo postupanje bilo protivno čl. 127. ZOR-.a (i svrsi i cilju savjetovanja), koji govori o tome da bi „mogla prestati potreba za radom“ (znači nije prestala / a stupanjem na snagu akata kako to misli tužitelj bi takva potreba već prestala), odnosno savjetovanje već počinje kada poslodavac „kontemplira“ potencijalni višak, a ne kada ga realizira (donošenjem akata). No, uostalom o navedenom je itekako sve već raspravljeno i odlučeno. Naime takav stav potvrdio je Sud Europske unije sud u svojoj seminalnoj odluci u predmetu C-188/03 - RA v KA (2005) te C-44/08 Akavan EK i ostali protiv Fujitsu Siemns Computes Oy (2009). Navedeno se odnosi na obvezno tumačenje Direktive Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava zemalja EU-a u odnosu na kolektivno otkazivanje (tzv. direktiva kolektivnog viška), koja je u cijelosti implementirana u Zakon o radu RH. Naime, odluke Suda Europske unije predstavljaju službeno i pravno obvezujuće tumačenje prava EU-a i, kao takve predstavljaju izvor prava, a takvo tumačenje i stav je obvezno za sve sudove država članica. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: - Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, - Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Tužitelju je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija. Stoga će se tuženik samo kratko referirati na razlog viška naveden pod 2.), budući se isti uopće ne odnosi na tužitelja, a kako je to i obrazloženo u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te savjetovanja odluke o otkazu ugovora o radu; a sve s ciljem da se Naslovni sud upozna s cijelim kontekstom viška i otkazivanja, a o kojem kontekstu ovisi i postupak Kolektivnog viška vezano za tužitelja. Kod ovog razloga viška radnika, tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju nije niti bilo potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, tuženik istu obrazlaže kako slijedi. Tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, prodaje itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je uz neefikasnost, također doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju (multipliciranje troškova). Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 .). S time u vezi, ukinuta je organizacijska jedinica u podružnici Vladimir Nazor (u službi financija i računovodstva) i to čl.52. citiranog Pravilnika te je radnik uvršten u funkcionalnu grupu «računovodstvo/financija/kontroling» zbog prirode i opisa posla koji je obavljao. Tako tužitelj osobito ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji glasi: U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi "korporativnih funkcija", odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa. U svezi s prethodnim stavkom ovog 6lanka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice više nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima;12 pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podru2nicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana
organizacija,
temeljem
koje
se
poslovi
računovodstvo/financija/kontroling (Sektor za računovodstvo/financija/kontroling), obavljaju centralizirano, unutar samo te matične organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem org. jedinica u tojPodružnici. Potreban broj izvršitelja u Sektoru za Sektor za računovodstvo/financija/kontroling, trogodišnje strukovne srednje ili više stručne spreme je 50. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja. Tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju. Isto tako, navedeni akti predstavljaju realizaciju Kolektivnog viška radnika, budući predstavljaju provedbu svega onog što je savjetovano i detaljno obrazloženo u postupku Kolektivnog viška radnika - a to je da će se izvršiti centralizacija podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u tzv. „Korporativne servise“, na način da će se prestati svi ti poslovi podrške obavljati u Podružnicama, ukinut će se sve te org. jedinice, te da takva nova organizacija (centralizacija) ima za posljedicu određen višak radnika (prekobrojni izvršitelji), a što se odnosi i na tužitelja koji je utvrđen viškom. Štoviše, tuženik je u postupku savjetovanja detaljno prezentirao navedene promjene, te su sindikati već u postupku Kolektivnog viška bili detaljno upoznati s aktima koji će se donijeti, te je tuženik i u tom postupku dostavio nacrte istih. Nadalje, tuženik je vrlo detaljno obrazložio otkaz ugovora o radu tužitelju, osobito navodeći sve razloge (centralizacija/reorganizacija), pojašnjavajući kriterije bodovanja, navodeći usporednog radnika s brojem bodova (kojem nije otkaza ugovor o radu), razloge viška, nemogućnost/odbijanje radnika za rad na dostupnim poslovima, potreban broj izvršitelja u novoj centraliziranoj jedinici, naziv iste, itd. Isto tako, tuženik je u postupku savjetovanja namjeravane odluke o otkazima ugovora o radu (pa tako i tužitelja) sindikatima dostavio sve podatke, uključujući i sve kriterije i usporedne radnike (što je razvidno iz dopisa tuženika sindikatima od 08.04.2022., te prilozima istoga). Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to: -Trajanje radnog odnosa kod Poslodavca - Dob radnika - Obveze uzdržavanja koje terete radnika Dodatni kriterij - Braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Tužitelju je u pogledu trajanja radnog odnosa ispravno dan 1 bod jer ima 5 godina, 3 mjeseca i 15 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi tužitelju je dano 2 boda (37 godina života), dok je dobio 1 bod za uzdržavane članove. Dakle, tužitelj je po navedenim kriterijima ostvario ukupno 4 boda. Zadnji radnik po broju bodova (BA – str.6 Priloga), a kome nije otkazan ugovor o radu, ima 6 bodova. Naime, navedenom radniku je dano 2 bod za trajanje radnog odnosa jer ima 12 godine, 8 mjeseca i 3 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi tužitelju je dano 3 boda (63 godina života), dok mu je dan 1 bod za uzdržavane članove obitelji. Tužitelj je uspoređivan s radnicima iste školske spreme koji su obavljali poslove unutar iste funkcionalne grupe poslova, a tuženik nije obvezan dostaviti osobne podatke drugih radnika tužitelju. Dakle, bodovanje je izvršeno zakonito, transparentno i pravilno te su svi sindikati sa kojima je izvršeno savjetovanje bili upoznati kako sa samim načinom bodovanja, tako i sa tablicama i rezultatima bodovanja. S time u vezi, sukladno Zakonu o radu ne postoji obveza poslodavca da se savjetuje s radnicima u pogledu bodovanja nego samo sa sindikatima. U pogledu navoda tužitelja kako je radnicima koji su imali manji broj bodova od tužitelja i radnicima koji nisu pristali na zapošljavanje u tzv. operacijama nije otkazan ugovor o radu, tuženik navodi da se radi o paušalnim tvrdnjama bez ikakvog dokaza koje su potpuno netočne i neosnovane. Stoga, kako je gore pojašnjeno, obzirom je za (centralizirane) pravne poslove potrebno 50 izvršitelja, to je nažalost tužitelj bio prekobrojan, obzirom na nesporan broj bodova koji su u odnosu na nju utvrđeni primjenom opisanih kriterija odabira radnika kojima će se otkazati ugovori o radu. Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu. Dakle, poslovi koje je obavljao tužitelj i dalje postoje, ali došlo je do centralizacije "korporativnih funkcija" pri čemu je potreban manji broj izvršitelja temeljem naprijed navedenih usporednih kriterija između radnika tuženika. Stoga je iz ove i prethodnih točaka ove tužbe, razvidno da su promašeni i svi navodi tužitelja o nezakonitom otkazu. Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta u tuženiku nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove odnosno radna mjesta, kada istih nema. Radniku je dana 23.3.2022.g. preuzeo popis slobodnih radnih mjesta u operacijama te je iskazao interes za slijedeća radna mjesta s liste Slobodnih radnih mjesta; 1. administrator- recepcionar 2. cestar - predradnik 3. kontrolor 4. laborant 5. naplatni referent - skladištar 2 6. operater asfaltne baze 7. poslovođa vrtlar 2 u rj mp 8. poslovođa vrtlar 2 u s pb 9. poslovođa za parkove i nasade 1 10. recepcionar 11. referent 1 12. Skladištar 13. Operater glazbe – ne udovoljava uvjetima. Prema tome, nije osnovan niti ovaj prigovor tužitelja kako mu nije ponuđeno radno mjesto u tzv. operacijama. U odnosu na izreku Odluke o otkazu napisano je kako se otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ali je omaškom izostavljen datum. Međutim, tužitelj ima s tuženikom sklopljen samo jedan ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29.3.2021. godine koji se primjenjuje od 1.4.2021. što znaci da su prestali važiti svi do tada sklopljeni ugovori o radu. Pored toga, svi raniji ugovori o radu tužitelja u podružnici Vladimir Nazor od 2018.g. do dana sklapanja zadnjeg ugovora o radu na neodređeno vrijeme su bili sklopljeni za obavljanje poslova radnog mjesta "administrator". Radi navedenog nesporno je da se otkaz odnosi samo na ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 29.03.2021.godine za obavljanje poslova radnog mjesta "referent računovodstva". Radi toga, nije osnovan niti ovaj prigovor tužitelja. U odnosu na prigovor trajanja otkaznog roka odnosno utvrđenja trajanja radnog odnosa, tuženik navodi kako je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika u razdoblju od 01.08.2009. godine do 30.06.2011.godine odnosno u ukupnom trajanju od 1 godinu, 11 mjeseci i 0 dana. Tužitelj je dana 21.12.2018.godine ponovno započeo s radom kod tuženika, a koji rad je kod tuženika do donošenja predmetne Odluke o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga utvrđen u neprekidnom trajanju od 3 godine, 8 mjeseci i 10 dana. Po proteku otkaznog roka u trajanju od 2 mjeseca radni staž kod tuženika je trajao ukupno trajao 3 godine, 10 mjeseci i 18 dana. Tuženik je kod obračuna plaća uzimao u obzir radni staž koji je tuženik prije proveo u Zagrebačkom holdingu d.o.o. u vidu 0,15 % dodatka na plaću za vjernost poslodavcu. Kod utvrđivanja trajanja otkaznog roka uzimao se u obzir isključivo neprekidan radni staž kod poslodavca, te sukladno istom otkazni rok je utvrđen u trajanju od dva mjeseca, s obzirom da prekid između dva radna odnosa kod ovog poslodavca iznosi sedam godina. Radi navedenog, nije osnovan niti ovaj prigovor tužitelja. Konačno, činjenica što tuženik nije naveo pouku o pravnom lijeku u Odluci o otkazu ne čini istu nezakonitom. Uostalom, tužitelj je podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava te ove tužbe iskoristio sva pravna sredstava koja su mu zakonom bila na raspolaganju. Radi navedenog, neosnovan je i ovaj prigovor tužitelja. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29.3.2021. (list 8-9 spisa), Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1.8.2022. (list 10-12 spisa), Zahtjev za zaštitu prava radnika od 19.8.2022. s povratnicom (list 13-16 spisa), Završno očitovanje tuženika od 8.4.2022. s prilogom (list 33-71, 124-145 i 202-240 spisa), sudsku praksu (list 72-73, 530-547, 594-644, 647-674, 723, 734-737 i 741-756 spisa), Očitovanje tuženika od 4.3.2022. (list 74-79 spisa), Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima od 13.5.2022. (list 80-84 spisa), Očitovanje Zavoda za zapošljavanje od 9.5.2022. (list 85-88 spisa), Pravilnik o XI izmjenama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ZGH d.o.o. od 30.6.2017. (list 89-94 spisa), Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u ZGH d.o.o. od 30.6.20217. (list 95-99 spisa), Očitovanje tuženika od 21.3.2022. (list 100-109 spisa), Obavijest Zavodu za zapošljavanje od 8.4.2022. (list 110-123 spisa), Dopis tuženika od 3.5.2022. s prilogom (list 146 -178 i 196-201 spisa), komentar ZR-a (list 179-180 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji ZGH d.o.o. od 13.5.2022. (list 181-195 spisa), Dopis tuženika od 29.12.2021. (list 241-285 spisa), Očitovanje sindikata na namjeravane odluke o otkazu (list 286-300 spisa), Izjava tužitelja od 28.3.2022. (list 301 spisa), e-mailove (list 302- 307, 377 spisa), Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa ZGH d.o.o. od 13.5.2022. (list 308-336 spisa), Završno očitovanje od 8.4.2022. (list 337-358 spisa), Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o sistematizaciji rm. izvan grupa ZGH d.o.o. od 29.4.2022. (list 359-362 spisa), Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji ZGH od 29.4.2022. (list 363-376 spisa), prilog Pravilniku o izmjenama Pravilnika o organizaciji čl. 102 (list 378-388 spisa), Dopis sindikatima – savjetovanje (list 389 spisa), Prijedlog Odluke o izmjenama Odluka o koeficijentima od 29.4.2022. (list 390-393 spisa), Prijedlog Pravilnika o organizaciji 29.4.2022. (list 394-421 spisa), odluke Suda Europske unije (list 428-460 spisa), Tablicu neiskorištenog godišnjeg odmora radnika Sektora računovodstva tuženika (list 465-466 spisa), screenshot e- maila od 10.2.2023. (list 467-468 i 465-467 spisa), Dopis sindikatima od 14.7.2022. (list 479-480 spisa), Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga radniku ČA od 25.4.2022. (list 481-482 spisa), ugovore o radu i prijave na HZMO za radnicu CA (list 483-505 spisa), ugovore o radu za radnicu JAS (list 506-526 spisa), zapisnik o rezultatima izbora za povjerenika radnika za zaštitu na radu od 11.5.2022. (list 527 - 528 spisa), tablica radnika uvrštenih u program (list 557 spisa), tablicu novozaposlenih radnika od 1.9.2022. do 31.12.2023. (list 558 spisa), Dodatak KU za radnike ZGH d.o.o. s prilogom (list 568-592 spisa), člana ŠA (list 692-701 spisa), Ugovor o radu tužitelja na neodređeno vrijeme od 29.3.2021. (list 707 -708 spisa), Pismo preporuke od 18.5.2022. (list 709 spisa), Presudu PR-1950/2022-52 od 19.12.2024. (list 710-722 spisa), presude iz drugih predmeta (list 775-801 spisa), te u ostalu dokumentaciju u spisu. Saslušani su svjedoci TAS i tužitelj (list 678-680 spisa), svjedoci EA (list 684-685 spisa) i UA (list 739- 740 spisa).
4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22- dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
5. Sud je izveo sve predložene dokaze, te su punomoćnici stranaka na ročištu 11. ožujka 2025. i 25.2.2026. suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su suglasno predložili zaključenje glavne rasprave, pa je sud odlučio da se dokazi više neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29.3.2021. na radnom mjestu referent računovodstva u podružnici Vladimir Nazor, te da mu je tuženik otkazao ugovor o radu Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1.8.2022.
7. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1.8.2022. utvrđeno je da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. U obrazloženju se navodi da su razlozi prestanka za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, te se mogu sažeti u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija" odnosno "korporativnih servisa". Naime, kod Poslodavca su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više različitih organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/Podružnice), a ne za potrebe cijelog Društva), što je već samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju "korporativne funkcije" u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica. Samim time posljedica opisane centralizacije je i smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika, te time i potrebom za prestankom rada i u odnosu na radnika. Stoga je Poslodavac donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu dana 13.5.2022. i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebno odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Radnik je obavljao poslove radnog mjesta Referent računovodstva u Podružnici Vladimir Nazor, a poslovi koje je radio spadaju u grupu financije/računovodstvo/kontroling (tzv. Funkcionalna grupa poslova). Opisani poslovi radnika koje je obavljao spadaju u poslove tzv. "korporativnih funkcija", te je stoga citiranim aktima Poslodavca ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je Radnik iste obavljao na način da se djelokrug poslove te organizacijske jedinice u bitnom mijenja te se proširuje opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor za računovodstvo / financije / kontroling, unutar "Korporativnih servisa". Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor za računovodstvo/financije/kontroling Poslodavac utvrdio potreban broj izvršitelja (50), trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme, a ukupan broj radnika koji obavlja te poslove i ima potrebnu stručnu spremu je veći od potrebitog broja, potrebno je otkazati ugovor o radu radniku kao višku (prekobrojan izvršitelj). Kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, te time i tužitelju, Društvo je primijenilo kriterije ("bodovanje"): trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja i dodatni kriteriji – Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja. U slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši kako slijedi: - daje se prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, na način da radnik koji je dulje u radnom odnosu Poslodavac ima prednost naspram onog radnika koji manje vremena u radnom odnosu Poslodavca,- ukoliko i nakon primjene gore navedenog, usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju Obveza uzdržavanja, na način da radnik koji ima više uzdržavanih osoba ima prednost naspram onog radnika koji ima manje uzdržavanih osoba. Rezultat primjene opisanih kriterija ("bodovanje") je otkazivanje ugovora o radu radniku, obzirom isti ima manji broj bodova od radnika koji su popunili slobodna radna mjesta srednje ili više stručne spreme organizacijske jedinice Sektor za računovodstvo/financije/kontroling. Radnik po opisanim kriterijima ima 4 bodova te je u radnom odnosu kod Poslodavca proveo 5 god. 7 mj. i 10 d., dok radnik s najmanjim brojem bodova trogodišnje strukove, srednje ili više stručne spreme koji je popunio slobodna radna mjesta u gore navedenoj organizacijskoj jedinici ima 6 bodova te je u radnom odnosu kod poslodavca proveo 12 god., 11 mj. i 28 d. Poslodavac je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. "operacijama" (ukupno 113 radnih mjesta za 280 izvršitelja) te je J zaprimio popis slobodnih radnih mjesta (u tzv. Operacijama) i aplicirao na više slobodnih radnih mjesta u tzv. Operacijama, međutim, tijekom provedbe postupka selekcije kandidata koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima slobodnog radnog mjesta u tzv. Operacijama Radnik opozvao je prvotno iskazani interes za zapošljavanjem na tim poslovima te mu slijedom svega prethodno navedenog Poslodavac otkazuje ugovor o radu.
8. Protiv pobijane odluke o otkazu od 1.8.2022. koju je tužitelj zaprimio dana 10.8.2022. (kako je to navedeno u pobijanoj odluci o otkazu), tužitelj je preporučenom poštanskom pošiljkom podnio zahtjev za zaštitu prava dana 19.8.2022. što je vidljivo iz potvrde o primitku, te je tuženik isti zaprimio dana 22.8.2022., što je vidljivo iz povratnice u spisu, te na isti nije odgovorio, pa je tužitelj podnio predmetnu tužbu dana 16.9.2022., čime je tužitelj postupio u zakonskim rokovima iz čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14, 127/17. i 98/19. i 151/22).
9. Pobijana odluka o otkazu je sačinjena u pisanom obliku te je otkaz obrazložen sukladno čl. 120. ZR-a, te suprotno navodima tužitelja, nije odlučna činjenica što u istom nije navedeno koji ugovor o radu se otkazuje tj. nije naveden datum tog ugovora, budući je nesporno tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29.3.2021. pa je samo taj ugovor o radu mogao biti otkazan, budući drugi niti nije postojao kao važeći. Isto tako, činjenica što ista ne sadrži uputu o pravnom lijeku nije odlučna niti je zbog toga otkaz nedopušten, budući je tužitelj protiv iste pravovremeno podnio zahtjev za zaštitu prava.
10. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje TAS, voditeljice sektora za upravljanje ljudskim resursima i svjedoka UA budući su jasni, detaljni i međusobno suglasni, a suglasni su i sa opsežnom dokumentacijom u spisu. Iz istih je sud utvrdio da je kod tuženika pokrenut postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika 30. prosinca 2021. provođenjem savjetovanja sa sindikatima te je postupak završen 8. travnja 2022. kada je tuženik dostavio završno očitovanje sindikatima i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji se očitovao da nema nikakvih zapreka. Nakon toga je provedena reorganizacija kod tuženika donošenjem novih akata o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a o čemu je također provedeno savjetovanje, te su nakon toga uslijedili pojedinačni otkazi za radnike koji su višak uz prethodno savjetovanje sa sindikatima. Svi akti tuženika iz svibnja 2022. objavljeni su na oglasnoj ploči tuženika i na stranicama intraneta. Tuženik je najprije utvrdio 700 radnika višak, te su sindikati ulagali prigovore koji su uglavnom uvaženi, pa je na kraju utvrđen višak od 414 radnika Tužitelj je bio referent računovodstva u podružnici Vladimir Nazor te je njegovo radno mjesto spadalo u funkcionalnu grupu poslova financije – računovodstvo – kontroling, a za koja mjesta je trebala srednja ili viša stručna sprema, te je tu utvrđeno da je 40 radnika višak. Naime, poslovi financija, računovodstva i kontrolinga su se obavljali u različitim podružnicama te su sada isti centralizirani tako da se obavljaju na jednom mjestu. Za ove poslove su postojale dvije skupine i to jedna za radnike sa VSS i druga za radnike sa SSS ili VŠS, a u koju je spadao tužitelj, te je tuženik bodovao radnike. Kriteriji za utvrđivanje viška radnika su bili godine života, trajanje radnog odnosa kod poslodavca, uzdržavani članovi obitelji te prema Zakonu o braniteljima status hrvatskog branitelja ili dijete poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja. Tužitelj je ostvario za godine staža 1 bod, za godine života 1 bod te za uzdržavane članove 2 boda, odnosno ukupno 4 boda, dok su radnici koji nisu utvrđeni viškom imali više bodova od tužitelja. Postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika je proveden zbog organizacijskih i gospodarskih razloga, a kako bi se centralizirale korporativne funkcije te na taj način smanjili troškovi, postigla bolja ekonomičnost poslovanja te bolje ostvarivanje procesa rada, a uz to je holding imao veće gubitke zbog potresa i korone jer neke podružnice nisu radile, a sve to se odrazilo samo na administrativne poslove. U slučaju kada su radnici imali isti broj bodova, tada se prednost dali kriteriju trajanja radnog odnosa kod poslodavca, pa ako bi i tada imali isti broj bodova, tada je prednost imao kriterij uzdržavanih članova. Poslodavac je utvrdio potreban broj radnih mjesta unutar funkcionalne grupe poslova te je slobodna radna mjesta popunio sa radnicima koji su imali najviše bodova, dok su ostali utvrđeni viškom. Poslovi tužitelja se sada obavljaju u korporativnim servisima u sektoru računovodstva. Prvi radnik iznad crte je imao 6 bodova, a tužitelj je imao 4. Kod tuženika je bilo pomicanje liste tj. manjak izvršitelja, a to znači da nakon što je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja i radnike koji su višak, nakon toga je utvrdio da mu je potrebno još 20-ak izvršitelja unutar funkcionalne grupe poslova te je tada zadržao u radnom odnosu i daljnjih 20 radnika koji su bili ispod crte. U spornom razdoblju, a tako i sada, kod tuženika nije postojalo radničko vijeće niti sporazum sindikata o tome tko ima funkciju radničkog vijeća, pa se tuženik savjetovao sa svim sindikatima.
11. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao jasan i logičan u dijelu u kojem navodi da mu je na sastanku 22. ožujka 2022. rečeno da je višak, te mu je uručena lista slobodnih radnih mjesta, te se je prijavio na 13 radnih mjesta, a nakon uvida u opis poslova, odabrao je poslove kontrolora u Zagrebparkingu, ali je vidio da i druge kolege još uvijek nisu dobili otkaz, pa je 17. lipnja 2022. odustao od tih poslova, te su mu u srpnju 2022. ponudili poslove recepcionera, ali to nije prihvatio, te mu je dana 10. kolovoza 2022. uručen otkaz. Slijedom navedenog, iako ZR (važeći u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu) nije propisivao, obvezu poslodavca da radniku prije otkaza ponudi drugo radno mjesto, tuženik je u konkretnom slučaju tužitelju ponudio druge poslove, što tužitelj nije prihvatio, a suprotno navodima tužitelja, tuženik nije bio dužan tužitelju dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, budući to nije propisano odredbama ZR - a, te poslodavac ima pravo odlučiti koju vrstu otkaza će dati radniku u svakom pojedinom slučaju.
12. Prema čl. 127. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.).
13. Iz Dopisa tuženika od 29. prosinca 2021. upućenog sindikatima koji djeluju kod tuženika, proizlazi da je zbog korona virusa, obustave primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2019., sklapanja novog kolektivnog ugovora, negativnog trenda poslovanja, naplate obveznica, povećanih troškova na ime plaća i ostalih materijalnih prava radnika, potrebno poduzeti mjere organizacijskog, financijskog i operativnog restrukturiranja, a sve kako bi se smanjili gubici i poboljšala učinkovitost poslovanja. Organizacijski razlozi – postojeća organizacija korporativnih funkcija nije učinkovita, jer je ista decentralizirana, a za učinkovito poslovanje je potrebno da bude centralizirana kako bi opsluživala cjelokupno poslovanje od izvršnih funkcija pa sve do pojedinih organizacijskih jedinica. Prema postojećoj organizaciji isti, odnosno, identični poslovi obavljaju se u 12 različitih organizacijskih jedinica, što je neučinkovito i stvara povećane troškove. Ovaj organizacijski razlog odnosi se na ukidanje nepotrebnih organizacijskih jedinica koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, odnosno na potpuni prestanak obavljanja poslova korporativne funkcije u podružnicama, te formiranje nove organizacije unutar koje će se poslovi korporativnih funkcija obavljati centralizirano. Tako se u podružnicama ukidaju sve organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija, te se prestaju obavljati svi poslovi korporativnih funkcija, između ostalog, i poslovi financija, računovodstva i kontrolinga. Organizacijske jedinice koje će se ukinuti u podružnicama navedene su u nacrtu - Pravilniku o izmjenama o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilniku o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni poslovnom odlukom u Zagrebačkom holdingu i Odluci o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Gospodarski razlozi su nedostatni prihodi od poslovanja u odnosu na rashode, preveliki trošak poslovanja u odnosu na prihode, kontinuirani poslovni gubici tuženika 2020. i 2021., potreba za refinanciranjem obveznica, preveliki broj radnika u odnosu na prihode i nemogućnost osiguravanja financijske stabilnosti i održivosti poslovanja bez provedbe restrukturiranja.
14. Iz navedenog Dopisa tuženika proizlazi da je tuženik u pisanom obliku sindikatima dostavio podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Također je tijekom postupka savjetovanja sa sindikatima tuženik razmotrio i obrazložio sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika, a o čemu se je tuženik i očitovao u svojim dopisima upućenim sindikatima, te je o provedenom savjetovanju obavijestio nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostavio joj potrebne podatke. Time je tuženik u postupku kolektivnog viška radnika u cijelosti ispunio svoje obveze iz čl. 127. ZR-a. Također, tuženik je sačinio Završno očitovanje Poslodavca - konačni popis radnika utvrđenih kao višak od 8.4.2022. koji je dostavio sindikatima, a kojima je detaljno opisao i obrazložio cijeli tijek postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika.
15. Neosnovano tužitelj navodi da ne postoji kolektivni višak radnika jer da je tuženik najprije trebao napraviti novu sistematizaciju radnih mjesta. Naime, svrha provođenja postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika je smanjiti potrebu za prestankom rada radnika, a da je poslodavac prije toga postupka napravio sistematizaciju i utvrdio broj izvršitelja ili da je unaprijed donio pravilnike (kojima provodi reorganizaciju), to bi podrazumijevalo da je poslodavac već unaprijed odlučio i utvrdio kolektivni višak, bez provođenja postupka po čl.127. ZR-a
16. Uvidom u dopis tuženika od 3.5.2022. proizlazi da se je tuženik obratio sindikatima koji djeluju kod tuženika vezano za namjeravanu odluku o otkazu ugovora o radu tužitelju te je istima dostavio sve podatke važne za donošenje odluke o otkazu sukladno čl. 150. ZR-a.
17. Prema čl. 153. st. 3. ZR-a ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća, osim prava iz članka 164. st. 2. Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze iz stavka 3., a o postignutom sporazumu dužni su pisano obavijestiti poslodavca (čl. 153. st. 4. ZR-a).
18. U konkretnom slučaju, u postupku kolektivnog viška radnika, kao i u postupku otkazivanja Ugovora o radu kod tuženika nije postojalo radničko vijeće, već je djelovalo više sindikata, ali se ti sindikati nisu, u smislu čl. 153. st. 4. ZR-a, sporazumjeli o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, niti su o tome obavijestili tuženika (kako su to izjavili i saslušani svjedoci TAS, UA i EA), to po ocjeni ovog suda, nije postojala obveza tuženika da provede savjetovanje sa sindikatima i da poduzima daljnje radnje oko toga. Navedeno pravno stajalište proizlazi i iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1162/2022 od 9. siječnja 2024. i Rev-1091/2022 od 7. studenog 2023.
19. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik dana 13. svibnja 2022. donio interne akte kojima je proveo organizacijske promjenu, i to:
- Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.,
- Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o., te
- Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o.
20. Pregledom navedenih Pravilnika, sud je utvrdio da na zadnjoj stranici svakog od njih, piše da su isti objavljeni na oglasnim pločama poslodavca i na internim mrežnim stranicama poslodavca dana 17.5.2022. te su stupili na snagu 26.5.2022., a što su potvrdili i svjedoci TAS i svjedok UA pa su navodi tužitelja da isti nisu bili javno objavljeni potpuno neosnovani. Također, kao što je to već naprijed navedeno, sud je utvrdio da su isti dostavljani sindikatima na očitovanje, ali čak da to tuženik i nije učinio, to ne bi činilo pobijani otkaz nedopuštenim, već bi to eventualno mogao biti razlog za pobijanje pravilnika u posebnom sudskom postupku.
21. Temeljem citiranih pravilnika, kao i na temelju iskaza svjedoka TAS i UA, sud je utvrdio da je sukladno čl. 52. Pravilnika o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. ukinuta organizacijska jedinica u podružnici Vladimir Nazor i to: Ured voditelja Podružnice, Služba prodaje i marketinga te Služba financija i računovodstva, u kojoj je tužitelj radio, te je tužitelj uvršten u funkcionalnu grupu računovodstvo/financija/kontroling zbog prirode i opisa posla koji je obavljao. Sukladno čl. 102. Pravilnika o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. u svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi "korporativnih funkcija", odnosno svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa, te se utvrđuje da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice više nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora), te se sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida u cijelosti obavljanje poslova u podru2nicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podru2nicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio), te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podru2nicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka. Nadalje, Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi računovodstvo / financije / kontroling (Sektor za računovodstvo / financije / kontroling) obavljaju centralizirano, unutar samo te matične organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem organizacijskih jedinica u toj Podružnici. Tuženik je utvrdio potreban broj izvršitelja u Sektoru za računovodstvo/financija/kontroling, trogodišnje strukovne srednje ili više stručne spreme i to 50 izvršitelja pa je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika na pojedinim radnim mjestima, a među kojima je i radno mjesto tužitelja.
22. Prema čl. 115. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).
23. Autonomno je pravo poslodavca da proces rada organizira na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih i organizacijskih razloga ima pravo i ukinuti postojeće organizacijske jedinice i postojeća radna mjesta.
24. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da je tuženik radi uspješnijeg poslovanja i optimizacije troškova novom organizacijom izvršio centralizaciju podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama (a tu spadaju i poslovi računovodstva na kojima je tužitelj radio kao referent računovodstva u podružnici Vladimir Nazor) i u njima je u potpunosti ukinuto obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" tj. citiranim internim aktima tuženika od 13.5.2022. ukinuta je organizacijska jedinica u kojoj je tužitelj radio u podružnici i poslovi koje je obavljao, a također je ukinuto i radno mjesto na kojem je tužitelj bio zaposlen, te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radio tužitelj) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" Sektor za računovodstvo / financije / kontroling, te se ovi poslovi obavljaju na jednom mjestu centralizirano za sve podružnice. Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor za računovodstvo / financije / kontroling unutar Korporativnih servisa, tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja (50), trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme, a ukupan broj radnika koji su obavljali te poslove i imaju navedenu potrebnu stručnu spremu je veći od potrebitog broja, to je posljedica opisane centralizacije smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo viškom radnika, a među kojima je i tužitelj. Slijedom navedenog, tuženik je imao opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužitelju.
25. Prema čl. 115. st. 2. ZR-a pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
26. Iz pobijane odluke o otkazu i tablica koje se nalaze u prilogu Završnog očitovanja od 8.4.2022., te ostale dokumentacije u spisu, te iz iskaza svjedoka TAS i UA, proizlazi da je kod utvrđivanja viška tj. kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, tuženik unaprijed odredio i primijenio slijedeće kriterije ("bodovanje"):
- trajanje radnog odnosa (1 bod za 0-9 godina, 2 boda za 10-19 godina i 3 boda za 20 i više godina),
- dob radnika (1 bod za 18-34 godine, 2 boda za 35-49 godina i 3 boda od 50 i više godina),
- obveze uzdržavanja (0 bodova za 0 članova, 1 bod za 1 člana, 2 boda za 2 člana i 3 boda za više od 2 člana) i
- dodatni kriteriji – Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja, (0,1 bod ako ima i 0 bodova ako nema), a
- u slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši tako da se daje prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod tuženika, a ukoliko i nakon toga usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju obveza uzdržavanja.
Na temelju takvog bodovanja, tuženik je sačinio „tablicu – radnici koji ostaju u radnom odnosu za poslove za koje je potrebna trogodišnja strukovna, srednja ili viša sprema“, u kojoj je navedeno 50 radnika te zadnji radnik BA ima 6 bodova , te je sačinio „tablicu – radnici uvršteni u program“ u kojoj je naveden 41 radnik, među kojima je i tužitelj, pod brojem 25., te tužitelj ima 4 bodova (1 bod za staž kod poslodavca 5 god. 7 mj. i 10 d., 2 boda za godine života 37 g. i 1 bod za obvezu uzdržavanja 1 člana). Iz navedenog proizlazi da je tuženik jasno i transparentno odredio zakonske kriterije i navedeni dodatni kriterij koji je unaprijed odredio, te je odredio bodove za svaki kriterij, te je sačinio tablicu iz koje proizlazi da je tužitelj višak.
27. Međutim, iz iskaza svjedokinje TAS proizlazi da je kod tuženika bilo pomicanje liste tj. manjak izvršitelja, a to znači da nakon što je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja (50) i radnike koji su višak, nakon toga je utvrdio da mu je potrebno još 20-ak izvršitelja unutar funkcionalne grupe poslova, te je tada zadržao u radnom odnosu i daljnjih 20 radnika koji su bili ispod crte.
28. Također, iz iskaza svjedoka EA proizlazi da je konačna lista napravljena u travnju 2022., te su na njoj kao osobe za otkaz bili tužitelj, ŽA, FA i MAS, te kada je već bio zaključen postupak zbrinjavanja, vršila su se lobiranja da se lista prekroji, te se je ta lista i ažurirala, tako da na istoj nisu bila više ova 4 radnika, nego samo tužitelj, a nakon toga su se ponovo radila ažuriranja, jer su rekli da su p rimijenili dodatni kriterij prema kojem ako je jedan član obitelji dobio otkaz, da će drugi biti zadržan. , te su se i u srpnju 2022. radile korekcije ove liste, a tužitelj je u kolovozu 2022. dobio otkaz, a također, i na početku jeseni 2022. rađena je nova lista, tako da postupak zbrinjavanja nije bio transparentno proveden.
29. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio:
- da je tuženik u Završnom očitovanju od 8. travnja 2022. odredio zakonske kriterije i dodatni kriterij-Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja, te način bodovanja po kriterijima i utvrđivanje prednosti kod istog broja bodova,
- da se u prilogu Završnog očitovanja od 8. travnja 2022. nalazi „tablica – radnici koji ostaju u radnom odnosu za poslove za koje je potrebna trogodišnja strukovna, srednja ili viša sprema“, u kojoj je navedeno 50 radnika, te se nalazi „tablica – radnici uvršteni u program“ u kojoj je naveden 41 radnik,
- da je tuženik nakon Završnog očitovanja od 8. travnja 2022., naknadno mijenjao navedene tablice tako da je u radnom odnosu zadržao i neke radnike koji su bili u „tablici – radnici uvršteni u program“, te je naknadno primijenili dodatni kriterij prema kojem ako je jedan član obitelji dobio otkaz, da će drugi biti zadržan.
30. Međutim, u spisu ne postoji naknadno izrađena tablica iz koje bi proizlazilo da je došlo do pomicanja liste, odnosno ne postoji naknadno izrađena tablica u kojoj su točno navedeni radnici koji ostaju u radnom odnosu i radnici koji su ispod crte odnosno koji su višak, već samo uz Završno očitovanje od 8.4.2022. postoji prilog u kojem se nalazi tablica sa 50 radnika koji prema bodovima ostaju u radnom odnosu, te tablica koju čine radnici koji su višak. Također, u spisu ne postoji nikakav dokument o tome da je tuženik odredio i primijenio dodatni kriterij prema kojem ako je jedan član obitelji dobio otkaz, da će drugi biti zadržan, a niti je određeno kako će se isti bodovati, te se taj kriterij ne spominje niti u pobijanoj odluci o otkazu. Iako je svjedokinja TAS izjavila da je kod tuženika došlo do pomicanja liste za 20 mjesta i da je tuženik primijenio kriterij drugog člana obitelji, ovaj sud smatra da je takvo naknadno postupanje tuženika potpuno proizvoljno i netransparentno, te takvo postupanje tuženika nema uporište u materijalnim dokazima u spisu
31. Tužitelj tijekom postupka navodi imena većeg broja radnika za koje tvrdi da su bili na listi viška radnika ili da su imali manji broj bodova od tužitelja i da nisu pristali na zapošljavanje u tzv. Operacijama ali im nije otkazan ugovor o radu.
32. Tako tužitelj navodi da su zbog „pomicanja liste“ u radnom odnosu kod tuženika na poslovima financija i računovodstva ostali slijedeći radnici: T M, AA, R IA, ZA, IA, K B, GA, Č DA, NA C, LA, RAS i Š E. Uvidom u listu–radnici uvršteni u program, sud je utvrdio da navedeni radnici imaju 5 ili 6 bodova, dok tužitelj ima 4 boda, što znači da isti imaju više bodova od tužitelja, te se isti nalaze u „tablici – radnici uvršteni u program“ na mjestima od 1 do 20. Međutim, kako u spisu ne postoji konačna tablica prema kojoj je tuženik odlučio da će zadržati u radnom odnosu dodatnih 20 radnika iz „tablice – radnici uvršteni u program“, odnosno da će zadržati upravo ove radnike, to ovaj sud smatra da je tuženik bez zakonske osnove zadržao u radnom odnosu navedene radnike, te je ovakvim postupanjem tuženik postupio protivno odredbama ZR-a.
33. Također, tužitelj navodi da su zbog „pomicanja liste“ u radnom odnosu kod tuženika ostali slijedeći radnici: HA MAS, CA FA i VA. Uvidom u listu–radnici uvršteni u program, sud je utvrdio da svi navedeni radnici imaju 4 boda, isto kao i tužitelj, ali imaju prednost po kriteriju duljine staža, te se isti (osim CA) nalaze u „tablici – radnici uvršteni u program“ na mjestima od 1 do 20. Međutim, kako u spisu ne postoji konačna tablica prema kojoj je tuženik odlučio da će zadržati u radnom odnosu dodatnih 20 radnika iz „tablice – radnici uvršteni u program“, odnosno da će zadržati upravo ove radnika, to ovaj sud smatra da je tuženik bez zakonske osnove zadržao u radnom odnosu navedene radnike, te je ovakvim postupanjem tuženik postupio protivno odredbama ZR-a. Tome valja dodati da se radnica CA nalazi na listi–radnici utvrđeni u program, i to na 22. mjestu, pa čak i u slučaju da je tuženik zakonito pomaknuo crtu za 20 mjesta, to nije bilo osnove za tim da radnica pod brojem 22. CA ostane u radnom odnosu.
34. Nadalje, tužitelj ukazuje na četiri radnika koji su imali manje bodova od njega ali su ostali u radnom odnosu kod tuženika te navodi da je tuženik kriterije otkazivanja primjenjivao selektivno te spori osnovanost „socijalnog kriterija“. Tako iz iskaza tužitelja proizlazi da su radnici ĐA, OA, DA i PA bili lošije bodovani od njega te su ostali raditi kod tuženika.
35. Tako tužitelj navodi da je radnik DA koji je imao manje bodova od tužitelja, premješten na radno mjesto suradnik prodaje II u sektor Marketing i prodaja, pa se radi o administrativnom, a ne operativnom radnom mjestu, dok tuženik navodi da je ovaj radnik aplicirao na ponuđene poslove u operacijama za koje je onda i potpisao ugovor o radu te je ostao u radnom odnosu kod tuženika. Kako je teret dokazivanja na tužitelju, a tužitelj nije dokazao da je ovaj radnik premješten na radno mjesto suradnik prodaje II u sektor Marketing i prodaja tj. na administrativne poslove, dok iz iskaza svjedokinje TAS proizlazi da je isti aplicirao na poslove u operacijama i za iste je sklopio ugovor o radu, to je ovaj sud utvrdio da je isti aplicirao na ponuđene poslove u operacijama za koje je onda i potpisao ugovor o radu. Stoga za odlučivanje o otkazu tužitelju, nije odlučno što je ovaj radnik ostao u radnom odnosu kod tuženika (na poslovima u operacijama).
36. Nadalje, tužitelj navodi da je radnica OA koja je imala 3 boda (manje od tužitelja), ostala zbog tzv. socijalnog kriterija „dva člana kućanstva- prepuštanje prava“, iako nije jasno kako radnica spada u zaštićenu kategoriju, dok tuženik navodi da je radnica OA imala 3 boda, ali je njen otac također radio kod tuženika i utvrđen je kolektivnim viškom, te je dostavio Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radniku SA (otac) od 25.4.2022., pa tvrdi da je ova radnica zbog toga na prijedlog sindikata svrstana u zaštićenu skupinu „dva člana kućanstva-prepuštanje prava“.
37. Iz iskaza svjedokinje TAS proizlazi da kada su bračni drugovi ili članovi uže obitelji, oba utvrđena viškom, da će se jedan ipak zadržao u radnom odnosu kako obitelj ne bi završila na cesti, pa kako je otac OA također bio utvrđen viškom, to je stoga ista ostala u radnom odnosu, iako je imala manje bodova od tužitelja, a svi kriteriji za otkazivanje su dogovarani sa sindikatima.
38. Iz Završnog očitovanja od 8.4.2022. proizlazi da u odnosu na zaštitu članova obitelji, poslodavac je za isto pitanje zaprimio Dopis Pregovaračkog odbora sindikata 18.02.2022., te je od tada razmatrao navedeno pitanje. Stoga će poslodavac voditi računa o takvim radnicima, koliko god je to moguće i u skladu sa zakonom te utvrđenim kriterijima, te će stoga osobitu pažnju posvetiti radnicima koji su utvrđeni viškom ali su se u tu svrhu odrekli prava na zaštitu od otkazivanja koja im pripada po zakonu, a drugi član njihove obitelji je također utvrđen viškom.
39. Međutim, po ocjeni ovog suda, kako je tuženik točno odredio zakonske kriterije i dodatni kriterij, te način bodovanja i prednost u slučaju istog broja bodova, te kao kriterij nije odredio kriterij drugog člana obitelji, budući to nije navedeno niti u Završnom očitovanju od 8.4.2022. i prilozima, niti u pobijanoj odluci o otkazu, a niti u drugoj dokumentaciji tuženika, a niti je tuženik unaprijed jasno odredio na koji način će osobitu pažnju posvetiti radnicima koji su utvrđeni viškom ali su se u tu svrhu odrekli prava na zaštitu od otkazivanja koja im pripada po zakonu, a drugi član njihove obitelji je također utvrđen viškom, a niti je tuženik unaprijed točno odredio tko se sve smatra članom obitelji, da li to podrazumijeva da žive u istom kućanstvu i sl., to ovaj sud smatra da je tuženik bez zakonske osnove dao prednost i zadržao u radnom odnosu radnicu OA, te je ovakvim postupanjem tuženik postupio protivno odredbama ZR-a.
40. Nadalje, tužitelj navodi da je radnica ĐA, koja je imala manje bodova od tužitelja, ostala u radnom odnosu kod tuženika, te iako je ista navršila 60 godina života, tuženik za istu nije trebao suglasnost za otkaz, dok tuženik navodi da nije dobio suglasnost na otkaz za ovu radnicu pa joj nije mogao otkazati ugovor o radu. Međutim, kako kod tuženika nije postojao glavni sindikalni povjerenik sa pravima i obvezama radničkog vijeća, to tuženiku nije bila potrebna suglasnost sindikata na namjeravanu odluku o otkazu za ovu radnicu, a kako je to obrazloženo u odlomku 15. ove presude. Slijedom navedenog, kako je tuženik mogao otkazati ugovor o radu ovoj radnici bez suglasnosti sindikata, to ovaj sud smatra da je tuženik bez zakonske osnove zadržao u radnom odnosu radnicu ĆA koja je imala manje bodova od tužitelja, te je ovakvim postupanjem tuženik postupio protivno odredbama ZR-a.
41. Također, tužitelj navodi da je radnica PA, koja je imala manje bodova od tužitelja, ostala u radnom odnosu kod tuženika jer je izabrana na funkciju povjerenika zaštite na radu kako bi je se „zaštitilo“ od otkaza, dok tuženik navodi da je ista imala zaštitu od otkaza jer je izabrana za povjerenicu radnika za zaštitu na radu, što dokazuje priloženim zapisnikom o rezultatima izbora za povjerenika radnika za zaštitu na radu od 11.5.2022. Iz iskaza svjedokinje KAS proizlazi da je radnica PA iskazana kao višak te je ona u vrijeme kada je tuženik tražio očitovanje sindikata bila povjerenik za zaštitu na radu u Zagrebačkim cestama, te je za nju bila potrebna suglasnost sindikata koja je uskraćena, pa je ona ostala u radnom odnosu. Ovaj sud je utvrdio da je PA doista imenovana povjerenicom za zaštitu na radu dana 11.5.2022., međutim, bez obzira na njeno imenovanje povjerenicom za zaštitu na radu, tuženiku nije bila potrebna suglasnost sindikata na namjeravanu odluku o otkazu za ovu radnicu, budući nije bio imenovan glavni sindikalni povjerenik sa pravima i obvezama radničkog vijeća, a kako je to obrazloženo u odlomku 15. ove presude. Slijedom navedenog, kako je tuženik mogao otkazati ugovor o radu ovoj radnici bez suglasnosti sindikate, to ovaj sud smatra da je tuženik bez zakonske osnove zadržao u radnom odnosu radnicu JF koja je imala manje bodova od tužitelja, te je ovakvim postupanjem tuženik postupio protivno odredbama ZR-a.
42. Slijedom svega navedenog, ovaj sud smatra da je provedena reorganizacija i centralizacija poslova dovela do smanjenja broja izvršitelja, što predstavlja opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz. Nadalje, tuženik je sačinio konačno očitovanje sa tablicama u kojima je točno naveo radnike koji ostaju u radnom odnosu i radnike koji su višak, a sve prema zakonskim kriterijima i unaprijed utvrđenom dodatnom kriteriju- Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja . Međutim, nakon što je tuženik izradio konačno izvješće sa tablicama i određenim kriterijima, tuženik je potpuno proizvoljno i netransparentno mijenjao navedene tablice. Naime, tuženik tvrdi da je odlučio zadržati dodatnih 20 radnika, ali o tom smislu nije sačinio nove tablice, pa se ne može ispitati na koji način je tuženik odlučio zadržati i neke radnike koji su utvrđeni viškom. Na ovaj način, tuženik je u radnom odnosu zadržao i neke radnike koji su bili utvrđeni viškom, te je čak zadržao i neke radnike koji su bili utvrđeni viškom i nalazili su se ispod 20. mjesta, te je uveo i dodatni kriterij koji nije bio unaprijed jasno i transparentno određen (drugi član obitelji), te je zadržao radnike koji su bili utvrđeni viškom jer nije dobio suglasnost sindikata za otkaz tim radnicima, a koja mu niti nije bila potrebna. Na ovaj način, tuženik je potpuno proizvoljno i netransparentno odlučio o tome koje će radnike zadržati u radnom odnosu i kojim radnicima će otkazati ugovor o radu kao višku pa je na taj način tužitelju otkazao ugovor o radu protivno čl. 115. st. 2. ZR-a, a zbog čega je pobijani otkaz nedopušten. Stoga je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev temeljem čl. 124. st. 1. ZR, kao pod točkom I. i II. izreke presude.
43. Sud nije cijenio ostale navode tužitelja i ostalu dokumentaciju koju je tužitelj dostavio, budući ista nije odlučan u ovom predmetu.
44. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1 ZPP, te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, to isti nema pravo na naknadu parničnog troška, već je isti dužan naknaditi tužitelju. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak po Tbr. 7/2 - 250 bodova (a koja se odnosi na sastav tužbe, podneska od 9.12.2022. i ročišta 20.12.2023. i 24.1.2024.), te za daljnje radnje i to: ročište 17.9.2024., 3.12.2024., 11.3.2025. i 25.2.2026., te podnesak od 8.5.2025. – po Tbr.7/2 – po 50 bodova za svaku radnju, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 1.000,00 eura, a uvećano z trošak PDV-a iznosi 1.250,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 13.3.2023., 31.10.2023., 15.1.2024., 1.3.2024., 6.6.2024., 23.1.2025., 26.9.2025. i 13.1.2026. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a, budući u istima tužitelj ponavlja već iznesene navode ili iznosi očitovanja koja je mogao iznijeti i u ranijim podnescima (za koje mu je trošak priznat) ili na ročištima, ili požuruje postupanje suda. Također, tužiteljici nije priznat trošak ročišta za objavu presude jer isti nije niti dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave kada je isti zatražen, a nije izvjesno da li će punomoćnik na isto pristupiti ili ne. Isto tako, tužitelju nije priznat trošak zahtjeva za zaštitu prava jer tužitelj nema pravo na taj trošak na način kako ga je zatražio, budući isti ne ulazi u jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu, 27. ožujka 2026
Sudac:
Monika Ferić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjerka u roku 15 dana.
Dna:
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika
3. spis
