Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pr-2/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IV, [adresa] Kostajnica, Ulica Nine Marakovića 33, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Kristian Plazonić, odvjetniku iz Rijeke, Trg Ivana Koblera 2, protiv tuženika Dom zdravlja Sisačko - moslavačke županije, [adresa], OIB: 86277572218 . radi isplate, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 11. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 27. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja IV koji glasi: "1. Nalaže se tuženiku Dom zdravlja Sisačko-moslavačke županije, [adresa], OIB: 86277572218, isplatiti tužitelju IV, [adresa] Kostajnica, Ulica Nine Marakovića 33, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike bruto plaće za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 29. veljače 2024. godine bruto iznos od 2.309,74 eura, zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- 49,50 eura počev od 16. veljače 2020. godine pa do isplate,

- 47,18 eura počev od 16. ožujka 2020. godine pa do isplate,

- 49,50 eura počev od 16. travnja 2020. godine pa do isplate,

- 49,50 eura počev od 16. svibnja 2020. godine pa do isplate,

- 49,50 eura počev od 16. lipnja 2020. godine pa do isplate,

- 25,45 eura počev od 16. srpnja 2020. godine pa do isplate,

- 40,89 eura počev od 16. kolovoza 2020. godine pa do isplate,

- 16,50 eura počev od 16. rujna 2020. godine pa do isplate,

- 29,25 eura počev od 16. listopada 2020. godine pa do isplate,

- 49,72 eura počev od 16. studenog 2020. godine pa do isplate,

- 33,44 eura počev od 16. prosinca 2020. godine pa do isplate,

- 47,69 eura počev od 16. siječnja 2021. godine pa do isplate,

- 51,73 eura počev od 16. veljače 2021. godine pa do isplate,

- 51,73 eura počev od 16. ožujka 2021. godine pa do isplate,

- 33,73 eura počev od 16. travnja 2021. godine pa do isplate,

- 48,64 eura počev od 16. svibnja 2021. godine pa do isplate,

- 36,95 eura počev od 16. lipnja 2021. godine pa do isplate,

- 51,73 eura počev od 16. srpnja 2021. godine pa do isplate,

- 51,73 eura počev od 16. kolovoza 2021. godine pa do isplate,

- 16,46 eura počev od 16. rujna 2021. godine pa do isplate,

- 51,73 eura počev od 16. listopada 2021. godine pa do isplate,

- 29,69 eura počev od 16. studenog 2021. godine pa do isplate,

- 58,16 eura počev od 16. prosinca 2021. godine pa do isplate,

- 40,38 eura počev od 16. siječnja 2022. godine pa do isplate,

- 58,14 eura počev od 16. veljače 2022. godine pa do isplate,

- 58,45 eura počev od 16. ožujka 2022. godine pa do isplate,

- 36,14 eura počev od 16. travnja 2022. godine pa do isplate,

- 49,48 eura počev od 16. svibnja 2022. godine pa do isplate,

- 49,12 eura počev od 16. lipnja 2022. godine pa do isplate,

- 49,12 eura počev od 16. srpnja 2022. godine pa do isplate,

- 54,03 eura počev od 16. kolovoza 2022. godine pa do isplate,

- 44,64 eura počev od 16. rujna 2022. godine pa do isplate,

- 46,67 eura počev od 16. listopada 2022. godine pa do isplate,

- 57,53 eura počev od 16. studenog 2022. godine pa do isplate,

- 57,53 eura počev od 16. prosinca 2022. godine pa do isplate,

- 47,07 eura počev od 16. siječnja 2023. godine pa do isplate,

- 49,68 eura počev od 16. veljače 2023. godine pa do isplate,

- 51,78 eura počev od 16. ožujka 2023. godine pa do isplate,

- 57,53 eura počev od 16. travnja 2023. godine pa do isplate,

- 44,01 eura počev od 16. svibnja 2023. godine pa do isplate,

-55,61 eura počev od 16. lipnja 2023. godine pa do isplate,

- 2,80 eura počev od 16. srpnja 2023. godine pa do isplate,

- 41,09 eura počev od 16. kolovoza 2023. godine pa do isplate,

- 37,52 eura počev od 16. rujna 2023. godine pa do isplate,

- 46,96 eura počev od 16. listopada 2023. godine pa do isplate,

- 56,14 eura počev od 16. studenog 2023. godine pa do isplate,

- 65,01 eura počev od 16. prosinca 2023. godine pa do isplate,

- 55,72 eura počev od 16. siječnja 2024. godine pa do isplate,

- 62,18 eura počev od 16. veljače 2024. godine pa do isplate,

- 65,01 eura počev od 16. ožujka 2024. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj NV podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika Dom zdravlja Sisačko-moslavačke županije, radi isplate.

2. Tužitelj u tužbi navodi da ima zasnovan radni odnos kod tuženika temeljem Aneksa II Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, URBROJ: 2176 - 122-02-621/24, od 7. ožujka 2024. Isti Aneks II Ugovora se prema članku 1. nadovezuje na Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Ur.broj: 2176-122-02- 1950/22 i Aneksa Ugovora o radu Ur.broj: 2176-122-02-1901/23. Temeljem navedenog Ugovora o radu tužitelj radi kod tuženika na poslovima radnog mjesta zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti-laboratorijski tehničar. Tužitelj je u radnom odnosu kod tuženika odnosno pravnog prednika Doma zdravlja Sisak još od 1996. Naime, tuženiku su pripojene ustanove DOM ZDRAVLJA SISAK, sa sjedištem u [adresa], OIB 97453903164, upisana u sudski registar 2 Trgovačkog suda u Zagrebu registarski uložak s MBS 120006455, i DOM ZDRAVLJA PETRINJA, sa sjedištem u [adresa], OIB 78081623634, upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu u registarski uložak s MBS [matični broj subjekta], temeljem Odluke Županijske skupštine Sisačko-Moslavačke županije od 27. 04.2022. godine i Ugovora o pripajanju od 22.08.2022. godine. Prema Zakonu o radu i drugim relevantnim propisima, kada dolazi do pripajanja ili drugog prijenosa poslovanja, novi pravni subjekt odnosno u ovom slučaju tuženik preuzima sve obveze i prava koja su nastala tijekom djelovanja pravnog prednika odnosno DOM ZDRAVLJA SISAK To uključuje i obvezu tuženika kao poslodavca prema tužitelju kao radniku koje proizlaze iz zakona, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i individualnih ugovora o radu. Prema tome tuženik kao pravni sljednik preuzima te obveze, što znači da je odgovoran za isplatu svih zakonskih i ugovorenih prava radnika. Konkretno, ako je kolektivni ugovor na snazi kod tuženika pravnog prednika, pravni sljednik ga mora poštivati dok ne prestane važiti ili se ne izmijeni. To uključuje i prava koja proizlaze iz dodataka na plaću, poput dodataka za posebne uvjete rada. Osim toga, sudska praksa potvrđuje da se radna prava radnika smatraju prenosivim u slučaju pravnog predništva, jer su dio imovine i obveza pravnog prednika koje prelaze na pravnog sljednika. Tuženik je tužitelju u razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine isplatio umanjenu bruto plaću tako što nije pravilno obračunao dodatak od 17% na posebne uvjete rada, a što će tužitelj u nastavku sadržaja ove tužbe predočiti. Tuženik je u razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine na svim obračunima plaća pogrešno obračunavao dodatak za posebne uvjeta rada u iznosu od 11% umjesto 17% . Prema članku 45. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (”Narodne novine” br. 29/18., u nastavku: KU-29/18) stoji slijedeće: “Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.” Prema članku 55. KU -29/18, radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Shodno tome osnovna plaća uvećava se radnicima na radnim mjestima i poslovima, a kako je to sadržano u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, koji je sastavni dio KU-29/18. Stupanjem na snagu Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (”Narodne novine” br. 92/19.) tužitelju od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine pripada pravo na dodatak na plaću od 17% s obzirom da se ona u navedenom popisu vodi pod radna mjesto I., II., III. I IV vrste, toč. 5 – zdravstveni radnik (2/3 radnog vremena): - rad s infektima - rad s otrovima. Na plaći tužitelja tuženik nije pravilno primijenio članak 55. KU-29/18, niti članak 21. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (”Narodne novine” br. 92/19.) koji se odnosi na članak 55. KU- 29/18, za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine. Tuženik je za navedeno razdoblje oštetio tužitelja jer je, umjesto prava na dodatak na plaću od 17%, svo vrijeme pogrešno obračunavao prava na dodatak na plaću od 11%. Zbog propusta tuženika da tužitelju pravilno obračuna dodatak za posebne uvjete rada od 17% za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine tuženik je ostao dužan tužitelju za utuženo razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine otprilike bruto iznos razlike plaće u iznosu od 60,00 eura. Kako tužitelj nema potrebno stručno znanje, kojim bi mogao utvrditi točno kolika je razlika bruto plaće na ime dodataka za posebne uvjete rada od 17% za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine predlaže vještačenje po sudskom vještaku za računovodstvo i financije. Nakon obavljenog vještačenja tužitelj će tužbeni zahtjev uskladiti sukladno nalazu i mišljenja vještaka. Zbog propusta da se pravilno obračunaju dodaci za posebne uvjete rada od 17% tuženik je tužitelju pogrešno obračunao plaću za razdoblje 1. siječnja 2020. godine do 30. listopada 2024. godine. Zaključno, ovom tužbom tužitelj zahtjeva od tuženika da isplati tužitelju ukupni bruto iznos od 3.480,00 eura na ime razlike bruto plaće za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2020. godine, za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2021. godine, za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2022. godine, za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2023. godine, za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan i listopad 2024. godine.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su točni navodi tužitelja sadržani u dijelu predmetne tužbe koji se odnosi na radni odnos tužitelja i pravni status tuženika. Tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan je u cijelosti, kako po osnovu, tako i po visini. Netočno je da je tuženik u razdoblju od 01. siječnja 2020. do 30. listopada 2024. isplatio umanjenu bruto plaću na način da je propustio pravilno obračunati dodatak od 17% na posebne uvjete rada. Člankom 21. stavkom 2. pod rubrikom radna mjesta I., II. III. i IV. vrste u točki 5. Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 92/2019) propisano je da će se osnovna plaća uvećati 17% zdravstvenom i nezdravstvenom radniku koji radi 2/3 radnog vremena s infektima, odnosno otrovima. Dakle, tužitelj u sadržaju tužbe nije dostavio nikakav dokaz, niti predložio izvođenje dokaza u svrhu utvrđivanja okolnosti da bi u utuženom razdoblju obavljao rad s infektima, odnosno otrovima u trajanju od 2/3 radnog vremena, dakle nije predložio ključan dokaz u svrhu potkrepljivanja osnovanosti svog tužbenog zahtjeva. Napominje se da tužitelj rad obavlja samo s infektima, a ne i s otrovima. Točno je da je Dodatkom II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine” broj 92/19, u daljnjem tekstu: KU ), koji je stupio na snagu 1. rujna 2019. godine, od kada se i primjenjuje, člankom 21. izmijenjen članak 55. KU te je gore naveden dodatak povećan na iznos od 17%. Također, istim člankom istog Dodatka KU utvrđeno je da se pod pojmom dvije trećine radnog vremena smatra vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima. Međutim, tuženik posebice akcentuira da laboratorijski tehničar u medicinsko biokemijskom laboratoriju, koji zaista provodi 2/3 radnog vremena s infektima i otrovima ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 17% počev od 1. rujna 2019., koji propis je važio do stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24., dalje: Uredba), kojom su utvrđeni tzv. hibridni koeficijenti koji, u stvari, čine zbroj propisanog koeficijenta za to radno mjesto i ranije utvrđenog dodatka za posebne uvjete rada. Posebice se naglašava da je Pravilnikom o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama NN 63/2019 (28.6.2019.), koji je stupio na snagu 20. lipnja 2019. g., proširen sadržaj poslova u svim liječničkim ordinacijama i time povećan njihov opseg poslova obavljanjem zadaća uzimanja uzoraka krvi pacijentima. Upravo s ovog razloga automatizmom je umanjen opseg rada zdravstvenog radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti laboratorijskog tehničara i sveden na znatno kraće vrijeme nego što to iznosi 2/3 radnog vremena. Tuženik, stoga, posebice ističe da tužitelj u vremenu od 7:30 do 09:00 sati obavlja radnje vađenja krvi pacijentima, pri čemu je u pretpostavljenom doticaju s infektima u vremenskom rasponu znatno kraćem od 2/3 radnog vremena. S druge strane, opreza radi, tuženik posebice osporava pravo tužitelja predmetni dodatak na plaću od 17 % s obzirom na posebne uvjete rada u razdoblju od 01.03.2024. do 30.10.2024., budući da je stupanjem na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23., dalje: Zakon) tj. dana 1. siječnja 2024. ovo pravo na posebne uvjete rada prestalo postojati. Naime, člankom 17. stavka 1. citiranog Zakona propisani su isključivo sljedeći dodaci na osnovnu plaću: dodatak za radni staž; dodatak za učinkovitost na radu; dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini; dodatak za policijsko zvanje; dodatak za rad u izvanrednim okolnostima; dodaci za posebne oblike organizacije rada. Nadalje, člankom 48. navedenog Zakona i stupanjem na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24., dalje: Uredba) od 1. ožujka 2024. ustanove su bile obvezne staviti van snage odluke i opće akte na temelju kojih se isplaćuje plaća, odnosno dodaci na plaću protivni citiranoj odredbi Zakona, dakle time i propis o isplati uvećane plaće temeljem posebnih uvjeta rada, u konkretnom slučaju i onih uvjeta koji se tiču rada s infektima, odnosno otrovima. Zaključno, člankom 17. Zakona te citiranom Uredbom nisu propisani dodaci za radnike u javnim službama s osnova posebnih uvjeta rada, već samo koeficijenti složenosti poslova. Sukladno svemu navedenom, tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u cijelosti odbije.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u podatke iz sudskog registra (stranica 8 i 9 spisa), Aneks II ugovora o radu na neodređeno vrijeme (stranica 10 i 11 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (stranica 12-75 spisa), dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (stranica 76-86 spisa), Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (stranica 87-110 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije (stranica 117-178 spisa), radno vrijeme (stranica 179 spisa), Zaključke (stranica 185-198 spisa), preslike fotografijae (stranica 199-221 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještakinji Dragani Bubalo te je izveden dokaz saslušanjem svjedokinje PV.

5. Svjedokinja PV iskazala je da je vlasnica laboratorija naziva MBL PV i to od 2014., a radi se o privatnoj praksi koja se obavlja u prostorijama Doma zdravalja SMŽ što zapravo znači da su u zakupu prostora temeljem ugovora o zakupu koji je sklopljen sa Domom zdravlja SMŽ. Radi se o privatnoj praksi u kojoj je zaposleno više djelatnika, a među njima je tužitelj, a koji je u radnom odnosu sa Domom zdravlja SMŽ i radi u laboratoriju Doma zdravlja SMŽ i to u Hrvatskoj Kostajnici. Ističe, da je njezin laboratorij veliki, što znači da u njemu gravitira 60 000 stanovnika, odnosno pokriva područje sve do Sunje uključujući i to općinu kao i općine Martinska Ves i Lekenik osim [adresa], odnosno uključujući i Grad Sisak i cijelo područje grada. Dakle njezin laboratorij obavlja poslove: vađenje krvi, obrade krvi, urina, stolice, pripremu za rad za navedene obrade, najčešće centrifugiranje uzoraka, centrifugirani uzroci se stavljaju na analizatore, prati se tijek radnog procesa na kompjuteru, skidanje uzoraka sa analizatora nakon završetka analize, zbrinjavanje uzoraka u posebne spremnike za infektivni otpad. Ističe da se 25-30 % pacijenata obradi, odnosno izvadi se krv i preuzme urin ili stolica u njihovom laboratoriju, a ostatak pacijenata, odnosno njihovih uzoraka sakuplja vozač koji je njezin djelatnik iz ordinacija obiteljske medicine koje također vade navedene uzorke i to tako od 2009.g te se ti uzroci potom donose u laboratorij njima na obradu. Njezin laboratorij je dosta automatiziran, što znači da kod nje baš nema ručnog rada pa tako primjerice ona ima stroj koji se zove analizator, odnosno više takvih strojeva u koje se stavljaju uzorci u epruveti, a potom stroj analizu odrađuje sam. U njezinom laboratoriju zaposleni laboratorijski tehničari su do donošenja Uredbe o koeficijentima ja javne službe imali dodatke i to 8 %, zatim i 15 % za uvjete rada što je bilo ukupno 23 %, a od donošenja navedene Uredbe u primjeni su samo koeficijenti koji ovise o stručnosti i o uvjetima rada te se više ne obračunavaju dodaci na plaću. Ona zna da je tužitelj laboratorijski tehničar u laboratoriju u Hrvatskoj Kostajnici, iako o njegovom radu ne zna baš puno jer više surađuje sa kolegicom I koja također radi u tom laboratoriju. Taj laboratorij u Hrvatskoj Kostajanici radi sve ovo što je ranije pobrojala osim što uzorke za analizu hormona šalje njima u laboratorij obzirom da je taj laboratorij u Hrvatskoj Kostajnici mali i nije im isplativo imati uređaje, odnosno analizatore za analizu tih hormona jer se zapravo radi o premalom broju uzoraka. Zna da u tom laboratoriju rade dva laboratorijska tehničara i mag.med.biokemije. Ističe da ona zapravo ne zna sa kakvom aparaturom raspolaže taj laboratorij u Hrvatskoj Kostajnici te sa sigurnošću jedino može reći da uzimaju uzorke krvi, urina, stolice, rade krvne slike, opće biokemijske pretrage, analizu urina, stolice, koje pretrage zapravo mora odrađivati svaki laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nije joj poznat broj osiguranika tog laboratorija. U laboratorijima kao što je njezin i taj u Hrvatskoj Kostajnici već oko 25 godina se ne radi sa otrovima i to iz razloga što oni uz svaki analizator dobivaju gotove zapakirane reagense koji se samo stave u analizator u kojem za to postoji posebno mjesto i to se odnosi na laboratorije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ističe da bi se pod radom sa infektima smatrao doticaj sa pacijentima i to uzimanje uzorka krvi, urina i stolice s time što u njezinom laboratoriju, a misli da je tako i u laboratoriju Hrvatska Kostajnica primjerice vađenje krvi se odrađuje takozvanim vakuum sistemom, što znači da upotrebljava posebne igle i epruvete za vađenje krvi i to tako da prilikom vađenja krvi krv direktno curi u tu epruvetu i tehničar koji vadi krv ne dolazi u doticaj sa krvi i to je tako u 98 % slučajevima. U preostalih dva % slučajeva su pacijenti sa problematičnim žilama kojima se krv mora vaditi na klasičnu iglu u kojem slučaju se mora odčepiti ta epruveta kako bi krv curila u epruvetu s time što ističe da su djelatnici obvezni nositi rukavice i verzirani su u obavljanju te djelatnosti, no ne može u potpunosti isključiti da bi u tim slučajevima imali doticaj sa krvi. Što se tiče uzoraka mokraće koji donose pacijenti u čašama najčešće od kuće, ti se uzroci moraju preliti u njihovu epruvetu, a koja ide na analizator što se također smatra radom sa infektima. To se odnosi na pacijente koji njima donose uzorke urina, a uzorci urina koji dolaze sa terena su već u epruvetama. Nadalje, ističe da neke uzorke koji su u epruvetama i koje je obradio analizator moraju u laboratoriju i dodatno ručno obraditi i to kada je to potrebno zbog određenih vrijednosti u krvnoj slici te bi se i taj dio rada smatrao radom sa infektima. Radno vrijeme njezinog laboratorija, a isto tako i onog u Hrvatskoj Kostajnici je 8 h dnevno te po njezinoj procjeni oko 4 i pol sata dnevno bi se odnosilo na rad sa infektima, a u ostatak radnog vremena ulazila bi priprema analizatora, stavljanje reagensa u analizatore, rad na kompjuteru, a nakon kraja radnog vremena pranje analizatora i priprema za slijedeći radni dan te bacanje uzoraka od prethodnog dana u infektivni otpada što se ne smatra radom sa infektima jer se radi o zapakiranim kutijama. Na pitanje da li je do stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24) primjenjivali Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja prilikom isplate plaća i ostalih materijalnih prava njezinim laboratorijskim tehničarima, iskazala je da je ona član udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu i primjenjuju upravo taj Kolektivni ugovor koji je usklađen sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i pri isplati plaća su poštivali sva materijalna prava. Ističe da njezin laboratorij obradi dnevno od 200 -400 pacijenata, ovisno o danu. Ističe da je laboratorij u Hrvatskoj Kostajnici za 4/5 manji od njezinog laboratorija. Ističe da laboratorijski tehničari obavljaju i administrativne poslove i to upis, odnosno zaprimanje pacijenata te na kraju dana nakon što se validiraju uzorci te podatke šalju u sustav CEZIH što znači da rezultati analize odlaze liječnicima, a i pacijentima šalju nalaze na e -mail. Ističe da njezin laboratorij radi od 7-9 h svaki dan, a ona pretpostavlja da isto tako rade u laboratoriju u Hrvatskoj Kostajnici. Posao mag. u laboratoriju uopće nije rad sa uzorcima već je to posao laboratorijskog tehničara. Tužitelj radi u potpuno različitoj radnoj organizaciji od njezine te ona njemu nije nadređena. Ona nema uvida u njegov raspored poslova i u njegovu evidenciju radnog vremena. Ističe da se sa tužiteljem tijekom radnog vremena nikada ne nalazi u istoj radnoj prostoriji. Ističe da bi se unaprijed moglo znati da bi određen uzorak primjerice krvi bio infektivan to se dešava u situacijama kada liječnici izvade takva uzorak i napomenu da ta osoba boluje primjerice od hepatitisa. Svi uzorci po pravilima struke mogli bi se smatrati unaprijed infektivnim. Ističe da svaki kontakt laboratorijskog tehničara prilikom uzimanja uzorka ona ne bi svrstavala u kategoriju rada sa infektima već isključivo u situacijama kada bi došlo do ubodnog incidenta, što bi značilo primjerice da se tehničar ubode na iskorištenu iglu. U tom slučaju postoji procedura jer se to mora prijaviti, tehničar mora napraviti određene analize krvi da se vidi da li je potencijalno ugrožen. Takvi ubodni incidenti dešavaju se jako rijetko, a u onih ranijih 2 % što je spomenula smatra više doticaj laboratorijskog tehničara sa krvi. Ne zna da li je tužitelju osigurana sva zaštitna oprema. Nije joj poznato da li postoji ikakav dokument gdje bi bilo navedeno koliki dio radnog vremena tužitelj radi s infektima. S obzirom da je većina analiza automatizirana nema baš neke mogućnosti za zarazu , to bi možda bilo u nekim izvanrednim situacijama kada bi se prevrnuo cijeli stalak sa krvi, što se dešava jednom u milijun slučajeva. Ističe da nije njezino područje tumačiti odredbe Kolektivnih ugovora, a plaće djelatnika u kojem laboratoriju obračunava računovodstvo i temeljem Kolektivnih ugovora i svih akata koji se primjenjuju. Ističe da prije stupanja na snagu radnije Uredbe niti jedan laboratorijski tehničar u kojem laboratoriju nije ostvarivao dodatak na plaću od 17 %.

6. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještakinje Dragane Bubalo od 15. 12. 2025. proizlazi potraživanje po osnovi dodatka za posebne uvjete rada obračunato sukladno čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN broj 29/18) te čl. 21. Dodatka II temeljnog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN broj 92/19) za utuženi period od 1. 1. 2020. do 29. 2. 2024. iznosi 2.309,74 €, kao i da se radi o razlici između isplaćenog dodatka od 11 % (koji je tužitelju isplaćivan u dijelu utuženog perioda od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2023.) i dodatka sukladno čl. 21. Dodatka II temeljnog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN broj 92/19).

7. Podneskom od 17. 12. 2025. tužitelj je, nakon provedenog financijskog vještačenja, precizirao tužbeni zahtjev na način da za vremenski period od 1. 1. 2020. do 29. 2. 2024. zahtijeva isplatu iznosa od 2.309,74 eur, sa zateznim kamatama od 16. dana u sljedećem mjesecu za prethodni mjesec.

8. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), zaključak je suda da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Između stranaka nije sporno da je tužitelj, u utuženom periodu od 1.1. 2020. do 29. 2. 2024. bio u radnom odnosu kod prednika tuženika odnosno tuženika na radnom mjestu zdravstveni tehničar – laboratorijski tehničar odnosno prema Aneksu II ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 7. 3. 2024. zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – laboratorijski tehničar što ujedno proizlazi iz priloženih obračunskih isprava za isplatu plaća te nije sporno niti da je tuženik tužitelju u dijelu utuženog perioda od 1. 1. 202. do 31. 12. 2023. isplaćivao dodatak za posebne uvjete rada u visini od 11 %, sukladno odredbi čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 29/18).

10. Sporno je da li tužitelj ima u utuženom periodu pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada temeljem odredbe čl. 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 92/19) u visini od 17 % jer tuženik tvrdi da je tužitelj rad obavljao samo s infektima, a ne i otrovima, da tužitelj tijekom svog radnog vremena nije 2/3 radnog vremena proveo u radu s infektima i otrovima te da je pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada prema odredbi čl. 21. Dodatka II. prestalo postojati stupanjem na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine br. 155/23) kao i Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine br. 22/24).

11. Odredbom čl. 55. Kolektivng ugovora za djelatnost zdravstva i Zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 29/18, dalje: KU/18), čije primjena između stranaka do 31. 12. 2023. nije sporna, propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima, konkretno: - ostala rtadna mjesta i poslovi I., II., III. I IV. vrste 11 % ili ako radni ostvaruje pravo na dodatatak iz čl. 57. ili dodatak iz čl. 58. KU//18.

12. Nadalje, 27. rujna 2019. zaključen je Dodatak II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 92/19, dalje: Dodatak II.) te je odredbom čl. 21. Dodatka II. izmijenjena odredba čl. 55. KU/18 na način da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Osnovna plaća, uvećat će se radnicima koji obavljaju poslove na sljedećim radnim mjestima i poslovima: zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena): – rad s infektima, – rad s otrovima 17 %.

13. Prema odredbi čl. 34. Dodatka II., Dodatak II. stupa na snagu i primjenjuje se od 1. rujna 2019. godine, osim članka 12. koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine.

14. Nadalje, prema Dodatku III. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 56/20, dalje: Dodatak III.) koji je zaključen 5. svibnja 2020., između ostalog, ugovorne strane navedenog dodatka utvrđujuda je između Vlade Republike Hrvatske i sindikata: Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zaključen 26. ožujka 2018. godine Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine« br. 29/18), da je 25. ožujka 2019. zaključen Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 35/19), da je 31. srpnja 2019. zaključena Izmjena Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 78/19) te da je 27. rujna 2019. zaključen Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 92/19).

15. Prema Dodatku IV. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 152/22, dalje: Dodatak IV.) koji je zaključen 30. prosinca 2022., ugovorne strane između ostalog utvrđuju da da je između Vlade Republike Hrvatske i sindikata: Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zaključen 26. ožujka 2018. godine Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine« br. 29/18), da je 25. ožujka 2019. zaključen Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 35/19), da je 31. srpnja 2019. zaključena Izmjena Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 78/19), da je 27. rujna 2019. zaključen Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 92/19) te da je 5. svibnja 2020. zaključen Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 56/20), s vremenskim važenjem do 31. prosinca 2022. godine.

16. Prema odredbi čl. 2. Dodatka IV. ugovorne strane suglasne su da se Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Izmjena Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz članka 1. ovog Dodatka i ovaj Dodatak primjenjuju do 25. ožujka 2023. godine.

17. Nadalje, prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o primjeni prava kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nakon iste proužene primjene za zaposlenike u sustavu zdravstva od 21. lipnja 2023. (Narodne novine br. 68/23) sva materijalna i nematerijalna prava koja su zaposlenici u sustavu zdravstva na koje se primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20. i 3/23., u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) ostvarili iz rada i po osnovi rada temeljem Kolektivnog ugovora, priznavat će se i primjenjivati u istom opsegu i nakon isteka produžene primjene pravnih pravila sadržanih u Kolektivnom ugovoru, zatim, materijalna i nematerijalna prava te druge naknade, ugovorene Kolektivnim ugovorom isplaćivat će se, nakon isteka produžene primjene pravnih pravila sadržanih u Kolektivnom ugovoru, u visini i na način na koji su ugovorene te navedena odluka objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 26. lipnja 2023. i važi do sklapanja novog kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u sustavu zdravstva, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, a najkasnije do dana stupanja na snagu novog posebnog propisa o plaćama u javnim službama.

18. Konačno, prema odluci Vlade Republike Hrvatske od 25. siječnja 2024. donijela o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike ostvarenih iz radi i po osnovi rada temeljem granskih kolektivnih ugovora sva materijalna i nematerijalna prava koja su zaposlenici u ustanovama socijalne skrbi, kulture, osnovnoškolskim ustanovama, srednjoškolskim ustanovama te u sustavima zdravstva i visokog obrazovanja i znanosti ostvarili iz rada i po osnovi rada temeljem Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20. i 3/23.) i Odluke o primjeni prava iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nakon isteka produžene primjene za zaposlenike u sustavu zdravstva (»Narodne novine«, broj 68/23.) i dalje će se priznavati i primjenjivati u istom opsegu, počevši od 1. siječnja 2024. te navedena odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a važi do sklapanja novih kolektivnih ugovora kojima se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u ustanovama iz točke I. ove Odluke, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (»Narodne novine«, broj 155/23.), a najkasnije do 1. ožujka 2024.

19. 20. 12. 2023. donesen je Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine br. 155/23, dalje: ZPDSJS), koji je na snazi od 1. 1. 2024., te je odredbom čl. 1. ZPDSJS propisano da se tim zakonom uređuje sustav plaća u državnoj službi i javnim službama: načela sustava plaća, vrednovanje radnih mjesta, ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika, plaća i dodaci na plaću, platna ljestvica i platni razredi, promicanje u plaći na temelju ocjene učinkovitosti rada, nagrađivanje službenika i namještenika za ostvarene radne rezultate, praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

20. Prema odredbi čl. 11. ZPDSJS plaća službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih ovim Zakonom te ostalih primitaka u skladu s ovim Zakonom i općim propisom o radu, a prema odredba čl. 12. st. 1. i 2. ZPDSJS osnovna plaća je plaća koju službenik i namještenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje od jednog mjeseca te je osnovna plaća umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu i osnovice za obračun plaće.

21. Nadalje, prema odredbi čl. 13. st. 1. ZPDSJS osnovica za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a prema odredbama čl. 14. st. 1., 2. i 3. ZPDSJS koeficijenti za obračun plaće radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama utvrđuju se na temelju provedenog vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih ovim Zakonom, zatim, koeficijent za obračun plaće radnog mjesta utvrđuje se u okviru raspona koeficijenata platnog razreda u koje je razvrstano radno mjesto te nazive radnih mjesta, uvjete za raspored, klasifikaciju radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijente za obračun plaće u državnim tijelima utvrđuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, uz prethodno mišljenje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.

22. Odredbom čl. 17. ZPDSJS propisani su dodaci na osnovnu plaću i to: dodatak za radni staž, dodatak za učinkovitost rada, dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini, dodatak za policijsko zvanje, dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima i dodaci za posebne oblike organizacije rada.

23. Dakle, utemeljeno tuženik navodi da je odredbama ZPDSJS koji je stupio na snagu 1. 1. 2024. reguliran sustav plaća, između ostalog, i u javnim službama, da je navedenim zakonom propisano što čini plaću kao i da su propisani dodaci na osnovnu plaću, međutim, iz Odluke Vlade Republike Hrvatske od 25. siječnja 2024. jasno proizlazi da će se sva materijalna i nematerijalna prava koja su zaposlenici u sustavima zdravstva ostvarili iz rada i po osnovi rada temeljem Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20. i 3/23.) i Odluke o primjeni prava iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nakon isteka produžene primjene za zaposlenike u sustavu zdravstva (»Narodne novine«, broj 68/23.) i dalje priznavati i primjenjivati u istom opsegu, počevši od 1. siječnja 2024., a važi do sklapanja novih kolektivnih ugovora kojima se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u navedenim ustanovama, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (»Narodne novine«, broj 155/23.), a najkasnije do 1. ožujka 2024.

24. Ujedno, prema odredbi čl. 48.st. 1. ZPDSJS sporazum o dodacima na plaću sa službenicima i namještenicima u javnim službama primjenjuju se do trenutka njihova stavljanja izvan snage sukladno sporazumu ugovornih strana odnosno do prestanka važenja zbog otkaza, te u konačnici, utoliko što je odredbom čl. 9. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje: ZR) propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, za zaključiti je da utemeljeno tužitelj navodi da se odredba čl. 21. Dodatka II. ima primijeniti na cijelo utuženo razdoblje, od 1. 1. 2020. do 29. 2. 2024.

25. Na odluku suda u ovom sporu nije od utjecaja Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine br. 22/24) na koju se poziva također poziva tuženik, jer je ista na snazi od 1. 3. 2024. (čl. 27. navedene uredbe), a utuženi period je od 1. 1. 2020. do 29. 2. 2024.

26. Međutim, odredbom čl. 21. Dodatka II. jasno je propisano da pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 17 % ostvaruje zdravstveni radnik koji 2/3 radnog vremena na poslu provede u radu s s infektima i otrovima, a tuženik osporava da bi tužitelj 2/3 radnog vremena proveo u radu s infektima kao i da bi tužitelj uopće radio s otrovima.

27. Iz navoda svjedokinje PV, koja je od 2014. vlasnica laboratorija naziva MBL Dunja Horvat i to od 2014. u prostorijama Doma zdravalja Sisačko-moslavačke županije, proizlazi da je tužitelj u radnom odnosu sa Domom zdravlja Sisačko-moslavačke županije te da radi kao laboratorijski tehničar u laboratoriju Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije u Hrvatskoj Kostajnici, da ista o njegovom radu ne zna baš puno, da je laboratorij u Hrvatskoj Kostajnici za 4/5 manji od njezinog laboratorija, da sa sigurnošću jedino može reći da taj laboratorij u Hrvatskoj Kostajanici radi poslove uzimanja uzorke krvi, urina, stolice, izrade krvne slike, opće biokemijske pretrage, analize urina, stolice, zatim, da joj nije poznat broj osiguranika tog laboratorija, da se u laboratorijima kao što je njezin i taj u Hrvatskoj Kostajnici već oko 25 godina se ne radi sa otrovima iz razloga što oni uz svaki analizator dobivaju gotove zapakirane reagense koji se samo stave u analizator u kojem za to postoji posebno mjesto , što se odnosi na laboratorije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zatim, da je radno vrijeme laboratorija u Hrvatskoj Kostajnici (kao i njezinog) 8 sati dnevno te da bi se oko 4 i pol sata dnevno odnosilo na rad sa infektima, a u ostatak radnog vremena ulazila bi priprema analizatora, stavljanje reagensa u analizatore, rad na kompjuteru, a nakon kraja radnog vremena pranje analizatora i priprema za slijedeći radni dan te bacanje uzoraka od prethodnog dana u infektivni otpada što se ne smatra radom sa infektima jer se radi o zapakiranim kutijama. Nadalje je navela da laboratorijski tehničari obavljaju i administrativne poslove i to upis, odnosno zaprimanje pacijenata te na kraju dana nakon što se validiraju uzorci te podatke šalju u sustav CEZIH što znači da rezultati analize odlaze liječnicima, a i pacijentima šalju nalaze na e -mail, te u konačnici da ona nema uvida u raspored poslova tužitelja i u njegovu evidenciju radnog vremena.

28. Tužitelj, iako u tužbi i tijekom cijelog postupka tvrdi da 2/3 radnog vremena na poslu provede u radu s s infektima i otrovima, ne podnosi dokaze na navedenu okolnost, te iako uredno pozvan na ročište za glavnu raspravu određeno za dan 11. 2. 2026. za koje je određeno izvođenje dokaza saslušanjem stranaka upravo na navedenu okolnost, nije pristupio, niti je opravdao svoj izostanak.

29. Priložene preslike fotografija uređaja, bočica s kemikalijama, upozorenjima, po ocjeni ovog suda nisu dokaz temeljem kojeg bi sud sa sigurnošću zaključio da je tužitelj tijekom utuženog perioda 2/3 radnog vremena na poslu proveo u radu s s infektima i otrovima jer iz istih nije mogće zaključiti o kakvom se uređaju ili kemikalijama radi ili da se istima u radu uopće koristi tužitelj, a niti tužitelj, iako je sam predložio izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, nije pristupio sudu radi davanja iskaza i izjasnio se koje je njegovo radno vrijeme, koje poslove točno obavlja unutar svog radnog vremena te u konačnici i da li su te preslike fotografija sačinjene na radnom mjestu tužitelja.

30. Dakle, kako niti iz jednog izvedenog dokaza ne proizlazi da je tužitelj doista tijekom utuženog perioda od 1. 1. 2020. do 29. 2. 2024. kao zdravstveni radnik - laboratorijski tehničar 2/3 radnog vremena na poslu proveo u radu s s infektima i otrovima, sud zaključuje da tužitelj nije dokazao da bi sukladno odredbi čl. 21. Dodatka II. imao pravo na isplatu dodatka na plaću za posebne uvjete rada od 17 % zbog čega je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbijen kao neosnovan, osnovom odredbe čl. 221.a ZPP.

31. Konačno, na nalaz i mišljenje vještakinje Dragane Bubalo stranke nisu imale prigovora, sud matematički izračun navedene vještakinje prihvaća u cijelosti kao stručan i obrazložen, međutim, navedeni izračun visine dodatka na plaću od 17 % reguliran odredbom čl. 21. Dodatka II. (umanjen za isplaćeni dodatak od 11 %) nije od utjecaja na odluku suda, kraj činjenice da tužitelj nije dokazao da bi u konkretnom slučaju ostvario pravo na isplatu dodatka temeljem odredbe čl. 21. Dodatka II.

32. Odluka o troškovima postupka tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP odnosno stoga što je tužitelj u cijelosti izgubio spor nema pravo na parnični trošak, a o troškovima tuženika sud nije odlučivao jer nije bilo istaknutog određenog zahtjeva tuženika, sukladno odredbi čl. 164. st. 1. ZPP.

U Sisku, 27. ožujka 2026.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku