REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1194/2024-12

Osijek, Vukovarska cesta 31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice KM (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa opunomoćenik Domagoj Rešetar, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Rešetar & partneri d.o.o., Osijek, Šetalište P. Preradovića 7, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo (OIB: 72910430276), Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, radi besplatne pravne pomoći, 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-701-03/21-01/46, URBROJ: 514-04-01-01-02/02-24-02 od 19. srpnja 2024.

II. Poništava se rješenje Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za za opću upravu, KLASA: UP/I-701-03/21-01/35, URBROJ: 2158/1-21/06-21/06-21-11 od 19. travnja 2021. i predmet vraća na ponovni postupak u kojem će prvostupanjsko tijelo postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda iznesenim u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za za opću upravu, KLASA: UP/I-701- 03/21-01/35, URBROJ: 2158/1-21/06-21/06-21-11 od 19. travnja 2021., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za odobravanje sekundarne pravne pomoći u vidu zastupanja u sudskim postupcima i oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka (vještačenja) u parničnom postupku radi isplate naknade štete za izvlaštene nekretnine od Hrvatske ceste d.o.o., koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku, Stalnom službom u Belom Manastiru.

2. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da je podnijela zahtjev za odobrenje pravne pomoći od plaćanja troškova sudskog postupka, vještačenja, u parničnom postupku koji je pokrenut protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o radi isplate naknade za izvlaštene nekretnine, a koji se vodi pod brojem P-674/2024 pred Općinskim sudom u Osijeku, Stalnom službom u Belom Manastiru. Ističe da je sporna nekretnina oduzeta za vrijeme okupacije, a nakon završetka rata upravljanje nad cestom preuzele su Hrvatske ceste d.o.o. te tužiteljica nije nikada dobila rješenje o izvlaštenju niti naknadu. Nadalje ističe da je netočno obrazloženje prvostupanjskog tijela da je podnijela više zahtjeva pred nadležnim Općinskim sudom u Osijeku i da ni jedan nije pozitivno riješen. Naime, ona je 31. listopada 2012. pokrenula jedino i isključivo postupak protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. radi isplate naknade za izvlašteni dio zemljišta, a koji se vodio pod brojem P-1151/2012 te još nije riješen, broj predmeta se mijenjao zbog mnogobrojnih procesnih radnji se, a danas se vodi pod brojem P-674/2024. Napominje nadalje da je Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 30. travnja 2024. donio rješenje broj Rev-510/2024, kojim je prihvatio reviziju tužiteljice. Dakle, suprotno zaključku javnopravnih tijela koja su se neovlašteno upustila u rješavanje merituma parničnog postupka revizijski sud smatra da je riječ o izvlaštenoj nekretnini te da tužiteljica ima pravo pokrenuti ovakav postupak radi isplate jer još nije nastupila zastara. Nadalje navodi da je temeljna svrha Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ostvarenje jednakosti svih pred zakonom te osiguranje socijalno i ekonomskim ugroženoj kategoriji građana djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Međutim, ovakvom odlukom tuženika tužiteljica je zbog lošeg imovnog stanja spriječena u ostvarenju prava vlasništva jer odbijanjem zahtjeva nije u mogućnosti ostvariti naknadu za izvlaštenu nekretninu koja je drugim osobama priznata u sličnim situacijama. Uzimajući u obzir visinu sudskih troškova i troškova zastupanja u parničnom postupku za koji se traži oslobođenje, materijalne prilike tužiteljice su takve da će plaćanje navedenih troškova ugroziti njezino uzdržavanje odnosno dovest će do odluke o odustajanju od daljnjeg vođenja postupka. Stoga tužiteljica predlaže sudu poništiti osporavano kao i prvostupanjsko rješenje.

3. U odgovoru na tužbu tuženik, osnovi, ostaje kod razloga iz osporavanog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 12. veljače 2026. kod ovog suda održana je rasprava. Na raspravu nisu pristupile uredno pozvane stranke. Sud je raspravu održao bez nazočnosti stranaka te nije prihvatio prijedlog opunomoćenika tužiteljice za odgodu rasprave, dostavljen jedan dan prije održavanja rasprave, jer nije bilo zapreke za angažiranje zamjene, pa i iz redova drugih odvjetnika iz predmetnog odvjetničkog društva, a za koje nisu dostavljeni dokazi o spriječenosti. Osim toga, još je važnije da se na raspravi, osim uvida u spis, nisu izvodili dokazi, da na raspravu nije pristupio nitko za tuženika te da je sud ocijenio da su podaci spisa sasvim dostatni za donošenje zakonite odluke o tužbenom zahtjevu. U tim okolnostima odgoda rasprave bi samo prouzročila daljnje suvišne troškove (čl. 8. Zakona o upravnim sporovima, ''Narodne novine'', br. 36/24. - dalje: ZUS).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužiteljica 4. veljače 2021. podnijela zahtjev prvostupanjskom tijelu za odobravanje korištenja sekundarne pravne pomoći, u vidu zastupanja i oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka (vještačenja) u parničnom postupku koji je pokrenut protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., radi isplate naknade za izvlaštene nekretnine. Naime, rješenjem Općinskog suda u Osijeku, Stalnoj službi u Belom Manastiru broj P-3200/19- 3 od 23. siječnja 2020. određen je predujam za vještačenje u iznosu od 3.000,00 kn.

7. Prvostupanjsko tijelo odbilo je predmetni zahtjev jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 13. st. 1. i 2. i čl. 14. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (''Narodne novine'', broj 143/13. i 98/19. – dalje: ZBPP), koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se pravna pomoć odobrila. Prvostupanjsko tijelo navodi da je uvidom u e-predmete utvrđeno da je tužiteljica od 2012. godine podnosila više zahtjeva pred nadležnim općinskim sudom radi isplate, a nijedan nije pozitvno riješen, pa očekivanja tužiteljice nisu u skladu sa Zakonom o izvlaštenju i Zakonom o cestama, te su očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom i u očitoj su suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima. Zaključno prvostupanjsko tijelo smatra da tužiteljica ne udovoljava uvjetima propisanim čl. 13. st. 1. toč. d) i čl. 13. st. 2. ZBPP-a.

8. Tuženik prihvaća ovu odluku navodeći da čl. 13. st. 2. toč. a) do e) ZBPP-a nije predviđeno odobravanje sekundarne pravne pomoći za predmetni sudski postupak, dok ovdje nema posebnih životnih okolnosti na strani tužiteljice koje bi opravdale iznimno odbravanje sekundarne pravne pomoći primjenom čl. 13. st. 2. toč. f) ZBPP- a. Tuženik podredno navodi da je tužiteljica odbijena jer nije ispunjen ni dodatni uvjet propisan čl. 13. st. 1. ZBPP-a u vezi s čl. 13. st. 5. toč. 1. i 3. ZBPP-a. Tuženik ističe da je tužiteljica pokrenula parnični postupak protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. pred Općinskom sudom u Osijeku, Stalnoj službi u Belom Manastiru, pod brojem P- 3200/2019, ali da za taj sudski postupak nije predviđeno odobravanje sekundarne pravne pomoći, jer se besplatna pravna pomoć može odobriti u radnopravnim, stvarnopravnim i obiteljskopravnim sudskim postupcima, dakle u postupcima kojima je svrha zaštita, odnosno ostvarivanje prava koja u najvećoj mjeri utječu na životne okolnosti korisnika sekundarne pravne pomoći, o čemu ovdje nije riječ.

9. S takvom odlukom javnopravnih tijela ovaj sud nije suglasan.

10. Prema čl. 3. ZBPP-a svrha pravne pomoći u smislu ovoga Zakona je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.

11. Nadalje, čl. 12. ZBPP-a glasi:

(1) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

a) pravni savjet

b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima

d) zastupanje u sudskim postupcima

e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.

(2) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:

a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

12. Odredba čl. 13. ZBPP-a glasi:

(1) Sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona može se odobriti:

a) ako se radi o složenijem postupku određenom u stavku 2. ovoga članka b) ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati

c) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona

d) ako se ne radi o obijesnom parničenju

e) ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i f) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

(2) S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona može se odobriti u sljedećim postupcima:

a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka b) iz radnih odnosa

c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti

d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovoga Zakona može odobriti pravna pomoć

e) mirnog rješenja spora

f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom ovoga Zakona. (3) Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti u postupcima iz stavka 2. ovog članka, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje predujma troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se traži oslobođenje.

(4) Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.

(5) Smatrat će se da se radi o obijesnom parničenju:

- ako su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom

- ako je razvidno da podnositelj zahtjeva zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć

- ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima ili

- ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u suprotnosti s prisilnim propisima i moralom društva.

13. U konkretnom slučaju, iz podataka sustava eSpis, razvidno je da je tužiteljica podnijela Općinskom sudu u Osijeku, Stalnoj službi u Belom Manastiru, dana 31. listopada 2012. tužbu radi isplate naknade za izvlaštenu nekretninu za dijelove zemljišta koji su izvlašteni radi izgradnje javne ceste.

14. Iz podataka sustava eSpis razvidno je, između ostaloga, da je prvostupanjski sud ovu tužbu odbacio rješenjem broj P-353/15-12 od 2. prosinca 2015., koje je Županijski sud u Osijeku potvrdio rješenjem broj Gž-726/2016-2 od 12. siječnja 2017. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je obje odluke ukinuo rješenjem broj Rev 1088/2017- 5 od 1. listopada 2019. i predmet je vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, uz obrazloženje:

''Nižestupanjski sudovi smatraju da se u konkretnom slučaju radi o naknadi za izvlaštene nekretnine u korist Republike Hrvatske, pa da za određivanje naknade ne postoji nadležnost suda, već da o naknadi odlučuje nadležni ured državne uprave, u skladu s odredbom čl. 16. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14).

Suprotno shvaćanju nižestupanjskih sudova, u konkretnom slučaju postoji sudska nadležnost. Iz činjeničnih navoda tužbe jasno proizlazi da je tužiteljici nekretnina oduzeta i da je na istoj danas sagrađena državna [adresa] – [adresa]. Isto tako tužiteljica tvrdi da joj nikakva naknada za tu nekretninu nije isplaćena. Sporno oduzimanje je izvršeno, prema navodima revizije za vrijeme okupacije hrvatskog teritorija, a isto tako tužiteljica tvrdi da joj nije dana niti zamjenska nekretnina.

(…)

Naime, u konkretnom slučaju oduzimanje je izvršeno, cesta je sagrađena, poznato je tko je nositelj vlasničkih prava na državnoj cesti, pa slijedom navedenog tužiteljica ne može niti pokretati postupak izvlaštenja. Zbog navedenog, a zbog počinjene bitne povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 16. st. 2. ZPP-a, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP- a u vezi čl. 400. st. 3. ZPP-a valjalo je ukinuti nižestupanjska rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak (toč. I. izreke ovog rješenja), tijekom kojega je potrebno odlučiti o postavljenom zahtjevu tužiteljice''

15. Nadalje, iz podataka sustava eSpis razvidno je da je prvostupanjski sud u daljnjem tijeku postupka donosio različite odluke koje su ukidali Županijski sud u Osijeku (odluke broj Gž-2217/2021-2, Gž-230/2025-2) i Vrhovni sud Republike Hrvatske (rješenje broj Rev-510/2024-2). Prema tome, iz podataka sustava eSpis razvidno je da postupak pred prvostupanjskim sudom još nije okončan i u tom smislu osnovano se u tužbi navodi da ti podaci opovrgavaju navode javnopravnih tijela da je ovdje riječ o obijesnom parničenju u smislu čl. 13. st. 5. ZBPP-a, budući da je tužiteljičin predmet mijenjao poslovne brojeve zbog nekoliko ukidnih odluka višeg suda, dakle u osnovi zbog tehničkih razloga.

16. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja navodi da se sekundarna pravna pomoć u obliku zastupanja u sudskom postupku i oslobođenja od plaćanja sudskih troškova može odobriti u postupcima u svezi sa stvarnim pravima, te u postupcima iz radnih i obiteljskih odnosa, dakle u postupcima u kojima je, prema shvaćanju tuženika, riječ o pravima koja u najvećoj mjeri utječu na životne okolnosti korisnika sekundarne pravne pomoći. Nadalje tuženik u obrazloženju osporenog rješenja navodi da je razmotrio sve okolnosti konkretnog slučaja iznesene tijekom upravnog postupka te nije našao takvih životnih okolnosti na strani tužiteljice koje bi dovele do iznimnog odobravanja sekundarne pravne pomoći u smislu čl. 13. st. 2. toč. f) ZBPP-a, međutim pritom tuženik ne navodi od kakvog je utjecaja na tu ocjenu činjenica da je tužiteljica korisnica prava na zajamčenu minimalnu naknadu i da je, prema navodima tužbe, de facto izvlaštena bez naknade.

17. Ovdje nije riječ o klasičnoj vlasničkoj parnici, jer tužiteljica nije podnijela vlasničku tužbu za povrat stvari, odnosno prestanak uznemiravanja prava vlasništva, nije podnijela ni tužbu za utvrđenje vlasništva, zaštitu služnosti i slično. No, ZBPP taj uvjet izrijekom na taj način i ne traži, nego u čl. 13. st. 2. toč. a) određuje da se sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona može odobriti u postupcima u svezi sa stvarnim pravima. Ova se odredba, s obzirom na njezinu općenitu formulaciju, mora tumačiti široko, nediskriminatorno i u korist podnositelja zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći.

18. Predmetni parnični postupak ima veze sa stvarnim pravima, jer je temelj tužbe stvarno pravo (pravo vlasništva), koje je povrijeđeno (oduzeto) za što se sada traži novčana naknada, budući da povrat oduzetog vlasništva nije moguć (danas je na spornoj nekretnini sagrađena državna cesta D212). Stoga sud zaključuje da je u konkretnom slučaju riječ o postupku u svezi sa stvarnim pravima kakvog ima u vidu čl. 13. st. 2. toč. a) ZBPP-a.

19. Imajući navedeno na umu, sud ni osporeno ni prvostupanjsko rješenje nije mogao ocijeniti zakonitim, slijedom čega je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a valjalo oba rješenja poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak, kako je i odlučeno u izreci ove presude. U postupku povodom ove presude, prvostupanjsko tijelo će u roku od 60 dana donijeti novu odluku o zahtjevu tužiteljice, pridržavajući se pritom zaključka suda da je ovdje ispunjen uvjet vrste sudskog postupka iz čl. 13. st. 2. ZBPP-a.

U Osijeku 12. ožujka 2026.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljici – po opun.,

2. Tuženiku – sa spisom.