REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

10000 Zagreb, Turinina 3

Posl.br. P Ob-355/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Petru Matiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika 1. ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UĆA iz [adresa] (76185), Gluck str. 17B, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Đuri Zoroeu, odvjetniku u Sesvetama, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 16. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika, te punomoćnika tuženica, 27. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljica UĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. SĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 28. studenoga 1998. sve do smrti SĆ **.**.2012.

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 1.625,00 eura (slovima: tisućušestodvadesetpeteura) u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 932,98 eura (slovima: devetstotridesetdvaeuraidevedesetosamcenti) kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da se pred OGS u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama vodi ostavinski postupak iza pok. SĆ, umrlog **.**.2012. Navodi da je ona izvanbračna supruga ostavitelja, a da sutuženice njegove nećakinje koje joj osporavaju status izvanbračne supruge. U navedenom ostavinskom postupku koji je prekinut ista je upućena pokrenuti parnicu radi utvrđenja izvanbračne zajednice. Navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. SĆ od 28.11.1998. sve do njegove smrti 10.12.2012., dakle 14 godina, da su živjeli zajedno u [adresa] na adresi [adresa]. Navodi da su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali i brinuli jedan o drugome, da ga je sahranila prema vjerskim i mjesnim običajima. U dokaz svojih tvrdnji dostavlja uz tužbu zajedničke fotografije pok. SĆ i nje, Uvjerenje o prebivalištu, osmrtnicu na kojoj je njezino ime navedeno kao "ožalošćena supruga UĆ", te smrtovnicu. Predlaže prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženice navode da tužiteljica nije nikada bila u izvanbračnoj zajednici s pok. SĆ te da njihova veza nije predstavljala emotivnu i ekonomsku zajednicu, već da su isti bili u prijateljskim odnosima i da su se družili, odnosno izlazili. Iz potvrde o prebivalištu vidljivo je da je prebivalište prijavila na adresi pok. SĆ pola godine nakon njegove smrti. U parničnom predmetu koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu P-2175/15 presudom od 24.10.2016. utvrđeno je da je tužitelja u ostavinskom postupku predočila pisanu oporuku koju je sama napisala, a za koju je tvrdila da je ostaviteljeva vlastoručna oporuka, te da dakle oporuka nije valjana. Zbog toga je općinsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st.1 i 2. KZ-a u predmetu K-Do 3632/2016. također, pok. SĆ tjerao je tužiteljicu iz svoje kuće i vrijeđao ju stoga je prekršajno kažnjen. Predlažu da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3.1. Iz priklopljene preslike spisa Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pu O-97/2020 sud je utvrdio da je na ostavinskoj raspravi kao spornom utvrđena činjenica postojanja izvanbračne zajednice između pokojnog SĆ i tužiteljice UĆ. Rješenjem toga suda od 10. prosinca 2012. prekinut je ostavinski postupak iza pokojnog SĆ te je upućena tužiteljica UĆ da u roku od 30 dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu protiv ovdje tuženica radi utvrđenja da je izvanbračna supruga ostavitelja. Navedeno rješenje ukinuto je rješenjem županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-824/14-2 od 18. ožujka 2014. te je predmet vraćen na ponovni postupak.

3.2. U daljnjem tijeku ostavinskog postupka i dalje ostaje sporno da bi UĆ bila u izvanbračnoj zajednici sa pokojnim SĆ, a što jasno proizlazi iz podneska ovdje tuženica od 9. svibnja 2017. u kojem tuženice navode da osporavaju i da bi tužiteljica bila izvanbračna supruga pok. HĆ, ali i da bi bila nedostojna za nasljeđivanje jer je krivotvorila oporuku. Povodom tih tvrdnji tuženica ostavinski je sud donio rješenje o prekidu ostavinskog postupka poslovni broj Pu O-410/15 od 29. ožujka 2018. kojim se upućuju ovdje tuženice pokrenuti parnični postupak protiv ovdje tužiteljice radi utvrđenja da ovdje tužiteljica nije dostojna za nasljeđivanje jer je krivotvorila pisanu oporuku, ali bez određivanja da tužiteljica pokrene postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kao što je to učinjeno prethodno ukinutim rješenjem od 10. prosinca 2012.

3.3. Povodom navedenog rješenja tuženice su protiv ovdje tužiteljice pokrenule parnični postupak radi utvrđenja da nije dostojna za nasljeđivanje pok. SĆ te se navedeni postupak vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2224/18, ali je pravomoćnim rješenjem toga suda određeno da se prekida taj parnični postupak do pravomoćnog okončanja triju postupaka, od kojih je jedan i ovaj postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.

3.4. Sve navedeno bitno je radi utvrđenja postojanja pravnog interesa tužiteljice za vođenje ovoga postupka u smislu odredbe iz čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/20, 114/20 i 155/2023; dalje: ZPP) jer je odredbom iz čl. 222. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN) propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo .

3.5. Unatoč tome što ne postoji pravomoćno rješenje ostavinskog suda kojim se tužiteljica upućuje u parnicu radi utvrđenja da je izvanbračna supruga ostavitelja sukladno jasnom utvrđenju da je ta činjenica među strankama sporna u ostavinskom postupku, kao i u ovom postupku, kao i da je parnični postupak radi utvrđenja dostojnosti ovdje tužiteljice za nasljeđivanje iz pok. HĆ prekinut upravo do pravomoćnog okončanja ovoga postupka radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između pok. SĆ i UĆ, to sud utvrđuje postojanje pravnog interesa tužiteljice za vođenje ovoga postupka.

4. Iz navedenoga dakle, jasno proizlazi da je među strankama sporno pitanje je li između tužiteljice UĆ i pok. SĆ postojala izvanbračna zajednica u trenutku njegove smrti.

5. Odredbom iz čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, dalje: ObZ/03) koji je bio na snazi u periodu za koji se traži utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

6. Radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nužno je utvrditi da je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici trajala tri godine.

7. Među strankama nije sporno da je pok. ŽĆ umro **.**.2013. u [adresa], da je kao jedina nasljednica u smrtovnici Matičnog ureda Sesvete od 28. prosinca 2012. naznačena ovdje tužiteljica UĆ kao osoba pozvana na nasljedstvo temeljem oporuke, nadalje nije sporno niti da su tužiteljica i pok. SĆ bili neoženjeni muškarac i neudata žena, nije sporno da tužiteljica nije živjela u drugoj izvanbračnoj zajednici, ali je sporno je li pok. SĆ imao druge izvanbračne zajednice s drugim ženama, kao i je li među tužiteljicom i pokojnim SĆ uopće postojala životna zajednica koja ja trajala najmanje tri godine i koja se može izjednačiti s bračnom zajednicom.

8. Da bi se utvrdilo radi li se o životnoj zajednici u smislu odredbe čl. 3. ObZ/03 potrebno je utvrditi je li između tužiteljice i pok. SĆ postojala životna zajednica bitno je za utvrditi je li među njima postojao visoki stupanj međusobne povezanosti uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost pa i namjeru da takva zajednica bude trajna odnosno samo emotivna zajednica između neudate žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme ne znači automatski da se radi o izvanbračnoj zajednici koja bi bila u svojim imovinsko pravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, jer izvanbračna zajednica osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

9. Ovdje je bitno za napomenuti da činjenice da je tužiteljica pravomoćno osuđena u kaznenom postupku zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja oporuke pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. K-1516/2017 od 15. ožujka 2019. (list 86-94) kao i da je u parničnom postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu poslovnim brojem P-2175/15 (presuda na listu 74-76) utvrđena nevaljanost oporuke iz pok. SĆ nisu relevantne za utvrđenje je li između stranaka postojala izvanbračna zajednica, već je bitno za utvrditi pretpostavke kako je prethodno navedeno u točkama 6. do 8 obrazloženja.

10. Činjenice krivotvorenja oporuke od strane ovdje tužiteljice ne mogu se po mišljenju ovoga suda koristiti niti kao indicije za postojanje odnosno nepostojanje izvanbračne zajednice jer, kao što tuženice navode da je motiv za krivotvorenje oporuke bio stjecanje imovine pok. SĆ, to ne utječe na faktično postojanje odnosno pak nepostojanje bračne zajednice među strankama, odnosno motiv može biti i druge naravi nego to tvrde tuženice.

11. Radi utvrđenja spornih činjenica odnosno radi utvrđenja je li među strankama postojala životna zajednice kvalitete koju se traži za izjednačenje s bračnom zajednicom sud je izvršio uvid u presliku priklopljenog spisa Općinskog suda u Sesvetama Pu O-97/20, spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-2175/15,

rješenje Općinskog suda u Sesvetama posl.br. O-2/13 od 28. kolovoza 2013. (list 5),

rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-824/14 od 18. ožujka 2014. (list 6), uvjerenje o prebivalištu od 02.10.2017. (l.9), osmrtnica (l. 14), fotografije (l. 16-21, 36), uplatnice i računi (l. 31-34, 41-43), rješenje Gradskih groblja (l. 35), presudu Visokog prekršajnog suda RH broj Jž-2588/09 od 13.02.2013. (l. 65-67), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1516/17 od 15.03.2019. (l. 86-94), presudu Prekršajnog suda u Sesvetama V-JS-36-09 od 01.04.2019. (l. 127-128), saslušana je tužiteljica (l. 118), prvotuženica (l. 118-119) te su saslušani svjedoci RĆ (list 214-215), IĆ (list 216-217), ŠĆ (list 217-218), EĆ (list 218), ĆĆ (list 227-228), KĆ (list 229), LĆ (list 233- 234) i DĆ (list 268-269), izvršen je uvid u preslike zapisnika o saslušavanju svjedoka iz predmeta Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2175/2015 koje su uložene u spis (list 244-256).

12.1. Iz presude Prekršajnog suda u Sesvetama poslovni broj proizlazi da je pok. SĆ osuđen za počinjenje prekršaja zbog počinjenja nasilja u obitelji na štetu ovdje tužiteljice u izreci koje presude stoji da je dana 17.3.2009. u 8,30 sati u obiteljskoj kući u [adresa], nasilnički se ponašao prema izvanbračnoj supruzi UĆ, na način da je istu vrijeđao riječima „kurvo. Van, neću da te vidim“, te ju je rukama primio za jaknu i gurao, čime je počinio prekršaj opisanu čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

12.2. Iz obrazloženja navedene presude proizlazi da je prekršajni sud stranke, u smislu odredaba Prekršajnog zakona, tretirao kao izvanbračne supružnike, kao što i iz iskaza okrivljenika samog pok. SĆ proizlazi da je naveo da je on tužiteljicu oslovio kao svoju izvanbračnu suprugu s kojom živi deset godina, a i tužiteljica je pok. SĆ oslovljavala i opisivala kao svog izvanbračnog supruga. Iz obrazloženja također proizlazi da su stranke tada navodila da je između njih postojalo svađa, da je tužiteljica zbog toga znala odlaziti i vraćati se, da je tužiteljica u tom postupku navodila da je sumnjala na to da joj je izvanbračni suprug nevjeran. Također i da je pok. SĆ tada izjavio da tužiteljica ne snosi uzdržavanje kuće već on od svoje mirovine, da tužiteljica svoju mirovinu ne troši u njihovu kućanstvu te da on plaća režije i hranu.

12.3. Iz presude pak sud sa sigurnošću utvrđuje da su u tom prekršajnom postupku i ovdje tužiteljica i pok. SĆ jedan drugoga nazivali nevjenčanim supružnicima, da su imali razmirice zbog kojih je i pokrenut prekršajni postupak i daj e u konačnici i sam sud u sklopu tog postupka i za potrebe tog postupka ocijenio da su njih dvoje izvanbračni supružnici.

12.4. Navedeno utvrđenje prekršajnog suda nije nepobitan dokaz za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredbe iz čl. 3. ObZ/03, ali ukazuje na to da su stranke same sebe u 2009. godini tako doživljavale, da su tada već dugi niz godina živjele zajedno i da su imali problema i svađa, od kojih je i jedna kulminirala vođenim prekršajnim postupkom.

13. Na okolnost postojanja životne zajednice između stranaka i njezine kvalitete proveden je dokaz saslušavanjem stranaka kao i uvidom u isprave priložene spisu.

14. Iz provedenih dokaza u tom je pogledu utvrđeno da je tužiteljica prebivalište na adresi [adresa] prijavila šest mjeseci nakon smrti pok. SĆ, dakle za vrijeme njegovo života ona nije bila prijavljena s prebivalištem na to adresi.

15. Nadalje, sud je izvršio uvid u fotografije priložene uz tužbu iz kojih je vidljivo da se ona i pok. SĆ na nekim zabavama nalaze zajedno u okruženju drugih osoba.

16. Nadalje, prema uplatnicama na listu 31 do 34spisa proizlazi da je tužiteljica platila troškove pogreba, a i tužiteljica plaća grobnu naknadu (računi na listu 41 do 43) jer je tužiteljica u evidenciji groblja zavedena kao korisnik grobnog mjesta.

17. Također iz fotografije nadgrobnog spomenika (list 44) na kojem je slika pok. SĆ proizlazi da na njemu stoji „podiže UĆ“.

18. Nadalje, na okolnost postojanja životne zajednice i njezine kvalitete proveden je dokaz saslušavanjem stranaka i svjedoka AĆ, IĆ, ŠĆ, EĆ, ĆĆ, ČĆ, LĆ i DĆ.

19.1. Vezano uz osporavanje vjerodostojnosti iskaza svjedoka valja navesti da je uvidom u zapisnik iz predmeta Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P- 1245/13 (list 244-257 spisa) sud utvrdio da su u tom postupku saslušani svjedoci IĆ, LĆ, MĆ i DĆ, a koji svjedoci su saslušani i u ovome postupku.

19.2. Iz zapisnika o saslušanju navedenih svjedoka proizlazi da su u bitnome dali iskaze koji nisu proturječni iskazima danima u ovome postupku. Štoviše, sud iz zapisnika o saslušanju tih svjedoka u navedenom predmetu i njihovih iskaza danih u ovom predmetu ne nalazi tvrdnji sadržanih u njihovim iskazima koje bi dovodile u pitanje njihovu vjerodostojnost.

19.2. Naime, niti jedan od svjedoka ne navodi da bi vidio oporuku koju je navodno sačinio pokojni ŽĆ već svjedok IĆ izjavljuje da je on samo čuo što mu je pokojni SĆ ispripovijedao, a to je da je on svoju bakicu osigurao i da je on to sve napisao, on nigdje ne tvrdi da je on vidio tu oporuku ili da oporuka postoji nego samo da je iz njegova kazivanja čuo da postoji. Također, svjedokinja LĆ izjavljuje da je o oporuci samo čula da postoji i to iz pričanja IĆ i tužiteljice, ali ne tvrdi da je ona tu oporuku vidjela i da ne može ništa pouzdano kazati o toj stvari. Svjedoci DĆ i MĆ u postupku pred sudom u Sesvetama pak navode da o spornoj oporuci pokojnog ŽĆ ne znaju ništa.

19.3. Slijedom svega navedenoga sud zaključuje da ne proizlazi osnovanost tvrdnji tuženika da su iskazima navedeni svjedoci u predmetu koji se vodio radi utvrđenje nevaljanosti oporuke pred Općinskim sudom u Sesvetama doveli u pitanje svoju vjerodostojnost.

20. U svome iskazu svjedokinja RĆ navodi u bitnome da je pok. SĆ poznavali jer su oni i suprug u Prekvršju kupili kućicu i voćnjak kod Slavekogo vinograda te bi tamo boravili cijelo ljeto, odnosno da bi boravili tamo od ožujka do studenoga stalno, a preko zime bi dolazili po dva do tri puta tjedno. Poznavali su i tužiteljicu koja je s pok. SĆ živjela u istoj kući otkad se doselila 1998. godine, a on im ju je tada predstavio kao gospođu koja će s njim živjeti. Ona i suprug su se družili zajedno s njima, navraćali su međusobno jedni drugima u kuću na kavu, roštilj, viđali su se često, gotovo svaki dan kad bi boravili tamo, kad su ih viđali tužiteljica i pok. SĆ su bili skupa, zajedno su išli u trgovinu, imali su životinje koje su zajedno hranili, zajedno su s drugim umirovljenicima išli na zajedničke izlete. Ona je navraćala u njihovu kuću, opisuje ju, navodi da je vidjela stvari tužiteljice u kući, ulazila je u njihovu spavaću sobu i po onome što je vidjela zaključila je da tu oni zajedno žive, zajedno u istoj sobi u istom krevetu. Zna da je tužiteljica pok. SĆ vozila liječniku budući da je on imao bolesno srce.

21. Svjedok IĆ u bitnome navodi da je poznavao pok. SĆ jer je kupio kućicu pokraj njegov a vinograda, da je upoznao tužiteljicu 1998. kad se doselila i kad mu je pok. SĆ rekao da će oni sada živjeti u izvanbračnoj zajednici. Boravio je u svojoj kućici od proljeća do jeseni pa su se brzo sprijateljili. On bi svraćao do SĆ i UĆ i oni do njega, u kući pok. SĆ je bio barem jednom tjedno, zna kako kuća izgleda i opisuje ju. Tužiteljica bi gotovo uvijek bila u kući kad bi on navraćao, i viđao ju je da radi sve „ženske poslove“ i to kuhanje, pranje, čišćenje. U kupovinu su odlazili zajedno Slavekovim automobilom. Uvijek ih je viđao zajedno i djelovali su mu kao skladan bračni par. Zna da je pok. SĆ bio bolestan i viđao je da ga tužiteljica vodi liječniku., a i on ga je znao voziti i ona bi tada išla s njima. Bio je na pogrebu, misli da je tužiteljica platila pogreb, ona je stajala uz lijes zajedno sa svojom djecom.

22. Svjedok ĐĆ, unuk tužiteljice, poznaje tužiteljicu od 2010. godine otkad je u vezi s njegovom unukom, otkad je zna živjela je s pok. SĆ i oni su u Prekvršju živjeli zajedno, zajedno obrađivali zemlju, navraćali su do njih jednom do dva puta tjedno, a znali su im pomagati i oko drva. Baka je tamo živjela i imala je svoj stvari, viđao ju je da kuha i pere, neka su išli u nabavku zajedno s autom. Tužiteljica i pok. SĆ su imali životinje i oboje su radili sa životinjama. Tužiteljica mu je rekla da je ona snosila troškove pogreba, ona je bila na pogrebu, i snosila trošak izrade spomenika i svake godine uređuje grob, a to zna jer joj pomaže oko toga.

23. Svjedokinja EĆ navodi da pozna pok. SĆ od rođenja jer su bili susjedi, tužiteljicu je upoznala kad je došla. Nije svraćala kod njih, ali ih je viđala zajedno kad bi išli autom ili pješice. Viđala je tužiteljicu da radi oko kuće, zajedno su išli u vinograd i voćnjak i često ih je viđala da idu zajedno, rijetko da idu sami. Viđala je tužiteljicu da često ide svome suprugu na groblje. Tužiteljica je bila s pok. SĆ kad je umro.

24. ĆĆ, kći tužiteljice, u svom iskazu navodi da je tužiteljica od 1998. živjela s pok. SĆ, zajedno su obrađivali zemlju i imali jednu klet, ona je otada stalno živjela s njime, kod njih bi samo povremeno navraćala. Zajedno su radili u vrtu, brinuli o životinjama, zajedno su autom išli u nabavku, zajedno su plaćali račune. Svugdje su išli zajedno. Redovito su dolazili k njoj i ona k njima. Znali su se svađati, i bilo je jednom intervencija policije. Pok. SĆ je bolovao na srce i tužiteljice je s njim išla liječniku, kad bi bio u bolnici ga je posjećivala. Kad je SĆ umro tužiteljica ju je u noći nazvala pa je ona pješice došla, a i druge dvije susjede, ranije je bila hitna. Njen suprug je uredio pok. SĆ i zajedno su dočekali mrtvozornika. Pogreb je organizirala tužiteljica i platila. Ona je i uredila nadgrobni spomenik. Oko lijesa su bile ona i njezina sestra i tužiteljica.

25. Svjedok KĆ navodi da je njegova pok. supruga bila u rodu s pok. SĆ, poznavao ga je od 1972. godine, tužiteljicu poznaje od 2000. godine kad je došla kod njega. Zajedno su se viđali jednom mjesečno, iza kolinje, dolazili su jedni drugima kući, i činilo mu se da oni žive skladno. Tužiteljice nije odlazila iz te kuće, viđao je njezine stvari tamo, zajedno su s njima išli na ples i umirovljenička druženja. Bio je na pogrebu i oko lijesa su bile tužiteljica s svojim kćerima i zetovi.

26. Svjedokinja LĆ navodi da zna pok. SĆ od djetinjstva, zna tužiteljicu od kada se doselila, žvijela je u njegovoj kući oko 15 godina do njegove smrti. Na dan kad je SĆ umro tužiteljica je zvala nju i pok. MĆ i one su bile njom dok nije došla njezina kći. Ona živi kuća do kuće od njih i viđali su se svaki dan, dolazili su međusobno jedni drugima. Spavali su zajedno u istoj sobi, zajedno uređivali vinograd i polja, zajedno brinuli o svinjama, zajedno su uređivali krov kuće, zajedno su išli u kupovinu, a zajedno su išli i na ples. SĆ je bio bolestan na srce te su često išli kod liječnika. Oni su zajedno živjeli i radili i to je njoj izgledalo kao bračna zajednica. Tužiteljica je organizirala sprovod, i platila troškove.

27. DĆ živi u [adresa] od rođenja, osim perioda od 1982. do 1999. godine. Zna tužiteljice i pok. SĆ koji su živjeli 200 metara od njega, s time da je pok. SĆ iznad njegove kuće imao zemljište koje su njih dvoje zajedno obrađivali. Zna da je tužiteljica živjela s pok. SĆ u kući, nije zalazi u kuću, ali su često razgovarali na ulici, viđao ih je zajedno u restoranu gdje su oni izlazili i na sajmu u Sesvetama. Iz susreta i komunikacije s njima zaključio je da su živjeli kao muž i žena u skladnoj zajednici.

28. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da je od 1998. godine živjela s pok. SĆ u njegovoj kući otkad ju je on zaprosio. On je bio bolestan od mladosti i tijekom trajanja njihove zajednice. Zajedno su uzgajali stoku, plaćali režije, ona je vodila brigu o kućanstvu, išla s njim liječniku, davala svoj novac od mirovine u kućanstvo i na kraju ga pokopala o svom trošku, i napravila nadgrobni spomenik.

29. Tuženica ZĆ navodi da su ona i sestra redovit dolazile pok. SĆ posebno oko kolinja i nikad nije vidjela tužiteljicu tamo. Zadnjih godinu nije razgovarala s njime jer se on naljutio kad ga je zamolila da mu vrati novac koji joj je dugovao. Tvrdi da je njezin ujak imao puno žena nakon što se razveo, a mnoge je dovodio i kod nje doma. Navodi da su bili bliski osim zadnjih godinu dana i da je jednom prilikom izjavio da živi sam kao pas i da nikoga nema.

30.1. Iz iskaza tužiteljice i svih saslušanih svjedoka sud je utvrdio da su tužiteljica i pok. SĆ od 1998. godine pa sve do njegove smrti živjeli zajedno u kući u vlasništvu pok. SĆ u [adresa]. Tužiteljica kao i svi svjedoci u bitnome su suglasno iskazivali oko činjenice da su njih dvoje živjeli zajedno, dakle u istoj kući odnosno u istom kućanstvu, da su zajednički obrađivali vrt i vinograd, da su zajednički brinuli o životinjama, da su zajednički odlazili u kupovinu, da je tužiteljica pok. SĆ vodila liječniku sama ili uz pomoć drugih, a da ga je u bolnici posjećivala, s njime živjela u istoj kući sve do njegove smrti, organizirala i platila pogreb i bila na pogrebu uz lijes, te nakon pogreba uredila nadgrobni spomenik. Također, iz iskaza stranaka i svjedokinje kćeri tužiteljice i presude prekršajnog suda proizlazi da je bilo svađa i razmirica pa i da je jednom prigodom intervenirala policija zbog obiteljskog nasilja, ali ne proizlazi da bi to dovela do trajnijeg prekida njihove zajednice.

30.2. Iz svih provedenih dokaza ne proizlazi da bi pok. SĆ imao odnosno zasnovao kakvu drugu izvanbračnu zajednicu.

30.3. Jedini je iskaz prvotuženice koji navodi da je on imao drugih žena, međutim ona niti ne tvrdi da bi on bio u kakvim drugim izvanbračnim zajednicama i jedini je njezin iskaz protivan iskazima svih ostalih svjedoka da tužiteljica nije s pok. SĆ živjela u njegovoj kući. Uzimajući u obzir da on navodi da je ona navraćala pok. SĆ od čega da zadnjih godinu dana nije jer je bila s njime u lošim odnosima zbog njezinog tražnje da joj vrati dug, da ju nitko od drugih svjedoka nije rekao da bi ju vidio da je dolazila pok. SĆ, dakle da je samo njezin iskaz protivan iskazima svih ostalih svjedoka kao i tužiteljičinom, da ne postoji druga materijalna dokumentacija koja bi podupirala njezin iskaz, dok nasuprot toga materijalna dokumentacija u spisu ukazuje nas istinitost dijelova iskaza tužiteljica i to da je platila sprovod, izgradila nadgrobni spomenik, da je u prekršajnom postupku vođena kao izvanbračna supruga pok. SĆ, to sud nije povjerovao njezinom iskazu.

30.4. S druge strane iskaze tužiteljice i svjedoka, koji svi u bitnim sastavnicama ukazuju na postojanje životne zajednice između tužiteljice i pok. SĆ, kao i na njezinu kvalitetu, sud je ocijenio kao logične, životne i uvjerljive, a time i vjerodostojne te na temelju tih iskaza utvrdio postojanje životne zajednice tužiteljice i pok. SĆ koja je neprekinuto trajala od 1998. godine pa do njegova smrti.

30.2. Sukladno provedenim dokazima sud je utvrdio da su njih dvoje živjeli zajedno u istome kućanstvu, zajedno obrađivali zemlju i zajedno brinuli o životinjama, zajedno se družili sa susjedima, prijateljima i rodbinom, išli na umirovljenička druženja i plesove, zajedno obavljali kupovinu, zajedno išli k liječniku, a tužiteljica je pok. SĆ posjećivala u bolnici kad bi bio hospitaliziran, tužiteljica je organizirala i platila pogreb te postavila nadgrobni spomenik.

31. Iz svega navedenoga sud zaključuje da je životna zajednica tužiteljice i pok. SĆ bila zajednica u kojoj je postojao visoki stupanj međusobne povezanosti uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što je podrazumijevalo osim emocionalne zajednice i zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost kao i namjeru da takva zajednica bude trajna odnosno da je osim u emocionalnom bila i u voljnom i ekonomskom smislu izjednačena s bračnom zajednicom.

32. Slijedom toga presuđeno je kao u točki I. izreke.

33. Tužitelju je u t. II. izreke priznat na temelju čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a, parnični trošak za zastupanje po odvjetniku, a koji se odnosi na jednokratnu nagrada za svaki prvostupanjski postupak, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, u visini od 400,00 EUR sukladno Tbr. 7. t. 3., st. 1., al.

2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138,23 dalje: OT), trošak pristupa na ročište 13. veljače 2020. i 28. siječnja 2021. u iznosu od po 100,00 EUR, za postupak nakon ukida daljnjih 400,00 EUR te trošak pristupa na ročište 16. veljače 2026. u iznosu od 100,00 EUR, sve sukladno Tbr. 7. toč. 3. st. 2. OT, te trošak sastava žalbe od 2. lipnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR, ukupno 1.300,00 EUR što uvećano za PDV u iznosu od 325,00 EUR ukupno iznosi 1.625,00 EUR.

34. Tužitelj je u t. III. izreke odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 932,98 EUR budući da sukladno Tbr. 7. t. 3., st. 1., al. 2. OT odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 200 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to u sljedećim postupcima: radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka, pa je sud taj tarifni broj analogno primijenio i na ovaj postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a sukladno Tbr. 7. toč. 3. st. 2. OT za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.

U Zagrebu 27. ožujka 2026.

Sudac:

Petar Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika