Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-264/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja NB /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Milenko Ilić, odvjetnik iz Pule, protiv protivnika osiguranja ŽB /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], N [adresa], kojeg zastupa Nives Grgić Bažon, odvjetnica iz Pule, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr-236/2025-2 od 21. ožujka 2025., nadnevka 27. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr- 236/2025-2 od 21. ožujka 2025.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem određena privremena mjera tako što je zabranjeno tuženiku otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao 1/2 suvlasničkog dijela: 1/13 etažno vlasništvo (E-11) nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Z., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s kojim suvlasničkim dijelom je povezano pravo vlasništva na posebnom dijelu, stanu u potkrovlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, predsoblja i hodnika, sa pravom suvlasništva zajedničkih dijelova zgrade ulaza, stepeništa, podesta i cisterne, te vlasništva cjelokupnog tavana zgrade (stavak I. izreke), naložena zabilježba zabrane iz stavka I. izreke u zemljišnoj knjizi sa danom dostave rješenja zemljišno knjižnom odjelu u [adresa] (stavak II. izreke) i određeno trajanje mjere do pravomoćnog okončanja parnice poslovni broj P-117/2025 ili do drugačije odluke suda (stavak III. izreke).

2. Protiv rješenja žali se protivnik osiguranje pozivom na sve zakonom predviđene razloge. Predlaže ukidanje određene privremene mjere slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe u iznosu 300,00 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti nisu utvrđene bitne povrede odredaba postupka, niti pogrešna primjena materijalnog (ovršnog) prava na što drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a[1] i člankom 50. stavkom 5. OZ-a ). Prvostupanjski je sud kao stvarno i mjesno nadležan odlučio o prijedlogu / zahtjevu za osiguranje nenovčane tražbine sa osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji prijedlog / zahtjev nije u tijeku drugi postupak osiguranja, pravomoćno odlučeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba i na predmetu koji nije izuzet od osiguranja u smislu pravila o apsolutnom izuzimanju iz odredbe članka 4. OZ-a.

6. Protivnik osiguranja, osim što navodi da se žali "iz svih zakonom predviđenih razloga" u žalbi ne ukazuje na konkretne povrede i propuste koje bi imale značaj bitne povrede postupka. To što nisu navedeni razlozi i postupci protivnika osiguranja kojim bi on spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine protivnika osiguranja nema značaj apsolutno bitne povrede postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

7. Žalbom protivnika osiguranja ne dovodi se u pitanje primijenjeno materijalno (ovršno) pravo po prvostupanjskom sud, s tim u vezi utvrđene odlučne činjenice, niti zajamčeno pravo nepovredivosti vlasništva (članak 48. stavak 1. i 2. Ustava[3] , Protokol 1., članak 1. EKZLJP-a4 ) na koje se poziva.

8. Nije sporno da je predlagatelj osiguranja / tužitelj NB podnio 18. ožujka 2025. tužbu protiv protivnika osiguranja / tuženika ŽB radi opoziva Ugovora o darovanju sklopljenog 19. ožujka 2015., predmet kojeg je ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (po eventualno kumuliranom zahtjevu i utvrđenje ništetnosti istog Ugovora) i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije promjene stanja zemljišne knjige za darovanu nekretninu na temelju Ugovora o darovanju (uknjižbe ½ dijela nekretnine na tužitelja / predlagatelja osiguranja uz brisanje sa imena tuženika / protivnika osiguranja), da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-16395/2025 zabilježen spor (tužba od 18. ožujka

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 144/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

2 Ovršni zakon (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., u daljnjem tekstu: OZ-a)

3 Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014., u daljnjem tekstu: Ustav) 4 (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj:18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017., u daljnjem tekstu: EKZLJP-a)

2025) i da je tužitelj uz tužbu predložio određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine (predmeta darovanja) o kojem zahtjevu za osiguranje nenovčane tražbine je odlučeno pobijanim rješenjem.

9. Po protivnika osiguranja je sporno pravo predlagatelja osiguranja na određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine s obzirom na učinke zabilježbe spora iz odredbe članka 86. ZZK-a[5] , utoliko što isti smatra da privremena mjera određena pobijanim rješenjem pored zabilježbe spora nije bila nužna niti proporcionalna pravom zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja, odnosno da predstavlja "nepotrebno dupliranje pravnih instrumenata i nerazmjerno ograničenje vlasničkih prava", i da prvostupanjski sud nije obrazložio koji su to razlozi i postupci kojim bi on mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

10. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski je sud pravilno utvrdio odlučne činjenice, primijenio materijalno (ovršno) pravo i pobijanim rješenjem nije doveo u pitanje Ustavom i EKZLJP-a zajamčeno pravo nepovredivosti vlasništva protivnika osiguranja..

11. Naime, pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje (i drugih ovlaštenika stvarnih prava koji svoje pravo na istoj stvari izvode iz vlasnikovog prava, ako što drugo nije određeno zakonom) oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom (članak 1. stavak 3. i 4. ZVDSP-a[6] ), među kojim su pretpostavke i način određivanja mjera osiguranja propisanim OZ-a i drugim zakonima.

12. Odredbom članka 290. stavkom 1. OZ-a je određeno da se na osiguranje tražbine prema dijelu trećem, kojim su regulirane i privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (članak 346. - 347.OZ-a) na odgovarajući način promjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, među kojima je odredba članka 266. OZ-a prema kojoj ovrhovoditelju pripada pravo na naknadu štete po općim pravilima u slučaju ponašanja ovršenika protivno svojoj obvezi na trpljenje i nečinjenje, i odredba članka 16. OZ-a prema kojoj sud može i u povodu privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina zaprijetiti protivniku osiguranja i određenim drugim osobama novčanom kaznom ili kaznom zatvora ako postupe protivno naredbi, zabrani i slično, sadržanoj u privremenoj mjeri, a odredbom članka 21. stavkom 2. OZ-a da se na materijalno pravne pretpostavke i posljedice provedbe postupka osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju stvarna prava i obvezni odnosi.

13. Pravilima o osiguranju privremenim mjerama između ostalog je propisano da se privremena mjera može odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina (članak 343. stavak 1. OZ-a), da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: zabrana

5 Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024. u daljnjem tekstu: ZZK-a)

6 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak)

otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu (članak 347. stavak 1. točka 4. OZ-a), ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (članak 346. stavak 1.), s tim da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnosti iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 346. stavak 2. OZ-a).

14. Prema odredbi članka 347. stavku 4. OZ-a zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 4. ima materijalno pravni učinak - treća osoba koja unatoč zabrani otuđenja ili opterećenja nekretnine odluči s protivnikom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom u odnosu na predlagatelja osiguranja nema nikakav prava na predmetu osiguranja (nekretnini) u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici i procesno pravni učinak - predlagatelj osiguranja na temelju ovršne presude iz parnice protiv protivnika osiguranja, kojim je prihvaćen njegov tužbeni zahtjev uz dokaz da je protivnik osiguranja spornim pravom raspolagao u korist treće osobe, može izravno protiv treće osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom presudom.

15. Prema odredbi članka 86. ZZK-a zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava (stavak 1.) i ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda (stavak 2.) na način da dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora, kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo (stavak 3.).

16. Potreba za privremenom mjerom kao sredstvom za sprečavanje nastupanja štetne pravne posljedice ne bi postajala u slučaju kad predlagatelj osiguranja svoj pravno-zaštitni cilj može ostvariti efikasnijim pravnim sredstvima kao što je primjerice zasnivanje založnog prava, ovrha i postojanje pretpostavki za određivanje prethodne mjere, a što a contrario znači da se manje efikasnim sredstvom kao što je zabilježba spora regulirana odredbama ZZK-a ne može isključiti potreba za određivanjem mjera osiguranja reguliranim OZ-a, među kojima je i privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine.

17. Dovođenjem u vezu navedenih pravila za zaključiti je da se zabilježbom spora nakon što je prijedlog zaprimljen u zemljišnoknjižnom sudu ne zabranjuje prodaja nekretnine, niti daje mogućnost korištenja drugim pravnim sredstvima osiguranja predviđenim OZ-a, nego samo publicira postojanje spora vezan za konkretnu nekretninu, odnosno ukazuje na rizik za svakog koji se upusti u sklapanje pravnih poslova za tu nekretninu, u odnosu stranku koja bude uspjela u parnici vezano za nekretninu, da u stvari nekretninu nije stekla, dok se određivanjem privremene mjere iz odredbe članka 347. stavka 1. točke 4. OZ-a zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koju je upravljena tražbina, uz zabilježbu u zemljišnoj knjizi, kojom se publicira mogućnost izravne ovrhe protiv osobe koja je sa protivnikom osiguranja sklopila pravni posao, odgovornost za naknadu štete po općim pravilima u slučaju ponašanja koje bi bilo protivno izrečenoj zabrani otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina, te mogućnost izricanja novčanih kazni i kazni zatvora protivniku osiguranja i određenim drugim osobama, ukoliko su zaprijećene rješenjem o određivanju privremene mjere radi osiguranje nenovčanih tražbina, odnosno da se mjerama osiguranja kao zakonom predviđenim sredstvima predlagatelju osiguranja pruža širi opseg zaštite u sprečavanju nastupanja štetne pravne posljedice, ukoliko uspije u parnici, bez štete (i/ili neznatne štete) za protivnika osiguranja, u odnosu na učinke zabilježbe spora prema pravilima ZZK-a.

18. Prema tome, nastupajući u granicama svog reduciranog zadatka, kao sud osiguranja, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da u okolnostima konkretnog slučaja postoji vjerojatnost (ne izvjesnost) prava tužitelja / predlagatelja osiguranja na nenovčanu tražbinu koja bi se trebala osigurati privremenom mjerom i takozvana objektivna opasnost zbog mogućnosti mijenjanja postojećeg stanja nekretnine prodajom i opterećenjem od strane tuženika / protivnika osiguranja kao zemljišno- knjižnog vlasnika iste u ½ dijela dijela te vršenja preinaka i promjene postojećeg stanja, pri čemu treba imati na vidu da se određenom mjerom osiguranja na najmanji mogući način zadire u prava i interese tuženika / protivnika osiguranja, da subjektivna opasnost nije pretpostavka za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (u konkretnom slučaju za protivnika osiguranja nema nikakve štete) i da je određena mjera osiguranja predloženog sadržaja i trajanja podobna otkloniti eventualno ugrožavajuće ponašanje protivnika osiguranja.

19. Stoga nije u pravu protivnik osiguranja kada tvrdi da određena privremena mjera nije nužna i proporcionalna zaštićenom interesu predlagatelja osiguranja, smo zato što je u zemljišnoj knjizi zabilježen spor o predmetu osiguranja, da ne postoji opasnost od nastanka štete za predlagatelja osiguranja, da se određenom mjerom „potpuno zabranjuje raspolaganje njegovim vlasničkim udjelom na nekretnini“, da zabilježba spora pruža predlagatelju osiguranja stvarnu zaštitu i da određena privremena mjera „predstavlja nepotrebno dupliranje pravnih instrumenata i nerazmjerno ograničenje vlasničkog prava“.

20. U konačnici prema pravilima OZ-a i protivniku osiguranja se priznaje pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana ili koju predlagatelj osiguranja nije opravdao, odgovarajućom primjenom odredbe članka 330. stavka 4., 5., i 6., članka 338 i članka 339. OZ-a (članak 354. OZ-a).

21. Predlagatelju osiguranja nije priznat trošak žalbe jer nije uspio sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. OZ-a).

22. Zaključno, ispitivanjem prvostupanjskog rješenja nisu utvrđeni razlozi na koje se protivnik osiguranja sadržajno poziva, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 50. stavak 5. u vezi s člankom 290. stavkom 1. OZ-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak I., članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak II.).

U Zagrebu 27. ožujka 2026.

Sutkinja:

Slavica Garac