Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Ulica Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj K-14/2025-26

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Jeleni Ćelić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marije Obradović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po braniteljici Sandri Wagner, odvjetnici iz Metkovića, zbog kaznenih djela iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 - dalje: KZ/11), po privatnoj tužbi privatne tužiteljice DT, zastupane po punomoćniku ŠT, odvjetniku iz [adresa], podnesenoj 18. kolovoza 2022., uređenoj podneskom od 3. ožujka 2023., nakon ročišta radi prethodnog razjašnjenja stvari održanog 22. prosinca 2025. i javne rasprave koja je održana 3. veljače 2026. i 24. ožujka 2026. u nazočnosti okrivljenika ZT, braniteljice okrivljenika Sandre Wagner i punomoćnika privatne tužiteljice ŠT, dana 27. ožujka 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENIK: ZT sin pok. Z i pok. ČT rođene D, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, VSS, liječnik, zaposlen u antikvarijatu Zlatarevo zlato u Zagrebu s mjesečnim primanjima u iznosu od 450,00 €, vlasnik obrta [obrt] koji je trenutno u mirovanju, u registriranom životnom partnerstvu, bez djece, OIB: [osobni identifikacijski broj], neosuđivan

k r i v j e

I. zbog toga što je uvrijedio privatnu tužiteljicu u podnesku od 14.09.2021.godine predanom Općinskom sudu u Metkoviću u predmetu Posl.br. R1 Ob-78/2021 naslova Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti" (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice), zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba, navodeći:

1. "Protustranka je sestra Predlagatelja, te je živjela u zajedničkom kućanstvu do prosinca 2018 g. sa majkom stranaka, ČT. 2018. godine počinje zanemarivanje majke stranaka, protustranka je nije odvodila na medicinske preglede, te je tada počelo psihološko maltretiranje majke ČT" (str. 1. podneska):

2. "Zbog takvog psihičkog stanja kod protustranke se javlja iskrivljena percepcija realnosti bez stvarnog uvida u svoje stanje i kako se sve ovo reflektira na najbliže članove obitelji. Tako je još 2015 g., majku smatrala biljkom tj. prema njoj se ponašala kao da ova nije ljudsko biće" "(str. 2. podneska).

5. "Predlagatelj je kada bi došao u kuću u [adresa], pronašao u garaži pune vreće ambalaže od različitih alkoholnih pića, što je također dokaz da protustranka prekomjerno konzumira alkohol" "(str. 3. podneska),

6. "Predlagatelj smatra da je ova prekomjerna konzumacija alkohola dovela do takvih promjena u psihičkom zdravlju protustranke, da ista nije sposobna više brinuti se o svojim pravima i interesima, te da svojim ponašanjem ugrožava okolinu" "(str.4. podneska),

10."Majka stranaka je zimi živjela u [adresa], a ljeti u Blacama, a za vrijeme dok je bila s njom zanemarivala ju je psihički maltretirala, a radi se osobi sa 100% invaliditetom (lom kuka, kralježnice, zdjelice, parkinsonova bolest oštećenje sluha produžene kronične bolest. Sve ovo ukazuje na teške poremećaje, a ovakvim ponašanjem protustranke ne šteti samo svojoj okolini već i samoj sebi" "(str. 5. podneska),

zbog toga što je u podnesku od 14.09.2021.godine predanom Općinskom sudu u Metkoviću u predmetu Posl.br. R1 Ob-78/2021 naslova Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti" (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice), svjestan da je riječ o neistinitim činjeničnim tvrdnjama koje mogu naškoditi časti i ugledu privatne tužiteljice naveo:

3. "Zbog takvog psihičkog stanja počinila je i kazneno djelo prijetnje smrću, te je osuđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, br. K-360/19" (str. 2. podneska),

4. "Pored ovih nalaza 07.rujna 2015 g. u istoj ustanovi protustranka je pregledana i od strane psihijatra, te joj je dijagnosticiran alkoholizam, a obavila je i razgovor sa diplomiranom socijalnom radnicom" "(str. 3. podneska),

9. "Protustranka je zaposlena u ljekarni u Pločama, radi kao ljekarnik, što je iznimno zahtjevan i odgovoran posao, pa ga sigurno osoba koja prekomjerno konzumira alkohol ne može savjesno obavljati. Prije zasnivanja radnog odnosa je bila na pregledu specijaliste medicine rada dr. KT, prilikom kojeg pregleda je zatajila prekomjerno uzimanje alkohola "(str. 5. podneska),

dakle, pred drugim iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi časti i ugledu privatne tužiteljice, znajući da je neistinita, a djelo je počinio putem podneska predanog sudu, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba,

čime je počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom - opisano po čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 i kažnjivo po čl. 149. st. 2. KZ/11 za koje mu sud na temelju čl. 149. st. 2. u vezi s čl. 42. st. 1 KZ/11

i z r i č e

novčanu kaznu u visini od 200,00 (dvjesto) dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 5,00 € (peteura), što ukupno iznosi 1.000,00 € (tisućueura).

II. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11 okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude uz upozorenje da će se novčana kazna, ukoliko ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u navedenom roku, na temelju čl. 43. st. 1. KZ/11 naplatiti prisilno putem ovlaštene institucije, a ukoliko se novčana kazna neće moći ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca sud će na temelju čl. 43. st. 2. KZ/11 uz pristanak okrivljenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Ako okrivljenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro će se na temelju čl. 43. st. 3. i 4. KZ/11 zamijeniti kaznom zatvora na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

III. Na temelju čl. 452. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25,13/26 - dalje: ZKP) protiv

OKRIVLJENIKA: ZT, s podacima kao pod toč. I.

o d b i j a s e o p t u ž b a

da bi:

7. Majka stranaka je živjela do prosinca 2018 g., u Blacama, te je imala njegovateljicu gdu IT. Tako je protustranka od majke uzela novce za njegovateljicu pa ih je na intervenciju Centra za socijalnu skrb vratila, a to je bilo negdje 2017.g. ili 2018 g.," (str. 4. podneska),

čime bi pred drugim iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi į časti ili ugledu privatne tužiteljice, znajući da je neistinita, ugleda, klevetom - opisano i kažnjivo po članku 149, stavak 1.1 2. Kaznenog zakona. pa je time počinio kazneno djelo protiv časti

8. Majka stranaka i sada ima njegovateljicu, koja je bila svjedokom zlonamjernih i uznemirujućih poziva od strane protustranke" (str. 5. podneska),

čime bi pred drugim iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi j časti ili ugledu privatne tužiteljice, znajući da je neistinita, pa je time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda, klevetom - opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1.1 2. Kaznenog zakona.

IV. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 6. i 7. ZKP-a okrivljeniku se nalaže da u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude podmiri troškove kaznenog postupka koji se odnose na paušalni iznos od 100,00 eura uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, SWIFT: NBHRHR2X model: HR64 IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj: 6084-50555-507142025 (opis plaćanja: troškovi postupka u K-14/2025) te nužne izdatke i nagradu branitelja privatne tužiteljice u iznosu od 1.700,00 eura.

Obrazloženje

1. Privatna tužiteljica DT podnijela je 18. kolovoza 2022. putem punomoćnika ŠT, odvjetnika iz [adresa], privatnu tužbu protiv okrivljenika ZT zbog kaznenih djela iz članka 147. stavak 1. i 2. i članka 149. Kaznenog zakona u stjecaju.

Tužiteljica u obrazloženju privatne tužbe navodi kako je točan navod da su ona i okrivljenik u brojnim sudskim sporovima jer je majka ovdje stranaka ČT kao Primateljica uzdržavanja sa ovdje okrivljenim ZT kao Davateljem uzdržavanja zaključila 3. svibnja 2019. godine Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a koji ugovor je solemniziran od strane Javnog bilježnika Ljubice Čaklović pod Poslovnim brojem OV-4110/2019 (priložen uz tužbu). Istim ugovorom ČT je raspolagala u korist ovdje okrivljenika ZT svom imovinom u Republici Hrvatskom, brojnim vrijednim nekretninama, pokretninama pa čak i sa svojim osobnim nakitom. Kako ČT već godinama boluje od različitih bolesti od kojih je najizrazitija demencija, slijedom prethodnog ovdje tuženica DT pokrenula je pred mjesno nadležnim Općinskim sudom u Metkoviću postupak za lišenje poslovne sposobnosti ČT. Tako, pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, vodi se postupak glede ograničenja poslovne sposobnosti majke ovdje stranaka ČT (Posl.br. R1 Ob-2062/2019) gdje je određeno ročište za dan 15.09.2022.godine.Također, ovdje privatna tužiteljica pokrenula je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i postupak radi utvrđenja ništetnosti spomenutog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju budući drži da ČT u vrijeme zaključenja ugovora nije bila poslovno sposobna te je ugovor ništetan. U predmetu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu okrivljenik ZT dostavio je Općinskom sudu u Metkoviću, podnesak „Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti“ (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice) sadržajan sa čitavim nizom uvreda i kleveta na račun tužiteljice. Ovo evidentno iz revolta budući je privatna tužiteljica pred nadležnim sudovima pokrenula čitav niz postupaka kojima je svrha osporiti Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zbog bolesti majke koja nije bila u stanju shvatiti svrhu i značenje ugovora. Ponukan inače legitimnim sudskim postupcima tužiteljice, u nedostatku racionalnih argumenata, inkriminirajućim podneskom koji je dostavio Sudu okrivljeni neistinito i uvredljivo teži prikazati privatnu tužiteljicu kao problematičnu osobu sklonu alkoholu i sukobima, pritom ne birajući sredstva i napore kako bi u konačnici uništio život i egzistenciju privatnoj tužiteljici. Naime, privatna tužiteljica je magistar farmacije zaposlena u Ljekarni Antonia Kostanić u [adresa] pa navodi o alkoholizmu privatne tužiteljice, zatim navodi o njezinoj agresivnosti imaju za cilj dokinuti egzistenciju privatnoj tužiteljici nastojeći je prikazati pred sudom kao osobu nesposobnu da radi odgovoran ljekarnički posao. Konačno, u podnesku naziva „Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti“, (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice) privatni tužitelj navodi i neistinu - klevetu tvrdeći kako je privatna tužiteljica počinila i kazneno djelo prijetnje smrću te je osuđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, br. K-360/19 iako iz presude proizlazi da je privatna tužiteljica osuđena za kazneno djelo ozbiljne prijetnje no ne i prijetnje smrću).

2. Sud je dopisom K-135/2022-2 od 20. veljače 2023. od privatne tužiteljice zatražio da u roku od 8 dana od primitka dopisa specificira činjenični supstrat privatne tužbe na način da točno naznači koje sporne izjave odnosno navode okrivljenika se ima smatrati klevetom, a koje uvredom te je privatna tužiteljica dostavila podnesak od 3. ožujka 2023. (list 53-565 spisa) kojim sve pojedine inkriminirane navode pod deset točaka privatne tužbe koji su izneseni u podnesku koji je predan sudu označ ila kao klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.

3. Nakon toga je rješenjem K-135/2022-4 od 7. ožujka 2023. odbačena predmetna privatna tužba te je po žalbi privatne tužiteljice Županijski sud u Dubrovniku svojim rješenjem Kž-78/2023 od 3. veljače 2025. (strana 1-4 spisa) prihvatio žalbu privatne tužiteljice, ukinuo rješenje i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

4. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.

4.1. Iznoseći svoju obranu na kraju dokaznog postupka okrivljenik je izjavio da je protiv njega je podnesena privatna kaznena tužba za kazneno djelo klevete koja se bazirala na njegovom prijedlogu da se pokrene postupak djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u segmentu brige za vlastito zdravlje njegove sestre. Taj sudski postupak je zbog nenadležnosti Općinskog suda u Metkoviću transferiran u Općinski sud u Dubrovniku gdje se taj proces proveo. Tijekom postupka u Općinskom sudu u Dubrovniku, iako je u više navrata od suda zatraženo putem podnesaka da se kako bi se provelo sudsko vještačenje po psihijatru sudskom vještaku da se dostavi relevantna dokumentacija, a to je nalaz kada je njegovoj sestri dijagnosticiran sindrom ovisnosti o alkoholu po međunarodnoj klasifikaciji bolesti F 10.2. Sud je rezolutno odbijao taj prijedlog, a sudski vještak kojem je po nalogu suda naloženo vještačenje bio je upoznat sa postojanjem nalaza koji se ne nalazi u medicinskoj dokumentaciji na osnovu koje će on provesti svoje vještačenje. Usprkos toj činjenici i protivno praksi vještačenja, a i pravila struke vještak se upustio u vještačenje čiji nalaz u svom zaključku donosi da je predloženica potpuno zdrava. Sindrom ovisnosti o alkoholu je kronična progresivna i recidivirajući bolest mozga, kronična znači doživotno i zauvijek ostaje dijagnoza pacijenta. U najboljem slučaju ako se postigne adekvatno liječenje može se doći do doživotne apstinencije i u tom slučaju uz dijagnozu F 10,2 stoji u remisiji što znači u poboljšanju uz uvijek postojeći rizik da se povratak konzumaciji alkohola može ponoviti. Ova tužba protiv njega bazirana je na lažnom nalazu svjedoka sudskog vještaka koji je za osobu koja je dugogodišnji, a kada kaže dugogodišnji to znači preko 20 godina, neliječeni ovisnik o alkoholu. Ne samo da je tim nalazom tužiteljici pružio mogućnost da zlouporabom prava na tužbu protiv njega pokrene ovu privatnu kaznenu tužbu, dotični sudski vještak je takvim nalazom doveo u ugrozu i sudionike u prometu, jer prema Zakonu o sigurnosti u prometu neliječeni alkoholizam smatra nesposoban i takva osoba nema pravo na vozačku dozvolu. Sudski vještak je svojim lažnim svjedočenjem doveo u ugrozu i pacijente koji dolaze u ljekarnu i koji su potencijalno ugroženi riziku pogreške osobe koja preko 20 godina boluje od neliječenog sindroma ovisnosti o alkoholu. S rezignacijom odbacuje kvalifikacije da se radi o bilo kakvim imovinsko pravnim sporovima ili da se radi o lošem međuljudskom odnosu između njega i tužiteljice što su tijekom ovog postupka neki od svjedoka pokušali imputirati. Ovdje se radi o jednoj teškoj obiteljskoj tragediji koja je uzrokovana teškom neliječenom ovisnošću, ali je ova tragedija razbolila i sustav i odgovorne pojedince koji su sa svojih pozicija štitili upravo tešku bolest njegove sestre i time je doveli do stanja u kojem jeste, a njega izložili moralnim osudama posljedicama obijesnog parničenja, zlouporaba prava na tužbu. U svakoj obitelji postoji ovisnost bilo da je ona o alkoholu, heroinu, bilo o kocki, to je jedna teška tema i uvijek prođe neko vrijeme dok se ne prelije čaša što se njihovoj obitelji dogodilo 2015. godina kada je tužiteljica na pritisak njega i pok. majke, pok. majčine sestre i svoje najbolje prijateljice PT pristala pristupiti psihijatrijskom pregledu voditelja Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Mostaru kada joj je 7. rujna 2015. na prvom pregledu uz njezinu anamnezu, dugi niz godina prekomjerno konzumira alkohol, uspostavljena dijagnoza i predloženo liječenje. Psihijatar je osim farmakološke terapije zatražio da se napravi dodatna obrada koje je uključivala laboratorijske pretrage i psihološko testiranje. On se zbog osnovnih obveza u Zagrebu morao vratiti i nije mogao ostati duže u [adresa]. Tužiteljica je u roku od 2 dana otkazala sve dogovorene pretrage i u potpunosti odbi la liječenje. Tada je došlo do početka pogoršanja njihovih međuljudskih odnosa. Pokušavao je naći bilo kakvo drugo rješenje pa joj je predložio da on plaća odlazak na psihoterapiju u [adresa] uz jedan antidepresiv koji je trebala piti da joj olakša apstinencijske krize. Preko veza uspio je doći do jednog od najboljih kliničkih psihologa u [adresa] LT kod koje je krenula na psihoterapiju koju je on plaćao , iako prema literaturi individualna terapija kod alkoholičara za razliku od sastanaka liječenih alkoholičara ne daje neki učinak. Kratko vrijeme je osjetio u komunikaciji sa sestrom da se njeno stanje pomalo poboljšava i rekla mu je da je prestala piti. Međutim ubrzo nakon toga uslijedio je poziv njemu od gđe LT koja mu je rekla da ona ne vidi raz loga da bih nastavio plaćati psihoterapiju pošto ona ne misli da može pomoći pošto njegova sestra u nikojem smislu ne surađuje. Tada je prestala sa uzimanjem antidepresiva i ponovno počela piti. Njeno psihičko stanje, impulzivnost i agresivnost osobito prema majci, ali i prema njemu je kroz neko vrijeme bila sve očitija, izrazito ga je iznenadio pitanje psihologinje LT je li njegova majka tijekom djetinjstva zlostavljala njegovu sestru. Odgovorio joj je da je njegova majka sa 14 godina ostala bez mame i da je ljubav koju im je davala bila ne samo njezina nego i njome je nadoknađivala ljubav koja joj je bila uskraćena kada je bila dijete. Pitao je psihologinju zbog čega je to pitala, rekla mu je da u svojoj praksi do tada nikada nije susrela takvu mržnju koja osjeća kćer prema majci i koja je po njezinom mišljenju ireverzibilna, dakle, nepopravljiva. Uslijedili su majčini prijelomi, prvo kuka 2015., pa onda kralježnice 2017. te zdjelice 2018. iz kojih se majka uz veliku snagu vlastite volje svaki put oporavljala usprkos visokim godinama. Ovisnost kćeri o alkoholu i suživot njegove majke sa kćeri potatorom bilo je iznimno traumatično jer se radilo kako o psihičkom tako i o fizičkom zlostavljanju. On je iz Zagreba, osim što je financirao plaću njegovateljice JT, izdašno slao novac za sve mamine potrebe kako joj ništa ne bi falilo, međutim osjećao je strašnu frustraciju što nema kontrolu kako mama provodi vrijeme kada njegovateljice nisu tu. U zimu 2018. kada je mama došla kod njega u posjetu kako bi sa njim provela vrijeme, a i obavila neke kontrole preglede, predložio joj je i pitao ju da li želi sa njim živjeti. Isprava nije vjerovala da je njegovo pitanje stvarno, rekla mu je "Nemoj se šaliti." On je ponovio pitanje na što mu je rekla: "Bila bih najsretnija majka na svijetu". I tada je njegova majka ostala živjeti u [adresa] kod njega. Često je iskazivala zabrinutost za budućnost njezine kćeri koja je bila njeno dijete i koje voli i preklinjala ga je da poduzima što god može kako bi se počela liječiti. Vi nažalost nikoga ne možete prisiliti ukoliko ne napravi kazneno djelo nego je pitanje slobodne volje hoće li netko pristupiti liječenju, ali on je i dalje pokušavao. Njegova majka je iskazivala da što se tiče odgovornosti da se jedino može osloniti na njega koji je čvrst stup i da može zaštititi sve. Njegova mama je 2017. kada je doživjela prijelom kralježnice i 3 mjeseca morala u ortozi mirovati upala u jednu depresivnu epizodu potaknutu psihološkim maltretiranjem sestre i prijeloma. N jegova mama je bila viša medicinska sestra, bila je izrazio inteligentna i obrazovana osoba, vrlo realna i suradljiva osobito po pitanju njezinog zdravlja bilo mu je jako teško gledati mamu koja je stalno tužna i utučena jer nikada nije bila takva i predložio joj je da ide na psihijatrijsko liječenje kako bi se njeno stanje popravilo. Bila je hospitalizirana preko 2 mjeseca u psihijatrijskoj klinici sv. Ivan u Zagrebu. Velikom angažmanom liječnika došlo je do drastičnog poboljšanja majčinog stanja koje se osobito reflektiralo na njezino raspoloženje koje je bilo poboljšano, optimizmu, radosti. Njegova sestra je negdje početkom proljeća 2017. njemu kada su se čuli preko telefona kontinuirano ukazivala na to da je mama teško dementna koji dojam on nije stekao kada bi se s njom čuo. Svakako bi skrenuo pozornost na jedan nesretni događaj iz 1993. kada je njegova majka ranjena od granate gdje su joj obje noge bile ozlijeđene gelerima, ali najteža ozljeda je upravo bila posljedica detonacije koja je njegovoj majci teško i nepovratno narušila sluh tako da je teško i uz najskuplji slušni aparat mogla čuti 20 % s jednim uhom, a na drugo uho je bila gluha. Strpljive osobe koje su s njegovom majkom komunicirale, koje su tijekom razgovora gledale u njegovu mamu, pa je ona osim toga što bi uspjela čuti razumijevanje dopunjavala čitanjem sa usana, postizale su potpuno uspješnu komunikaciju. Oni koji su zanemarivali majčin hendikep su je etiketirali dementnom. Međutim s obzirom na alarm koji mu je preko telefona stalno davala sestra da je mama teško dementna, upravo radi maminog zdravlja htio je da se mama temeljito neurološki obradi. Kako se to događalo u proljeće kada je mama boravila u [adresa], a kao hrvatski državljanin imala je samo hrvatsko osiguranje, on je u potpunosti pokrio obradu za demenciju na Klinici za neurologiju u Kliničkoj bolnici u Mostaru. U sklopu obrade napravljeno je temeljito psihološko testiranje koje je kako u neurologiji, a tako i u psihijatriji ključni klinički dijagnostički alat za procjenu kliničkog stanja. Nalaz psihologa je bio da je nalaz psihološkog testiranja bio u potpunosti u skladu s njenim godinama (84 godine) i da je mama uspješno ispunila sve testove koji su joj bili predočeni tijekom testiranja. Jedna od pretraga u sklopu te neurološke obrade je bio i CT mozga. U očitanju radiologa, napominje da se ne radi o kliničkom nalazu nego o očitanju snimke, utvrdio je da se radi o atrofiji mozga i demenciji vaskularnog tipa. Njegovu sestru je taj nalaz oduševio jer je mogla majci nastaviti govoriti da je dementna iako radiološki nalaz ni u kojem smislu ne mora biti povezan sa kliničkim stanjem pacijenta što znači da netko tko ima atrofiju mozga može biti u tolikoj demenciji da ne zna niti kako se zove, a s druge strane može biti sveučilišni profesor koji još mentorira doktorante u svom području. 2019. su majka i on dogovorili da potpišu ugovor o uzdržavanju kako bi on preuzeo kompletnu skrb o njoj, ali i imao kontrolu nad svom imovinom, kako se ne bi dogodilo da kćer koja je godinama teška neliječena ovisnica o alkoholu to rasprodala kako bi zadovoljila svoje potrebe za alkoholom. Pored toga što je odnos između njega i sestre i majke i sestre bio teško narušen za ugovor o uzdržavanju sestra je optuživala pok. maminu sestru, a svoju tetku NT koja ju je beskrajno voljela, može reći čak i više nego njega i davala joj bezrezervnu podršku u procesu liječenja, optuživala kako je upravo ona kriva što su majka i on potpisali taj ugovor, a da iza toga leži motivacija da njihovu imovinu naslijedi ona i njezini sinovi. Uz to mora dodati da je njegova tetka imala svoju vlastitu knjigovodstvenu firmu i bila izrazito imućna i apsolutno nikakvog utjecaja nije imala na maminu odluku. Tužiteljica joj je u ljeto 2019. uputila prijeteće poruke da će ukoliko se ne dogovore pobiti njezinu unučad snajperom, što je navedeno i u izjavi FT, koju je sud odbio kao dokaz. Njegova pok. tetka je imala slabo srce i preminula je od srca u 65. godini za manje od godinu dana. Očev brat i njegova supruga Š i AT koji žive u [adresa] i obje su jako voljeli njegovu sestru pokušavali su je nagovorit da se liječi što je ona prihvatila izrazito neprijateljski. Prva susjeda u [adresa] gđa ET je proživjela jednu tešku tragediju, prvo je 1992. izgubila sina u 17. godini na način da ga je pogodio snajper u stanu i da je umro na rukama roditelja. Prije 2019. ET je preminula i kćerka od karcinoma nadbubrežne žlijezde, a onda joj je preminuo i suprug. Njegova sestra je u razgovoru sa strinom i stricem u Norveškoj, oboje su razgovarali s njom preko istog mobitela poželjela im da ih sustigne sudbina ET, znači da ostanu bez sina. Te iste 2019. njemu uputila ozbiljne prijetnje zbog kojih je vođen kazneni postupak, skrenuo bi pozornost na vremenske točke kada je sustav imao prilike reagirati, a nije. Sustav je apstraktan pojam, njega čine podjedinici koji odgovorno rade svoj posao, ali i pojed inci koji ga rade sa zlom namjerom, neodgovorno i štetno. To su pojedinci koji će svakako morati dati odgovore ne pitanje i to su pojedinci koji su doveli njegovu sestru u stanje uznapredovalih posljedica dugogodišnje ovisnosti o alkohola, koji su se priklonili njenoj ovisnosti, a nisu stali u njezinu zaštitu. Kao što se dogodilo na Općinskom sudu u Dubrovniku tako i tijekom kaznenog postupka, preklinjao je sud da se zatraži nalaz sa psihijatrije u [adresa] kako bi se njegovoj sestri konačno pomoglo, međutim trgovinom utjecaja njenog branitelja to se u niti jednom postupku nije dogodilo. U ovom sudskom postupku koji je u tijeku možda sud pisanje jednog običnog podneska smatra sitnicom, ali on bi rekao da je tom sitnicom njegovoj sestri pružena šansa da ne premine u jednoj kratkoj vremenskoj perspektivi nego da dobije šansu da se liječi i rehabilitira što joj je do sada zbog neodgovornih pojedinca koje je spomenuo bilo onemogućeno. Njegova majka je u postupku utvrđivanja ništetnosti ugovora o uzdržavanju po mišljenju sudskog vještaka koji je zaključio da je bila popuno sposobna razumjeti sadržaj i posljedice ugovora o uzdržavanju. Tužiteljica je kako bi dodatno ponizila majku pokrenula postupak za lišenje poslovne sposobnosti. Njegovu majku je osobno pregledala psihijatar – sudski vještak početkom studenog 2022. u nazočnosti sutkinje i sudske zapisničarke, dakle 3 i pol godine nakon potpisivanja ugovora o uzdržavanju i na osnovu mišljenja sudskog vještaka odbijen je prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti na koji se tužiteljica žalila pa je viši sud Županijski sud u Karlovcu odbacio žalbu. Tako da je njegova mama preminula u listopada 2023. da joj, iako je maliciozno pokušano, nije oduzeta poslovna sposobnost. S obzirom da u ovom postupku njegova sestra i tužiteljica je raspravno sposobna i ima poslovnu sposobnost tako da će se osvrnuti na navode iz njenog vještačenja. On je ovom privatnom kaznenom tužbom optužen da je sestru klevetao da boluje od neliječenog alkoholizma što je samo po sebi kleveta i zlouporaba prava na tužbu jer je tužiteljica itekako dobro znala da je dugogodišnja neliječena notorna alkoholičarka što potvrđuje i nalaz koji je ishođen. Tijekom njezinog iskaza je spomenula niz neistina koje činjenično jesu neistine, ali po njegovom mišljenju dio njih su bile konfabulacije. U tom iskazu je inkriminirala dr. KT rekavši da je kod nje upućena na pregled upravo zbog saznanja o alkoholizmu, ali da ju je dr. KT nakon pregleda proglasila zdravom. Inkriminirala je i svog obiteljskog liječnika izjavivši da je za nju tvrdio da je zdrava, a u svom iskazu nije iznijela bitan podatak, a to je da je dr. KT zatajila psihijatrijsku dijagnozu pa je time dovela u poziciju da učini vrlo izvjesnom počinjenju kaznenog djela izdavanja lažne potvrde koju je tužiteljica kasnije rabila za svoj posao i za zadržavanje vozačke dozvole. I tijekom današnjeg svjedočenja dr. GT kako nije bio pritužbi na njezin rad, a hvala Č da nije pogazila trudnicu sa djetetom ili stariju osobu što se moglo dogoditi drugačiji bi bio tijek ovog razgovora. S obzirom na navode dr. GT da je tužiteljica upućena na psihijatrijsko liječenje što je njegova braniteljica zatražila medicinsku dokumentaciju on moli sud da uzme u obzir rizike i njezinog psihičkog stanja i njezinog financijskog prosperiteta jer u teškom stanju uvučena ili osobno inicirala niz tužbi temeljenih na lažima što bi se moglo kategorizira ti kao obijesno parničenje i zlouporaba prava na tužbu koji će nju financijski jako puno koštati. S druge strane lijepo moli sud da izvijesti Centar za socijalnu skrb kao i Hrvatsku ljekarničku komoru o saznanjima i riziku njenog zdravstvenog stanja da ju se pravno zaštiti od troškova niza pravosudnih postupaka u koji je bezglavo ulazila kako bi njega uznemiravala, diskreditirala i lažno prijavljivala. Osvrnuo bi se na iskaz saslušane svjedokinje ĆT koja je u trenutku kada je brinula o njegovoj majci dopustila - ne razgovor što je danas bilo vrlo maliciozno imputirano - nego je omogućila da tužiteljica napada majku i okrivljuje je za kazneno djelo za koje je sama bila odgovorna i osuđena tako da je njegova majka cijelu noć plakala i od straha je i zašutjela. Kako je jako dobro poznavao svoju majku i vidio da nešto nije uredu opetovano je ĆT postavljao pitanja što se s njom dešava, zašto ne govori, zašto ne može stati na noge. Postavio je pitanje je li možda sestra zvala na što mu je ĆT rekla: "Ah ma zaboravila sam ti to spomenuti, u nedjelju navečer je zvala, derala se na majku i plakala je cijelu noć". Istovremeno je dao otkaz ĆT i u nedjelju je s RT podnio prijavu policiji zbog uznemiravanja starije osobe. Tužiteljica je također podnijela prijavu da on zlostavlja majku pa je tako mamu posjetila socijalna radnica iz Centra za soc. skrb Trešnjevka utvrdivši da je sve uredu, a nakon nekoliko dana je mamu posjetio policijski službenik kako bi utvrdio radili li se o zlostavljanju. To je bila nenajavljena posjeta tijekom jutarnjih sati. Policajac je ušao u maminu spavaću sobu, mama je već bila budna i popila kavu i doručkovala, dočekala ga je sa osmjehom i toplim pozdravom, on ju je pitao kako ste gospođo, na što mu je ona rekla da je jako dobro, a usto je dodala da je vani jako hladno, a kako je on bio samo u košulji, mama mu je rekla da se brine za njega jer je lagano obučen. Policajac se s njom rukovao, a mama ga je poljubila i rukovala se s njim. Policajac se kasnije raspitivao u susjedstvu te je utvrđeno da su optužbe bile lažne kao i svi postupci protiv njega. Da je ovom tužbom upravo on prikazan kao netko tko je negativac tko je činio protuzakonite stvari i nažalost zbog itekako odgovornih pojedinca za koje se toplo nada ako ne uslijedi pravna konsekvenca da će uslijediti teška Božja kazna. Još jedan put moli sud da poduzme sve što zakon nalaže, a to je da zaštiti njegovu sestru. Osobno na završnoj raspravi u procesu za lišenje poslovne sposobnosti njegove sestre je izjavio da nakon tolikih godina mukotrpne patnje teške obiteljske tragedije ne može i više nije u stanju zbog svog vlastitog zdravlja išta poduzimati i misli da je sustav koji je do sada njegovoj sestri naudio dužan ispraviti pogrešku i pomoći joj da se obrani od same sebe, ali da se obrani i od onih koji je dovode u ogromne financijske izdatke uvlačeći je u niz obijesnih parničenja. Također moli sud da iskoristi sve svoje alate da se postavi pitanje i da se pozove sve one koji su omogućili da dugogodišnji kronični neliječeni alkoholičar vozi auto i radi u ljekarni.

Odgovarajući na pitanja braniteljice da opiše odnos majke i sestre vezano za odvođenje majke na liječničke preglede i brigu o zdravlju okrivljenik je izjavio da se njegovoj sestri majka gadila, da se sestra majke stidjela i rijetko ju je vodila na preglede. U iskazu je lagala da je majku vodila na razne preglede, pa je tako navela u potpunosti netočan podatak da ju je redovito vodila kod psihijatra u [adresa] i to kod dr. ZTĐ jer o tim pregledima ne postoji apsolutno nikakva dokumentacija iz razloga što se ti pregledi nikada nisu dogodili. Međutim kako se radi o dr. ZTĐ koja je kćer od mamine dobre prijateljice s kojom se našao 2017. na kavi moleći je za pomoć oko sestre, ona mu je rekla da bi voljela da može pomoći, ali nažalost nikoga se ne može prisiliti na liječenje. Njemu je strašno kao osobi i liječniku da je njegov poziv magistri UT kada je njegova sestra dobila posao i kada joj je u najboljoj namjeri ukazao na mentalni problem od kojeg boluje njegova sestra u cijelom ovom kraju percipiran kao izrazito amoralan i neprijateljski, a da se kojim slučajem dogodilo da je određeni pacijent stradao zbog nepropisno izdanog lijeka, na koga bi onda linč bio usmjeren. Danas tijekom rasprave punomoćnik tužiteljice izjavljuje da je ona dovedena na razinu puknuća i da je pukla s namjerom da se više ne problematizira njezin problem s alkoholom, a nitko od prisutnih ne postavlja pitanje posljedica jedne teške manipulacije laganja liječnicima da ne postoji teška psihijatrijska bolest koja je nosila sa sobom rizike ne samo po druge, a to su sudionici u prometu i pacijenti u ljekarni nego i po nju samu. Osobno je nakon posljednjeg ročišta u veljači pred ovim sudom vidjevši u kakvom je stanju njegova sestra ostao pod teškim dojmom pod kojim je i sada i uvjeren je da je njezino kako mentalno tako i fizičko zdravlje izrazito pogoršano. Jedina lijepa stvar koju je danas čuo je kada je dr. GT rekao da je upućena na liječenje pa se toplo nada da je većina posljedica koje ona sada trpi ipak popravljiva i da se ona kroz određeno razdoblje dobro opravi i da može nastaviti raditi i da počnu graditi nekakav odnos koji je do sada bio u potpunosti narušen. Na pitanje braniteljice da opiše stanje kuće u [adresa], okrivljenik je izjavio da je cijela kuća bila puna limenki piva i boca od alkohola, a isto je stanje zatekao u garaži stana u [adresa] koja je bila nakrcana vrećama punim ambalaže alkoholnih pića koje je tužiteljica pravdala svojom ekološkom osviještenošću i brigom za okoliš što je jedan od ključnih simptoma ovisnosti o alkoholu.

Odgovarajući na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li se on osobno podvrgnuo psihijatrijskom tretmanu, okrivljenik je izjavio da je tijekom ljeta 2017. kada je boravio u [adresa] s majkom na ljetovanju, jer njegova sestra nikada nije ljetovala s majkom, primijetio je da je njegova mama grebala kožu na nozi dok ne bi počela krvariti. Mama je rekla da osjeća strašnu unutarnju napetost i da osjeti olakšanje kada dođe do krvarenja i da misli da bi bilo dobro da ode na pregled kod psihijatra. Kako je bila u oporavljanju od prijelom zdjelice i imala je kontrolni pregled u Dubrovniku taj je odlazak iskoristio kako bi ju odveo kod dr. Grileca, psihijatra u OB Dubrovnik. Ona je psihijatru rekla da je njen odnos s kćeri predivan i da je ona najbolja kćer na sv ijetu, psihijatar je tijekom pregleda osjetio da se radi o unutarnjoj napetosti koju mama kontrolira, a da se priča o kćerki radila o disimulaciji. Završio je medicinu i psihijatriju, ali nije mogao kontrolirati svoje osjećaje, bio je izrazito bijesan na mamu jer nije psihijatru rekla sve što je tišti i tu večer se obratio na hitni prijem psihijatrije u Vinogradskoj u Zagrebu. Već sutra je shvatio da mama s njom živi i o njoj ovisi, a tek kada je došla živjeti sa njim u Zagreb mogla joj je otvoreno ogovoriti preko telefona jer je se više nije bojala. On je u kontinuiranom psihijatrijskom tretmanu jer mu je dijagnosticiran poremećaj prilagodbe, što znači teže nošenje sa stresom, redovito se kontrolira. Ističe da je 2021. prokazavši kao zviždač u velikoj korporaciji u kojoj je radio veliku koruptivnu aferu umjesto nagrade 14. veljače 2022. dobio otkaz, pretpostavlja umiješanošću opunomoćenika tužiteljice ta informacije je došla do njegove sestre koja ga je istu večer nazvala kako bi mu rekla kako ga voli najviše na svijetu i kako joj je strašno da je ostao bez posla, a u drugom dijelu razgovora je rekla da je možda pravi trenutak da se dogovore oko imovine, znajući da je pao na koljena što je kod njega izazvala osjećaj odurnosti i prijezira prema njoj i njenom opunomoćeniku. Sreća da ima prijatelje koji su ga financijski pomagali da može brinuti o majci i da joj ništa ne fali. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li hospitaliziran zbog mentalnih problema, okrivljenik je izjavio da je u listopada 2020. bio hospitaliziran 5 dana zbog iživljavanja nadređene osobe u poslu, koristi antidepresiv zbog dijagnoze poremećaja prilagodbe. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li točan navod svjedokinje ĆT da je demonstrativno napustio [adresa] jer je majka rekla da jednako voli njega i sestru okrivljenik je izjavio da je već odgovorio na to pitanje i da se neće na to vraćati.

5. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi optužbe čitanjem i pregledavanjem prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti (list 15-20 spisa), poziva na raspravu R1 Ob-78/2021 (list 21-22 spisa), ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 3. svibnja 2019. (list 23-27 spisa), prijedloga za oduzimanje poslovne sposobnosti od 14. lipnja 2019. (list 28-29 spisa), poziva na raspravu R1 Ob-2062/2019 (list 30 spisa), tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (list 31 -36 spisa), poziva na raspravu P-11720/2019 (list 37 spisa), ugovora o radu (list 38 spisa), preslike kartice Hrvatske ljekarničke komore (list 39 spisa), presude Općinskog suda u Metkoviću posl. br. K-360/2019 od 14. lipnja 2019. (list 40-49 spisa), dijela spisa Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1 Ob-109/2023 (list 161-184 spisa), zdravstvenog kartona privatne tužiteljice Doma zdravlja Ploče (list 185 -198 spisa), saslušani su privatna tužiteljica DT i svjedoci OT, KT, GT i ĆT.

6. Kao dokaz obrane izvedeni su dokazi čitanjem i pregledavanjem dopisa Doma zdravlja Mostar s prilogom (list 204-205 spisa) i presude Općinskog suda u Metkoviću posl. br. K-360/19 s klauzulom pravomoćnosti (list 234-246 spisa) te su saslušane svjedokinje IT i RT.

Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 211-212 spisa) iz kojeg je utvrđeno da isti do sada nije osuđivan.

7. Sud je raspravnim rješenjem od 24. ožujka 2026. odbio izvođenje dokaza obrane i to:

- na temelju čl. 421. st. 3. ZKP-a dokazni prijedlog okrivljenika da se izvrši uvid u izjavu FT (list 155-156 spisa) i uvid u nalaz i mišljenje Poliklinike Povjerenje Zagreb od 30. travnja 2019. (list 158-159 spisa) jer se radi o neprikladnim prijedlozima. Obrana je izvođenje dokaza uvidom u ovjerenu izjavu FT predložila na okolnost događaja prijetnje i alkoholizma privatne tužiteljice, istovremeno ne predlažući saslušanje FT kao svjedoka u ovom postupku niti dajući razloge zbog kojih bi njegova pisana izjava zamijenila njegovo svjedočenje , a izvođenje dokaza uvidom u nalaz i mišljenje Poliklinike Povjerenje Zagreb na okolnost da je sad pok. majka stranaka izjavila kako je jako prepatila te da kći dosta pije. Na temelju čl. 284. do 294. ZKP-a detaljno je propisano na koji način se ispituju svjedoci, sud odlučuje na temelju dokaza izvedenih na glavnoj raspravi, pa izjava koja nije dana neposredno pred sudom nije dokaz na kojem se može temeljiti presuda, a nalaz i mišljenje Poliklinike Povjerenje Zagreb odnosi se na pregled ČT u privatnoj posjeti koju je uradila prim. mr. sc. MT u kojem nije sudjelovala privatna tužiteljica DT pa se sadržaj bilo kakve izjave iz tog nalaz i mišljenja ne može uzeti kao dokaz u ovom kaznenom postupku;

- na temelju čl. 421. st. 1. ZKP-a dokazni prijedlog okrivljenika da se presluša snimka razgovora između privatne tužiteljice i sada pok. ČT sadržana na USB-u koji je predan na raspravi održanoj 3. veljače 2026. (list 160 spisa) jer se radi o nezakonitom dokazu u smislu čl. 10 ZKP-a. Okrivljenik je na raspravi održanoj 3. veljače 2026. predložio izvođenje dokaza preslušavanjem USB-a sa snimkom razgovora između privatne tužiteljice i sada pok. ČT u kojoj se spominje prekomjerno uživanje alkohola, što je Sud raspravnim rješenjem od 24. ožujka 2026. odbio. Snimka razgovora sačinjena bez naloga suca istrage i bez pristanka osobe koja se snima ima se smatrati nezakonitim dokazom u smislu čl. 10 st. 2 toč. 2 ZKP -a, jer je u odnosu na privatnu tužiteljicu DT taj dokaz pribavljen povredom Ustavom zajamčenih prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života, ugleda i časti, zaštićenih odredbom čl. 35. Ustava Republike Hrvatske. Naime, sam okrivljenik je izjavio da je osobno sačinio snimku koje se nalazi na USB-u na inzistiranje svoje pok. majke, bez znanja i dopuštenja svoje sestre i to putem mobitela ĆT, tadašnje njegovateljice njegove majke;

- na temelju čl. 421. st. 4. ZKP-a dokazni prijedlog okrivljenika da se zamolbenim putem preko Općinskog suda u Mostaru sasluša dr. TT specijalist psihijatar na adresi Centra za mentalno zdravlja Mostar, Hrvatskih branitelja bb jer se radi o prijedlogu koji odugovlači postupak. Naime, okrivljenik nije obrazložio iz kojeg razloga je predložio da se navedeni svjedok sasluša zamolbenim putem, što je dugotrajan postupka jer se od nadležnog tijela u BiH mora tražiti pravosudna suradnja koja bi mogla dovesti do zastare ovog postupka, a iz stanja spisa, jer okrivljenik nije dostavio nikakav podatak, nije vidljivo da bi svjedok bio spriječen pristupiti na sud u RH. Saslušanje ovog svjedoka je predloženo na okolnost da je isti 7. rujna 2015. obavio specijalistički pregled privatne tužiteljice vezano za problem prekomjernog uživanja alkohola, a u spis je pribavljen njegov nalaz od navedenog dana (list 204-205 spisa) pa je navedeni prijedlog očito usmjeren na znatno odugovlačenje postupka ;

- na temelju čl. 421. st. 2. ZKP-a dokazni prijedlog okrivljenika da se od Doma zdravlja od psihijatrijske ambulante dr. Hoffman zatraže podatci o liječenju privatne tužiteljice po uputnici dr. GT na okolnost prekomjernog uživanja alkohola nakon prometne nezgode iz siječnja 2026. te da se od PP Ploče i prekršajnog odjela ovog suda zatraži preslika prekršajnog spisa, sve u svezi prometne nezgode 2026. jer ne postoji povezanost između činjenice koju okrivljenik izvođenjem ovih dokaza želi utvrditi i odlučnih činjenica koje su predmet privatne tužbe. Okrivljeniku se na teret stavlja da je podnesku od 14.09.2021.godine predanom Općinskom sudu u Metkoviću naslova „Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti“ (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice), svjestan da je riječ o neistinitim činjeničnim tvrdnjama koje mogu naškoditi časti i ugledu privatne tužiteljice naveo niz tvrdnji, između kojih i tvrdnje koje se odnose na konzumaciju alkohola od strane privatne tužiteljice do trenutka podnošenja tog podneska, a ovi dokazni prijedlozi su prema tvrdnji okrivljenika predloženi na okolnost prekomjernog uživanja alkohola nakon prometne nezgode iz siječnja 2026. koja nije predmet privatne tužbe, pa ne postoji povezanost između činjenice koju okrivljenik izvođenjem ovih dokaza želi utvrditi i odlučnih činjenica koje su predmet privatne tužbe;

- na temelju čl. 421. st. 3. ZKP-a dokazni prijedlog okrivljenika da se na okolnost da je privatna tužiteljica uznemiravala svoju pok. majku brojnim pozivima izvrši uvid u screenshot zaslona mobitela jer se radi o neprikladnom prijedlogu. Naime, braniteljica okrivljenika je u spis predala screenshot zaslona mobitela navodeći da se radi o mobitelu pok. ČT koji se nalazi kod okrivljenika, a iz kojeg bi proizlazilo da ju je priv. tužiteljica 23. svibnja 2020. nazvala 59 puta, 22. svibnja 2020. 21 put. Kako se konkretna snimka zaslona ne može dovesti u vezu s niti jednim brojem mobitela jer brojevi mobitela uopće nisu vidljivi na snimci, to je isti dokaz neprikladan na okolnost jer se ne može dovesti u vezu s predmetom spora. Osim navedenog, privatna tužiteljica je prije zaključenja rasprave odustala od kaznenog progona u odnosu na točke 7. i 8. privatne tužbe, pa je u tom dijelu sud donio presudu kojom se u odnosu na okrivljenika optužba odbija.

8. Iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 3. svibnja 2019. (list 23-27 spisa) proizlazi da je ČT kao primateljica uzdržavanja sklopila **.**.2019. s ZT kao davateljem uzdržavanja Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju koji se davatelj uzdržavanja obvezao uzdržavati primateljicu uzdržavanja do njene smrti, a ista mu odmah prenosi u vlasništvo i posjed svoju imovinu i to nekretnine upisane na kčbr. [katastarska čestica], koja je u naravi 2. vlasnički dio: 1/1, kuća i dvorište, površine u Metkoviću, zemljišnoknjižni odjel Metković, nekretnine upisane u Općinskom sudu u Koprivnici, zemljišnoknjižni odjel Đurđevac, u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi 1. vlasnički dio:1/1 i to na kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 91, u naravi Ištvanov dol, oranica, površine 2365 m2, kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 91, u naravi Ištvanov dol. put, površine 67 m2, kčbr. [katastarska čestica], broj D.L.. 91, u naravi Ištvanov dol, oranica, površine 601 m2, kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 91, u naravi Ištvanov dol, oranica, površine 2016 m2, ukupne površine 5049 m2, nekretnine upisane na kčbr. [katastarska čestica], koja je u naravi 2. suvlasnički dio:1/2, gradilište, površine 331 m2, u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u Općinskom sudu u Makarskoj, zemljišnoknjižni odjel Makarska te svu pokretninu koja se nalazi u kući i osobni nakit primateljice uzdržavanja. Primateljica uzdržavanja, koja je vlasnik i posjednik imovine koja se nalazi u Bosni i Hercegovini, će sklopiti Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i kod notara u Bosni i Hercegovini i to za stan u [adresa], Bosna i Hercegovina, u [adresa], upisan u ZK uložak broj [broj ZK uloška] KPU broj 511 K. O. [katastarska općina], za cijelo i za garažu u [adresa], Bosna i Hercegovina, i baš garaža za smještaj automobila u stambenoj zgradi broj 4 garaža broj 7 u Ulici Kalemova, ranije, a sada Ulica zagrebačka broj 28, za cijelo.

9. Iz prijedloga za oduzimanje poslovne sposobnosti od 14. lipnja 2019. (list 28-29 spisa) proizlazi da je predlagateljica DT **.**.2019. podnijela Općinskom sudu u Metkoviću protiv protustranke ČT prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti.

10. Iz tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (list 31-36 spisa) proizlazi da je DT istu kao tužiteljica podnijela 17. rujna 2019. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu protiv ZT i ČT tražeći da se utvrdi da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen 3.5.2019.godine između ČT kao primateljice uzdržavanja i ZT kao davatelja uzdržavanja.

11. Iz prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti (list 15-20 spisa) proizlazi da je predlagatelj ZT **.**.2021. podnio Općinskom sudu u Metkoviću protiv protustranke DT navedeni prijedlog te da se pred Općinskom sudom u Metkoviću povodom istog vodio postupak pod poslovnim brojem R1 Ob - 78/2021. U navedenom prijedlogu sadržane su tvrdnje koje su predmet privatne tužbe i to:

1. „Protustranka je sestra Predlagatelja, te je živjela u zajedničkom kućanstvu do prosinca 2018 g. sa majkom stranaka, ČT. 2018.godine počinje zanemarivanje majke stranaka, protustranka je nije odvodila na medicinske preglede, te je tada počelo psihološko maltretiranje majke ČT“ (str. 1. podneska): 2. „Zbog takvog psihičkog stanja kod protustranke se javlja iskrivljena percepcija realnosti bez stvarnog uvida u svoje stanje i kako se sve ovo reflektira na najbliže članove obitelji. Tako je još 2015 g., majku smatrala biljkom tj. prema njoj se ponašala kao da ova nije ljudsko biće“ “(str. 2. podneska),

3. „Zbog takvog psihičkog stanja počinila je i kazneno djelo prijetnje smrću, te je osuđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, br. K-360/19“ .(str. 2. podneska),

4. „Pored ovih nalaza 07.rujna 2015 g. u istoj ustanovi protustranka je pregledana i od strane psihijatra, te joj je dijagnosticiran alkoholizam, a obavila je i razgovor sa diplomiranom socijalnom radnicom“ “(str. 3. podneska),

5. „Predlagatelj je kada bi došao u kuću u [adresa], pronašao u garaži pune vreće ambalaže od različitih alkoholnih pića, što je također dokaz da protustranka prekomjerno konzumira alkohol“ “(str. 3. podneska),

6. „Predlagatelj smatra da je ova prekomjerna konzumacija alkohola dovela do takvih promjena u psihičkom zdravlju protustranke, da ista nije sposobna više brinuti se o svojim pravima i interesima, te da svojim ponašanjem ugrožava okolinu“ “(str. 4. podneska),

7. „Majka stranaka je živjela do prosinca 2018 g., u [adresa], te je imala njegovateljicu gđu IT. Tako je protustranka od majke uzela novce za njegovateljicu pa ih je na intervenciju Centra za socijalnu skrb vratila, a to je bilo negdje 2017.g. ili 2018 g.,“ (str. 4. podneska),

8. „Majka stranaka i sada ima njegovateljicu, koja je bila svjedokom zlonamjernih i uznemirujućih poziva od strane protustranke“ (str. 5. podneska),

9. „Protustranka je zaposlena u ljekarni u [adresa], radi kao ljekarnik, što je iznimno zahtjevan i odgovoran posao, pa ga sigurno osoba koja prekomjerno konzumira alkohol ne može savjesno obavljati. Prije zasnivanja radnog odnosa je bila na pregledu specijaliste medicine rada dr. KT, prilikom kojeg pregleda je zatajila prekomjerno uzimanje alkohola “(str. 5. podneska),

10. “Majka stranaka je zimi živjela u [adresa], a ljeti u [adresa], a za vrijeme dok je bila s njom zanemarivala ju je i psihički maltretirala, a radi se osobi sa 100% invaliditetom (lom kuka, kralježnice, zdjelice, parkinsonova bolest oštećenje sluha i produžene kronične bolest. Sve ovo ukazuje na teške poremećaje, a ovakvim ponašanjem protustranke ne šteti samo svojoj okolini već i samoj sebi“ “(str. 5. podneska).

12. Iz dijela spisa Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1 Ob-109/2023 (list 161- 184 spisa) koji se vodio nakon ukidanja rješenja Općinskog suda u Metkoviću R1 Ob- 78/2021 povodom prijedloga predlagatelja ZT od 14. rujna 2021. radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke DT, proizlazi da je Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1 Ob-109/2023 od 17. svibnja 2024. utvrđeno da se prijedlog predlagatelja ZT za lišenjem poslovne sposobnosti DT smatra povučenim.

U tijeku tog postupka proveden je dokaz vještačenjem i saslušanjem sudskog vještaka medicinske struke dr. Nika Glavića, neuropsihijatra koji je izvršio psihijatrijsko vještačenje predloženice DT i koji je istaknuo da je on u anamnezi koju mu je kazivala DT naveo samo ono što je ona rekla, a što je on smatrao bitnim za vještačenje. Ističe da je on prije vještačenja pregledao kompletan sudski spis i DT osobno u njegovoj Poliklinici Glavić u Dubrovniku. Ističe da je pregledao i svu medicinsku dokumentaciju koja je u spisu, a među kojoj je i liječnički karton DT, iz svega toga nigdje ne proizlazi da bi DT bila liječena zbog alkohola. Ističe da DT nema niti jednu dijagnozu koja bi bila povezana sa alkoholizmom, nema vidljiva oštećenja jetre, a na oštećenja bi ukazivali povećani nalaz jetrenih enzima s tim da valja reći da u slučaju da pacijentica ne uzima alkohol 7 dana da ti nalazi ne bi bili veliki i oni bi pali. Ističe da se spominje u primjedbama predlagatelja razne pretrage kao CT mozga, magnet mozga, EEG ističe da svi ti nalazi mogu biti normalni, a da je netko alkoholičar ili obrnuto. Iz razgovora koji je vodio sa strankom sat i pol vremena proizlazi da je ona psihički zdrava osoba. DT radi u ljekarni kao magistar farmacije, izdaje lijekove, u 4 godine nije bila na bolovanju, preselila se, kupila stan, redovito plaća svoje obveze. Ističe da je on vještak dugi niz godina - 45 godina i da nikada do sada nije nikome oduzeo ni djelomično poslovnu sposobnost zbog alkoholizmima, a da takva osoba nije liječena u psihijatrijskoj ustanovi, nije prethodno liječena kod psihijatra, nema promjena na nekim organima što bi neki drugi specijalista utvrdio barem ne u medicinskoj dokumentaciji koja je dana na uvid, uobičajeno je da alkoholičari počinju liječenje bolnički, pa potom u dnevnoj bolnici, pa potom u nekoj od duševnih bolnica primjerice PB Vrapče, PB Sv. Ivan. Također ističe da je i liječnica koja je specijalista medicine rada dr. KT također 2019. godine utvrdila da je radno sposobna, a koja je provjera rađena zbog mogućnosti posla koji je obavljala DT. Ističe da i osobno poznaje liječnicu KT i siguran je da je to ona napravila po pravilima struke pogotovo što DT radi jedan odgovoran posao. Stoga ističe da nije našao bolesti niti psihičke bolesti zbog čega bi trebalo lišiti poslovne sposobnosti gospođu DT, pa čak niti djelomično. Što se tiče postupaka koji oni između sebe vode, pa čak i kaznenih smatra da se na temelju toga ne može prosuđivati da li je alkoholičar ili nije zbog toga što, ako netko smatra da je na određeni način zakinut reagira i ima pravo tražiti sudsku zaštitu, a također ljudi pretjerano i reagiraju u takvim situacijama. Česti su slučajevi da su često predmet napada bliski srodnici djeca na roditelje, roditelji na djecu i baš zbog imovinski neriješenih pitanja.

Ističe da se u dokumentaciji koju je pregledao u spisu ni iz jednog medicinskom dokumentu se ne spominje alkoholizam DT. Ističe da se on u svojoj dugogodišnjoj praksi bavio liječenjem alkoholizma."Disimulacija pacijenta" znači da pacijent davanjem lažnih podataka pokušava zavarati liječnika. Smatra da je on kao liječnik sposoban prepoznati disimulaciju pacijenta. Ističe da čak i da je postojala "disimulacija" da je njemu anamneza samo uvodni put u procjenu pacijenta, a da je takvo nešto postojalo to bi se već vidjelo iz ranijih pregleda i nalaza, a liječnici koji su ranije liječili DT to bi negdje evidentirali. Ranije je bilo evidentno u praksi da žene zaista u odnosu na muškarce više prikivaju alkoholizam , ali sada se to izjednačilo. Sudski vještak ističe da nije imao nikakvu dokumentaciju na uvid iz [adresa].

Na primjedbu predlagatelja da u nalazu prof. dr. sci. VT voditelja Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Mostaru od 7. rujna 2015. godine gdje je postavljena dijagnoza kroničnog alkoholizma DT nakon čega je ona odbila bilo kakvo liječenje a o čemu nije informirala svoju obiteljsku liječnicu u [adresa] gdje je tada živjela, da li bi to utjecalo na njegov nalaz i mišljenje naveo je da on gleda sadašnje stanje prilikom vještačenja, a ističe da mu u ovom nalazu nije jasno kako je taj medicinski stručnjak na temelju samo jednog pregleda dati takvu dijagnozu "kronični alkoholičar", mogao je napisati i "alkoholizam" "akutno napito stanje" "suspektni alkoholizam", a ne odmah napisati "kronični alkoholičar" da bi se dala takva dijagnoza potrebno je pregledati 20-ak puta da bi se takva dijagnoza mogla dati i to kroz određeno vrijeme a u pravilu to se događa nakon nekog oblika zloupotrebe alkohola. ZT kao predlagatelj je isticao primjedbe na vještačenje pitajući ukoliko pacijent liječniku prilikom pregleda kaže liječniku da ekscesivno konzumira alkohol preko 20 godina, da li je moguće donijeti dijagnozu teškog alkoholizma i nužnosti trenutnog početka terapije da bi se izbjegle sve posljedice koje to nosi, na što je sudski vještak istaknuo da njemu za procjenu sadašnjega stanja predloženice DT nije potreban, čak i da je zaista postojao takav nalaz koji predlagatelj spominje u svome prigovoru ističe da bi i dalje dao ovakvo mišljenje iz razloga što je ona u ovom trenutku zdrava osoba.

13. Iz zdravstvenog kartona privatne tužiteljice Doma zdravlja Ploče (list 185-198 spisa) nije vidljivo da bi ista bila liječena zbog alkoholizma.

14. Iz dopisa Doma zdravlja Mostar s prilogom koji je naslovljen kao "evidencija posjeta" (list 204-205 spisa) proizlazi da je DT **.**.2015. u pratnji brata došla na prvi pregled u Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar kod mr.sc. VT, spec. psihijatra, da joj je u anamnezu upisano da prekomjerno pije alkohol duži niz godina, u početku različita pića, što bi bilo dostupno, u zadnjih nekoliko godina vino i pivo, od petka ne pije, negira druge psihičke smetnje, negira apstinencijske tegobe, prisutan diskretan tremor, očuvanog uvida te joj je postavljena dijagnoza: Z03 - medicinsko promatranje i praćenje (opservacija i evaluacija) zbog sumnje na bolest i bolesna stanja i prepisana joj je terapija: Apaurin 5 mg 1-3 x 1-2 tbl prema potrebi, Plibex 3x2 tbl, Adekvatna rehidracija s preporukom za kompletnu laboratorijsku obradu i psihološko testiranje i zaključkom dg: F 10.2.

15. Iz ugovora o radu (list 38 spisa) proizlazi da je 4. prosinca 2019. godine zasnovan radni odnos između poslodavca Ljekarna Antonia Kostanić kao poslodavca i DT kao zaposlenice kojim je ista zaposlena na neodređeno vrijeme radi obavljanja poslova magistra farmacije.

16. Iz preslike kartice Hrvatske ljekarničke komore (list 39 spisa) proizlazi da je DT kao magistra farmacije članica Hrvatske ljekarničke komore od 17. travnja 2019.

17. Iz presude Općinskog suda u Metkoviću posl. br. K-360/2019 od 14. lipnja 2019. (list 40-49 i 234-246 spisa) proizlazi da je DT kao optuženica proglašena krivom zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 1. i 4. KZ/11 zbog tog što je dana 26. svibnja 2019. u 19,32 sati, nezadovoljna činjenicom da su njen brat ZT i njihova majka ČT, bez njenog znanja sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanja, u namjeri da ustraši ZT, istom sa svog mobilnog telefona putem aplikacije "Viber" poslala poruke: "Svakako si me optuživao da sam sklona destrukciji..do sada nisam bila ali sada će pasti krv, U meni žestoko radi 1993..makar dva tri komada, Imam i plan i egzekutore..za džaba, imaćeš samo jednu priliku..kad upoznaš mog muža", a što je sve kod ZT izazvalo osjećaj nesigurnosti za njega i njihovu majku, dakle što je drugome ozbiljno prijetila kakvim zlom da bi ga ustrašila i uznemirila, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi zbog čega je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca te joj je izrečena uvjetna osuda.

18. Privatna tužiteljica – svjedokinja DT iskazala je da je cijeli svoj život živjela u zajedničkom kućanstvu sa majkom u [adresa], a njen brat je živio u [adresa]. Majka je 2015. slomila kuk te je prilikom liječenja u Dubrovniku dobila infekciju zbog čega je prebačena u Zagreb te je brat tada o njoj vodio brigu. Kada se u rujnu 2015. vratila u [adresa] bila je u invalidnom stanju, jer operacija kuka nije uspjela imala je osteoprozu, aterosklerozu i početnu demenciju, jedna joj je noga bila kraća pa je otežano hodala. Imala je psihoorganski sindrom koji se manifestira trenutcima svjesnosti i nesvjesnosti. Nakon 15 dana nakon boravka u poznatom okruženju počela je dolaziti k sebi. Brat i ona su angažirali njegovateljice jer je ona radila terenski posao za tvrtku Krka, a brat je živio u [adresa]. Angažirali su IT s kojom se ona tada družila i ĆT koje je bila obiteljska prijateljica. Zbog majčine bolesti ona je bila pod velikim psihičkim stresom, bila je tijekom noći s majkom koja je bila dosta nemirna, nabavila je bolnički krevet iz bolnice u [adresa], jer je majka često padala s kreveta tako da je postojala ograda da bude sigurna da se neće ozlijediti. Imala je skrb cijela 24 sata. Zbog različitih ne riješenih obiteljskih odnosa sa članovima obitelji, s majkinom polusestrom NT i dr. članovima obitelji koji su utjecali na njenogbrata i njegovo mišljenje on je počeo govoriti da je ona teški psihički bolesnik, teški alkoholičar, zlostavljač majke, a da niti u jednom trenutku nije sjeo sa njom kao brat sa sestrom popričati nego je od 2015. dolazeći iz Zagreba prijetio kako je ona teško bolesna da se mora liječiti da će mi on pomoći. U jednom trenutku je pomislila da je stvarno u pravu. U tom trenutku radeći za [adresa], TT je bio njen klijent kojeg je osobno dobro poznavala, popričali su i shvatila je da nema problem sa mentalnim zdravljem niti sa alkoholom. 2018. brat je odveo majku u Zagreb s naglaskom da njoj pomogne s obzirom je majka je bila državljanka RH i radi već skrbi u Zagrebu. Majka je hospitalizirana 2018. u Zagrebu jer joj je dijagnosticirana demencija i teško oštećenje mozga. Brat je dolazio povremeno u [adresa] te je tako jednog dana u stanu zatekla veliku hrpu papira, primijetila je da je nestalo obiteljsko zlato. Kontaktirala je brata telefonom i on joj je potvrdio da je on uzeo papire zbog toga jer je majci trebala invalidska dozvola i da majka uza se ima svoje zlato. Stekavši priliku da se zaposli u [adresa] u ljekarni UT, položila je državni ispit 19. travnja 2019. u Zagrebu kada je razgovarala s majkom da joj da mogućnost boravka u [adresa] u njihovoj obiteljskoj kući, što je ona odobrila. Nakon toga je počeo napad njenog brata koji je tada radio za američku tvrtku Jonson & Jonson. Imao je mnogo prijatelja iz psihijatrijskog područja i nakon majčinog pristanka da joj da mogućnost boravka u [adresa], on je uz pomoć svog partnera i njegove majke ST utjecao na njenu majku da je odvedu kod javnog bilježnika u Cazin u Bosni Hercegovini da potpiše Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, nakon čega je brat zaključao stan u [adresa], izbacio sve njene stvari, uzeo sve slike od njenog oca i prodao stan u [adresa]. Sporni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je u odnosu na nekretnine u RH zaključen 3. svibnja 2019. kojim postaje vlasnik svih nekretnina u RH, odnosno kuće u [adresa], zemljišta u Bristu i zemljišta u Podravskim Sesvetama. Dobila je mogućnost zaposlenja 1. lipnja 2019. te je njen brat telefonskim putem obavijestio njenu tadašnju šeficu UT da je ona psihički nestabilna osoba i alkoholičar, zbog čega se UT obratila liječniku GT, njenom tadašnjem susjedu i poznaniku koji joj je potvrdio da je sa njom sve u redu i da ju može zaposliti. Ona je prošla pregled na medicini rada kod dr. KT te je nakon svih obavljenih pregleda i testiranja dobila potvrdu da je radno sposobna te je dobila posao na neodređeno, a zbog toga ju je njen brat prijavio liječničkoj komori, njenog odvjetnika odvjetničkoj komori i tražio je oduzimanje njene poslovne sposobnosti tražeći da bude njen skrbnik. U odnosu na kazneno djelo prijetnje ističe da su sporne poruke koje je telefonskim poslala svom bratu zbog kojih je kazneno je odgovarala bile izraz njene tuge, ogorčenosti i jada zbog događaja u njenoj obitelji, a ne nikakvog psihičkog stanja na koje aludira njen brat. Nije sporno da je presudom Općinskog suda u Metkoviću K- 360/19 osuđena zbog kaznenog djela prijetnje, ali nije se radilo o nikakvoj neubrojivosti. Pritisak njenog brata nije prestajao zbog čega je angažirala odvjetnika da ju zastupa u sudskim postupcima. Zadnje ljetovanje njene majke u [adresa] bilo je s njegovateljicama 2018. Ona je primijetila da su joj jako natečene grudi, izrazito je voljela životinje, susjeda OT joj je rekla kako je vidjela kako doji mačke koje je njen brat donio iz prihvatilišta. Njen brat nije nikada nostrificirao svoju liječničku diplomu u RH, ali je utvrdio da je ona kandidat za smještanje u psihijatrijsku ustanovu. Brat joj nije dao mogućnost kontakta s majkom koja je bila 90 % gluha, jedino kada je ĆT bila s njom i bez brata ona joj je dala da komunicira s majkom, ali apsurdno je da bi ona mamu uznemiravala ili joj se zlonamjerno obraćala. Nije ju mogla vidjeti te se obratila Centru za socijalnu skrb u Pločama i tražila da joj se omogući sastanak s majkom da je vidi. Tek nakon 3 godine preko Centra za socijalnu skrb Trešnjevka odobreno joj je da vidi majku. Otišla je tada u Zagreb sa prijateljem CT, majka je bila u stanu s njegovateljicama, a brat je živio u drugom stanu, bila je totalno nepokretna, u kolicima, izrazito visoke tjelesne mase, prepoznala ju je, ali je bila odsutna u vremenu i prostoru. Sve je ovo utjecalo na njene zdravlje jer napadi njenog brata do danas nisu prestali, uzeo joj je svu obiteljsku imovinu, ostavio je na ulici i želio je ostaviti bez posla, pa je odlučila podnijeti ovu privatnu tužbu. Odgovarajući na pitanja svog punomoćnika izjavila je da majka nije propustila neki medicinski pregled 2018. godine kako se navodi u toč. 1. tužbe . Majku je za vrijeme dok je živjela s njom vodila na sve potrebne medicinske preglede, vodila ju je tako i u polikliniku "H" u [adresa], gdje joj je 2017. napravljen CT mozga i utvrđena demencija, nakon toga je za to stanje primala redovnu terapiju, od 2015. je imala dvije njegovateljice i skrb u trajanju od 24 sata. Nikada svoju majku nije smatrala biljkom, takve izjave su prestrašne jer je svoju majku izrazito cijenila i voljela. Njen odnos prema majci je bio izrazito topao i emocionalan, grlile su se i ljubile, donosila joj je kvalitetne namirnice posebno ribu i školjke, zajedno su gledale televiziju, u [adresa] su imale zajedničku mačku, majku je kupala, mijenjala pelene, nabavljala medicinsku opremu, lijekove, osigurala joj je svu moguću skrb.

Nikada joj od strane nekog ovlaštenog liječnika nije postavljena dijagnoza alkoholizma. Ističe da nikada nije službeno posjetila dr. TT kao liječnika, kao što se navodi u toč. 4. tužbe, s njim je razgovarala kao s prijateljem u neformalnom razgovoru te u nijednoj ustanovi ne postoji nikakav nalaz od 7. rujna 2015. gdje bi bila pregledana od strane psihijatra. Alkohol konzumira ako je na ručku i druženju s prijateljima, ponekad popije čašu vina prije spavanja.

U 2017./2018. ju je brat optužio da je uzimala majčin novac i prijavio ju Centru za socijalnu skrb čije su djelatnice izišle na teren i razgovarale s mamom te utvrdile da je sve u redu. O tome ona nije dobila nikakav zapisnik ili drugi dokument. Ona i brat su po pola plaćali medicinsku skrb za majku u gotovini, ona je plaćala ĆT, a brat IT, jer je majčina mirovina bila mala. Kada je majka otišla u Zagreb imala je rijetke telefonske kontakte s njom i to kada brat ne bi bio u stanu, govorila je majci da ju voli i da ju ljubi, da se čuva i bude dobro.

Na pitanje svog punomoćnika od kada radi kao ljekarnik i je li ikada na poslu imala kakve sankcije ili pritužbe vezano za konzumaciju alkohola, privatna tužiteljica je odgovorila da je u ljekarnoj u [adresa] kod UT i s njom u smjeni radila od 1. lipnja 2019., prvo na određeno, a zatim nakon 6 mjeseci na neodređeno. Sada je ta ljekarna u okviru Doma zdravlja Ploče gdje joj je nadređeni ravnatelj dr. GT koji nikada nije imao prigovora na njen rad. Pritužbe njenog brata UT prije nego što je potpisala ugovor o radu na određeno su bile razlog da je izvršila pregled na medicinu rada kod dr. KT.

Odgovarajući na pitanja sutkinje je li živjela u zajedničkom kućanstvu s majkom i do kada, privatna tužiteljica je odgovorila da je s majkom živjela u [adresa] do prosinca 2018. kada ju je brat odveo u Zagreb, a da je ona nastavila živjeti u tom stanu do 1. lipnja 2019. kad je brat promijenio bravu i prodao stan. Da je njen brat u postupku lišenja njene poslovne sposobnosti izjavio da je mamu fizički i psihički zlostavljala, zbog toga je bila zabrinuta za njegovo mentalno zdravlje jer joj nije bilo jasno da takvo nešto može izjaviti o njoj. Ističe da ju je o smrti njene majke obavijestio odvjetnik, da je njena majka kremirana u Zagrebu iako imaju obiteljsku grobnicu u [adresa], njen brat ju na sahrani nije htio niti pozdraviti, nije bila među najbližim članovima obitelji kojima se izražavala sućut nego je ona bila prisiljena svojim rođacima koji su tu stajali izraziti sućut. Nedavno je saznala da je njena majka na kraju pokopana u Podravskim Sesvetama.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je li 7. rujna 2015. na pregled u Centru za mentalno zdravlje išla sama ili u nečijoj pratnji, privatna tužiteljica je odgovorila da je bila na informativnom razgovoru s dr. TT u pratnji svog brata. Ne sjeća se je li brat bio prisutan tom razgovoru. Na pitanje na kakve preglede je pok. majka ČT trebala ići 2018. i koliko često, privatna tužiteljica je odgovorila da je majka bila kod ortopeda i psihijatra po potrebi, jer je bila osiguranik RH, a kako je ona poznavala mnogo liječnika neki su pregledi odrađeni i privatno. Nekad joj je pregled trebao 3 puta u 7 dana, a nekad u pola godine jednom, ali je na svaki potrebni pregled majka odvedena. Psihijatrica koja je liječila njenu majku je dr. ZTĐ, koja je obiteljska prijateljica, kćerka majčine najbolje prijateljice, a nakon obrade u Psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu nalaz joj je upisan u karton i terapiju je dobivala od svog liječnika dr. GT iz [adresa]. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li ona bila 2018. godine bila u [adresa] i vidjela da majka doji mačke i da li je tom prilikom bila neka od njegovateljica, privatna tužiteljica je odgovorila da joj je njegovateljica JT rekla da je taj prizor vidjela i da je to njenom bratu bilo normalno jer su te mačke i njega dojile. ŽT je davao novac izravno njegovateljici. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li 2018. u [adresa] bio na intervenciji Centar za socijalnu skrb po prijavi da je navodno uzela novac za njegovateljicu, priv. tužiteljica je odgovorila potvrdno. Njoj nije neka ustanova zabranila kontakte s majkom, već joj je zabranio samo brat. S IT je bila u dobrim odnosima s njom, ona ju je angažirala kao njegovateljicu, a sada nisu u dobrim odnosima zbog njenog lošeg odnosa prema njenoj majci i prema njoj. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li više puta telefonom nazivala svoju majku, priv. tužiteljica je odgovorila da je pokušavala s njom uspostaviti kontakt kojeg brat nije dopuštao. Na pitanje braniteljice okrivljenika zašto joj je brat branio da viđa majku, priv. tužiteljica je odgovorila da to treba pitati njega. Na pitanje braniteljice zbog čega to treba pitati okrivljenika, priv. tužiteljica je odgovorila da neće odgovoriti na to pitanje. Povodom tih poziva nije bila ispitana na policiji. Na pitanje braniteljice okrivljenika da opiše u kakvom je stanju predala kuću u [adresa], priv. tužiteljica je odgovorila da ju je predala u neurednom stanju jer je bila bijesna zbog nasilnog izbacivanja iz kuće kojeg je provela bratova odvjetnica s bravarom. Nije očistila šporet, ostavila je prljav pod.

18. Svjedokinja OT je iskazala da je ranih 1990- ih godina, od kada živi u [adresa], upoznala dr. DT i njegovu suprugu ČT koju su zvali K, bili su obiteljski prijatelji, a dr. DT je bio oftalmolog i radio je u [adresa]. Upoznala je DT i ŽT, često su se družili, zajedno objedovali, njen muž je bio ribar i kupovali su kod njih ribu. Odnosi među njima su bili dobri sve dok se ČT nije razboljela i otišla u Zagreb gdje je ŽT s majkom napravio Ugovor po kojem mu je sve pripalo, a DT je trebala napustiti svoj dom. Ona je tada bila uz DT koja nije mogla vjerovati što joj se događa. U ljeto 2018. je ČT bila u [adresa] s gospođom ĆT koja ima kuću u [adresa] i zato ju poznaje, a bila je tu i HT. DT nije bila cijelo vrijeme u [adresa] jer je radila, dolazila je kako joj je posao dopuštao, uglavnom vikendom. Ona je bila prisutna kada je K bila na terasi ispred kuće i kada je stavljala mače na svoja prsa što joj je bio nevjerojatan prizor. Približila joj se, a mače je pobjeglo.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice kakvi su bili odnosi DT i njezine majke, svjedokinja je odgovorila da se DT brinula o svojoj majci, od njenog je muža uzimala najbolje komade ribe, kuhala joj je kad je bila u [adresa], koliko joj je poznato ona je plaćala ĆT, a HT. Njena majka je uvijek bila uredna, dobro uhranjena, zna da ju je DT vodila doktoru, a to joj je poznato jer su joj to pričale i K i DT. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li ikada zamijetila da bi DT zanemarivala ili psihički maltretirala majku, svjedokinja je odgovorila da nije. DT je znala reći: "Čekaju me moja K i moja I", tako se zvala njihova mačka koju su K i DT imale u [adresa]. K je uvijek imala nekoga tko se brinuo o njoj, DT ju nije ostavljala samu, ako ona nije bila s njom, bila je neka od njegovateljica. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li po njenom saznanju DT sklona pretjeranoj konzumaciji alkohola, svjedokinja je odgovorila da je DT znala popiti čašu vina prilikom njihovih zajedničkih objeda prilikom ručka ili večere, drugo joj ništa nije poznato, niti je primijetila da bi DT imala problema sa alkoholom, a često ju je viđala, a pogotovo u vrijeme korone kada bi im donosila lijekove. DT je automobilom dolazila iz [adresa], vozila je i majku u svom vozilu, a tako se ne ponaša netko tko je alkoholiziran.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika koji je bio intenzitet druženja sa DT i njenom majkom, svjedokinja je odgovorila da su se ljeti viđale često, ponekad svakodnevno, ponekad par puta u tjednu, K joj je pomagala i kada se njena majka razboljela, davala joj injekcije, kada bi zimi došle u [adresa] uvijek bi se javile, bile su u redovnom telefonskom kontaktu.

Odgovarajući na pitanja sutkinje je li se DT prema majci ikada ponašala kao da je biljka, odnosno kao da nije ljudsko biće, svjedokinja je odgovorila da nije. Uvijek je bila pažljiva prema svojoj majci, a ima izraženu empatiju prema svim ljudima. Nije joj poznato išta u vezi intervencije Centra za socijalnu skrb u sve nekog novca, svjedokinja je odgovorila da joj nije poznato.

19. Svjedokinja KT je iskazala da je prije 7 godina napisala liječničko uvjerenje o sposobnosti za rad za gospođu DT. Prije pregleda je donijela u uvjerenje svog liječnika iz BiH jer je tada tamo živjela te u nalazima nije našla ništa što bi ukazivalo da je ona nesposobna za rad. Inače je praksa kada se dolazi na pregled da se donese potvrda obiteljskog liječnika o povijesti bolesti, a oni u ordinaciji medicine rada obave svoje preglede. Ona u pogledu svog radnog mjesta ne podliježe redovnim pregledima. Nedugo zatim je dobila dopis od gosp. DT da DT nije u redu, da ona ne radi dobro svoj posao. Otišla je kod njene šefice koja joj je potvrdila da je DT dobar radnik i da nema s njom problema. Ona ju je tada uputila da DT uvijek može poslati na izvanredni pregled u slučaju da primijeti da nešto nije u redu te do danas nikada nije DT uputila na takav pregled. Ona je više puta kontaktirala gospođu UT nakon što je primila dopis gosp. DT, jer to nije mala stvar, i nikada se nije na nju požalila. Kako srijedom radi u [adresa], više puta je u ljekarnoj vidjela i gospođu DT i nikada nije primijetila ništa neprimjereno. Njoj je zatim 2022/2023 došla inspekcija koja nije utvrdila ništa sporno te se je morala očitovati i etičkom povjerenstvu koje nije utvrdilo povrede u njenom radu.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice je li zatajila bila kome da bi DT uzimala alkohol, svjedokinja je odgovorila da nikada nije imala taj podatak. Nije utvrdila da bi DT svojim ponašanjem ugrožavala svoju okolinu. Gospodin DT nije protiv nje osobno podnio kaznene prijave nego prijavu etičkom povjerenstvu Ministarstva zdravstva.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je li prilikom pregleda radne sposobnosti utvrđuje eventualnu ovisnost i na koji način obavlja pregled prije izdavanja uvjerenja, svjedokinja je odgovorila da je jako važna potvrda obiteljskog liječnika. Oni utvrđuju opću radnu sposobnost, pregled vida, sluha, spirometriju, laboratorijske nalaze i EKG pregled, a ako firma naruči testove na drogu ili alkohol ili ako se posumnja na temelju laboratorijskih nalaza u slučaju povišenih nalaza jetre pacijent se upućuje svom obiteljskom liječniku radi UZV-a, a puno puta se utvrdi da je riječ o masnoj jetri. Gospođu DT nije uputila na takav pregled – na UZV jetre jer nije bilo razloga. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li nakon dopisa kojeg je primila od gosp. DT kontaktirala dr. GT, svjedokinja je odgovorila da su razgovarali neslužbeno, jer je znala da je on susjed P u [adresa]. Koliko joj je poznato on u vrijeme zapošljavanja nije bio obiteljski liječnik gđe. DT jer je živjela u [adresa]. Odgovarajući na pitanja okrivljenika je li mag. UT uputila DT na pregled zbog sumnje na neliječeni sindrom ovisnosti o alkoholu, svjedokinja je odgovorila da nije. Na pitanje okrivljenika je li poduzela poseban pregled DT nakon što joj je on 29. lipnja 2021. poslao e-mail s potvrdom da je pregledana i da joj je utvrđen sindrom ovisnosti o alkoholu, svjedokinja je odgovorila da ona takav podatak nikada nije imala. Na pitanje okrivljenika je li prilikom stručne obrade pacijentice DT obavila pretragu CDT koja je zlatni standard u testiranju alkoholičara, svjedokinja je odgovorila da nije, to je pretraga koja nije u opisu njenog posla. Na pitanje okrivljenika je li kao liječnik specijalist medicine rada obavijestila policiju da se obavi izvanredni pregled u odnosu na DT koja nije bila sposobna za upravljanje vozilom, svjedokinja je odgovorila ona nije imala nikakve osnove da bi takvo nešto učinila. Na pitanje okrivljenika je li sada obaviještena o tome da DT ima sindrom ovisnosti o alkoholu, svjedokinja je odgovorila da nije.

20. Svjedok GT je iskazao da je već treći put pozvan pred sud u postupku koji se vodi između brata i sestre, ranije je sudjelovao u njihovom diobenom postupku kao svjedok, a ne zna zbog čega je točno danas pozvan, rado će odgovoriti na sva postavljena pitanja.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice je li on obiteljske liječnik DT, svjedok je odgovorio potvrdno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT zadovoljavala uvjete za rad prilikom zapošljavanja u [adresa], svjedok je odgovorio da je ona bila zaposlena u privatnoj ljekarnoj prije zaposlenja u Domu zdravlja, kada je ta ljekarna nakon odlaska vlasnice u mirovinu 1. siječnja 2025. pripala Domu zdravlja, dakle nije sudjelovao u njenom zapošljavanju nego je već bila zaposlena u toj istoj ljekarnoj u kojoj i sada radi. Što se tiče njene sposobnosti smatra da ne bi bila primljena da nije sposobna, on osobno nije vidio nikakav razlog da ospori njen prijem ili da pokrene postupak raskida ugovora o radu. On je sada njen šef u okviru Doma Zdravlja i nikakvih primjedbi na njen rad nije imao niti sada ima.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je li kao njen liječnik imao posredna i li neposredna saznanja o tome da bi gospođa DT prekomjerno uživala alkohol, svjedok je odgovorio da se u njenom kartonu nije bilo podataka o bilo kakvom liječenju niti je imao bilo kakvih podataka o tome da bi DT imala takav problem, a takva primjedba obično dođe od strane poslodavca, no u Jasmininom slučaju ga nikada nije kontaktirala gđa. UT kao njen poslodavac. Nije obavljao kontakte sa dr. KT vezano za taj problem. On na temelju medicinskog kartona izdaje potvrdu, a u konkretnom slučaju nije imao razloga skrenuti pažnju na takvo nešto. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li gđa DT zadnjih tjedan dana hospitalizirana i zbog čega, svjedok je odgovorio da je u siječnju imala prometnu nesreću kod groblja [adresa] u [adresa], policija je napravila izvid, bila je hospitalizirana, a kako je alkotest pokazao prisutnost alkohola on ju je nakon hospitalizacije koju je imala zbog trauma iz nesreće uputio na psihijatrijsko vještačenje kod dr. psihijatrice Hoffman u [adresa]. Na pitanje braniteljice okrivljenika radi li se o ambulantom ili bolničkom tretmanu, svjedok je odgovorio da DT ide na konzultacije, ne zna je li to u vidu dnevne bolnice ili ambulantnog tretmana. Ističe da je DT godinama u privatnoj ljekarnoj i u ljekarnoj u Domu zdravlja radila sama u smjeni, nikada se nitko nije požalio na njen rad, a on inače prima mnoštvo primjedbi od strane pacijenata, pa bi sigurno netko obratio njegovu pozornost na DT u slučaju da je imala problem, a što tko radi u slobodno vrijeme nije predmet. Smatra da se radi o situaciju u kojoj i njega policija povremeno može alkotestirati i utvrditi prisutnost alkohola. Na pitanje braniteljice okrivljenika koji je razlog da je DT uputio kod psihijatra, svjedok je odgovorio da je reagirao kao ravnatelj Doma zdravlja i preventivno ju uputio na liječenje jer DT sama odrađuje smjenu u ljekarnoj, a radi se o njegovom radniku kojem se i put s posla i na posao računa kao radno vrijeme i podložno je tužbama radi naknade štete, a on mora zaštititi ustanovu u kojoj radi. Na pitanje braniteljice okrivljenika na temelju čega se dijagnosticira ovisnost o alkoholu, svjedok je odgovorio da se radi o sveobuhvatnom pristupu u kojem sudjeluju psihijatar, psiholog, sve se pokreće na temelju prijave koju obično liječniku podnese član obitelji, ovisnost o alkoholu se ne razvije u par mjeseci. Na pitanje braniteljice okrivljenika vrši li on nadzor nad liječenjem, svjedok je odgovorio da on na temelju završnog nalaza propisuje terapiju, a DT nije na nikakvoj terapiji. Na pitanje braniteljice okrivljenika koliko dugo traje liječenje od alkohola, svjedok je odgovorio da ovisi o osobi, netko taj problem riješi vlastitom voljom, kao kod pušenja, odluči da prestane, a netko se liječi do kraja života. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li ima saznanja da bi DT imala utvrđenu ovisnost od alkohola prije 10-ak godina, svjedok je odgovorio da se takva dijagnoza u kartonu upisuje pod šifrom F11, a DT u svom kartonu nije imala takvu dijagnozu. Odgovarajući na pitanja okrivljenika je li ga 2019. kontaktirala magistra UT zabrinuta prilikom zaposlenja DT jer ju je on nazvao i rekao joj da ima problem ovisnosti o alkoholu, svjedok je odgovorio da jest jer on DT poznaje od malena, njen je otac radio u Domu zdrav lja Ploče, susjedi su u [adresa] i što on zna ona nije alkoholičar, a što se događa iza zatvorenih vrata one ne može znati. Nikada iz njihove kuće nije čuo povišeni ton, to su bili pristojni i dobri ljudi. Na pitanje okrivljenika u razdoblju od 7 godina od kada je Jasminin liječnik koliko je puta DT uputio na pregled UVZ jetre i kardiološku obradu, svjedok je odgovorio da nema karton pred sobom, a ako to nije zavedeno u njenom kartonu ona na te preglede nije upućena. Opća medicina ne radi sistematske preglede nego kurativu, obradu bolova po prijavi pacijenta. Na pitanje okrivljenika smatra li da je on na neki način odgovoran i zaslužan u odnosu na njeno zdravlje i loš nalaz jetre i srca, svjedok je odgovorio da bi trebao vidjeti loš nalaz jetre ili srca da bi rekao da je odgovoran za neku bolest, a DT se nikada na nešto takvo nije žalila. Na pitanje okrivljenika je li mu poznato da se za dijagnosticiranje anksioznih poremećaja takav poremećaj ne dijagnosticira kod ovisnika o alkoholu, svjedok je odgovorio da on pacijente s problemima anksioznosti pošalje psihijatru. Na pitanje okrivljenika je li smatra da netko tko je ovisan može u periodu od 7-8 sati radnog vremena kada ne može konzumirati supstancu o kojoj je ovisan, može dovesti kod pacijenta do povećanja napetosti i pomanjkanja koncentracije, svjedok je odgovorio da je to moguće, a da on nikada nije imao nikakvu primjedbu na Jasminin rad, da bi izdala krivi lijek, da bi bila neoprezna u radu s pacijentima.

21. Svjedokinja ĆT je iskazala da je radila kao njegovateljica ČT od 2015. do 2020. godine. Radile su ona i JT koja je radila od ponedjeljka do petka, a ona ju je njegovala od petka u 16,00 sati do nedjelje popodne kada bi DT došla iz [adresa] da bi preuzela majku.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice od kada poznaje DT i obitelj ČT, svjedokinja je odgovorila da obitelj ČT poznaje od 70- tih godina, susjedi su [adresa], DT poznaje od djetinjstva, u prijateljskim odnosima je bila s roditeljima od DT i to se nastavilo pa ju je DT pozvala da brine o njenoj majci, za što ju je adekvatno novčano plaćala do 2019. kada je pok. ŽT odveo u Zagreb i od tada ju je on plaćao sve dok joj nije dao otkaz. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li zamijetila da bi DT zanemarila majku ili ju psihološki ili na bilo koji drugi način zlostavljala majku, svjedokinja je odgovorila da nikada nije osjetila, prisustvovala ili vidjela bilo kakvo maltretiranje DT u odnosu na njenu majku. Njihov je odnos je bio normalan. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li se L prema majci ponašala kao da nije ljudsko biće, svjedokinja je odgovorila da nije. DT je uvijek ostavljala novac i hranu kako bi se njenoj majci moglo priuštiti sve potrebno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT imala problem s alkoholom, svjedokinja je odgovorila da koliko je njoj poznato DT normalno funkcionirala, nije joj poznato da bi imala bilo kakav problem. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li joj poznato da bi DT uzela bilo kakav novac od majke, svjedokinja je odgovorila da DT nije uzela nikakav novac koliko joj je poznato. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li joj poznato da bi DT zanemarivala i psihički zanemarivala majku, svjedokinja je odgovorila da nije. DT je jednom reagirala na situaciju kada je njena majka dojila mačku, vikala je da to nije u redu, tu je situaciju i ona vidjela i bila je prisutna i ona bi reagirala puno gore jer je to uistinu bila situacija u kojoj je bila potrebna reakcija. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li joj poznato zbog čega je ŽT preselila u Zagreb, svjedokinja je odgovorila da joj to nije poznato, da bi trebalo pitati ZT zašto je odveo majku, DT to nije odobrila i nije ju htjela više plaćati. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice koliko dugo je o ŽT skrbila u Zagrebu, svjedokinja je odgovorila da je bila zaposlena kao njena njegovateljica od 1. svibnja 2019. do svibnja 2020. ZT joj je dao otkaz i rekao da je razlog za to što je dala mami DT na telefon i da mama nakon toga nije tri dana jela. Njegova je mama imala svoj telefon i mogla je DT nazvati, ali samo kada ŽT nije bio tu. ŽT je plakala i govorila bi joj kada bi išla za [adresa] – "Poljubi mi DT i donesi mi njen miris." nije smjela nazvati DT pred njim, jer ih je ŽT razdvajao. Često je govorila da je DT dio njenog srca. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT viđala majku kada je bila u Zagrebu, svjedokinja je odgovorila da je bila 2 puta u Zagrebu, prvi put su lijepo su ručale, a drugi put joj ŽT nije dao da uđe u stan. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li joj poznato da bi ČT zaključila ugovor o uzdržavanju, svjedokinja je odgovorila da je ČT pred njom čitala neki papir na kojem je ŽT odštampao da će mu majka sve ostaviti a da će se on poslije njene smrti brinuti o DT i da joj ništa neće nedostajati. ČT je to trebala naučiti napamet i on ju je ispitivao o tome zna li što tu piše. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li išla s ČT kada je potpisivala taj ugovor, svjedokinja je odgovorila da nije išla kad su išli u Cazin da mu prepiše stan u [adresa], da je majku pitao zašto mu nije prepisala stan i rekao da je bez veze notaru dao 1 .200,00 kuna, na što je ČT rekla "Pola srca tebi, a pola DT". Na pitanje braniteljice okrivljenika je li se gospođa ČT dok je boravila u [adresa] liječila od psihičke bolesti na psihijatriji u Zagrebu, svjedokinja je odgovorila da su ona i HT imale smjene svakih 15 dana, kada je došla njena smjena da joj je ŽT rekao da ne dolazi jer leži na psihijatriji, nije joj bilo jasno zbog čega jer ju je ostavila savršeno zdravu. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice zbog čega je dobila otkaz kao njegovateljica ČT, svjedokinja je odgovorila da je otkaz dobila kada je postala nepodobna jer je ČT dala telefon da čuje DT nakon čega joj je ŽT prijetio da će ju prijaviti DORH-u. Kada su ljetovali u [adresa]. ŽT je majku poljubio i rekao joj "Ovo je moje srce", a majka je rekla "Pola srca je tvoje, a pola Jasminino", ŽT se na to pokupio i otišao za Zagreb bez riječi. Nazvale su u Zagreb tetku koja je rekla da je završio na psihijatriji.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je li u Zagrebu živjela zajedno sa ŽT, svjedokinja je odgovorila da su K i njegovateljice živjele na drugoj adresi. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li se pok. K protivila tome da ide iz [adresa] u [adresa], svjedokinja je odgovorila da ona nije znala koga bi izabrala između sina i kćeri, da je već bila "načetog" zdravlja i da je radila kako joj je rečeno, nije joj poznato jesu li se ŽT i DT dogovorili o premještaju u Zagreb. Na pitanje braniteljice okrivljenika koliko je često ŽT dolazio u posjet majci, svjedokinja je odgovorila da je jako pazio majku, da je dolazio često. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li ŽT majci uskratio mobitel ili bilo kakvu komunikaciju sa vanjskim svijetom, svjedokinja je odgovorila da joj nije uskratio kontakt s vanjskim svijetom, dolazile su joj neke prijateljice, ali branio joj je kontakt s DT iz samo njemu znanog razloga. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li prisustvovala razgovoru između ČT i DT i jesu li ikada razgovarale o prijenosu imovine, svjedokinja je odgovorila da je znala nekada biti prisutna i da nikada nije čula da spominju tu temu. Na pitanje braniteljice okrivljenika zna li zbog čega ČT nije tri dana jela, svjedokinja je odgovorila da joj to nije poznato. ČT je kvalitetno i dobro jela, uredno je uzimala obroke, a to je ŽT nakon što joj je dao otkaz rekao da ČT nije jela nakon što joj je ona dala mobitel da čuje DT. ŽT joj je rekao da će podignuti tužbu protiv DT i tražio da bude svjedok, na što ona nije pristala, ne zna o kakvoj je tužbi riječ, rekla mu je samo da tuđa suza na nju neće pasti. Na pitanje braniteljice okrivljenika koliko je često DT zvala mamu, svjedokinja je odgovorila da ju je zvala često, bar jednom tjedno i više, koliko je njoj poznato. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li čula da bi DT imala problem s alkoholom, svjedokinja je odgovorila da nije, K bi znala spomenuti da DT iziđe s društvom, ona je znala u preuzimanju smjene kod DT osjetiti miris alkohola, ali nije smatrala da je to nešto zabrinjavajuće niti je ČT to spominjala kao problem, a pričale su o svemu. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li čula da bi DT tražila da se raskine ugovor između K i ŽT, svjedokinja je odgovorila da je za to čula nakon što joj je ŽT dao otkaz, da je uzeo stan u [adresa] i prodao neku zemlju. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li zamjerila ŽT što joj je dao otkaz, svjedokinja je odgovorila da joj je nedostajala ČT, njihova druženja i razgovori, njena toplina, jer je njena vlastita majka umrla kada je ona počela skrbiti o K, imale su odnos kao majka i kćer, pun ljubavi i topline, voljela ju je i čuvala, a zbog toga je potražila i psihološku pomoć jer se nije znala nositi s gubitkom. ŽT je zamjerila način i razlog zbog kojeg joj je dao otkaz i s njim od tog trenutka nije imala kontakt. Osjećala se beskorisno i izgubljeno. Njegova majka joj je toliko puno značila, i danas joj zna doći u san.

Na pitanje okrivljenika je li bila nazočna razgovoru njene sestre i majke kada je sestra putem telefona optužila majku da je kriva što je protiv nje podignuta prijava zbog kaznenog dijela prijetnje i je li spriječila taj razgovor, svjedokinja je odgovorila da za to prvi put čuje. Na pitanje okrivljenika je li razlog prestanka njenog angažmana da je dopustila da se njegova sestra njegovu mamu preko telefona maltretira, svjedokinja je odgovorila u njenom prisustvu DT nikada nije maltretirala ČT.

Na pitanje okrivljenika je li na njen današnji iskaz utjecala njegova sestra, svjedokinja je odgovorila da nije, da je ona danas ovdje radi istine i pok. K.

22. Svjedokinja IT je iskazala da joj je od ŽT poznato da je njegova sestra DT podnijela tužbu protiv njega zbog klevete jer je ŽT pokušao dokazati da je DT alkoholičarka i da nije pazila mamu i vodila računa o njoj. Ona je bila njegovateljica pok. ČT od 2015. do 2022. kada je prestala raditi zbog svog vlastitog zdravstvenog stanja. Radila je od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 16 sati, a vikendom je radila ĆT koju je angažirala DT. Katu je čuvala u [adresa], u [adresa] i u [adresa]. Ona zna da DT konzumira alkohol i da voli popiti, to joj je poznato jer se s njom družila i prije nego što ju je ona angažirala kao njegovateljicu za svoju majku, otprilike dvije godine prije nego ju angažirala kao njegovateljicu svoje majke, možda od 2012. godine. Družile su se svakodnevno u konobi Taurus u [adresa], imale su veliko društvo koje se sastajalo svaku večer, DT je svakodnevno konzumirala alkohol, bijelo vino s vodom, a ona je tada pila rakiju. Njihovo druženje je trajalo sve dok ona nije počela raditi kao njegovateljica njene majke jer više nije išla u konobu. Ona je njenu majku pazila, vodila ju kardiologu, internistu, na snimanje glave, testiranje za demenciju, fizijatriju, bila uz nju kad joj je fizijatrica dolazila nakon što je slomila kuk, kuhala njoj i DT, sve je to plaćao ŽT s kojim se dogovorila o visini plaće, a DT joj je davala plaću u gotovini koju je uzimala s njegove kartice, to joj je poznato jer ju je ŽT znao pitati je li joj DT dala plaću. Cijelo vrijeme dok je bila s njenom mamom DT je bila jako drska i zahtjevna, pitala je je li se mama okupala, je li mama ovo, je li mama ono. Ona je njenu mamu vodila frizeru, išla s njom u šetnju cijelo to vrijeme, J ju nikada nije izvela ispred zgrade.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika sjeća li se događaja iz ljeta 2018. godine, svjedokinja je odgovorila da se u boravku u [adresa] mijenjala s drugom gospođom, DT je molila da mami donese lijekove, ona bi ju s tim izmaltretirala, govorila bi joj da će lijekove ostaviti u apoteci u Metkoviću, a zatim bi sama došla i donijela lijekove. Kada je njena mama dobila novu terapiju samo joj je pokazala što kada treba piti, a ona je vodila brigu o tome kada što pije. Ima la je problema s produženjem Katine terapije, jer DT to nije redovno radila, pa je onda ona osobno kontaktirala njenog doktora u [adresa]. Nikada majku nije okupala, ni presvukla, to je sve ona radila. Dolazila je socijalna služba u [adresa] jer je maltretirala majku, tada je baš puno pila. Oni su razgovarali s mamom i s DT koja je mamu nagovarala da djelatnicima kaže da ne pije. Uzela je novac kojeg je ŽT njima njegovateljicama ostavio za hranu za mamu i njih i potrepštine, to pretpostavlja jer je novac nestao i poslije posjeta socijalne službe se pojavio u novčaniku, a novac nije mogla uzeti njena mama, a nije ga uzela ni ona. DT je uvijek kasnila s isplatom plaće, govorila bi da joj ŽT nije još uplatio, a jednom se na njega naljutila jer je njoj ŽT u [adresa] dao plaću 15 dana ranije. ŽT je mami kupovao garderobu, sve medicinske potrepštine. Kada je ona jednom DT rekla da nemaju više medicinskih podložaka za krevet, DT se razbjesnila i dala joj otkaz. DT joj je jednom rekla da je mami dala šamar, što joj je potvrdila i ČT nakon što ju je pitala je li to istina, ali ne može reći kada je to bilo. Mamu je DT često odbijala, kada bi ju mama zvala :"Bebo dođi da te poljubim", jer ju je tako zvala, ona bi govorila da je mokra, znojna, izbjegavala bi zagrljaje. Jednom je ona pitala ČT zašto je nesretna, je li to zato što DT pije, a ČT je odgovorila potvrdno. Ona je DT za jedan rođendan kupila pidžamu i bocu vina, namjerno da vidi njenu reakciju, a bocu je ujutro našla u smeću praznu. Jednom se DT napila u [adresa] i zabranila joj kontakt s ŽT te joj zaključala vrata od kuće, to je bilo zadnje ljeto kada je bila u [adresa]. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li nazočila razgovoru pok. ČT i socijalnog radnika, svjedokinja je odgovorila da je bila pred vratima, da je čula da se pok. ČT žali socijalnom radniku da DT pije. Tada je socijalnoj službi prijavljen nestanak novca iz novčanika, ne zna tko je to prijavio, možda se i ona žalila ŽT pa je on to prijavio. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li socijalna služba obavila razgovor s DT, svjedokinja je odgovorila da misli da jest. DT ju je jednom optužila da je ukrala Katinu mirovinu, koja je zatim pronađena u ladici. Na pitanje braniteljice okrivljenika kada se preselila u Zagreb, svjedokinja je odgovorila da se 2018. preselila u Zagreb, nije imala kontakte s DT koja je zivkala mamu stalno, pa bi se i ona tada čula s njom. Jednom je ČT bolilo grlo i govorila je promuklo na što joj je DT rekla: "Eto razbolili ste mamu.", napala ju je. Kata je DT govorila "Bebo, nemoj piti." DT na to nije je odgovori la, inače nije imala dijaloga s njom, osim što bi ju pitala kako je i što radi. DT se ona osobno prestala javljati na pozive jer nije mogla s njom u pijanom stanju komunicirati, nakon čega joj je DT slala ružne poruke. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li DT majku vodila kod psihijatra u [adresa], svjedokinja je odgovorila da ju je ona, a ne DT vodila na snimanje glave, ne sjeća se kada. DT je s nalazom išla u Bolnicu u Mostaru i dogovorila pregled s nekim liječnikom, iako ČT nije imala osiguranje u BiH, ali je DT imala poznanstva jer je radila kao predstavnica Krke. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li ČT uzimala lijekove za demenciju, svjedokinja je odgovorila da je uzimala lijek Memando. Smatra da ČT nije bila dementna, znala je sve datume kad se udala, kad je završila školu, datume rođendana svoga muža i djece, kako je pala u [adresa], smatra da je bila zaboravljiva, ali ne i dementna. Znala je tko joj je frizer i pediker, sve ju je ona više puta ispitivala. Na pitanje braniteljice okrivljenika jesu li se i kada poremetili odnosi između DT i njene majke i zbog čega, svjedokinja je odgovorila da su se njihovi odnosi pogoršali u posljednje dvije godine, kroz 2016.

/2017. zbog Jasmininog alkoholizma i drskosti prema ČT. Mama bi ju zvala na telefon, a DT se ne bi javljala, DT bi dolazila kasno kući, a izlazila rano na posao, ČT ju uopće nije viđala. Bila je željna svog djeteta, da bude s njom u kući, ali ju nije viđala. Na pitanje braniteljice okrivljenika zna li što o sklapanju ugovora kojeg je ČT potpisala s ŽT, svjedokinja je odgovorila da joj je ČT rekla da će sve ostaviti ŽT i da će rado potpisati takav ugovor. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li joj poznato išta o obiteljskom zlatu, svjedokinja je odgovorila da je zlato bilo u klaviru, ŽT ju je molio da ode po njega, ali ona to nije htjela pa je ŽT došao u [adresa] i uzeo zlato. Pretpostavlja da je zlato bilo Katino. Kada je ona prestala raditi kao Katina njegovateljica u Zagrebu zamijenila ju je RT koja joj je pričala kako joj je rekla ĆT da je DT nazvala mamu, a da nakon tog razgovora ČT nije tri dana jela ni pila. Nakon toga je ŽT otpustio ĆT jer mu nije odmah rekla razlog maminog ponašanja. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li nazočila razgovorima između DT i njezine majke, svjedokinja je odgovorila da je nazočila, ČT bi ju uvijek pitala "Kad ćeš doći bebo", a za vrijeme dok je ona o ČT brinula DT je samo dva puta bila u Zagrebu. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li joj poznato da bi ŽT zabranio DT da dođe vidjeti majku, svjedokinja je odgovorila da ŽT nije zabranio DT da vidi majku, dapače da ju je pozivao da dođe. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li joj poznato išta o prijavi uznemirujućih poziva, svjedokinja je odgovorila da joj to nije poznato. Ističe da je DT njoj osobno poslala poruku je li prijavljena i plaća li ŽT porez na nju, a ne zna kada je to bilo.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice kada su se poremetili odnosi između nje i DT, svjedokinja je odgovorila da su se prestale družiti kada je počela čuvati njenu mamu 2015., a prekinula je odnose s njom kada je otišla u Zagreb 2018. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li bila plaćena da njeguje gospođu ČT, da ju kupa, presvlači, kuha, svjedokinja je odgovorila potvrdno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice zbog čega onda prebacuje svoju odgovornost za posao za koji je bila plaćena na DT, svjedokinja je odgovorila da je od DT očekivala da i ona mamu okupa, a ne da ju ona zatekne ujutro mokru do leđa kada dođe na posao. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li gospođa ČT imala je odgovarajuću medicinsku skrb, svjedokinja je odgovorila potvrdno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li bila plaćena da brine o čistoći gospođe ČT, svjedok je odgovorila potvrdno te ističe da je uvijek bila uredna i čista. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT doprinosila svojim sredstvima za skrb gospođe ČT, svjedokinja je odgovorila potvrdno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li gospođa DT u razdoblju od 2015. do 2019. radila, svjedokinja je odgovorila potvrdno. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT dala svoju suglasnost da se gospođa ČT preseli u Zagreb, svjedokinja je odgovorila da je valjda ČT bila sposobna donijeti odluku za sebe i nije trebala Jasmininu suglasnost. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li DT uredno razgovarala s majkom, svjedokinja je odgovorila da ju je DT vrlo često zvala. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li joj poznato da bi djelatnici Centra za socijalnu skrb Trešnjevka dolazili u stan kod ČT radi Jasmininog traženja da ostvari susrete s majkom, svjedokinja je odgovorila da je od njegovateljica čula da je dolazila sutkinja i socijalna skrb da se omogući da DT vidi mamu jer je bilo zabranjeno, a ona ne zna tko joj je zabranio. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li gospođa ČT redovno išla na medicinske preglede, svjedokinja je odgovorila da je. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice tko je kuhao dok je ČT bila u [adresa], svjedokinja je odgovorila da je ona kuhala, a da je DT dolazila vikendom.

23. Svjedokinja RT je iskazala da poznaje K od svog djetinjstva jer je bila njihova susjeda i prijateljica s njenom majkom. Poznaje ŽT i DT jer je čuvala i njihovu baku. Kada je došla u Zagreb čuvala je neku gospođu i dolazila je posjetiti K koja bi je jedva dočekala. Znale su i prošetati, a kada je došla do nje 12. svibnja 2020. ona nije željela razgovarati. ĆT je rekla da će zvati DT kako bi se čula sa njom, a nije ju pitala za odobrenje. Kad je DT nazvala ona se javila i ona je počela vikati da je mama kriva što je ona dobila zatvorsku kaznu. Nakon par dana je K došla k sebi, DT je zvala pedeset puta pa su ŽT i ona odlučili to prijaviti policiji. Više puta je pitala K želi li razgovarati s DT, no ona nije htjela. Nakon toga je ona preuzela smjenu umjesto gospođe ĆT kao njegovateljica gospođe K što je radila od svibnja 2020. do 2023. kada je preminula. Ona nije htjela uopće razgovarati s DT. K je puno puta tražila da legne kraj nje , da gledaju seriju, milovala je po ruci, više ju je puta pitala želi li nazvati DT, a ona nije htjela i nije rekla zbog čega to ne želi. K joj je više puta rekla da je DT bar kao ona, pitala bi je zašto, ona bi odgovorila da nije važno, ali da je DT mozak popio alkohol.

To joj je više puta rekla.

Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je li joj poznato nešto vezano za sklapanje ugovora o imovini između ŽT i njegove majke, svjedokinja je odgovorila da nije. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li nazočila razgovorima između DT i K, svjedokinja je odgovorila da bi se ona javila na telefon i dala ga K, uvijek je bilo "mama volim te", ali bi začas došli do "zašto si sve dala ŽT", K je svaki puta bila uznemirena, DT je u njenoj smjeni svako drugi dan zvala, a K je DT u njenoj smjeni u te tri godine što ju je ona njegovala nazvala samo jedan put. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li joj poznato što o konzumaciji alkohola od strane DT, svjedokinja je odgovorila da joj je K znala reći da DT pije i da bi voljela da se liječi. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li ŽT ikada branio da majka komunicira sa DT, svjedokinja je odgovorila da nije. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li DT dolazila mami u Zagreb, svjedokinja je odgovorila da je bila samo jedan put dok se ona brinula o K i to kada je bilo vještačenje zbog lišenja poslovne sposobnosti majke koji je pokrenula DT. Tada ju je psihijatrica pitala želi li razgovarati sa kćeri, na što je K odgovorila da ne želi. Na pitanje braniteljice okrivljenika je li joj poznato zbog čega je ŽT otkazao usluge gospođe ĆT i da li ju poznaje, svjedokinja je odgovorila da je ne poznaje da su se znale sresti kada bi dolazila posjeti K, zna da ju je otpustio jer je taj dana DT više puta zvala i maltretirala mamu telefonskim putem govoreći joj da je ona kriva jer je dobila zatvorsku kaznu.

Odgovarajući na pitanja okrivljenika koliko je trebalo majci da se izvuče iz te krize nakon razgovora s DT, svjedokinja je odgovorila da se oporavljala skoro cijelu smjenu, 15 dana. Na pitanje okrivljenika je li ĆT tražila da se organizira susret između njegove majke i sestre bez njegovog znanja, svjedokinja je odgovorila da jest i da je ona to njemu prenijela i da je on bio u čudu.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika privatne tužiteljice je li DT pokušala posjetiti majku, svjedokinja je odgovorila da u njenoj smjeni nije i da joj nitko nije branio koliko je to njoj poznato. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li ŽT snimao razgovore između majke i DT, svjedokinja je odgovorila da nije. Na pitanje punomoćnika privatne tužiteljice je li s okrivljenikom razgovarala o predmetu svjedočenja, svjedokinja je odgovorila da nije.

24. Privatnom tužbom se okrivljenika tereti da je za privatnu tužiteljicu putem podneska koji je predan sudu iznosio neistinite činjenične tvrdnje s namjerom da naškodi njenoj časti i ugledu, zbog čega se radi o kvalificiranom obliku kaznenog djela klevete jer je ista na taj način postala pristupačnom većem broju osoba. Kako okrivljenik negira počinjenje kaznenog djela koje mu se privatnom tužbom stavlja na teret sud je prije svega utvrdio nespornim da okrivljenik i privatna tužiteljica imaju neriješene imovinskopravne odnose jer je okrivljenik s njihovom majkom 3. svibnja 2019. sklopio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (list 23-27 spisa) kojim je stekao u vlasništvo i posjed njenu imovinu zbog čega mu je privatna tužiteljica DT **.**.2019. putem mobilnog telefona i aplikacije "Viber" poslala poruke zbog kojih je presudom Općinskog suda u Metkoviću posl. br. K-360/2019 od 14. lipnja 2019. (list 40-49 i 234-246 spisa) proglašena krivom zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 1. i 4. KZ/11. Zatim je 14. lipnja 2019. podnijela Općinskom sudu u Metkoviću protiv majke ČT prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti (list 28-29 spisa) i 17. rujna 2019. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 3. svibnja 2019. (list 31-36 spisa), dok je okrivljenik ZT **.**.2021. podnio Općinskom sudu u Metkoviću prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti privatne tužiteljice DT (list 15-20 spisa) povodom kojeg je vođen postupak pred Općinskim sudom u Metkoviću i Općinskim sudom u Dubrovniku, u kojem podnesku su sadržani navodi koji su predmet privatne tužbe.

25. Kao sporno je u odnosu na svaki od inkriminiranih navoda koji se okrivljeniku stavlja na teret valjalo utvrditi radi li se o činjeničnoj tvrdnji, je li ista istinita ili ne, može li ista škoditi časti i ugledu privatne tužiteljice kao osobe za koju se tvrdnja iznosi ili prenosi kao i je li okrivljenik znao da je činjenična tvrdnja koju iznosi ili prenosi neistinita.

26. Prema zakonskom opisu kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11, potrebno je da se za drugoga iznese nešto neistinito. Pod «nešto» se razumijeva činjenica, činjenična tvrdnja, ali ne i vrijednosni sud. «Neistinito» znači da izjava počinitelja ne sadrži činjenice, jer neistinitih činjenica nema, već izjava sadrži nešto što stvarno ne stoji, a što se iznosi kao istinito, objektivno tumačeno, sadrži određeni događaj, čija se istinitost može utvrditi uglavnom za sve ljude suglasno. Da bi se radilo o kleveti, izjava mora biti podobna da šteti časti ili ugledu druge osobe. Časti i ugledu može škoditi sve ono što u postojećoj, tužiteljičinoj sredini može dovesti do njenog prezira, mržnje, odbacivanja i negacije njene ličnosti. Okrivljena osoba ima teret dokazivanja istinitosti tvrdnje koja je obilježje kaznenog djela klevete. Razlika u odnosu na kazneno djelo uvrede je u tome što je činjenična tvrdnja takva tvrdnja čija istinitost se može dokazati, dok se vrijednosni sudovi ne dokazuju. Ako se pak utvrdi da se radi o izričaju koji se ne može podvrgnuti dokazivanju u pogledu njegove istinitosti, tada se može raditi o vrijednosnom sudu, a koji može biti i negativan u odnosu na osobu privatne tužiteljice.

27. Sud je ocjenom izvedenih dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, uzimajući u obzir i obranu okrivljenika utvrdio da su njegove tvrdnje o navodnom alkoholizmu tužiteljice i njenom zanemarivanju i neadekvatnoj skrbi za pok. ČT opovrgnute iskazima svjedoka koji ukazuju na uredno funkcioniranje tužiteljice i adekvatnu skrb o majci.

Tako svjedokinje OT i ĆT kao osobe koje su kroz dulje vremensko razdoblje imale neposredna saznanja o obiteljskim odnosima i skrbi nad pokojnom ČT, u bitnom potvrđuju da je tužiteljica aktivno sudjelovala u skrbi i njezi majke, da je odnos tužiteljice prema majci bio emocionalno blizak i brižan, da nije uočeno zanemarivanje, zlostavljanje niti neadekvatno postupanje, da je skrb bila kontinuirana i organizirana uz angažman više osoba. Posebno je značajno da se radi o osobama koje su bile dugotrajno prisutne u svakodnevnom životu obitelji i imale neposredan uvid u situaciju. Njihovi iskazi su konzistentni i međusobno se upotpunjuju, a temeljeni su na dugotrajnom neposrednom opažanju zbog čega ih sud prihvaća kao vjerodostojne.

Svjedoci KT i GT kao liječnici jasno navode da kod tužiteljice nisu utvrđeni medicinski indikatori alkoholizma, da nije postojala dijagnoza ovisnosti, da nije bilo stručnih razloga za upućivanje na liječenje ili zabranu rada te da tužiteljica funkcionira uredno u profesionalnom okruženju. Iskazi ovih svjedoka imaju posebnu dokaznu snagu budući da se temelje na stručnoj procjeni, medicinskoj dokumentaciji i profesionalnom nadzoru.

Svjedokinja RT iznosi određene tvrdnje o kasnijem razdoblju u odnosu na predmet privatne tužbe, uključujući navodna odbijanja komunikacije od strane pok. ČT. Međutim, njezin iskaz je vremenski ograničen na kasniju fazu i utemeljen djelomično na izjavama majke stranaka koja je u tom razdoblju bila zdravstveno kompromitirana, a bez neposrednog uvida u raniji odnos stranaka. Stoga njezin iskaz ne može biti odlučan za utvrđenje ranijeg stanja odnosa niti navodnog alkoholizma privatne tužiteljice.

Iskaz svjedokinje IT predstavlja jedini značajniji dokazni oslonac tvrdnjama obrane o navodnom alkoholizmu privatne tužiteljice i neadekvatnoj skrbi o majci. Međutim, njezin iskaz je opterećen osobnim i ranije narušenim odnosom s tužiteljicom, kontradikcijama (jer istodobno tvrdi da je postojalo zanemarivanje, ali potvrđuje i medicinsku skrb o majci), oslanjanjem na pretpostavke i posredna saznanja, a dio njezinih tvrdnji sadrži izražene vrijednosne ocjene i zaključke, a ne isključivo neposredna opažanja. U dijelu njenih navoda prisutne su generalizacije o navodnom ponašanju tužiteljice, bez preciznih, provjerljivih činjenica , stoga se takav iskaz ne može smatrati dovoljno pouzdanim za utvrđivanje odlučnih činjenica. Dakle, tvrdnje o navodnom alkoholizmu postoje samo u osobnom i subjektivnom iskazu svjedokinje IT, dok ostali svjedoci, uključujući medicinske stručnjake, takve tvrdnje ne potvrđuju, a potvrđuju uredno funkcioniranje tužiteljice, adekvatnu skrb o majci i odsutnost zlostavljanja.

S obzirom na navedeno, Sud je ocijenio da obrana okrivljenika u pogledu odlučnih činjenica nije uvjerljiva niti u cijelosti vjerodostojna te je prije svega velikim dijelom usmjerena na iznošenje opširnih i subjektivno interpretiranih okolnosti iz obiteljskih odnosa stranaka, kao i na detaljno opisivanje navodnog zdravstvenog stanja privatne tužiteljice, pri čemu takvi navodi u znatnoj mjeri prelaze okvire relevantne za odlučivanje o predmetu ovog kaznenog postupka. Naime, predmet ovog postupka je kazneno djelo klevete, a ne ocjena međusobnih obiteljskih odnosa niti rješavanje imovinskopravnih sporova između stranaka. U tom smislu, većina navoda obrane okrivljenika predstavlja irelevantno proširivanje činjenične osnove koje nema neposrednu pravnu važnost za odlučivanje o osnovanosti privatne tužbe. Okrivljenik u svojoj obrani ustraje na tvrdnjama da privatna tužiteljica boluje od dugogodišnje ovisnosti o alkoholu, pri čemu iznosi detaljne opise navodnog zdravstvenog stanja tužiteljice. Međutim, za postojanje kaznenog djela klevete odlučno je pitanje istinitosti ili neistinitosti iznesenih tvrdnji te postojanje svijesti okrivljenika o njihovoj eventualnoj neistinitosti, kao i podobnost takvih tvrdnji da štete časti i ugledu tužiteljice. U tom kontekstu, obrana okrivljenika u bitnome počiva na vlastitoj interpretaciji medicinskih okolnosti, bez odgovarajuće i vjerodostojne medicinske dokumentacije koja bi nedvojbeno potvrdila njegove tvrdnje u opsegu i na način kako su iste iznesene u spornom podnesku jer iz provedenih postupaka proizlazi da je privatna tužiteljica u relevantnim razdobljima ocijenjena radno i poslovno sposobnom. Nadalje, isticanje navodnih propusta sudskih vještaka, zdravstvenih djelatnika i drugih institucija predstavlja pokušaj prebacivanja odgovornosti na treće osobe te ne može opravdati iznošenje eventualno neprovjerenih ili neistinitih tvrdnji o privatnoj tužiteljici u sudskom podnesku. Nesporno je da između stranaka postoje dugotrajni i intenzivni imovinskopravni odnosi i sporovi, osobito u vezi s Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 3. svibnja 2019. godine na temelju kojeg je okrivljenik stekao cjelokupnu imovinu njihove majke, a taj pravni položaj objektivno predstavlja snažan motiv da se diskreditira privatnu tužiteljicu pa u tom kontekstu valja promatrati i obranu okrivljenika koja je u cijelosti prožeta nastojanjem da se privatna tužiteljica prikaže kao osoba narušenog zdravstvenog i psihičkog stanja. Iz navedenog proizlazi dojam da iznošenje spornih tvrdnji u prijedlogu za lišenje njene poslovne sposobnosti nije bilo motivirano isključivom brigom za zdravlje tužiteljice, kako to okrivljenik prikazuje, već i mogućim interesom da se u kontekstu postojećih imovinskopravnih sporova oslabi njezina procesna pozicija i vjerodostojnost. Polazeći od svega navedenog, sud zaključuje da je obrana okrivljenika nevjerodostojna i očito usmjerena k izbjegavanju kaznene odgovornosti u ovom postupku.

S druge strane privatna tužiteljica u svom iskazu u bitnom negira navode okrivljenika koji se odnose na njezino zdravstveno stanje, kao i tvrdnje o narušenim obiteljskim odnosima u mjeri kako ih opisuje okrivljenik, pri čemu je njen iskaz usmjeren na osporavanje činjeničnih tvrdnji koje je okrivljenik iznio u svom podnesku, a koje su predmet ovog kaznenog postupka. Usporedbom njezina iskaza s iskazima drugih svjedoka, sud utvrđuje da isti ne odstupa u bitnim elementima u odnosu na one dijelove iskaza svjedoka koji se odnose na formalno funkcioniranje privatne tužiteljice u svakodnevnom životu i radu, kao i na činjenicu da nije bilo službeno utvrđenih zapreka za njezinu radnu i poslovnu sposobnost u relevantnom razdoblju. Pojedini svjedoci ukazuju na postojanje narušenih obiteljskih odnosa između stranaka te dugotrajan konflikt, što je nesporno i proizlazi iz cjelokupnog spisa. Međutim, takve okolnosti same po sebi ne potvrđuju istinitost konkretnih tvrdnji koje je okrivljen ik iznosio o privatnoj tužiteljici, već prije upućuju na postojanje međusobno opterećenih i subjektivno obojenih percepcija. Sud posebno cijeni da iz iskaza svjedoka ne proizlazi nedvojbena i jednoznačna potvrda navoda okrivljenika u dijelu u kojem on iznosi ozbiljne tvrdnje o zdravstvenom stanju privatne tužiteljice u opsegu i na način kako su iste prezentirane u spornom podnesku jer iskazi svjedoka u tom dijelu nisu takve dokazne snage da bi potvrdili činjenične navode okrivljenika kao istinite. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je iskaz privatne tužiteljice vjerodostojan i u pogledu odlučnih činjenica suglasan s ostalim provedenim dokazima.

28. Privatna tužiteljica je sve navedene tvrdnje u uređenoj privatnoj tužbi označila kao klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona. Međutim, sud je utvrdio da bi tvrdnje pod toč.1.,2.,5.,6. i 10. predstavljale uvredu, dok bi tvrdnje pod točkama 3.,4. i 9. predstavljale klevete.

29. Odredbom čl. 147. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 - dalje: KZ/11), propisano je da kazneno djelo uvrede čini onaj tko uvrijedi drugoga, dok je stavkom 2. istog zakonskog članka propisana kažnjivost djela iz st.1. tog članka počinjenog putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvrede postala pristupačna većem broju osoba.

Odredbom čl. 149. st. 1. KZ/11 propisano je da kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekoga iznese ili prenese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, a st. 2. istog zakonskog članka propisana je kažnjivost djela iz st. 1. tog članka počinjenog putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba.

Dakle, iz citiranih odredbi čl. 149. KZ/11 proizlazi da se kazneno djelo klevete može počiniti samo s namjerom i to izravnom namjerom što znači da počinitelj iznese ili prenese neistinitu činjeničnu tvrdnju, svjestan da je činjenična tvrdnja koju iznosi i li prenosi lažna, da može škoditi nečijoj časti ili ugledu te hoće ili je siguran u nastupanje zabranjene posljedice, a to čini na način zbog kojeg je to postalo pristupačno većem broju osoba, dok iz citiranih odredbi čl. 147. KZ/11 proizlazi da se kazneno djelo uvrede može počiniti samo s namjerom, dakle da je počinitelj svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u ostvarenje djela odnosno da je svjestan da može ostvariti obilježja tog kaznenog djela pa na to pristaje.

30. Predmet klevetničke izjave su izgovorene ili napisane činjenične tvrdnje čija se istinitost može suglasno utvrditi za sve ljude. Dakle, kleveta se može počiniti samo činjeničnom tvrdnjom jer se kod klevete radi o izjavi koja sadrži neistinite činjenice, odnosno izjavu da neka činjenica postoji, iako ona stvarno ne postoji. Neistinite činjenične tvrdnje koje čine klevetu mogu se odnositi samo na sadašnje ili prošle događaje i na objektivna stanja, svojstva ili osobine i odnose. Zakonska formulacija "neistinita činjenična tvrdnja", ustvari znači da izjava počinitelja ne sadrži činjenice. Činjenica jest ili nije, to jest ona postoji ili ne postoji. Nema neistinitih činjenica. Neistinita je takva činjenična tvrdnja koja je u suprotnosti sa stvarnosti, odnosno koja se nije dogodila ili pak, koja se dogodila, ali na drugačiji način nego što je prikazano. Stoga kleveta se naziva još i ''delikt neiskrenosti''. Da bi izjava bila klevetnička, ona treba biti podobna da umanji vrijednost pojedinca koju on ima u javnosti i mora umanjiti socijalnu vrijednost pojedinca, te izazvati prijekor ili prezir određene društvene zajednice ili šire javnosti. Samo izjava koja vodi moralnom ocrnjivanju pojedinca je prikladna da pojedincu ugrozi njegovu čast i ugled. To znači da je dovoljno da određena izjava, objektivno gledajući, može rezultirati posljedicom koja šteti dostojanstvu pojedinca. Kleveta je najteže djelo protiv časti i ugleda, što proizlazi na temelju dva kriterija. Prvi je zapriječena kazna koja je za kvalificirano kazneno djelo klevete propisana kao novčana kazna do 500 dnevnih iznosa. Drugi kriterij je oblik krivnje, jer se za klevetu zahtijeva izravna namjera (direktni dolus). Dakle, počinitelj klevete mora biti svjestan da iznosi ili pronosi lažnu činjeničnu tvrdnju i to takvu koja je podobna da našteti nečijoj časti ili ugledu. Počinitelj mora htjeti ostvarenje zabranjene posljedice ili barem biti siguran da će takva posljedica nastupiti. Kleveta ne može biti počinjena neizravnom namjerom. Iznošenje neistinitih tvrdnji znači da osoba izjavljuje svoje tvrdnje o nečemu. Pronošenje neistinitih tvrdnji znači da počinitelj iznosi tuđe tvrdnje koje saznao od neke druge osobe za koje je znao da su neistinite. Za razliku od klevete, uvreda se može počiniti samo vrijednosnim sudom. Vrijednosni sud nije podoban za objektivno utvrđivanje njegove istinitosti. Radi se o subjektivnoj tvrdnji kojom osoba iznosi vlastiti stav o tome ili uvjerenje da li je nešto dobro ili loše, odnosno pozitivno ili negativno. Uvreda je namjerno kazneno djelo protiv časti i ugleda koje se sastoji u omalovažavanju druge osobe ili u nepoštivanju dostojanstva te druge osobe. Uvreda je pretežno emotivni delikt, što znači da počinitelj najčešće postupa impulzivno, u afektu i nepromišljeno. Uvreda može biti riječima (verbalna), znacima (simbolična) i tvorna (realna). Distinkcija između prve dvije je evidentna, dok potonja postoji kad se ostvaruje djelovanjem na tijelo uvrijeđenog (šamar ili slično, ako nema tjelesne ozljede). Postojanje uvrede ne ovisi isključivo o subjektivnom stajalištu osobe koja se smatra pogođenim, već se primjenjuju objektivni kriteriji, jer zaštitni objekt (čast i ugled) ne smiju ovisiti o nekakvoj pretjeranoj osjetljivosti pojedinca. Uvreda se najčešće ostvaruje takvim vrijednosnim sudom koji ima karakter nedolične izjave jer osobu prikazuje lošom, nemoralnom, nesposobnom ili zlom. Takvo etiketiranje o svojstvu druge osobe nije podobno za objektivnu provjeru, jer neka druga osoba može imati sasvim drugačije mišljenje o tom svojstvu. Ne postoji objektivno mjerilo na temelju kojeg bi mogli zaključiti da bi određeno vrijednosno svojstvo potvrdili svi ljudi, tj. na temelju kojeg bi se svi ljudi složili s nekim navodima o svojstvu neke osobe. Zato vrijednosni sud nije jednako odrediv za sve ljude na isti način i on se ne može ocijeniti istinitim ili neistinitim, kao što se mogu ocijeniti činjenice. Pitanje razgraničenja činjeničnih tvrdnji od vrijednosnih sudova može biti dosta komplicirano i ono ne ovisi samo o prethodno navedenim obilježjima, već i o čitavom kontekstu i načinu na koji je ta izjava izrečena ili pronesena. Ocjena o tome da li je neka izjava činjenična tvrdnja ili vrijednosni sud je faktično pitanje (lat. questio facti) tako da je teško napraviti jasno generalnu distinkciju jer činjenična tvrdnja vrlo često implicira i vrijednosni stav. Naprimjer, ako počinitelj svoju izjavu da je određena osoba lažljiva, nemoralna ili potkupljiva ne potkrepljuje dokazima vezanim za tu osobu u konkretnoj situaciji, tada se ne može niti dokazivati istinitost takvih navoda, pa bi se najčešće radilo o vrijednosnom sudu koji je temelj kaznenog djela uvrede. Za ocjenu o postojanju uvrede odlučno je objektivno mjerilo da se njen sadržaj očituje u izraženom nepoštivanju tuđeg dostojanstva, što se utvrđuje na temelju svih okolnosti pojedinog slučaja.

31. Uzevši u obzir sva prethodna pravno-teorijska razmatranja po utvrđenju suda sljedeći okrivljenikovi navodi za koje ga kaznenom tužbom tereti privatna tužiteljica nedvojbeno predstavljaju vrijednosne sudove, a ne činjenične tvrdnje:

-da 2018. godine počinje zanemarivanje majke stranaka, protustranka je nije odvodila na medicinske preglede, te je tada počelo psihološko maltretiranje majke ČT. Dakle, nije konkretizirano na koje medicinske preglede majka nije odvedena i u čemu se sastojalo psihološko maltretiranje majke, kako bi se ti navodi mogli provjeriti, radi se isključivo o okrivljenikovom mišljenju i vrijednosnom sudu koji je izrečen na temelju njegovog vlastitog uvjerenja koje proizlazi iz njegovog iskustva u odnosu s privatnom tužiteljicom;

- da zbog takvog psihičkog stanja kod protustranke se javlja iskrivljena percepcija realnosti bez stvarnog uvida u svoje stanje i kako se sve ovo reflektira na najbliže članove obitelji. Tako je još 2015 g., majku smatrala biljkom tj. prema njoj se ponašala kao da ova nije ljudsko biće. Dakle, okrivljenik ponovno iznosi vlastito mišljenje, ne specificirajući što bi konkretno značilo takvo ponašanje i koje bi radnje obuhvaćalo, kako bi se isto moglo provjeriti ;

- da je predlagatelj kada bi došao u kuću u [adresa] pronašao u garaži pune vreće ambalaže od različitih alkoholnih pića, što je također dokaz da protustranka prekomjerno konzumira alkohol. Dakle, okrivljenik govori općenito o svojim dolascima ne specificirajući ni dan ni broj puta kada bi došao u [adresa], što dovodi do nemogućnosti da se provjere takvi navodi;

- da predlagatelj smatra da je ova prekomjerna konzumacija alkohola dovela do takvih promjena u psihičkom zdravlju protustranke, da ista nije sposobna više brinuti se o svojim pravima i interesima, te da svojim ponašanjem ugrožava okolinu. Dakle, okrivljenik ponovno iznosi vlastito mišljenje, ne konkretizirajući pri tom radnju ili izostanak radnji na strani privatne tužiteljice, koje bi se mogle smatrati ugrožavanjem i provjeriti;

- da je majka stranaka zimi živjela u [adresa], a ljeti u [adresa], a za vrijeme dok je bila s njom zanemarivala ju je psihički maltretirala, a radi se osobi sa 100% invaliditetom (lom kuka, kralježnice, zdjelice, parkinsonova bolest oštećenje sluha produžene kronične bolest. Sve ovo ukazuje na teške poremećaje, a ovakvim ponašanjem protustranke ne šteti samo svojoj okolini već i samoj sebi. Dakle, okrivljenik ne navodi u čemu bi se sastojalo "psihičko maltretiranje" niti ponašanje kojim bi privatna tužiteljica štetila svojoj okolini i samoj sebi, kako bi se ti navodi mogli provjeriti)

Za vrijednosni sud se ne utvrđuje istinitost. Vrijednosni sud je subjektivno mišljenje o određenom događaju ili osobi. Takvo mišljenje stvoreno je na osnovi dostupnih informacija. Vrijednosni sud je subjektivan i zato nije moguće objektivno provjeriti ili dokazati je li on istinit ili lažan. Međutim, to ne znači da kritički vrijednosni sudovi o osobi, osobito ako su izraženi uvredljivim jezikom nisu kažnjivi. Okrivljenik je citirani tvrdnjama izrazio očito nepoštovanje ljudskog dostojanstva privatne tužiteljice iznoseći takve vrijednosne sudove o njoj koji su objektivno podobni za ostvarenje kvalificiranog kaznenog djela uvrede jer su svi prethodno citirani navodi bez dvojbe uvredljivog karaktera i kao takvi vrijeđaju dignitet i javno difamiraju privatnu tužiteljicu.

32. S druge strane, sud je utvrdio da klevetu u odnosu na privatnu tužiteljicu predstavljaju navodi okrivljenika da je:

- "zbog takvog psihičkog stanja počinila je i kazneno djelo prijetnje smrću, te je osuđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, br. K-360/19", jer iz izreke presude proizlazi da je osuđena jer je "drugome ozbiljno prijetila kakvim zlom da bi ga ustrašila i uznemirila", dakle ne zbog prijetnje smrću, a iz obrazloženja presude (toč. 18.) proizlazi da nije bilo okolnosti koje bi dovodile u pitanje ubrojivost optužene , pa stoga iz navedene presude ne proizlazi ni da bi DT kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 1. i 4. KZ/11 počinila zbog psihičkog stanja;

- "pored ovih nalaza 07.rujna 2015 g. u istoj ustanovi protustranka je pregledana i od strane psihijatra, te joj je dijagnosticiran alkoholizam, a obavila je i razgovor sa diplomiranom socijalnom radnicom", jer iz dopisa Doma zdravlja Mostar s prilogom koji je naslovljen kao "Evidencija posjeta" (list 204-205 spisa) proizlazi da je DT **.**.2015. u pratnji brata došla na prvi pregled u Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar kod mr.sc. VT, spec. psihijatra i da joj prilikom tog pregleda formalna dijagnoza nije definitivno postavljena, jer je kao dijagnoza naznačeno Z03 – medicinsko promatranje i praćenje zbog sumnje na bolest, što znači da se osoba promatra jer postoji sumnja, ali bolest nije potvrđena . Zaključak sadrži šifru F10.2, što odgovara dijagnozi sindroma ovisnosti o alkoholu, međutim ta šifra u zaključku može biti radna ili indikativna, a ne nužno formalno potvrđena dijagnoza bez dodatne obrade i zato su preporučene daljnje pretrage. Okrivljenik nije dostavio niti jedan dokaz na okolnost istinitosti tvrdnje da bi privatna tužiteljica obavila razgovor sa diplomiranom socijalnom radnicom;

- "protustranka je zaposlena u ljekarni u [adresa], radi kao ljekarnik, što je iznimno zahtjevan i odgovoran posao, pa ga sigurno osoba koja prekomjerno konzumira alkohol ne može savjesno obavljati. Prije zasnivanja radnog odnosa je bila na pregledu specijaliste medicine rada dr. KT, prilikom kojeg pregleda je zatajila prekomjerno uzimanje alkohola", jer je iz iskaza svjedokinje dr. med. KT nedvojbeno utvrđeno da je DT sposobna za rad jer joj je ista doktorica medicine rada na temelju vlastitog pregleda i potvrde obiteljskog liječnika o povijesti bolesti u kojoj nije upisan niti jedan podatak koji bi ukazivao na prekomjerno uzimanje alkohola, izdala uvjerenje o toj sposobnosti.

Okrivljenik je iznio teške tvrdnje o alkoholizmu, nesposobnosti za rad i psihičkoj neubrojivosti privatne tužiteljice, a istinitost kojih činjeničnih tvrdnji nije dokazao, kao što nije dokazao da je imao opravdanog razloga povjerovati u njihovu istinitost, iako se radi o tvrdnjama koje su dokazive ukoliko su istinite znajući da su neistinite. Te tvrdnje nisu potvrđene objektivnim dokazima i suprotne su medicinskim nalazima i stručnim svjedocima što upućuje na svjesno iznošenje neistina o privatnoj tužiteljici od strane okrivljenika, a radi se o činjeničnim tvrdnjama koje mogu škoditi časti i ugledu privatne tužiteljice koje su postale pristupačne većem broju osoba jer su sadržana u podnesku koji je predan sudu.

33. Budući da je dokazano da je okrivljenik u podnesku koji je upućen sudu za privatnu tužiteljicu pored neistinitih činjeničnih tvrdnji iznio i negativne vrijednosne sudove, sud je utvrdio da zbog pravila o prividnom (nepravom) stjecaju nema stjecaja između ova dva kaznena djela. Kako je uvreda blaža od kaznenog djela klevete i postoji samo ako ne postoji drugo, teže djelo protiv časti i ugleda, uvreda ima supsidijarni karakter što znači da u konkretnom predmetu postoji samo jedno i to produljeno kazneno djelo klevete, a ne i stjecaj kaznenih djela uvrede i klevete. Radi se o jednom produljenom djelu klevete i to kvalificiranog oblika zato što je dokazano da su tvrdnje koje je okrivljenik iznio u sudskom podnesku dostupne većem broju osoba jer je svaka komunikacija u sudskom postupku koja ulazi u spis dostupna većem broju osoba s obzirom na činjenicu da podnesak u spisu nije ograničen samo na suca, dostupan je i sudskim službenicima (pisarnica, zapisničari), suprotnoj strani i njezinom odvjetniku, eventualnim vještacima i drugim sudionicima postupka, a to je veći broj osoba u smislu kaznenog prava. Okrivljenik je u istom vremenskom intervalu izvršio više odvojenih radnji kojima je ostvario biće kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11, a te su radnje prostorno, vremenski te stvarno povezane na način da čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. (koji stav su zauzeli Županijski sud u Zagrebu u odluci posl.broj Kž-406/2022 od 26. travnja 2022., Županijski sud u Vukovaru u odluci posl.br. Kž-116/2024 od 19. prosinca 2024. i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U- III/4408/2020 od 20. svibnja 2025.)

34. Kao oblik krivnje za kazneno djelo iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenim zakonom propisana je namjera, a na temelju utvrđenog inkriminiranog ponašanja okrivljenika ZT isti je postupao upravo s takvim oblikom krivnje jer je svjestan da se u odnosu na privatnu tužiteljicu radi o neistinitim tvrdnjama koje usprkos tome što zna da nisu istinite šalje kao sadržaj sudskog podneska koji je dostupan većem broju osoba. Tijekom postupka ubrojivost okrivljenika ničim nije dovedena u pitanje. Na taj način su u ponašanju okrivljenika ispunjena subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11.

35. Prilikom odlučivanja o kaznenopravnoj sankciji sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne te je na strani okrivljen ika kao olakotnu okolnost cijenio njegovu dosadašnju neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije našao te mu je za kazneno djelo iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 za koje je propisana novčana kazna do petsto dnevnih iznosa, na temelju čl. 149. st. 2. KZ/11 izrekao novčanu kaznu u visini od 200,00 (dvjesto) dnevnih iznosa, određujući visinu dnevnog iznosa od 5,00 € (peteura) što ukupno iznosi 1.000,00 € (tisućueura). Naime, okrivljenik je dajući svoje osobne podatke izjavio da ima mjesečna primanja u iznosu od 450,00 €, slijedom čega je sud visinu njegovog dnevnog iznosa odredio u zakonskom minimumu od 5 (pet) eura koji je određen člankom 42. stavak 4. KZ/11.

Po ocjeni suda, ovakva kazneno-pravna sankcija je primjerena prethodno utvrđenim okolnostima te podobna za ostvarivanje svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, kroz društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela jačanjem svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te će omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo .

36. Okrivljenik je na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11 obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude uz upozorenje da će se novčana kazna, ukoliko ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u navedenom roku, na temelju čl. 43. st. 1. KZ/11 naplatiti prisilno putem ovlaštene institucije, a ukoliko se novčana kazna neće moći ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca sud će na temelju čl. 43. st. 2. KZ/11 uz pristanak okrivljenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Ako okrivljenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro će se na temelju čl. 43. st. 3. i 4. KZ/11 zamijeniti kaznom zatvora na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

37. S obzirom na činjenicu da je privatna tužiteljica na raspravi 24. ožujka 2026. odustala od kaznenog progona u odnosu na točke 7. i 8. činjeničnog opisa sud je na temelju čl. 452. toč. 3. ZKP-a donio presudu kojom se u odnosu na okrivljenika odbija optužba da bi:

G/ U podnesku od 14.09.2021.godine predanom Općinskom sudu u Metkoviću u predmetu Posl.br. R1 Ob-78/2021 naslova Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti", (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice), svjestan da je riječ o neistinitoj činjeničnoj tvrdnji koja može naškoditi časti i ugledu privatne tužiteljice naveo: 7. Majka stranaka je živjela do prosinca 2018 g., u [adresa], te je imala njegovateljicu gdu IT. Tako je protustranka od majke uzela novce za njegovateljicu pa ih je na intervenciju Centra za socijalnu skrb vratila, a to je bilo negdje 2017.g. ili 2018 g.," (str. 4. podneska),

H/ U podnesku od 14.09.2021.godine predanom Općinskom sudu u Metkoviću u predmetu Posl.br. R1 Ob-78/2021 naslova Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti", (radi lišenja poslovne sposobnosti ovdje privatne tužiteljice), svjestan da je riječ o neistinitoj činjeničnoj tvrdnji koja može naškoditi časti i ugledu privatne tužiteljice naveo: 8. Majka stranaka i sada ima njegovateljicu, koja je bila svjedokom zlonamjernih i uznemirujućih poziva od strane protustranke" (str. 5. podneska), čime bi pred drugim iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi j časti ili ugledu privatne tužiteljice, znajući da je neistinita, pa je time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda, klevetom - opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1.1 2. Kaznenog zakona.

38. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju članka 149. stavak 1. i članka 145. stavak 2. točka 6. i 7. ZKP-a te je okrivljenik dužan u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude podmiriti trošak postupka u paušalnom iznosu od 100,00 €. Kako je na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" broj: 145/11) sudski paušal moguće odrediti u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna, sud je paušalnu svotu odmjerio imajući u vidu složenost predmeta, trajanje kaznenog postupka i imovno stanje optuženika koji ima redovita primanja u vidu plaće, stoga će moći podmiriti taj trošak bez ugrožavanja svojih osnovnih životnih potreba.

38.1. Okrivljenik je sukladno čl. 148. st. 1. ZKP-a dužan isplatiti nužne izdatke i nagradu punomoćnika privatne tužiteljice u iznosu od 1.700,00 € u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti presude. Navedeni iznos odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025), a odnosi se na nagradu za sastav privatne tužbe u iznosu od 200,00 € (Tbr. 1. t. 1.), za zastupanje privatne tužiteljice na ročištu za mirenje 22. prosinca 2025. iznos od 200,00 € (Tbr. 4. t. 1.), na raspravi 3. veljače 2026. iznos od 600,00 € ( Tbr.4. t. 1., rasprava je trajala 5 sati), na rapravi 24. ožujka 2026. iznos od 700,00 € ( Tbr.4. t. 1., rasprava je trajala 6 sati), što ukupno iznosi 1.700,00 €.

39. Slijedom prethodno navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Metković, 27. ožujka 2026.

S u t k i n j a :

Jelena Ćelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a putem ovog suda.

DNA:

1. Okrivljenik: ZT, [adresa]

2. Braniteljica: Sandra Wagner, odvjetnica iz Metkovića

3. Punomoćnik privatne tužiteljice: ĐT, odvjetnik iz [adresa]

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte