Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-96/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Barbari Bosner, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja OT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, protiv protivnika osiguranja: 1 GT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ET, OIB [osobni identifikacijski broj], 138 ... ..., ..., SAD, oboje zastupani po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru, radi osiguranja nenovčane i novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr- 1424/2023-28 od 7. svibnja 2024., 27. ožujka 2026.

r i je š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-1424/2023-28 od 7. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zahtjevu predlagatelja za zabranom izvođenja bilo kakvih daljnjih građevinskih radova na zajedničkim dijelovima zgrade koja se nalazi na nekretnini označenoj kao č.z.10654 k. o. [katastarska općina], na adresi NT kbr. 4a (...), u naravi stambeno-poslovna zgrada koja se sastoji od tri kata i prizemlja, te zajedničkog stubišta, te radi osiguranja novčane tražbine koja se sastoji u zahtjevu predlagatelja osiguranja da traži nadoknadu prouzročene materijalne štete nezakonitim i nedozvoljenim građevinskim radovima na istoj nekretnini, na način da se protivnicima osiguranja GT i ET, zabranjuje izvođenje bilo kakvih daljnjih građevinskih radova na zajedničkim dijelovima zgrade koja se nalazi na nekretnini označenoj kao č. z. 10654 k. o. [katastarska općina], na adresi NT kbr. 4a ([adresa]), u naravi stambeno-poslovna zgrada koja se sastoji od tri kata i prizemlja, te zajedničkog stubišta, da se protivnicima osiguranja zapriječi novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna svakom, a sve u slučaju postupanja protivno toj mjeri, a da ako se protivnici osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja budu ponašali suprotno navedenoj obvezi, da sud na prijedlog predlagatelja osiguranja izreče novčanu kaznu koja je zapriječena tim rješenjem, a ako protivnici osiguranja i nakon donošenja rješenja kojim im se izriče novčana kazna istu ne plate, da se ista zamijeni kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom, te da je radi opravdanja ove privremene mjere predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti parnični postupak u roku od 30 dana od dana donošenja tog rješenja, a privremena mjera da ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili do drugačije odluke suda i da žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

2. Protiv rješenja suda prvog stupnja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) s prijedlogom da se rješenje suda prvog stupnja preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Protivnici osiguranja u odgovoru na žalbu osporavaju osnovanost žalbenih navoda predlagatelja osiguranja i predlažu da se potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. U donošenju pobijanog rješenja nisu ostvarene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP -a u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a. Protivno žalbenim navodima, rješenje suda prvog stupnja nije zahvaćeno ni bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati i sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama.

6. U ovom predmetu predlagatelj osiguranja traži određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja izvođenje bilo kakvih daljnjih građevinskih radova na zajedničkim dijelovima zgrade na adresi NT [adresa], u naravi stambeno-poslovne zgrade koja se sastoji od 3 kata i prizemlja te zajedničkog stubišta koju obrazlaže time da su stranke suvlasnici predmetne zgrade koja se sastoji od tri kata i prizemlja, te zajedničkog stubišta na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo. Predmetnu nekretninu suvlasnici da su stekli nasljeđivanjem iza svog pok. oca BT i to temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru posl.br. O - 2296/17 od 9. studenog 2017., koje je doneseno temeljem Sporazuma nasljednika od 9. studenog 2017. Prema navedenom Sporazumu da je ugovoreno da će svo troje suvlasnika o zajedničkom trošku i suglasnim izborom izvođača radova provesti potrebne radove razdvajanja elektroinstalacija, vodoinstalacija, instalacija sustava hlađenja i grijanja, zatim popravak krovne konstrukcije, te konačno pregrađivanje prizemne poslovne etaže na tri nove etažne jedinice. Nadalje, da predlagatelj živi u [adresa] te da je po dolasku na nekretninu zapazio da su na predmetnoj zgradi započeti radovi na zajedničkim dijelovima zgrade u vezi kojih radova nije imao nikakvih saznanja, a da su protivnici osiguranja investitori, tako da su u zajedničkom poslovnom prostoru svih suvlasnika podignuta 2 pregradna zida, da je na stubištu razrušen postojeći nosivi zid objekta, da radovi koji se izvode u pogledu elektroinstalacija su sumnjive kvalitete i nepoznatog izvođača, te da su protivnici osiguranja izvršili nedozvoljeno priključenje na priključak struje koji je u suvlasništvu svih suvlasnika bez odgovarajućeg projekta elektrotehničkih instalacija, nadalje da su na zajedničkim dijelovima zgrade samoinicijativno i bez strojarskog projekta vodoinstalacija provođene nove vodovodne instalacije kao i da preostali suvlasnici namjeravaju započeti s rekonstrukcijom krova zgrade također bez odgovarajućeg izvedbenog plana te da opisani radovi ne predstavljaju radove tekućeg održavanja već da je riječ o opsežnim i složenim radovima rekonstrukcije i adaptacije višekatne stambeno-poslovne zgrade koje radove nije moguće izvoditi bez jednoglasne suglasnosti svih suvlasnika. Stoga da je podnio prijavu građevinskoj inspekciji zbog nedozvoljenih građevinskih radova, a ako se utvrdi da se predmetni radovi izvode protivno građevinskim normama to da će značiti pozamašnu materijalnu štetu radi popravka tako nanesene štete.

6.1. Nadalje, iz podataka u spisu predmeta proizlazi da je u postupku proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke 1. listopada 2021. koji je u odnosu na radove vezane za struju, vodu i krov naveo da je po izlasku iz objekta i udaljavanjem nekih cca 20 m, vidio prvi red kupe, iz kojeg se da zaključiti da je nedavno postavljen. Također da je vidljivo da je postavljen strujni ormar u zajedničke dijelove i uređaje zgrade, tj. na prvom kraku stepenica u prizemlju, iz kojeg je vidljivo da su radovi dovršeni. Vezano za izradu pregradnih zidova, vještak je naveo da mu je za utvrđenje da li su rađeni ti radovi potrebno dostaviti elaborat o etažiranju, a koji u postupku nije naknadno dostavljen na traženje suda. U odnosu na sporni vodomjer kojim je izvršeno razdvajanje vode, vještak da je utvrdio da je Vodovod Zadra izveo radove na razdvajanju vode, te da je vidljivo da jedan sat nije priključen do svog prostora /nije spojen).

6.2. U daljnjem tijeku postupka, predlagatelj je nakon donošenja rješenja ovog suda poslovni broj Gž Ovr-558/2022 od 15. studenog 2023. kojim je ukinuto prvostupanjsko rješenje o određivanju privremene mjere poslovni broj Ovr-629/2018- 12 od 6. srpnja 2022. i predmet vraćen na ponovan postupak prvostupanjskom sudu , ustrajao kod prijedloga za određivanje privremene mjere navodeći da su protivnici osiguranja priznali da su izveli radove pa da je irelevnatno da li su isti u ovom trenutku dovršeni, a što da govori u prilog tezi da su isti skloni i ubuduće poduzimati daljnje radnje bez valjane suglasnosti predlagatelja pa u tom smislu da i dalje postoji opasnost od promjene postojećeg stanja stvari, pri čemu da bi ostvarenje prava predlagatelja osiguranja sasvim izvjesno u budućnosti bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama i materijalnom štetom.

7. Razmatrajući osnovanost prijedloga tužitelja u primjeni čl. 346. st. 1. OZ -a, cijeneći da nije sporno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine u smislu čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje: ZVDSP) prvostupanjski sud zaključuje da postoji opća pretpostavka za određivanje privremene mjere vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine tužitelja, pri čemu utvrđuje da između suvlasnika nije provedena dioba nekretnina, a niti da su suvlasnici podijelili posjed stvari (nekretnina) u smislu čl. 42. st. 1. ZVDSP te da kod izvršavanja prava vlasništva glede cijele stvari svaki suvlasnik smije glede suvlasničke stvari izvršavati vlasničke ovlasti, bez suglasnosti ostalih suvlasnika, samo ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika u smislu čl. 38. st. 1. ZVDSP, a da je mogućnost izvršavanja suvlasničkih ovlasti protivnika osiguranja ograničena time što i ostali suvlasnici, u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja, ima suvlasničke ovlasti glede suvlasničke stvari, pa da ga protivnici osiguranja nisu ovlašteni isključiti iz tih prava, tako i prava na suposjed.

8. Nadalje, u odnosu na osnovanost pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u primjeni čl. 344. OZ-a, prvostupanjski sud cijeni da je predlagatelj osiguranja iste dužan dokazati do stupnja vjerojatnosti, da opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere je kvalificirana kao subjektivna opasnost pa da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja da mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine jer da nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti, već da je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale ostvarenje predlagateljeve tražbine.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da nisu ispunjene kumulativno pretpostavke iz čl. 346. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere cijeneći da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, kraj činjenice da su radovi za koje je tražena privremena mjera izvršeni, a da je predlagatelj tijekom postupka iznosio navode o okolnostima koje bi se eventualno mogle dogoditi zbog čega smatra da je prijedlog tužitelja neosnovan, zaključno navodeći da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni postojanje opasnosti koja prijeti budućem ostvarenju te tražbine određivanjem privremene mjere.

10. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere u smislu čl. 346. st. 1. OZ-a, kraj činjenice, da su predmetni radovi na nekretnini dovršeni te da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje daljnje opasnosti da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine. Neosnovane su tvrdnje žalitelja da sama činjenica da su protivnici osiguranja poduzeli radnje u vezi izvođenja predmetnih radova ukazuje da su skloni i ubuduće poduzimati radnje bez suglasnosti predlagatelja osiguranja, navedeno naime ne ukazuje na (daljnja) konkretna ugrožavajuća ponašanja protivnika osiguranja koja bi se mogla negativno odraziti na interes predlagatelja osiguranja. Stoga nastavno nisu prihvatljive ni daljnje žalbene tvrdnje da bi promjena postojećeg stanja stvari bila skopčana s nerazmjernim troškovima, slijedom čega nisu ispunjene ni pretpostavke za određivanje privremene mjere u primjeni čl. 344. st. 1. OZ-a, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud.

8. Slijedom izloženog, žalbu predlagatelja osiguranja je trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Rijeci 27. siječnja 2026.

Sutkinja

Barbara Bosner