Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Ovr-187/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B2 KAPITAL d.o.o. za poslovne usluge, OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Buterin&Partneri d.o.o., u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., u Čakovcu, radi osiguranja, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-965/2023-14 od 25. veljače 2025., 27. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Prihvaćanjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-965/2023-14 od 25. veljače 2025. te se predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud donošenjem nove odluke.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi ovrhovoditelj pozivajući se pritom na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. - dalje: OZ). Predlaže da se pobijano rješenje u cijelosti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud, u bitnome, utvrđuje:
- da je prijedlog za osiguranje podnesen na temelju ovršne isprave – Ugovora o kreditu broj: 145-51009309 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 16. veljače 2011., sklopljenog između pravnog prednika predlagatelja osiguranja Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., kao banke s jedne strane, i društva LV RASVJETA d.o.o., kao korisnika kredita, društva LUSTERI VUKOVIĆ d.o.o., kao jamca platca i založnog dužnika, TK, ĐK i UK, kao jamca platca, te protivnice osiguranja, kao založnog dužnika, s druge strane, solemniziranog po javnom bilježniku Ivanu Marodiju iz [adresa] pod posl.br. OV-1635/11, kojim je banka korisniku kredita odobrila kredit u iznosu od 162.000,00 eura (dalje: Ugovor o kreditu/ Ugovor),
- da je Ugovor o kreditu postao ovršan 25. listopada 2013.,
- da su nakon dospijeća potraživanja, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. (sada Addiko bank d.d.) i društvo H-abduco d.o.o. 29. svibnja 2014. sklopili Ugovor o ustupu tražbine kojim je potraživanje Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. iz Ugovora o kreditu preneseno na društvo H-abduco d.o.o.,
- da su predlagatelj osiguranja i društvo H-abduco d.o.o. 17. prosinca 2014. sklopili Ugovor o ustupu tražbine kojim je potraživanje društva H-abduco d.o.o. iz Ugovora o kreditu preneseno na predlagatelja osiguranja,
- da je rješenjem Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž Ovr-163/2022-2 od 23. listopada 2023. ukinuto rješenje prvostupanjskog suda broj Ovr-48/2023 od 3. veljače 2023. te je predmet vraćen istome sudu na ponovno odlučivanje, uz uputu da će u ponovnom postupku preispitati sadrži li ovršna isprava na temelju koje je određena ovrha na nekretnini nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe,
- da se odredbom čl. 14. Ugovora o kreditu protivnica osiguranja izričito usuglasila da se na temelju navedenog ugovora kao javnobilježničke ovršne isprave, protiv nje neposredno može provesti ovrha na svim predmetima ovrhe predviđenim
Ovršnim zakonom, radi potpune naplate tražbine,
- da protivnica osiguranja Ugovor nije potpisala kao trgovac, niti je povezana sa zajmoprimcem – korisnikom kredita, odnosno u Ugovoru nije navedena kao osoba koja je ovlaštena zastupati bilo koje trgovačko društvo, već je isti potpisala isključivo kao fizička osoba,
- da je protivnica osiguranja potrošač te je sklapala ugovor van svoje djelatnosti,
- da je u Ugovoru točno navedeno koju nekretninu protivnica osiguranja daje u zalog tj. nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 803/2/7 (čl. 10. Ugovora) i da dozvoljava banci uknjižbu založnog prava na toj točno određenoj nekretnini te dozvoljava banci da radi naplate tražbine neposredno provode ovrhu na toj nekretnini,
- da iz iskaza protivnice osiguranja proizlazi da je u vrijeme sklapanja ugovora bila teže bolesna, da nije niti odlazila u banku na pregovore i dogovore, da se sve što je potpisala odnosilo na firmu njezinog supruga te je mislila da dogovara samo s kućom u [adresa] koju je dala u zalog,
- da je sukladno recentnoj sudskoj praksi, odredba čl. 14. Ugovora o kreditu u odnosu na protivnicu osiguranja ništetna jer o toj ugovornoj odredbi banka i protivnica osiguranja nisu pojedinačno pregovarale,
- da je sadržaj Ugovora o kreditu očito bio unaprijed sastavljen od strane banke te protivnica osiguranja nije imala utjecaja niti mogućnosti pregovaranja, niti je znala da bi se obvezivala na nešto izvan davanja u zalog točno određene nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina].
6. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, pozivom na odredbu čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prvostupanjski sud zaključuje da protivnica osiguranja Ugovorom o kreditu nije preuzela obvezu vratiti taj kredit niti je navedena u tom ugovoru kao jamac, slijedom čega predlagatelj osiguranja nije ovlašten tražiti ovrhu na njezinim ostalim nekretninama na temelju te isprave, budući da u tom dijelu nema ovršnu ispravu u odnosu na protivnicu osiguranja. Naime, da bi ugovor bio ovršna isprava na temelju koje predlagatelj može tražiti ovrhu protiv protivnika na cjelokupnoj imovini, u istome mora biti utvrđena određena obveza protivnika na činidbu, pored izjave protivnika o tome da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.
6.1 Založnik dužnik je dužan trpjeti da određenu tražbinu založni vjerovnik namiri iz vrijednosti založene stvari, a u konkretnome slučaju protivnica osiguranja je dala u zalog nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] te je bila dužna trpjeti da banka (pravni prednik protivnika osiguranja) tražbinu iz ugovora o kreditu namiri iz vrijednosti te točno određene nekretnine koju je dala u zalog po tom Ugovoru o kreditu.
7. Pozivom na odredbu čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača/03, odnosno čl. 96. i čl. 99. Zakona o zaštiti potrošača/07 i tumačenja tih odredaba sukladno praksi suda Europske unije, prvostupanjski sud zaključuje da je u konkretnom slučaju banka (pravni prednik predlagatelja osiguranja) prije i u vrijeme zaključivanja ugovora propustila informirati protivnicu osiguranja o bilo kakvom riziku, dok protivnica osiguranja, kao prosječni potrošač koji očito ne raspolaže stručnim znanjima, nije mogla razumjeti i predvidjeti ekonomske posljedice koje za nju proizlaze pa je takva ugovorna odredba suprotna načelu savjesnosti i poštenja.
8. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. st. 1. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna povreda postupka iz navedenog članka.
10. Odredbom čl. 290. st. 1. OZ-a propisano je da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima tumačenim skladno Direktivi 93/13 o nepoštenim uvjetima, u potrošačkim ugovorima ovršni sud tijekom cijelog postupka, na temelju raspoloživih podataka, pazi na ništetnost ugovora o kreditu kao ovršne isprave, odnosno na ništetnost ugovornih odredbi.
10.1 U slučaju isticanja tvrdnji o ništetnosti ugovora ili ugovornih odredbi, odnosno kada sud po službenoj dužnosti pazi na navedene okolnosti, a koje predstavljaju žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, isti je dužan, sukladno odredbi čl. 52. OZ-a, uputiti ovršenika, odnosno ovdje protivnicu osiguranja, u parnicu (tako i Vrhovni sud RH u rješenju poslovnog broja Rev- 1012/2023-2 od 5. prosinca 2023.).
11. Dakle, u konkretnome slučaju nije bilo mjesta odbijanju prijedloga za osiguranje iz razloga utvrđenja nepoštenih ugovornih odredbi, već je prvostupanjski sud, sukladno u međuvremenu zauzetom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH, dužan protivnicu osiguranja uputiti u parnicu.
12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Isti će u nastavku postupka postupiti u skladu s prethodno iznesenim pravnim shvaćanjem te, u slučaju prihvaćanja prijedloga, protivnicu osiguranja uputiti u parnicu u smislu odredbe čl. 52. OZ-a (uzimajući pritom u obzir i njezine preostale navode iznesene u tijeku postupka), dok će u odnosu na podneseni prijedlog za osiguranje ponovno ispitati zadovoljava li isti pretpostavke zasnivanja založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja u smislu odredbi čl. 295.-298. OZ-a, cijeneći i sadržaj odredbe čl. 14. Ugovora o kreditu, kao i iznesene navode stranaka.
13. O zahtjevu predlagatelja osiguranja za naknadu troškova sastava žalbe biti će odlučeno u daljnjem tijeku postupka sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP- a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
U Rijeci 27. ožujka 2026.
Sudac:
Larisa Gačanin
