Poslovni broj: Usž-4618/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Silvija Čovića, članova vijeća, te sudske savjetnice Marte Sraka, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja LUX-PEK d.o.o., Požega, Bana J. Jelačića 29, OIB: 89001714304, kojeg zastupa zakonski zastupnik GŽ, direktor, zastupan po opunomoćeniku Domagoju Miličeviću, odvjetniku iz Požege, Sv. Florijana 8/II, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi, Trg sv. Trojstva 20, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi suzbijanja neprijavljenog rada, odgodnog učinka tužbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-850/2025-4 od 14. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-850/2025-4 od 14. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Uvodno naznačenim rješenjem prvostupanjskog suda odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.
2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je podnio žalbu zbog svih razloga propisanih u članku 126. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24. - dalje: ZUS).
Tužitelj dalje u žalbi u bitnom navodi da je pobijano rješenje pogrešno utemeljeno u činjeničnom i pravnom supstratu, jer šteta na koju je ukazao u prijedlogu se ne može smatrati dovršenom, već ima trajni, kumulativni i teško popravljiv karakter. Stoga smatra da je sud pogrešno primijenio članak 42. stavak 2. ZUS-a, a posebno upire na povredu načela razmjernosti između zaštite prava tužitelja i javnog interesa. Tužitelj dalje u žalbi navodi i obrazlaže razloge zbog kojih smatra da sud nije razmotrio specifične okolnosti konkretnog slučaja, prirodu i intenzitet potencijalne štete za tužitelja, tj. nije dao osvrt na pitanje razmjernost i i svrhovitosti odgode, već je pristupio isključivo formalistički, ispitujući postojanje uvjeta koji su propisani u članku 42. stavak 2. ZUS-a. Tužitelj smatra da privremena odgoda objave podataka ne bi bila protivna javnom interesu, jer ne sprječava inspekcijsko postupanje ni zaštitu prava radnika, već samo privremeno obustavlja objavu, dok sud pravomoćno ne odluči o meritumu predmetne stvari. Dodaje da se na opisani način ne traži retroaktivno brisanje s popisa, već samo privremena zaštita ugleda i poslovanja poslodavca u cilju izbjegavanja daljnjih negativnih posljedica koje bi se u slučaju poništenja osporenog rješenja pokazale neopravdanim. Dodaje da sud nije uopće razmatrao utjecaj zadržavanja tužitelja na popisu prekršitelja, u slučaju naknadnog poništenja rješenja, a što bi imalo nenadoknadivu i nepopravljivu reputacijsku štetu, koja se ne može kompenzirati naknadnim brisanjem. S time u vezi upućuje na sve razloge navedene u podnesku od 30. listopada 2025. u kojem iscrpno obrazlaže postojanje reputacijske, gospodarske i tržišne štete koja se svakodnevno produbljuje objavom podataka o društvu na mrežnim stranicama Ministarstva.
Tužitelj predlaže da ovaj Sud usvoji žalbu, preinači pobijano rješenje, odredi da tužba ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja upravnog spora.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost pobijanog rješenja sukladno članku 134. stavku 1. ZUS-a, u granicama žalbenih navoda, pazeći na razloge ništavosti po službenoj dužnosti, ovaj Sud ocjenjuje da nisu osnovani žalbeni navodi kojima se rješenje osporava, niti postoje razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je tužitelj podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, klasa: UP/I -116-01/25- 02/128, urbroj: 443-02-01-17-25-12 od 12. kolovoza 2025., kojim je tužitelju kao poslodavcu naloženo da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika ABC podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od 1. srpnja 2025., koji je zapisnikom klasa: UP/I-116-01/25-02/28, urbroj: 443- 02-01-17-25-5 od 10. srpnja 2025. utvrđen kao početak njegovog rada, a ujedno je naložena i uplata iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika iz točke 1. tog rješenja uz obvezu izvršenje naloženog u roku od tri dana od dana dostave rješenja, pod prijetnjom ovrhe.
7. Tužba tužitelja sadrži i prijedlog za odgodni učinak tužbe, jer smatra da bi izvršenje osporenog rješenja dovelo do posljedica koje bi mu nanijele teško popravljivu štetu. Pri tome se tužitelj poziva na članak 12. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, prema kojem se poslodavac kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada unosi u javno dostupni popis poslodavaca – prekršitelja, a objavom na takvom popisu bi tužitelj bio obilježen na tržištu rada kao poslodavac koji ne prijavljuje radnike, što b i ugrozilo njegovu reputaciju i mogućnost sudjelovanja u gospodarskim odnosima. Dodaje da je do konkretne situacije došlo isključivo postupanjem radnice ABC, a ne voljom tj. namjerom uprave društva, a da posljedice objave i financijske sankcije značajno premašuju činjeničnu osnovu slučaja te ugrožavaju daljnje poslovanje tužitelja.
8. Članak 42. stavak 2. ZUS-a, propisuje da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koji bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
9. Prvostupanjski sud je osnovanost prijedloga za odgodni učinak tužbe razmatrao na način da je ispitao jesu li skupno ispunjeni uvjeti propisani u odredbi članka 42. stavka 2. ZUS-a, tj. jesu li ispunjene tri skupno propisane pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe.
10. Prije svega valja reći da navedena zakonska odredba predstavlja odstupanje od odredbe članka 42. stavak 1. ZUS-a, prema kojem tužba u upravnom sporu nema suspenzivan učinak.
11. Prvostupanjski sud ocjenjuje, uvažavajući članak 12. stavak 1. Zakona o suzbijanju neprijavljivanog rada („Narodne novine“ 151/22.) te članak 7. stavak 1. Pravilnika o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada („Narodne novine“ 148/24.), da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe, jer je upis tužitelja već proveden, a da bi tek nakon pravomoćnog poništavanja osporenog rješenja bili ispunjeni propisani preduvjeti iz članka 7. stavka 1. točke 2. navedenog Pravilnika, da bi se tužitelj mogao ukloniti s mrežnih stranica Ministarstva. Sukladno tome je sud zaključio da nisu ispunjeni uvjeti propisani u članku 42. stavku 2. ZUS-a, koji trebaju biti skupno ispunjeni, jer u okolnostima konkretnog slučaja niti određivanje odgodnog učinka tužbe ne bi bilo od utjecaja na štetu koja je za tužitelja već nastala.
12. Ovaj Sud, osim navedenog, ukazuje na narav predmetne upravne stvari, odnosno svrhu i cilj koji se želi postići primjenom mjerodavnog propisa koji regulira područje radnih odnosa (Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada), primjenom kojeg je upravo u predmetnom slučaju i proveden inspekcijski nadzor te tužitelju, kao poslodavcu naloženo da postupi sukladno mjerodavnim.
13. Slijedom navedenog, ovaj Sud ocjenjuje da žalbeni navodi nisu s uspjehom osporili pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, niti drugi razlozi koji se u žalbi ističu, a odnose se na posljedice koje će nastati za tužiteljevu poslovnu reputaciju, tj. razlozi koji se odnose na meritum predmetne stvari i eventualni ishod spora, ne mogu biti predmet ocjene u konkretnom slučaju, uvažavajući uvjete propisane u članku 42. stavak 2. ZUS-a.
14. Stoga je, ovaj Sud, ocijenivši da žalbeni navodi nisu osnovani, a niti odlučni za donošenje drugačije odluke u ovoj stvari, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. u vezi članka 128. stavka 4. ZUS-a žalbu odbio i potvrdio prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 26. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović
