Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž-376/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od suca Milka Samboleka predsjednika vijeća, Sanje Bađun sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tužitelja ČB pok. LB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Zdenko Duvnjak, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika IB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika CB pok. JB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika AB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženice ĆB pok. TB (Joze), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika JB iz [adresa], Herra 131, Vila Dominiko kojeg zastupa privremeni zastupnik Zoran Skelin, odvjetnik u Trogiru, tuženika ŠB pok. VB iz [adresa], 108b Prebenda Avenue Aylesbury Buckinghamshire HP 21 8Lf i tuženice MB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika JB zastupanog po privremenom zastupniku izjavljenoj protiv presude i presude na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj P-2273/2024-5 od 31. srpnja 2024., u sjednici vijeća 26. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba tuženika JB i ukida presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj P-2273/2024-5 od 31. srpnja 2024. pod toč. I. izreke u dijelu kojim je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika JB, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje .
II. Nepobijana toč. I. izreke presude kojom je usvojen zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike ŠB i MB, te presuda na temelju priznanja kojom je usvojen zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike UB, IB, CB, ĆB i AB ostaju neizmijenjene.
III. O troškovima u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio presudu čija izreka glasi:
"I Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se da je tužitelj ad.1) TB OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela i čest. zem. [katastarska čestica]/2k.o. [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, te tužitelj ad.2) ČB OIB: [osobni identifikacijski broj] , suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela i čest. zem. [katastarska čestica]/2k.o. [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela.
2. Tužitelji su ovlašteni temeljem ove presude ishoditi upis prava suvlasništva na ime tužitelja ad.1) TB , čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela i čest. zem. [katastarska čestica]/2k.o. [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela,te na ime tužitelja ad.2) ČB , čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela i čest. zem. [katastarska čestica]/2k.o. [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] za ½ od 15/96 suvlasničkih dijela, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena upisanog suvlasnika VB pok. JB za 15/96 suvlasničkih dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] suvlasničkih dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] suvlasničkih dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] , a što su tuženi ad.1) UB, tuženi ad.2) IB, tuženi ad.3) CB pok. JB, tužen i ad.4) AB pk TB (Joze), tuženi ad.5.FB pok. TB (Joze) tuženi ad.7) JB pok. VB, pod 8. ŠB pk. HB, pod 9. MB. HB, kao nasljednici HB, a svi kao isključivi nasljednic i upisanog VB , dužni trpjeti.
II Odbija se zahtjev tužitelja od 12. Srpnja 2024. radi naknade parničnog troška u prema umješaču, kao neutemeljen."
2. Povodom žalbe tuženika JB ovaj sud je 20. ožujka 2025. donio presudu broj Gž-210/2025-2 kojom je prihvatio žalbu tuženika JB, preinačio presudu i presudu na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj P- 2273/2024-5 od 31. srpnja 2024. pod toč. I. izreke i odbio zahtjev tužitelja u odnosu na sve tuženike, dok je pod toč. II. izreke odbijen zahtjev tuženika JB za naknadu troška sastava žalbe.
3. Odlučujući o reviziji tužitelja VSRH je rješenjem od 3. veljače 2026. broj Rev- 1187/2025-2 ukinuo presudu ovoga suda pod toč. I. izreke i predmet vratio ovome sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju odluke je navedeno da iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da su u odnosu na prednike tuženika sve do upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika (VB) donesena rješenja o nasljeđivanju, a što znači da su ostavinski postupci završeni i da je utvrđeno tko su nasljednici i tko što nasljeđuje, pa među nasljednicima više ne postoji nasljednička zajednica, ali da u postupku nije utvrđeno jesu li sporne nekretnine bile predmetom ostavinskog postupka iza prednika tuženika i iz tog razloga nije moguće utvrditi jesu li tuženici nužni i jedinstveni suparničari u odnosu na sporne nekretnine pa je VSRH prihvatio reviziju tužitelja i ukinuo presudu ovoga suda.
4. U vezi pitanja jesu li svi tuženici u nasljedničkoj zajednici kao nasljednici pok. VB pok. JB i s tim u vezi nužni suparničari, te postupajući po rješenju VSRH od 3. veljače 2026. broj Rev-1187/2025-2 ovaj sud utvrđuje:
- da je iza pok. VB pok. JB Općinski sud u Trogiru donio rješenje o nasljeđivanju 3. prosinca 1980. broj O-188/78 kojim su njegovim nasljednicima proglašeni NB – supruga, JB, HB i T – sinovi te BB i PB
– kćeri ostavitelja i da su navedeni nasljednici naslijedili ostavinsku imovinu svaki u 1/6 dijela
- utvrđenu ostavinsku imovinu pok. VB pok. JB činile su nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nisu utvrđene ostavinskom imovinom iza pok. VB pok. JB
- predmetne nekretnine nisu bile ostavinska imovina niti iza pok. EB pok. VB što je evidentno iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru od 18. rujna 2003. broj O-5/03 kojeg je naslijedila supruga OB, ali su iza smrti OB rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk od 27. prosinca 2004. broj O- 209/04-4, UPP/OS-106/04 njezinom ostavinskom imovinom utvrđene kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su uručene nasljednicima ĆB i AB.
5. Dakle, iz navedenog proizlazi da predmetne nekretnine koje su upisane na pok. VB pok. JB u 15/96 dijela nisu utvrđene kao njegova ostavinska imovina niti su uručene nasljednicima na temelju rješenja o nasljeđivanju.
5.1. Međutim, s obzirom da tužitelji u činjeničnim navodima tužbe tvrde da je između nasljednika pok. VB došlo do usmene diobe naslijeđenih nekretnina na način da su predmetne nekretnine pripale EB (Jozi) Bilota pok. VB kojeg je naslijedila njegova supruga OB, a OB su naslijedila njezina djeca ĆB i AB koji su iste prodali tužiteljima, a da te tvrdnje preostali tuženici (osim žalitelja) nisu osporili i da su tuženici UB, IB, CB, FB i AB priznali tužbeni zahtjev tužitelja, to ovaj sud utvrđuje da je diobom na način kako činjenično tvrde tužitelji prestala nasljednička zajednica između prednika preostalih tuženika (osim žalitelja) i to NB, HB, EB (Joze) Bilote, SB i PB i da njihovi pravni slijednici - tuženici UB, IB, CB, FB, AB, ŠB i MB nisu nužni suparničari zajedno s tuženikom RB (koji tvrdi da diobe nije bilo niti je u istoj sudjelovao), pa kako je samo tuženik JB izjavio žalbu to u odnosu na preostale tuženike presuda i presuda na temelju priznanja nije bila predmetom žalbenog preispitivanja te je ostala neizmijenjena kako je navedeno pod toč. II. izreke ovoga rješenja.
6. Dakle, predmetom žalbenog odlučivanja ovoga suda je toč. I. izreke presude kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev i utvrđeno da su tužitelji TB i ČB suvlasnici svaki u ½ dijela od 15/96 suvlasničkih dijelova kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (ispravno kčbr. [katastarska čestica]) upisanih na pok. VB pok. JB i da je tuženik JB kao njegov pravni slijednik dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužitelja, pri čemu se na navedenog tuženika odnosi 1/6 dijela upisanog suvlasništva od 15/96 dijela .
7. U žalbi koju je tuženik JB izjavio po privremenom zastupniku (odvjetniku) Zoranu Skelinu presudu pobija radi bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br.: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2. i 3. citirane odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 70/19.) i primjenom čl. 107. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2., 3. i 4. iste odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 80/22.), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti presudu, odbiti zahtjev tužitelja i dosuditi tuženiku JB trošak sastava žalbe, odnosno podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu.
9. Žalba tuženika JB je osnovana.
10. Polazeći od predmeta spora koji se činjenično temelji na tvrdnjama da su tužitelji stekli nekretnine na temelju kupoprodaje 30. rujna 2009. od prodavatelja ĆB i AB koji su iste stekli nasljeđivanjem majke OB ud. TB (Joze), a TB (Jozo) Bilota da je nekretnine stekao nasljeđivanjem svog oca i upisanog suvlasnika VB i usmenom diobom s braćom Č i JB te sestrama KB i ĐB na način da su nekretnine njemu pripale, ocjenu osnovanosti zahtjeva prvostupanjski sud je utemeljio na slijedećem činjeničnom utvrđenju:
- da je tuženik JB jedan od nasljednika pok. VB pok. JB koji je upisan na predmetnim nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 15/96 dijela, što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. VB
- da je između tužitelja TB i LB (prednika tužitelja ČB) kao kupaca i ĆB i AB kao prodavatelja 30. rujna 2009. sklopljen kupoprodajni ugovor kojim su TB i LB kupili svaki ½ dijela od 1227/4398 dijela kčbr. 4792/3 te ½ dijela od 1123/11045 dijela kčbr. 4792/12 k.o. [adresa]
- da iz iskaza tužitelja TB i LB proizlazi da su zajedno kupili nekretnine u [adresa] u površini do 2500 m[2] svaki u ½ dijela, da je AB nekretnine stekao nasljeđivanjem od svojih prednika, da su nekretnine bile neprohodne i zarasle u šikaru pa su ih očistili i od tada su u njihovom nesmetanom posjedu
- da je na uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra Daria Blaževića utvrđeno da se nekretnine nalaze u [adresa], da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja uređenu parcelu sa 7 stabala agruma koja se pruža u smjeru istok -zapad pravokutnog oblika i koja je sa zapadne strane omeđena betonskim zidom, a sa sjeverne i južne strane sa starim suhozidima, dok istočna granica na terenu nije vidljiva, da se u produžetku sa zapadne strane nalazi nekretnina u vlasništvu DB, dok je druga pokazana nekretnina zarasla u nisko i visoko raslinje radi kojeg je nemoguće izvršiti identifikaciju, dok je u skici od 4. prosinca 2017. prikazan posjed tužitelja omeđen slovima ABCDEFGHIA ispunjen točkastom plavom šrafurom ukupne površine od 2730 m[2] koji se sastoji - od dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 342 m[2] , dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1314 m i dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1074 m[2] , dok je posjed DB prikazan likom L ispunjen crvenim linijama ukupne površine 307 m[2] koji predstavlja dio kčbr. [katastarska čestica] omeđen kamenim podzidovima sa sjeverne i južne strane i betonskim zidom sa zapadne strane ,
na temelju čega sud utvrđuje da su tužitelj TB i pok. LB, prednik tužitelja ČB, kupili 2009. suvlasničke dijelove nekretnina na kojima je upisan prednik tuženika VB od prodavatelja AB i ĆB koji su nekretnine stekli nasljeđivanjem majke OB, a ona je nekretnine stekla nasljeđivanjem supruga TB (Joze) Bilote koji je nakon smrti oca VB usmenom diobom sa svojom braćom stekao u cijelosti navedene nekretnine, te da su tužitelji od tada u posjedu nekretnina koje su prikazane na skici vještaka kao lik omeđen slovima ABCDEFGHIA ispunjen točkastom plavom šrafurom ukupne površine od 2730 m2, a koji se sastoji od dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 342 m2, dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1314 m2 i dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1074 m2 . Pozivom na čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u daljnjem tekstu: ZV) prvostupanjski sud zaključuje pod toč. 14. i 15. obrazloženja da su tužitelji stekli pravo vlasništva temeljem dosjelosti pa je pod toč. I. izreke presude usvojen zahtjev u odnosu na tuženika JB (te u odnosu na preostale tuženike).
11. U žalbi tuženik JB navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, da je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo. To iz razloga što je tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđivanje prava suvlasništva na idealnom dijelu nekretnina upisanih na pok. VB pok. JB, dok je predmet dokazivanja u prvostupanjskom postupku bio točno određeni materijalno odijeljeni dio nekretnina, s obzirom da su tužitelji u postupku dokazali da su stekli određeni dio nekretnina a ne suvlasništvo cijelih nekretnina, a što uostalom i jedno drugo isključuje. Osim toga u postupku nije utvrđeno da se prednik tuženika VB pok. JB podijelio s ostalim upisanim zk. suvlasnicima, niti pak je tuženik JB VB sudjelovao u diobi nekretnina iza smrti svog oca VB, s time da tvrdnja tužitelja o navodnoj usmenoj diobi između nasljednika pok. VB nije ničim dokazana.
12. Ispitujući presudu u okviru žalbenih navoda tuženika JB i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, s obzirom da je izreka presude proturječna sadržaju obrazloženja, da je obrazloženje nejasno i proturječno sadržaju isprava u spisu (prije svega ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 30. rujna 2009.), iskazu tužitelja TB i prvobitnog tužitelja LB, kao i nalazu vještaka Daria Blaževića.
13. Prije svega utvrđenje prvostupanjskog suda navedeno pod toč. 27. obrazloženja - da su tužitelj TB i LB (prednik tužitelja ČB) kao kupci temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 30. rujna 2009. kupili od prodavatelja ĆB i AB suvlasničke dijelove kčbr. [katastarska čestica] na kojima je upisan VB pok. JB (15/96 dijela) proturječno je sadržaju navedenog ugovora o kupoprodaji.
13.1. U čl. 1. ugovora o kupoprodaji od 30. rujna 2009. navedeno je da su prodavatelji FB i AB izvanknjižni vlasnici kčbr. [katastarska čestica] za 1227/4398 dijela "što u 2"
naravi predstavlja površinu od 1227 m i kčbr. [katastarska čestica] za 1123/11045 dijela "što u naravi predstavlja površinu od 1123 m[2] ", da je na zahtjev prodavatelja sačinjen Plan izmjere zemljišta u mjerilu 1:1000 označen kao 58/05 u kojem su "dijelovi nekretnina" koje su predmet prodaje označene velikim štampanim slovima i to dio čest. zem. [katastarska čestica] slovom A, a dio čest. zem. [katastarska čestica] slovom B koja skica je sastavni dio ugovora, te je konstatirano "da su tako određeni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predmet ove kupoprodaje".
13.2. Iz iskaza tužitelja TB i prvobitnog tužitelja LB jasno proizlazi da je predmetom kupoprodaje bila određena površina nekretnina koja je u ugovoru o kupoprodaji iskazana u suvlasničkom omjeru kupljene površine u odnosu na ukupnu površinu nekretnine (1227/4398 i 1123/11045), a koje dijelove nekretnina je tužitelj TB na uviđaju na licu mjesta pokazao prema obliku, položaju i površini kako je na skici vještaka prikazana likom U koji je ispunjen točkastom plavom šrafurom ukupne površine od 2730 m2. Pokazana površina nekretnina se sastoji - od dijela kčbr. [katastarska čestica] od 342 m[2] , dijela kčbr. [katastarska čestica] od 1314 m i dijela kčbr. [katastarska čestica] od 1074 m[2] .
13.3. S obzirom na citirani sadržaj ugovora o kupoprodaji o predmetu prodaje i činjenici da je tužitelj TB pokazao na licu mjesta upravo realne dijelove nekretnina koje su stekli na temelju kupoprodaje te ih drže u posjedu, nejasan je i proturječan sadržaju ugovora i iskazu tužitelja TB zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelji kupili 15/96 suvlasničkih dijelova nekretnina na kojima je upisan VB pok. JB.
13.4. Osim toga predmetom ugovora o kupoprodaji nije obuhvaćena kčbr. [katastarska čestica] (već samo kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]), a tužitelji tijekom postupka nisu činjenično opisali na kojem temelju su i kada stekli dio kčbr. [katastarska čestica], nego su samo u podnesku od 22. siječnja 2015. (list 31 spisa) naveli da je "iz tužbe i tužbenog zahtjeva omaškom ispuštena kčbr. [katastarska čestica]". S obzirom da se tužbeni zahtjev odnosi na utvrđenje prava suvlasništva i na kčbr. [katastarska čestica] proturječno je stanju u spisu, prvenstveno ugovoru o kupoprodaji, utvrđenje prvostupanjskog suda da je i ta čestica bila predmetom kupoprodaje s obzirom da u ugovoru nije navedena.
14. Isto tako prvostupanjski sud je zaključio da su prodavatelji FB i AB nekretnine stekli nasljeđivanjem majke OB ud. TB (Joze), a TB (Jozo) Bilota da je nekretnine stekao nasljeđivanjem svog oca i upisanog suvlasnika VB i usmenom diobom s braćom Č i JB i sestrama KB i ĐB na način da su nekretnine pripale TB (Jozi) Bilota u cijelosti (navedeno pod toč. 27. obrazloženja).
14.1. Međutim, sud ne navodi na temelju kojih dokaza nalazi utvrđenim postojanje diobe između nasljednika pok. VB i da je JB u diobi sudjelovao. Navedenu činjenicu, kao i preostale činjenice na kojima tužitelji temelje zahtjev, tuženik JB je osporio navodeći da su ih tužitelji dužni dokazati, a radi dokazivanja te činjenice nije proveden niti jedan dokaz pa je nejasno na temelju čega sud nalazi utvrđenom (dokazanom) činjenicu da je dioba provedena i da je u diobi sudjelovao tuženik JB koji je svoj nasljedni dio ustupio TB (Jozi) Biloti, a na što osnovano tuženik ukazuje u žalbi.
15. Prvostupanjski sud nije ocijenio niti tvrdnje DB da je od prodavatelja AB i ĆB kupio određene dijelove istih nekretnina i što je evidentno iz kupoprodajnih ugovora koje je DB dostavio u spis (list 50 do 66 spisa). Navedena treća osoba se u ovom postupku prijavila kao umješač, nakon čega je podnijela tužbu glavnog miješanja protiv tuženika i tužitelja iz ovog postupka radi utvrđenja prava vlasništva na realnim dijelovima predmetnih nekretnina kod istoga suda pod brojem P-2805/2018, predlažući sudu spajanje postupaka radi jedinstvenog raspravljanja, a taj je prijedlog sud odbio na ročištu 11. lipnja 2018.
15.1. Prema činjeničnim tvrdnjama iz tužbe glavnog miješanja DB i njegovih tvrdnji u ovom postupku, proizlazi da je on kupio od prodavatelja AB i ĆB - kčbr. [katastarska čestica] u površini od 450 m[2] , kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1080 m i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 660 m[2] , a što znači da je i treća osoba kupila (druge) realne dijelove predmetnih nekretnina i da treća osoba (kao i tužitelji) polaže vlasnička prava na realne dijelove nekretnina koje drže u posjedu. U predmetu broj P-2805/2018 DB je postavio tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva na realnim dijelovima navedenih nekretnina.
16. Stjecanje prava suvlasništva prvostupanjski sud je utemeljio na dosjelosti jer se pozvao na čl. 159. ZV, ali nije obrazložio kada je rok za dosjelost počeo teći niti kada su se ispunile pretpostavke za stjecanje vlasništva po tom pravnom temelju, a niti je isto doveo u kontekst činjenice da su tužitelji realne dijelove nekretnina kupili 2009., pa je ostalo nejasno i neutvrđeno tko je prije tužitelja, od kada i na koji način nekretnine posjedovao.
17. Zaključno, valja ukazati da suvlasništvo predstavlja vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno određeni na način da je vlasništvo među suvlasnicima podijeljeno po obujmu a ne po sadržaju, pa se uzima da je stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih omjera, dok nasuprot tome vlasništvo određenog realnog dijela nekretnine ne predstavlja suvlasništvo nego čini pojedinačno određenu stvar koja može biti samostalnim objektom prava vlasništva.
18. S obzirom da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koje je ukazano u ovoj odluci i radi kojih ovaj sud nije u mogućnosti ocijeniti zakonitost presude u odnosu na tuženika JB, kao i da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, to je primjenom čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP prihvaćanjem žalbe tuženika ukinuta presuda pod toč. I. izreke u odnosu na navedenog tuženika i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu.
19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu, te će provesti predložene dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica na koje je ukazano te će u novoj odluci iznijeti razloge o odlučnim činjenicama koje će imati uporišta u sadržaju provedenih dokaza, pri čemu je dužan voditi računa da obrazloženje presude mora sadržavati sve što propisuje čl. 338. st. 4. ZPP da bi ovaj sud u eventualno novom žalbenom postupku bio u mogućnosti ocijeniti njezinu zakonitost. Ujedno će odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.
U Varaždinu 26. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća
Milko Sambolek