Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stjepana Radića 81, Šibenik

    K-91/2022

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sucu Zorani Gligić Spahija, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Gubić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika KŠ, zbog kaznenog djela protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja iz članka 205. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21; dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KO-DO-83/2022 od 22. ožujka 2022. godine, nakon provedene i zaključene javne rasprave 24. ožujka 2026., u nazočnosti zastupnice optužbe Karmen Jakoliš, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku, okrivljenika i branitelja okrivljenika Krešimira Škarice, odvjetnika u Zagrebu, uz javnu objavu u nazočnosti okrivljenika, 26. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ( "Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje u tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Šibeniku broj K-91/2022 od 25. ožujka 2022., protiv okrivljenika KŠ, zbog kaznenog djela protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja, označeno po članku 205. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21; dalje u tekstu: KZ/11).

    II. Na temelju članka 455. stavak 1. ZKP/08

    okrivljenik KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i ČŠ, rođene Č, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, s mirovinom oko 1.000,00 eura, sa završenom VSŠ, oženjen, otac troje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, vlasnik osobnog automobila marke Hyundai 2016. godište, srednjeg imovnog stanja, odlikovan Spomenicom domovinskog rata, neosuđivan, na slobodi,

    k r i v  j e

    što je dana 20. prosinca 2021. godine, u kasnim poslijepodnevnim satima, u Rogoznici, u blizini garaže na adresi [adresa], svjestan da može usmrtiti životinju pa pristajući na to, tjerajući psa pasmine istarski gonič, broj mikročipa: 191100000658678 u vlasništvu ZŠ, iz službenog policijskog pištolja marke CZ 75 B, serijskog broja [serijski broj oružja] L, ispalio jedan hitac sa streljivom 9x19 mm u smjeru psa, pri čemu ga je pogodio, te mu time zadao ozlijede u vidu prijelomnih rana na prsnom košu, plućima i aorti, a uslijed kojih prostrijelnih rana je nastupilo iskrvarenje zbog kojeg je pas uginuo, a potom istoga dana oko 21:30 sati, nakon što mu je SŠ dojavio da se iza kuće nalazi mrtav pas, istog psa stavio u prtljažni prostor automobila, odvezao se prema zaseoku Supljak te psa odložio uz lokalnu cestu,

    dakle, usmrtio životinju bez opravdanog razloga,

    čime je počinio kazneno djelo protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja, označeno po članku 205. stavku 1. KZ/11

    pa se okrivljenik KŠ na temelju odredbe članka 205. stavak 1. KZ/11

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od sedam (7) mjeseci

    te se temeljem odredbe čl. 56. KZ/11 okrivljeniku

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    na način da se kazna zatvora u trajanju od sedam (7) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku od jedne (1) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 i članka 145. stavak 2. toč. 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku da na ime troškova kaznenog postupka uplati paušalnu svotu u iznosu od 50,00 eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvu u Šibeniku podnijelo je ovom sudu optužnicu broj KO-DO-83/2022 od 22. ožujka 2022. protiv okrivljenika KŠ zbog kaznenog djela iz čl. 205. st. 1. KZ/11.

    2. Kako je odredbom članka 544. stavak 1. ZKP/08 propisano da ako optužno vijeće ne potvrdi optužnicu, rješenjem će staviti izvan snage kazneni nalog u odnosu na optuženika koji je podnio prigovor kao i da će tako postupiti i sudac pojedinac pri donošenju nove presude, to je valjalo, u smislu citirane odredbe članka 544. stavak 1. ZKP/08 staviti izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Šibeniku broj K-91/2022 od 25. ožujka 2022., protiv okrivljenika KŠ, zbog kaznenog djela protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja, označeno po članku 205. stavku 1. KZ/11 i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

    3. Okrivljenik se tijekom postupka pred ovim sudom izjasnio da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

    4. U svojoj obrani u prethodnom postupku prije podizanja optužnice okrivljenik je u bitnome naveo da je kritične prigode išao baciti smeće, da se njegova kuća nalazi na rubnom dijelu [adresa] te da je izložena napadima divljih svinja, naročito zimi. Da je zbog toga sa sobom ponio pištolj, a kada je bacio smeće, po povratku kući da je začuo komešanje u mraku na uglu zgrade, nakon čega je došao do ceste da vidi o čemu je riječ, a da je u tom trenutku izašlo više životinja, da ne zna koliko i koje vrste, da se prepao i uzviknuo te ispalio jedan hitac u pravcu životinja. Kada je ispalio hitac životinje da su se razbježale a on da se vratio kući misleći da se životinje više neće vraćati. Tako da je reagirao jer je mislio da će ga životinje napasti jer da su iste krenule prema njemu. Da nije znao je li pogodio koju životinju jer da se nije usudio provjeriti kako je bio mrak. Nakon jedan do dva sata da ga je susjed obavijestio da u blizini garaže leži mrtav pas a on da je znao da se u blizini zgrade nalazi pas jer da je konstantno lajao te da ga je u dva navrata tjerao da se makne od šume. Da voli pse a da se u trenutku pucanja prepao da ga nešto ne bi napalo. Da je leš psa odnio na mjesto udaljeno nekih pet do šest kilometara kako bi zaštitio leš od divljih životinja, da se iste ne bi skupljale oko kuće. Da živi u kompleksu apartmana gdje zimi nitko ne boravi, da se kompleks nalazi na rubu naselja a osim njega da tu živi još jedna obitelj. Da je kritične prigode svjetlo poviše garaže bilo upereno u njega te da mu je dodatno otežavalo vidljivost, a da je bio šokiran kada je shvatio da je ubio psa te da je sam nazvao policiju.

    5. U svojoj obrani pred ovim sudom okrivljenik je u bitnome naveo da je utužene prigode išao baciti otpad, već je bio mrak, izišao je iz svoje zgrade i pored susjedne zgrade zatekao je jedan parkirani kombi, i čuo je nekakvo komešanje, pomislio je u tom trenutku da se radi o nekoj provali, bilo je vrijeme korone, svakakva je ekipa dolazila iz Splita. Međutim, kad je išao vidjeti što se to komeša, iza „kantuna“ te zgrade su izletjele nekakve tri, četiri sjene, i on je, s obzirom da je policijski službenik i obučen za takve nekakve situacije, u „hipu“ reagirao, uzeo pištolj koji mu je bio za pasom, i bez nišanja pucao u pravcu tih sjena, jer je u tom trenutku mislio da su to divlje zvijeri i da ih istjerava. Mislio je da one njega napadaju. Nije čuo je li bilo napada na ljude od strane divljih životinja, niti je ikada čuo da bi tu bila ikakva hajka, ali mještani su upozoravali na taj problem s divljim životinjama, obraćali su se općini i tražili su rješenje. Opalio je jedan jedini hitac, i nakon toga su otišle te sjene, životinje nije vidio, već samo sjene, a nakon što je opalio taj hitac, nastao je muk, tišina, i on je otišao kući, ali unatrag jer se bojao da bi ga mogle napasti. Mjesto gdje je morao baciti otpad je udaljeno nekih od 100-150 metara od njegove zgrade, a on je policijski pištolj gotovo uvijek kad bi izlazio iz kuće držao za pasom, zbog prirode njegova posla. On je upravo radi toga što je nosio pištolj u par situacija reagirao na način da je npr. na pumpi na Ražinama uhvatio počinitelja kaznenog djela koji je bio naoružan nožem, tada nije uporabio pištolj, ali je počinitelju bio vidljiv za njegovim pojasom. Radio je na visoko rizičnim policijskim i obavještajnim poslovima čitav niz godina. Kad se vratio u stan nakon nekog vremena se čuo lavež nekog psa, rekao je bjesomučan lavež, izašao je na balkon i potjerao tog psa, a kako on nije odlazio on je izišao ispred zgrade i bacao nekakvu „škalju“ u njegovom pravcu kako bi ga potjerao, i on je onda otišao u pravcu šikare. Nakon nekog vremena ponovno se čuo lavež psa i vidio je tog jednog psa, s time da nije siguran je li je to taj pas kojeg je prethodno potjerao, i njega je potjerao, otišao je isto u pravcu gdje je otišao ovaj prvi. Nakon nekog vremena, njegov susjed SŠ mu je počeo slati poruke na mobitel, a koliko se sjeća počeo je slati poruke i za vrijeme tog laveža pasa, pitao je kakvi su to psi, jesu li oni nabavili psa itd. On se tome čudio, međutim, on je uporno slao poruke, i nakon nekih pola sata poslao mu je fotografiju mrtvog psa. Mislio je da je to nekakva šala, kakva je to morbidna fotografija itd. SŠ je inzistirao da izađe iz stana, kad je izašao, SŠ je već iza zgrade svijetlio baterijom, i on je tada ugledao lešinu mrtvog psa, radilo se o lovačkom psu i to upravo psu koji je na fotografijama, on je tada odmah SŠ rekao da je on najvjerojatnije ubio tog psa. Otišao je kući, bio je u šoku, kazao je svojoj supruzi da mu je nevjerojatno da je tu bio pas, nakon što je došao sebi, odmah je rekao da će zvati policiju, on je i SŠ kazao da će zvati policiju, a nakon toga mu je pozlilo, dobio je strašan napad panike, mislio je da će umrijeti. Nakon što je došao k sebi, odnio je lešinu psa na način da je ukrcao u svoj automobil, želio ga je premjestiti jer se bojao da će ga rastrgati divlje životinje, i odnio ga je na neko mjesto gdje ga, po njegovom mišljenju, divlje životinje ne bi mogle naći i rastrgati, udaljeno od njegove kuće četiri kilometra, a nakon što je odnio lešinu psa pozvao je policiju, a on je tada kazao policiji da bi on vratio psa na mjesto gdje je stradao, ali oni su mu rekli da nema potrebe i da pas ostane tu gdje je. To mjesto gdje je odnio psa nije naseljeno, radilo se o nekakvoj kao stijeni pored ceste, možda desetak metara od ceste, on ga uzeo iz automobila i baš na rukama odnio desetak metara od ceste, sjeća se da ga je stavio u nekakvu vreću. Tu večer kad je išao baciti otpad nije se čuo lavež pasa, tu i tamo inače se ponekad zna čuti lavež seoskih pasa. Na poseban upit, nakon što je ispalio hitac iz pištolja i kad je sve utihnulo zašto nije pogledao u što je pucao, što li je to utihnulo, već je kako je kazao unazad otišao kući, kazao je da je bila šikara, neprohodna šikara i nije mogao ići u šikaru za njima. Ponovio je da nakon što je ispalio hitac iz pištolja su se te sjene udaljile u šikaru, čuo je bijeg ispred sebe. Kazao je da nije nišanio, pucao je iz čiste prepasti. Na poseban upit branitelja je kazao da od 2008. godine ima dijagnosticiran PTSP. Na poseban upit branitelja okrivljenika je li postoji, pa makar i teoretska mogućnost, da bi na to mjesto gdje je pucao mogao proći čovjek, kazao je da ne postoji, po danu možda da, ali se probijati kroz šikaru i suhozid, a noću ne postoji nikakva šansa da bi tu mogao biti čovjek. Od položaja na kojem se nalazio parkiran kombi imao je metar i pol prostora za ispaliti hitac prema tome što je šuškalo.

    6. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem razudbenog zapisnika Veterinarske ambulante Vodice od 21. prosinca 2021. (list 10- 13 spisa), zapisnika o očevidu bez naloga br. 511-13-07-96-KU-520/21 od 22. prosinca 2021. (list 14 i 15 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU Šibensko- kninske, PP Šibenik, s Ispostavom Primošten br. 00103819 od 21. prosinca 2021. (list 16 spisa), zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga), PU Šibensko- kninske PP Šibenik, Ispostava Primošten, br. 511-13-07-96-KU-520/21 od 21. prosinca 2021. (list 17 spisa), fotografskog elaborata PU Šibensko-kninska, Službe kriminalističke policije, Odjela za očevide i kriminalističku tehniku, br. 511-13-07-96-K- 520/2021, od 20. siječnja 2022. godine (list 30-36 spisa), preslike poruka između okrivljenog i SŠ dostavljene ODO [adresa] 15. veljače 2022. (list 43-45 spisa), nalaza i mišljenje Centra za forenzična istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, Klasa: NK-235-01/21-02/8384, Urbroj: 511-01-115-22-2 od 24. siječnja 2022. (list 51- 60 spisa). Nadalje, saslušani su svjedoci ZŠ, SŠ te KŠJ. Nadalje, na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

    7. Svjedok oštećenik ZŠ u svome je iskazu na raspravi pred ovim sudom naveo da je član lovačkog društva Jarebica te je na dan kritičnog događaja zajedno s ostalim kolegama lovcima iz tog lovačkog društva sa nekih pet do šest pasa od čega su dva bila njegova, pasmine istarski gonič, bio u lovu na divlje svinje. Kako je lov dopušten do 16,00 sati oni su nakon toga krenuli svojim kućama, ali njegova dva psa su se izgubila, odnosno nisu se vratila kući. Sutradan se jedan pas vratio, mužjak dok ženke istarskog goniča i dalje nije bilo, radi čega je nazvao veterinarsku ambulantu Vodice kako bi prijavio nestanak tog psa. Kada je nazvao ambulantu rečeno mu je da je upravo tu kod njih u hladnjaku taj njegov pas, kao i da ga je ustrijelio neki policajac te da će ga policijski službenici pozvati na obavijesni razgovor. Od tog poziva veterinarskoj ambulanti prošlo je više od mjesec dana kada mu se nakon toga javio okrivljenik, ispričao se. Naime, on je osobno došao kod njega kući, on ga je od prije poznavao, i ponudio mu je naknadu štete. Na pitanje što mu je točno kazao kritične prigode okrivljenik i zašto mu se ispričao, naveo je da mu je kazao da on voli životinje i da nikad nije pomislio da će to napraviti, da će se to desiti, da je životinja ustrijeljena, ali se on više ne sjeća što je sve kazao. Također, dodao je da se okrivljenikova kuća nalazi zapravo u samom centru lovišta, neograđena, tu prolaze razne divlje životinje, divlje svinje, čagljevi. Okrivljenik mu je kazao da te divlje životinje stvaraju buku, proizvode razne zvukove i čine štetu. Te prigode kada je okrivljenik došao kod njega sjeća se da mu je pričao da je mislio da se radi o divljoj svinji, čaglju ili nekoj drugoj divljoj životinji. Veterinarska ambulanta je odjavila psa, on nije išao osobno u veterinarsku niti mu je poznat način kako je njegov pas zbrinut. Njega osobno okrivljenik nikad nije kontaktirao kako bi ga kao lovca izvijestio o problemima koje mu stvaraju divlje životinje, a nije mu poznato je li je možda izvijestio predsjednika lovačkog društva iz [adresa]. Na upit branitelja okrivljenika je kazao da se i ranije njihovi lovački psi ne bi vratili tako da ovo nije bio prvi put da se njegov pas nije vratio. Kazao je da su oni lovci u obvezi, ukoliko se njihovi psi ne vrate s njima iz lova, o tome izvijestit veterinarsku ambulantu, što je kritične prigode i učinio. Drugim riječima, oni lovci se smiju vratiti kući bez pasa. Kazao je da je ovo mjesto u blizini okrivljenikove kuće kud prolaze ove divlje životinje nije osvijetljeno niti ograđeno. Na upit branitelja je li je drugim lovcima iz lovačkog društva poznata činjenica da se ova lokacija gdje je okrivljenikova kuća nalazi uz rub lovišta gdje su te divlje životinje, kazao je da jeste, da im je poznato. Oni kao lovci su znali za taj problem s divljim životinjama.

    8. Svjedok SŠ u svome je iskazu pred ovim sudom naveo da se više ne sjeća točno kad je to bilo, ali misli prije 2-3 godine, išao je uspavati svoje dijete. Da živi u [adresa], u ulici u kojoj se nalazi 5 zgrada s apartmanima, on i KŠ žive udaljeni zračne linije 50 metara. U dobrim su odnosima, često se čuju preko mobitela i šalju jedan drugome poruke. Oko tih zgrada nalazi se šuma, dolaze divlje svinje, a ima i svašta što dolazi iz te šume. Nakon nekih 20-ak minuta otkad je pokušavao uspavati svoje dijete, čuo je zavijanje i cviljenje psa, s tim da se nije mogao precizno izjasniti je li je to bilo od jednog psa ili je bilo više njih. Kad je čuo to cviljenje, poslao je poruku KŠ na mobitel, u kojoj je napisao nešto kao jesi li čuo, galamu, metež, lavež, a on mu je na to najvjerojatnije nešto odgovorio, ali on se više ne može sjetiti što. Trebao bi pogledati poruke. Nakon nekog vremena, a to je nakon 2-3 sata, on je poslao svog sina OŠ, da iz garaže koja se nalazi u šumi iznad Leove zgrade, donese meso i on je tada njega nazvao na mobitel da dođe vidjeti, da se pored garaže nalazi mrtav pas. Odmah je i ugledao na tlu, psa kako leži na boku, bio je mrtav i na njemu je vidio jednu prostrijelnu ranu, krv nije vidio, ali ne zna na kojem dijelu tijela psa se nalazila ta rana. Pored psa stajao je KŠ, i on mu je tada kazao da je on pucao u psa, da je mislio da je neka divlja životinja. Naime, kazao je to je sve okruženo šumom i mislio je da je to KŠ uradio u samoobrani kako bi se zaštitio od napada te životinje. Imajući u vidu odstupanja od iskaza kojeg je dao pred ODO Šibenik i to u dijelu u kojem je naveo da je oko 21 sat otišao do svoje garaže te došavši do svog auta, koje je bilo parkirano van garaže, zamijetio mrtvog psa, nakon čega je prvo zvao svoju suprugu, a potom kontaktirao okrivljenika i napisao mu poruku "jesi ga ti upucao, ovaj više neće lajati", a uz poruku mu poslao i sliku mrtvog psa na koju poruku mu okrivljenik odgovorio odakle mu ta slika, da on nije iz kuće izlazio i nakon toga okrivljenik došao do njega, do njegovog auta te kad je vidio da je pas mrtav reagirao na način daje govorio "ajme meni, ubio sam psa" pritom hvatajući se za glavu, a koji iskaz je suprotan od navoda danih na raspravi ovog svjedoka, pa pozvan da objasni razlike, naveo je da je njegov iskaz pred ODO Šibenik davao kad mu je događaj bio svježiji, a do danas je već prošlo nekoliko godina i govori po svom sjećanju, ali može kazati da je točno ono što je naveo pred ODO Šibenik i u cijelosti ostaje kod svih navoda koje je iznio tada. U tom dijelu gdje živi KŠ i on, odnosno gdje su te zgrade i garaže nema vanjske rasvjete, noću je potpuni mrak, radi se o zemlji u privatnom vlasništvu i nije moguće postaviti javnu rasvjetu. Ne može se sjetiti, što su oni nakon što je KŠ došao do njega, do njegova auta i hvatajući se za glavu govorio da je ubio psa, napravili s tim psom. On nije bio upoznat s tim da bi netko od njih koji tamo žive kontaktirao lovačko društvo kako bi se ukazalo na ovaj problem s divljim životinjama koje dolaze oko njihovih zgrada. Na poseban upit zastupnice optužbe je li prije ovog događaja znao viđati lovce i pse oko njihovih zgrada, kazao je da nije te da je tu hrastova šuma i da se tu u blizini nalazi lovište. Na poseban upit branitelja okrivljenika je kazao da na tom dijelu nema niti ograde niti zida u odnosu na tu šumu koja se naslanja na tu zgradu. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da pojasni je li se u tom dijelu gdje je pas ležao, pa iza njega, nalazi šuma, kazao je da se nalazi neprohodna šuma. Na daljnji upit branitelja okrivljenika, a vezano za njegov iskaz u kojem je kazao da je čuo cviljenje i metež, pa da se izjasni je li je čuo i lavež, kazao je da je čuo i lavež s tim da više ne zna da li je taj lavež dopirao od jednog psa ili više njih. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li čuo i pucanj, kazao je da pucanj nije čuo. Sutradan nakon toga događaja na tom mjestu nije vidio tragove krvi, a sutradan je na tom mjestu bila krim policija. Na tom mjestu gdje je pas upucan nije bilo uopće moguće da pristupi čovjek. Od mjesta na kojem je ležao pas pa do njegove garaže udaljenost je nekih pet metara.

    9. Svjedok ČŠJ, okrivljenikova supruga, u svome je iskazu navela da je utužene prigode bila u stanu sa suprugom, okrivljenikom, navečer je kazao KŠ da ide baciti otpad, a ona je ostala u stanu. Nakon par minuta je čula pucanj iz pištolja i ona se jako uplašila, i išla je odmah na balkon, prepala se da se KŠ nešto dogodilo. Nakon minutu, dvije od tog pucnja, KŠ se vratio u stan, bio je jako uznemiren, rekao je da su ga napale neke divlje životinje, tu dolaze razne divlje životinje, čagljevi, divlje svinje, njihova zgrada nema ogradu, u blizini je šuma, a nema rasvjete vanjske. Kad se KŠ tada vratio kući kazao je "sad smo mirni". Nakon nekog vremena, možda nakon nekih petnaest minuta, začuo se lavež psa koji je uporno lajao, i onda je otišao prema šumi taj pas, odnosno KŠ ga je potjerao, ali on je uporno lajao, a čuo se lavež i drugih pasa. Nakon nekog vremena njihov susjed SŠ je poslao poruku njezinom suprugu u kojoj ga je pitao jesu li oni nabavili psa. Inače su se njezin suprug i SŠ uvijek nešto zezali i putem poruka. Nakon nekih pola sata taj susjed SŠ je poslao na mobitel njenog supruga sliku mrtvog psa. Njezin suprug se šokirao na tu fotografiju i pitao je SŠ kakve to veze ima s njima, mislio je da je to neka zezancija, na što mu je SŠ odgovorio da nije zezancija i da izađe vani jer je u blizini šume mrtvi pas. KŠ je izišao vani, ona je ostala u kući i nakon nekog vremena KŠ se vratio nazad, bio je šokiran, doslovno u stanju živčanog sloma i kazao je da je najvjerojatnije ubio psa misleći da je divlja životinja. On je, naime, samo imao namjeru potjerati te divlje životinje. KŠ je doslovno došlo zlo, međutim, kad se malo sabrao, rekao je da ide maknuti tu lešinu psa, kako ga čagljevi ne bi raskomadali i odnio je psa na neko mjesto pored ceste u područje „ Z“, uglavnom udaljeno oko pet kilometara od naše kuće. KŠ je, naime, bio policijski službenik u to vrijeme, on nije puno pričao o svom poslu, ali on je iz nekih svojih razloga sa sobom uvijek nosio ili službeni ili svoj pištolj. Na poseban upit branitelja da opiše točno mjesto na kojem se nalazila lešina psa, kazala je da je to bilo iza zgrade, u šikari, i tu nije bilo mjesto koje bi bilo prohodno za ljude. Na daljnji upit branitelja kazala je da su oni znali da oko njihove zgrade dolaze divlje životinje, i naknadno su saznali da je tu bila u to vrijeme hajka. Njezin suprug je inače ljubitelj pasa, i inače svih životinja, to je vrijeme bilo korone i bio je „lockdown“, kad je KŠ išao baciti smeće bila je noć, vani se ništa nije vidjelo.

    10. Iz preslike poruka između okrivljenog i SŠ dostavljene ODO [adresa] 15. veljače 2022. (list 43-45 spisa) proizlazi da je okrivljenik znao da se u blizini garaže nalazi pas i da je istoga vidio, da je napisao kako ga je tjerao više puta i da bi pas pobjegao u šumu ali da bi se uvijek vratio te da bi ga upucao u slučaju da pas nema vlasnika.

    11. Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze niti prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

    12. Ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu sa obranom okrivljenika, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio utuženo kazneno djelo iz čl. 205. st. 1. KZ/11 te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kaznenopravnu odgovornost.

    13. Naime, kazneno djelo protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja iz čl. 205. st. 1. KZ/11 za koje se okrivljenik tereti u predmetnom postupku čini onaj tko usmrti životinju bez opravdanog razloga. Dakle, da bi se ostvarila obilježja utuženog kaznenog djela iz čl. 205. st. 1. KZ/11 potrebno je da je okrivljenik usmrtio životinju ali da je to učinio bez opravdanog razloga. Ukoliko je pak s druge strane, okrivljenik imao opravdani razlog za takvo svoje ponašanje, odnosno ako je usmrtio životinju, konkretno psa iz opravdanog razloga, u što svakako spada i otklanjanje od sebe istodobne opasnosti koja se na drugi način nije mogla otkloniti, onda okrivljenik nije ostvario obilježja utuženog kaznenog djela pa njegovo postupanje ne bi bilo kazneno djelo iz čl. 205. st. 1. KZ/11.

    14. U predmetnom postupku nije sporno da je okrivljenik usmrtio psa i to istarskog goniča iz svog službenog policijskog pištolja i to ispaljivanjem jednog hitca, što proizlazi iz razudbenog zapisnika Veterinarske ambulante Vodice od 21. prosinca 2021., zapisnika o očevidu, bez naloga br. 511-13-07-96-KU-520/21 od 22. prosinca 2021. i nalaza i mišljenja Centra za forenzična istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, Klasa: NK-235-01/21-02/8384, Urbroj: 511-01-115-22-2 od 24. siječnja 2022. koje dokaze je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne te ih stranke nisu osporavale. Nadalje, isto tako nije sporno da je okrivljenik tijelo ubijenog psa sa mjesta počinjenja kaznenog djela premjestio na mjesto „Supeljak“, a što proizlazi iz fotografskog elaborata PU Šibensko-kninske, Službe kriminalističke policije, Odjela za očevide i kriminalističku tehniku, br. 511-13-07-96-K-520/2021, od 20. siječnja 2022. godine, kao i iz iskaza svjedoka ČŠJ i obrane okrivljenika KŠ.

    15. Međutim, sporno je da li je okrivljenik imao opravdani razlog za usmrćenje psa.

    16. Na temelju rezultata izvedenih dokaza ovaj sud kod okrivljenika nije utvrdio postojanje opravdanog razloga za usmrćenje predmetnog psa.

    17. Naime, u prvom redu valja reći, a imajući u vidu preslike poruka između okrivljenika i svjedoka SŠ od 15. veljače 2022. na listu 43-45 spisa, koje poruke stranke tijekom postupka nisu osporavale niti dovodile u sumnju njihovu vjerodostojnost i istinitost radi čega ih je sud u cijelosti prihvatio, a koje detaljno opisuju da je okrivljenik u utuženo vrijeme znao da se na tom mjestu nalazi pas i to baš lovački, istarski gonič, da je okrivljenik putem poruka s SŠ komentirao lavež tog psa koji mu je smetao navodeći da ga je tjerao te imajući u vidu poruku da bi upucao tog psa kada bi znao da nije ničiji, a koja korespodencija je u suglasju sa iskazom svjedoka SŠ, sud je zaključio da je okrivljenik utužene prigode znao da se u blizini garaže nalazi upravo pas, da je okrivljenik izišao iz kuće sa pištoljem kako bi otjerao psa te da je potom iz službenog pištolja ispalio hitac u smjeru psa.

    18. Imajući u vidu navedena utvrđenja i zaključke, sud nije prihvatio obranu okrivljenika kroz koju je svoje ponašanje nastojao opravdati kao reakciju na eventualni predstojeći napad odnosno opasnost od divljih životinja. U tom pravcu treba ukazati na kontradiktornosti u okrivljenikovoj obrani jer je okrivljenik prvo u prethodnom postupku naveo da je začuo "komešanje u mraku" te da je u tom trenutku izašlo više životinja, da ne zna koliko i koje vrste, da se prepao i ispalio jedan hitac u pravcu životinja koje su se tada razbježale. Potom je, s druge strane, u obrani na raspravi pred ovim sudom, naveo da je čuo nekakvo "komešanje" te da su iza kantuna izletjele nekakve tri, četiri sjene te je on pucao u pravcu tih sjena jer je u tom trenutku mislio da su to divlje zvjeri i da one njega napadaju. Dakle, ovakvom obranom od toga da je utužene prigode vidio životinje (doduše ne zna koje i koliko ih je bilo) u koje pucao i koje su se razbježale pa do toga da je vidio nekakve sjene (ne navodeći pri tome da su to bile životinje kako je prvotno tvrdio a niti njihove sjene), okrivljenik je očito nastojao umanjiti značaj i težinu svog postupanja te je takva obrana isključivo usmjerena otklanjanju kaznene odgovornosti radi čega je sud nije prihvatio. Nadalje, sasvim je neprihvatljivo, nelogično i neživotno da bi odrasla osoba, a k tome još policijski službenik, u naseljenom području, pucao iz pištolja samo zato što je u mraku čuo "nekakvo komešanje" i "mislio" da će ga napasti nešto u što se nije niti potpuno uvjerio o čemu se radi. Ujedno, nelogično je da bi na području gdje postoji opasnost od napada divljih životinja, kako to tvrdi okrivljenik, baš po mraku krenuo bacati otpad te se time izložio opasnosti od eventualnih napada divljih životinja, pa niti u tom dijelu sud nije prihvatio obranu okrivljenika te se i iz toga nameće zaključak da je izašao iz kuće ne kako bi bacio otpad već isključivo kako bi pištoljem tjerao psa. Iz tih razloga sud ujedno nije prihvatio iskaz okrivljenikove supruge ČŠJ koja je nastojala potkrijepiti okrivljenikovu obranu da su ga utužene prigode napale divlje životinje jer je očito da je takvim iskazom nastojala olakšati okrivljenikovu poziciju u predmetnom kaznenom postupku i iznijeti opravdanje za njegovo ponašanje. Iskaz oštećenika ZŠ koji nema neposrednih saznanja o utuženom događaju sud nije posebno cijenio pri čemu je isti iskazivao o tome kako mu je okrivljenik govorio o divljim životinjama koje stvaraju buku i čine štetu iz čega je također očito da je okrivljenik takvim navodima nastojao i kod oštećenika stvoriti dojam opravdanosti svog postupanja.

    19. Slijedom svega navedenog, ocjena je suda da okrivljenik utužene prigode nije imao opravdani razlog usmrtiti psa te je nedvojbeno da je utužene prigode tjerajući psa u njegovom smjeru ispalio jedan hitac iz službenog policijskog pištolja pri čemu pogodio psa kojem je zadao ozljede opisane u činjeničnom opisu kaznenog djela uslijed kojih je pas uginuo.

    20. Stoga su se u ponašanju okrivljenika ostvarili objektivni elementi utuženog kaznenog djela, dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je kritične prigode okrivljenik postupao sa stupnjem krivnje koji se naziva neizravna namjera jer je bio svjestan svog postupanja odnosno da može ostvariti obilježja kaznenog djela, pa je na to pristao, odnosno bio je svjestan da pucanjem iz pištolja u smjeru psa istog može usmrtiti pa je unatoč tome na to pristao.

    21. Ubrojivost i svijest okrivljenika o protupravnosti nisu ničim dovedeni u pitanje niti osporeni tijekom postupka niti je okrivljenik kod suda pobudio sumnju u svoju ubrojivost tempore criminis radi čega sud istog smatra ubrojivim.

    22. Slijedom navedenog, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja utuženog kaznenog djela protiv okoliša, ubijanje ili mučenje životinja iz članka 205. stavak 1. KZ/11 za koje ga je valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    23. Naime, odlučujući o vrsti i mjeri kazne sud je vodio računa o svim okolnostima o kojima ovisi izricanje njezine vrste i mjere, primjenjujući opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.

    24. Tako je sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da nikada nije kazneno niti prekršajno osuđivan što upućuje na zaključak da je ovo jedan izolirani slučaj protupravnog ponašanja ovog okrivljenika. Nadalje, sud je okrivljeniku olakotnom cijenio činjenicu da se ispričao vlasniku psa te izrazio spremnost da mu nadoknadi štetu pričinjenu utuženim kaznenim djelom.

    25. S druge strane sud je okrivljeniku otegotnim cijenio stupanj krivnje jer je djelo počinjeno s namjerom, dok drugih otegotnih okolnosti kod ovog okrivljenika sud nije našao.

    26. Stoga, cijeneći sve okolnosti koje se tiču osobe okrivljenika, težine počinjenog djela, stupnja krivnje kao i okolnosti pod kojima je predmetno kazneno djelo počinjeno, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od sedam (7) mjeseci jer će se po ocjeni ovog suda upravo tako izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

    27. Člankom 56. stavak 2. KZ/11 je propisano da sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pritom će se voditi računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i nastojanju da oštećeniku popravi štetu.

    28. Okrivljenik je izražio žaljenje zbog učina utuženog kaznenog djela, ispričao se oštećeniku te pokazao spremnost da nadoknadi štetu nastalu učinom ovog kaznenog djela, a što sve prema mišljenju ovog suda ukazuje da će se svrha kaznenopravnih sankcija postići i bez izvršenja izrečena kazne uz izricanje uvjetne osude.

    29. Prilikom odmjeravanja roka kušnje, a imajući u vidu kako težinu počinjenog kaznenog djela i sve prethodno navedene okolnosti koje utječu na samu sankciju, ovaj sud je mišljenja da je rok kušnje u trajanju od jedne godine primjeren s obzirom na ličnost okrivljenika, njegov prijašnji život i samo kazneno djelo.

    30. Odluka o troškovima postupka rezultat je osuđujuće presude, složenosti i trajanja postupka te je sud, na temelju odredbe čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 kao i Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" broj 145/11), obvezao okrivljenika na uplatu paušalne svotu u iznosu od 50,00 eura, a imajući u vidu imovinske prilike okrivljenika koji je umirovljenik s mirovinom od 1.000,00 eura, plaćanjem navedenog iznosa, po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je on dužan uzdržavati.

    Šibenik, 26. ožujka 2026.

    S U D A C

    Zorana Gligić Spahija

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

    DN-a:

    1. ODO Šibenik

    2. okrivljenik KŠ

    3. branitelj okrivljenika Krešimir Škarica, odvjetnik u Zagrebu

    4. oštećenik ZŠ

    5. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.