Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-430/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv protivnika osiguranja ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Darku Staniću, odvjetniku u Splitu, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Ovr-186/2026 od 10. veljače 2026., dana 26. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protivnice osiguranja ČF i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Ovr-186/2026 od 10. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o osiguranju u točki I. izreke na temelju ovršne isprave rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, [broj], [broj] od 21.5.2020. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 6.996,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja ovog rješenja o osiguranju pa do te radi osiguranja troškova ovog postupka prisilnog osiguranja u iznosu od 200,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja ovog rješenja o osiguranju pa do isplate, određeno je osiguranje novčane tražbine, zasnivanjem založnog prava u korist predlagatelja osiguranja uknjižbom na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], vinograd 1650 m2, Zu 21822 K. o. [katastarska općina], u vlasništvu protivnika osiguranja ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1971/14470 dijela cjeline. Nadalje, pod točkom II. izreke određeno je da pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti će ovršivost tražbine radi osiguranja koje je uknjižba određena (čl. 297. st. 2. OZ-a), dok je pod točkom III. određeno da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (čl. 298. st. 1. OZ-a). Nadalje, pod točkom IV. izreke naloženo je protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi nastale troškove postupka osiguranja u iznosu od 200,00 EUR u roku od 8 dana od dana dostave rješenja o osiguranju.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) sa prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima odnosno da se pobijano rješenje ukine.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka, a niti žaliteljica određeno ne navodi koje bi to povrede bile učinjene.
5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje na temelju ovršne isprave – rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, klasa: UP/I-362-02/18-02/01235, ur.broj: 443-02-03-13- 01/4-20-30 od 21.5.2020. koje predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe čl. 23. toč. 4. OZ, čiju zakonitost i pravilnost nije moguće pobijati žalbom protiv rješenja o osiguranju, te je sud prvog stupnja na osnovi istog, temeljem čl. 296. i 297. OZ, osnovano donio rješenje o osiguranju kojim je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja odredio osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja na nekretninama protivnika osiguranja pobliže navedenoj u izreci prvostupanjskog rješenja.
6. Naime, prema odredbi čl. 296. OZ-a predlagatelj osiguranja na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a prema odredbi čl. 297. st. 1. OZ, na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.
7 . Prema tome, pretpostavke za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini su: postojanje osnove za osiguranje (ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha), da je tražbina za koju se traži osiguranje namirenja novčana, da je predmet osiguranja /nekretnina/ upisan u zemljišnim knjigama i da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik, odnosno da je predlagatelj osiguranja uz prijedlog dostavio isprave podobne za upis prava vlasništva protivnika osiguranja u zemljišnim knjigama.
8. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da se odnosi na k. č. ZEM [katastarska čestica], vinograd – 1650 m2 te je protivnica osiguranja u vlastovnici B upisana u suvlasničkom dijelu 1971/14470.
9. Stoga se pravilnom ukazuje ocjena prvostupanjskog suda da su u ovom predmetu ostvarene sve pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja, te je iz tog razloga prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je, po prijedlogu predlagatelja osiguranja, odredio mjeru osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini protivnice osiguranja za navedenu tražbinu.
10. Protivnica osiguranja u žalbi ističe da nekretnina ne predstavlja vinograd nego kuću za stanovanje u kojoj stanuje i koja predstavlja njezin jedini dom te da bi došlo do narušavanja pravične ravnoteže između interesa stranaka ako bi se prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja.
11. Najprije valja reći da se odredba čl. 80 b., kad se radi o postupcima osiguranja ne primjenjuje, obzirom je čl. 19. Zakona o izmjenama i dopunama OZ (Narodne novine br. 131/2020) izmijenjen čl. 290. OZ te je u st. 1. navedeno da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, a u st. 2. da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe ovog zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b. ovog Zakona. Slijedom toga, prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije imao obvezu primijeniti odredbu čl. 80.b.OZ, kao niti utvrđivati je li određivanjem mjere osiguranja narušena pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, a isto tako protivnik osiguranja neosnovano ističe kako to proizlazi iz sadržaja žalbe i prigovor prava na dom odnosno da mu je navedena nekretnina jedina nekretnina.
12. Naime, valja reći da je svrha postupka osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava, osiguranje potencijalnog ovršnog postupka koji ima uslijediti u korist ovrhovoditelja kao vjerovnika novčane tražbine ukoliko mu dužnik ne podmiri osiguranu tražbinu, pa protivnik osiguranja može isticati prigovor prava na dom tek ukoliko bude određena ovrha na njegovoj nekretnini. Naime, upisom prava zaloga radi osiguranja novčane tražbine ovrhovoditelja ovršenik ne ostaje bez doma pa je prigovor prava na dom u postupku osiguranja upisom založnog prava na nekretnini neosnovan. To iz razloga što tek ukoliko bude određena ovrha ovršenik može isticati taj prigovor, uzimajući u obzir i odredbu čl. 290. st. 2. OZ-a.
13. Sud prvog stupnja je dakle, pravilno utvrdio sve relevantne činjenice potrebne za donošenje predmetnog rješenja te je na iste pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 296. i 297. OZ. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.
14. Slijedom navedenog, kako protivnik osiguranja žalbenim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, to je žalbu protiv pobijanog rješenja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a te odlučiti kao u izreci ove odluke.
15. Odluka o troškovima postupka je također pravilna i zakonita, kako po osnovi (čl. 14. st. 4. OZ) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ) dosuđenih troškova, a koju žaliteljica posebno niti ne osporava.
U Zagrebu 26. ožujka 2026.
Sutkinja
Sabina Dugonjić
