REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ž 5

Poslovni broj: Us I-218/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Mirna Bokun Vlašić, odvjetnica u Puli, Kranjčevićeva 16, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/53, URBROJ: 531-03-4-25-2 od 15. siječnja 2025. i rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/18-06/2292, URBROJ: 2163-18-06/11-23-9 od 13. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/18-06/2292, URBROJ: 2163-18-06/11-23-9 od 13. prosinca 2023. odbijen je zahtjev ovdje tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/53, URBROJ: 531-03-4-25-2 od 15. siječnja 2025. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava rješenje tuženika i njime potvrđenog prvostupanjskog rješenja. U tužbi ističe kako smatra da su odluke upravnih tijela nezakonite jer su donesene uz povredu procesnih pravila i odredbi, ne sadrže valjano obrazloženje te se temelje na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, posljedica čega je i pogrešna primjena odredbi materijalnog prava na njezinu štetu. Pogrešna primjena odredbi materijalnog prava te bitna povreda odredaba upravnog postupka počinjena je od strane tuženika i prvostupanjskog tijela jer isti nisu smjeli odbiti tužiteljičin zahtjev (i to nakon uvida u rješenje o izvedenom stanju koje se odnosi na drugu nekretninu i građevinu) bez pozivanja tužiteljice na ispravak njezinog zahtjeva, odnosno pozivanja na usklađenje stanja ili pozivanje na uklanjanje dijela objekta koji je po njima sporan. Sigurno je da su ispunjeni uvjeti za legalizaciju jednog dijela tužiteljičinog objekta pa je odluka tuženika pogrešna jer je svojim rješenjem utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za legalizaciju i toga dijela objekta, odnosno objekta u cijelosti. Naglašava kako upravna tijela kao bitan (odlučan) dokaz koriste fotodokumentaciju iz drugog upravnog postupka u kojem tužiteljica nije sudjelovala niti je upoznata s tim postupkom, provedenim dokazima i ishodom. Smatra kako je prvostupanjsko tijelo bilo dužno pozvati tužiteljicu da se izjasni na okolnost vremena građenja te da je bilo dužno nedvojbeno utvrditi koja zgrada, odnosno koji dio zgrade je izgrađen nakon 21. lipnja 2011. Potpuno je proizvoljno prvostupanjsko tijelo zaključilo da je na snimci iz zraka (DOF5/11) vidljiva nadstrešnica. Tužiteljica tvrdi da je na dan snimanja to bila nezavršena stambena zgrada – ista je imala temelje sa stupovima i krovnom konstrukcijom, a time ista udovoljava uvjetima iz stavka 1. članka 2. Zakona i ista se ima smatrati nezakonito izgrađenom zgradom za koju postoje uvjeti za ozakonjenje. Navedenu činjenicu da je zgrada postojala i da je vidljiva na DOF5/11 ne osporava niti prvostupanjsko, a niti drugostupanjsko tijelo, s razlikom što se u tim rješenjima građevina naziva nadstrešnica, a radi se o nezavršenoj stambenoj zgradi na kojoj su bili izvedeni svi grubi konstruktivni građevinski radovi – odnosno o zgradi koja je imala temelje sa stupovima i krovnom konstrukcijom (bez pokrova). Tužiteljica je pristupila završavanju nezavršene zgrade prije nego je ishodila rješenje o izvedenom stanju. Na prvostupanjskom tijelu je bilo da odluči da li će naložiti da se sve to ukloni ili će naložiti uklanjanje dograđenog dijela (ili druge zgrade), a da prihvati izdati rješenje bez da se uklanjaju radovi izvedeni na stambenoj zgradi u okviru gabarita koji su vidljivi na avio snimci (ozakonila bi se nezavršena zgrada, a za izvedene radove bi tužiteljica morala izraditi glavni projekt sukladno Zakonu). Uporište u opisanom načinu se nalazi u brojnim tumačenjima Ministarstva (primjerice – kada je nakon avio snimke, a prije rješenja o izvedenom stanju, stranka izvela krov – prema mišljenjima Ministarstva to nije bila zapreka za ozakonjenje, niti je bilo nužno da se krov ukloni (ozakonila se zgrada bez krova, a stranka je morala za izvedeni krov izraditi glavni projekt).

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela. Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 11. ožujka 2026., na koje je pristupio zamjenik opunomoćenice tužiteljice, a kako je tuženik uredno pozvan, sud je ne našavši razloga za odgodu, ročište održao u njegovu odsustvu. Na navedenom ročištu zamjenik opunomoćenice tužiteljice ostao je kod tužbe i tužbenog zahtjeva i svih prijedloga navedenih u tužbi. Istaknuto je kako tužiteljica nije znala za očevid niti ju je itko zvao za dopunu ili ispravak elaborata. Opunomoćenica tužiteljice je razgovarala s nadležnim osobama zaposlenim u prvostupanjskom tijelu te dobila potvrdu svojih navoda iz tužbe da je trebalo usvojiti zahtjev za legalizaciju u cijelosti odnosno barem u dijelu. Stoga tužiteljica smatra da su pobijana rješenja nezakonita i da ih treba poništiti.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije u sporu provodio daljnje dokaze predložene od strane tužiteljice (saslušanjem tužiteljice, očevidom na licu mjesta, mjerničnim i građevinskim vještačenjem) obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Sukladno citiranim odredbama, zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZPNIZ-a smatra se zgrada koja je vidljiva na karti DOF5/2011 ili ukoliko na karti DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

12. U upravnom postupku je uvidom u DOF5/2011, kao i kasnije snimke DOF5/2018, DOF5/2020 i DOF5/2022 utvrđeno da zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čije se ozakonjenje traži, ne ispunjava pretpostavke u smislu ranije citiranih odredaba ZPNIZ-a.

13. Naime, usporedbom objekta vidljivog na DOF5/2011 sa zgradom čije se ozakonjenje traži sukladno dostavljenoj dokumentaciji i jasno vidljivoj na kasnijoj ortofotokarti (DOF5/2022), utvrđeno da se ne radi o istoj zgradi.

14. Navedeno činjenično utvrđenje upravnih tijela ovaj sud ocijenio je pravilnim i zakonitim. Naime, objekt vidljiv na DOF5/2011 drugačijeg je oblika i položaja na čestici te manjih dimenzija od zgrade čije se ozakonjenje traži, pri čemu se kao bitno tužiteljici napominje da zgrada vidljiva na DOF5/2022 svojim oblikom, dimenzijama i položajem na čestici odgovara zgradi prikazanoj u dostavljenoj dokumentaciji te utvrđenom na provedenom očevidu 29. studenog 2023.

15. Valja ukazati i kako se uvidom u DOF5/2011 utvrđuje da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024-2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: "Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935-08/18- 03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika."

16. S obzirom na prethodno utvrđeno, sud je stajališta kako u konkretnom slučaju nije bilo mjesta postupanju sukladno odredbi čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a, kojom je propisano da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.). Naime, u konkretnom slučaju utvrđeno je da se zgrada za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju ne može smatrati nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ZPNIZ-a te stoga nije bilo mjesta niti pozivanju na otklanjanje nedostatka uklanjanjem dijela iste.

17. Zaključno, ukazuje se na sadržaj odredbe čl. 17. ZPNIZ-a kojom je propisano da je prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. Vezano za prigovor tužiteljice koji sadržajno ukazuje na povredu navedene odredbe, ukazuje se na odredbu čl. 116. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje ZUS) prema kojoj će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci. Iz citirane odredbe te odredbi ZUS-a koje uređuju utvrđivanje činjeničnog stanja, dokazivanje i provođenje rasprave, proizlazi da je sud u sporu pune jurisdikcije ovlašten otkloniti propuste javnopravnog tijela, što je u ovome sporu u svezi propusta omogućavanja tužiteljici da se očituje o odlučnim činjenicama prije donošenja rješenja o izvedenom stanju, tužiteljici omogućeno zakazivanjem rasprave pred ovim sudom i mogućnošću da se očituje o svim činjenicama odlučnim za rješenje stvari.

18. Slijedom navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužiteljice jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

19. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika, kojom je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o odbijanju zahtjeva ovdje tužiteljice, ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 2. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Tužiteljica je postavila i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako ista nije uspjela u ovom sporu to joj na temelju odredbe čl. 147. st. 1. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen navedeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Rijeci 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Mirni Bokun Vlašić, odvjetnica u Puli, Kranjčevićeva 16

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20