Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž Ob-57/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanča kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva LjubičićVrdoljak i partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vujanoviću, odvjetniku u Sinju, uz sudjelovanje mal. djeteta KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016., zastupane po posebnoj skrbnici MZ, dipl. iur., iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Split, Gundulićeva 26a, radi spora o roditeljskoj skrbi, rješavajući žalbe stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-140/2021-118 od 9. siječnja 2026. u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe stranaka kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-140/2021-118 od 9. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Mijenja se točka III. izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu. Stalna služba u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. na način da ista glasi:

„III. a) Mal. KZ će osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to prvi i treći vikend u mjesecu, od petka nakon nastave do nedjelje u 17.00 sati, i to na način da otac oba vikenda dolazi u [adresa] i preuzme djevojčicu u petak nakon škole te je vrati majci do nedjelje u 17.00 sati, s tim da će se prva tri mjeseca ostvarivati susreti i druženja oca s kćeri tijekom dana bez prespavljivanja kćeri u apartmanu. Iduća tri mjeseca mal. KZ će prvi i treći vikend u mjesecu prespavljivati kod oca u apartmanu u [adresa] od petka nakon škole do nedjelje u 17.00 sati. Tijekom prvih pola godine ovako reguliranih kontakata Hrvatski zavod za socijalni rad PU [adresa] je dužan osigurati stručnu osobu koja će tijekom tog vremena u određenom periodu opservirati okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca sa mal. kćeri, kao i roditeljske vještine i kapacitete, te o tome sastaviti izvješće. Troškove putovanja (gorivo, cestarina) i smještaja oca ZZ u [adresa] ravnopravno će dijeliti napola oba roditelja na način da će, nakon svakog dolaska oca u [adresa] i boravka s djetetom po očevom priloženom računu o putovanju i smještaju na e-mail majke ŠZ, majka podmiriti polovicu ukupnih troškova putovanja i smještaja oca u [adresa].

b) Nakon isteka pola godine prethodno reguliranih kontakata i pozitivnih izvješća stručne osobe, mal. KZ će osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to na način da će prvi vikend u mjesecu mal. KZ boraviti u [adresa] s ocem od petka iza nastave do nedjelje u 17.00 sati, te će u tom slučaju oba roditelja ravnopravno dijeliti napola troškove putovanja i smještaja oca u [adresa]. Treći vikend u mjesecu će mal. KZ boraviti kod oca u Zagrebu, te će majka petkom do 20.00 sati o vlastitom trošku dovesti dijete u Zagreb na autobusni kolodvor, gdje će ga preuzeti otac, s obvezom da po završetku vikenda, nedjeljom do 18.00 sati, otac doveze dijete u [adresa] o vlastitom trošku i preda ga majci. Nakon pola godine ovako reguliranih kontakata, mal. KZ će svake godine nakon završetka nastave idućih 15 dana ljetnih praznika provoditi s ocem nakon čega će ju otac vratiti majci u [adresa] s kojom će biti idućih 15 dana, a potom će majka dovesti dijete ocu u Zagreb ili prema međusobnom dogovoru roditelja o mjestu preuzimanja djeteta, te će istom dinamikom nastaviti sve do početka rujna. Ostale školske praznike mal. KZ će provoditi sa svakim roditeljem polovicu praznika, s tim da će jedne godine prvu polovicu praznika provoditi s majkom, drugu sa ocem, a iduće godine obrnuto.

c) Mal. KZ će tri puta tjedno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom ostvarivati telefonski poziv s roditeljem s kojim tada ne boravi u vremenu od 19.00 do 19.20 sati putem mobilnog uređaja kojeg će roditelji dogovorno djetetu osigurati, uz obvezu roditelja s kojim dijete boravi da osigura da u tom vremenu dijete bude dostupno drugom roditelju za nesmetan razgovor."

II. Majka SZ će samostalno zastupati mal. KZ u područjima roditeljske skrbi koji se odnose na donošenje odluka o školovanju i izvanškolskim aktivnostima.

III. Mijenja se točka IV. izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu. Stalna služba u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. koja se odnosi na uzdržavanje mal. djeteta na način da ista glasi:

"Tuženik ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je za uzdržavanje mal. djeteta KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečnim iznosom od 290 EUR-a, svakog prvog a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, počevši od 09. siječnja 2026. pa ubuduće, s time da je obroke dospjele do pravomoćnosti ove presude dužan isplatiti odjednom u roku od 15 dana, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun majke SZ, dok se za više zatraženo u iznosu od 210 EUR-a mjesečno, tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan."

IV. Nalaže se tuženiku ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime razlike neplaćenog uzdržavanja svog mal. djeteta KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za razdoblje od 12. lipnja 2024. do 08. siječnja 2026. u roku od 15 dana isplati iznos od 2.736 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate i to:

- na iznos od 144 EUR-a od 16. lipnja 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. srpnja 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. kolovoza 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. rujna 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. listopada 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. studenog 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. prosinca 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. siječnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. veljače 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. ožujka 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. travnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. svibnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. lipnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. srpnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. kolovoza 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. rujna 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. listopada 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. studenog 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. prosinca 2025. do isplate,

sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun majke SZ.

V. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

r i j e š i o  j e

Radi zaštite interesa i dobrobiti mal. djeteta KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016., određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

I. Osobni odnosi oca ZZ s mal. djetetom KZ ostvarivati će se pod nadzorom treće stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod 4 Posl. br.: P Ob-140/2021-118 za socijalni rad PU Sinj i to dva puta mjesečno u trajanju od tri sata u [adresa]. Stručna osoba će među roditeljima koordinirati dan, vrijeme i mjesto održavanja osobnih odnosa oca s djetetom.

II. Navedena mjera se određuje u trajanju od šest mjeseci od dana kada nadležni HZSR imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca s mal. djetetom.

III. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa njegovu ovrhu".

2. Tužiteljica pobija presudu u dijelu pod točkom I., III., IV. i V. te djelomično pod točkom II. u dijelu u kojem nije odlučeno u zahtjevu da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u pogledu izbora liječnika, izdavanja osobnih isprava, putovanja i sl. bitnih pitanja za dijete zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik pobija presudu u dijelu pod točkom II. izreke kojim je tužiteljici povjereno samostalno odlučivanje u pitanjima školovanja i izvanškolskih aktivnosti djeteta, pod točkom III., IV. i V. izreke zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. ZPP-a, te predlaže da se presuda u tom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. Hrvatski zavod za socijalni rad pobija presudu u dijelu pod točkom I. kojim se mijenja točka III. a) u dijelu kojim je obveza da u određenom razdoblju opservira okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca s malt. kćeri, kao i roditeljske kapacitete i vještine te o tome obavijesti sud.

5. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženik je osporio navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

6. Žalbe su neosnovane.

7. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud učinio bilo koju od navedenih bitnih povreda.

8. Nije počinjena ni bitna povreda postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 7. ZPP-a budući da su stranke predložile izvođenje dokaza za kojim se utvrđuju te činjenice.

9. Neosnovano se tužiteljica poziva da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 8. ZPP-a budući da je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka obrazložio koje činjenice smatra da su dokazane, te je na temelju dokazanih i utvrđenih činjenica donio pravilnu i zakonitu odluku.

10. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuju tužiteljica u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnost između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

11. Neosnovano stranke ističu i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja gdje je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na temelju izvedenih dokaza i njihove pravilne ocijene utvrdio sve činjenice koje su odlučne za ishod ovog spora.

12. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se mijenja točka III. izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P Ob- 13/2018-10 od 20. studenoga 2018., kao i pod točkom IV. izreke koja se odnosi na uzdržavanje malt. djeteta, te zahtjev za isplatu razlike neplaćenog uzdržavanja malt. djeteta za razdoblje od 12. lipnja 2024. do 8. siječnja 2026.

13. Temeljni sadržaj roditeljske skrbi je propisan člankom 92. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ), te je propisano da u sadržaju roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja.

14. Odredbom članka 95. stavak 1. ObZ-a propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom.

15. Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb (članak 104. stavak 1. ObZ-a).

16. Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti (članak 105. stavak 1. ObZ-a).

17. Prema odredbi članka 119. stavak 1. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje. Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sukladno odredbi stavka 2. ovog članka gdje roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

18. Kod odlučivanja o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi sud mora imati u vidu najbolji interes djeteta. U interesu je djeteta da ima dobre i bliske veze s oba roditelja i redovite kontakte s onim roditeljem s kojim ne živi. Svrha navedenog je u tome da dijete sačuva osjećaj povezanosti, prihvaćenosti i pripadnosti s roditeljem s kojim ne živi i da roditelj koji ne živi s djetetom može utjecati na djetetov razvoj.

19. Kako to proizlazi iz odredbe članka 18. stavak 1. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine" – Međunarodni ugovor 12/93, 20/97) oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, a dobrobit djeteta mora biti i njihova temeljna skrb. Ta odgovornost znači da onaj od roditelja kod kojeg živi dužan je omogućiti drugom roditelju da ima redovite susrete i druženja s djetetom.

20. Stoga sud kod donošenja odluke o održavanju osobnih odnosa malt. djeteta stranaka s roditeljem koji ne živi s djetetom nije vezan zahtjevima stranaka, već je ovlašten i dužan svoju odluku donijeti mimo i protiv prijedloga stranaka ako to zahtjeva dobrobit djeteta.

21. Pravo na obiteljski život uključuje pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom kako to propisuje odredba članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovor 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10).

22. Interesi i želje pojedinog roditelja ne mogu prevladati nad interesom malt. djeteta za čiji pravilan psihofizički razvoj je nužno da ima strukturirani život.

23. U konkretnom slučaju majka primarno sudjeluje u svim segmentima djetetovog obrazovanja i školskih obveza, te ima uvidu u svakodnevni kontakt s relevantnim institucijama, pa je prvostupanjski sud cijeneći navedeno i imajući u vidu da su i sudski vještaci predložili, pravilno majci dodijelio samostalnu roditeljsku skrb i to u dijelu donošenja odluka o školovanju djeteta i izvanškolskih aktivnosti, budući da tužiteljica tijekom postupka nije dokazala zbog čega bi ista trebala u preostalom traženom dijelu sama odlučivati.

24. Iz svih izvedenih dokaza nepobitno proizlazi da se roditelji ŠZ i ZZ nalaze u visoko konfliktnom odnosu, da ostvaruju minimalnu komunikaciju u svezi svojeg djeteta i sadržaja roditeljske skrbi te da se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru kojom je odlučeno o roditeljskoj skrbi nad zajedničkim djetetom u praksi nije provodila. Iz stanja spisa je također razvidno da su se susreti oca i mal. djeteta odvijali jedno vrijeme i to na način da je otac uvijek dolazio u [adresa], a da je mal. ŠZ samo par puta išla u Zagreb, da su se odnosi među roditeljima pogoršali, nakon čega dolazi do diskontinuiteta održavanja susreta i druženja oca sa mal. djetetom. Stručni tim HZSR Sinj je nakon kompletirane obrade oca od PU Samobor zaključio da nema prepreka za sudjelovanjem oca u skrbi za mal. kćer, dok je mobilni tim CZPUZ Split nakon provedene usluge savjetovanja i pomaganja majci mišljenja da se u budućnosti mogu očekivati teškoće u vezi dobrobiti djeteta te da je majci potrebno izreći mjeru obiteljsko pravne zaštite koja će je potencijalno potaknuti na veće promjene u ponašanju. Isti su također istaknuli da je u interesu mal. KZ uspostava redovnih kontakata s ocem te razvijanje odnosa s njim neovisno o majci. U ovom postupku je od važnosti bilo provedeno kombinirano vještačenje roditelja i mal. djeteta po stalnim sudskim vještacima jer su isti utvrdili roditeljske kompetencije roditelja te dali odgovore na brojna pitanja važna za donošenje odluke suda. Na predmetni nalaz i mišljenje je tužiteljica imala brojne prigovore, a koje prigovore su sudski vještaci, prema mišljenju ovog suda, s uspjehom otklonili, a kako je to prethodno sve navedeno. Sudski vještaci su jasno, argumentirano i detaljno obrazložili svaki prigovor stranaka, o čemu u prilog ide i činjenica da punomoćnici stranaka, a ni same stranke na ročištu nisu postavili nijedno dodatno pitanje vještacima. Tužiteljica naknadnim podneskom nije uvjerila sud o postojanju bilo kakvog nerazjašnjenog pitanja (prigovora) u svezi predmetnog nalaza i mišljenja, radi čega po ocijeni ovog suda pravilno nije prihvaćen ni prijedlog iste da se odredi novo vještačenje budući da se ukazuje nepotrebnim. Nalaz i mišljenje sudskih vještaka prof. dr. sc. Dolores Britvić i psihologinje BZ je izrađeno objektivno, profesionalno i sukladno pravilima struke te ga i ovaj sud prihvaća kao valjan dokaz u ovom postupku. Suprotno navodima tužiteljice, vještaci nisu prekoračili svoje ovlasti, dok je na sudu ocjena o tome hoće li prihvatiti njihove preporuke dane u nalazu i mišljenju.

25 . Predmetnim vještačenjem je utvrđeno da oboje roditelja imaju očuvane roditeljske kapacitete i da nema zapreke da otac redovito ostvaruje kontakte i druženja s kćerkom. Vještaci su prepoznali i određenu odgovornost oca u nastanku teškoća u odnosu s djetetom, ponajprije kroz nedosljednost u održavanju kontakata, čime se narušava osjećaj stabilnosti i kontinuiteta odnosa. S druge strane, majka nesporno prepoznaje i zadovoljava potrebe kćeri osim za reguliranjem odnosa s ocem, jer je sklona davati negativne poruke djetetu o ocu. Majka samo deklarativno verbalizira svjesnost važnosti uloge oca u životu djeteta, ali ne poduzima nikakve značajne korake kako bi podržala njihov odnos. Dijete ne priprema niti potiče na susrete s ocem već mal. KZ daje mogućnost izbora o tome hoće li se vidjeti s ocem i pritom se uvijek nalazi u njenoj blizini kontrolirajući njihov odnos. Majka kroz verbalne poruke, sugestivne razgovore o ocu i potvrđivanje djetetovog otpora, pridonosi formiranju negativne slike o ocu i otežava spontani razvoj djetetovog odnosa s njim. Što se pak tiče mal. JZ iz provedenog vještačenja je razvidno da se radi o djevojčici koja je emocionalno usmjerena na majku koju idealizira i koja joj predstavlja snažni roditeljski autoritet, dok se u odnosu na oca mal. JZ postavlja u superiorniju poziciju pa ga kritizira, ubacuje mu se u riječ, ušutkava ga, a što otac pasivno prihvaća iz straha od odbacivanja i želje da ostvari i zadrži bliskost s djetetom. Vezano za navodni događaj „zaključavanja djeteta u špajzi“ kojeg tužiteljica ponavlja čitavi postupak, za kazati je da nije ničim objektivnim dokazan već se temelji samo na majčinom navodu i subjektivnoj interpretaciji o okolnostima kojima ona nije osobno niti nazočila. Iz sadržaja razgovora djeteta obavljenog pred posebnom skrbnicom u više navrata, kao i provedenim vještačenjem proizlazi da iskaz djeteta nije u skladu s njenim razvojnim mogućnostima za opisivanje tog događaja što upućuje na sugestiju i prenošenje sadržaja od strane majke. Majčin utjecaj se najviše vidi u svezi pitanja prespavljivanja djeteta kod oca. Dijete je jasno posebnoj skrbnici u više navrata kazalo da želi više provoditi vremena s ocem (pod uvjetom da on dolazi isključivo u [adresa]), ali je izričito odbila mogućnost prespavljivanja kod njega bilo u [adresa] ili u Zagrebu. Posebna skrbnica je u tom smislu istaknula da se postavlja pitanje autentičnosti djetetovih izjava, odnosno koliko je realan otpor djeteta prema prespavljivanju s ocem, a koliko je motiviran idejama o ocu ili pod utjecajem drugog roditelja. Prema mišljenju suda, u ovom postupku (još uvijek) nije došlo do otuđenja djeteta od oca, ali je svakako majčinim postupanjem došlo do otpora djeteta prema istom i to se ponajprije vidi u činjenici da dijete ima problem u prespavaljivanju s ocem, odnosno da to izričito odbija pod objašnjenjem da se boji, iako objektivnih razloga za to nema, kao ni dokaza za bilo kakvu opasnost na strani oca.

26. Cijeneći provedene dokaze, te nalaze i mišljenja sudskih vještaka koja je i ovaj sud prihvatio kao stručne i objektivne dane u skladu s pravilima struke i cijeneći da su vještaci odgovorili na sve prigovore stranaka, pravilno je prvostupanjski sud odredio način i vrijeme održavanja osobnih odnosa malt. djeteta s ocem.

27. Pri tome je za navesti da će održavanje tih odnosa biti uz stručnu osobu koju će osigurati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sinj, a što je dužan osigurati, pa žalbeni navodi Hrvatskog zavoda za socijalni rad u tom dijelu su neosnovani jer osiguravanje stručne osobe koja će opservirati okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca s malt. kćer, kao i roditeljske vještine i kapacitete su dio strukturiranja unutarnjeg djelovanja i rada djelatnika te ustanove.

28. Odredba članka 5. stavak 1. ObZ-a propisuje da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štiti prava djeteta i njegovu dobrobit je odredba koja je u biti pravna stečevina ne samo Europske unije već i zapadne civilizacije, te zaštitu djeteta tako propisuju i paragrafi 21-23 Austrijskog općeg zakonika, te se pravo djeteta štiti međunarodnom Konvencijom o pravima djeteta kao i Europskom konvencijom o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" - Međunarodni ugovor broj 1/10 i 3/10).

29. Stoga, a u vezi žalbenih navoda tužiteljice vezano za dijeljenje troškova postupka dolaska tuženika prilikom održavanja osobnih odnosa s malt. djetetom u [adresa] za navesti je da kad sud donosi odluku nema nikakvog testa razmjernosti (tako i Europski sud za ljudska prava u predmetu Hokkanen vs Finska broj 19823/92) između prava roditelja i prava djeteta, već isti mora voditi isključivo računa o najboljim interesima djeteta.

30. Roditelji su dužni uzdržavati svoje malodobne dijete te se radno sposoban roditelj ne može osloboditi te dužnosti (članak 288. stavak 1. ObZ-a).

31. Sud u sporu o uzdržavanju utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje te ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta. Sud utvrđuje ukupne materijalne potrebe djeteta, a te potrebe određuju se prema potrebama djeteta i mogućnostima roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

32. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja obvezao je tuženika da doprinosi za uzdržavanje malt. KZ rođene **.**.2016. počev od 1. siječnja 2026. iznos od 290,00 eura. Naime, presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P Ob-13/18 od 20. studenoga 2018. tuženik je bio obvezan da doprinosi za uzdržavanje iznos od 1.100,00 kuna.

33. Osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi uzdržavanje, odluči o prestanku uzdržavanja ili promjeni način uzdržavanja određen prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile (članak 285. ObZ-a).

34. Svrha vođenja parničnog postupka radi promjene načina uzdržavanja određenom prijašnjom pravomoćnom sudskom odlukom u smislu članka 285. ObZ-a jest utvrditi odlučne činjenice na temelju kojih sud može odlučiti o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva ovisno o tome jesu li se promijenile odlučne okolnosti i na strani obveznika uzdržavanja (roditelja koji ne živi s djetetom) ili ovlaštenika uzdržavanja malt. djeteta u odnosu na odlučne okolnosti na temelju kojih je bila donesena prijašnja pravomoćna odluka o uzdržavanju.

35. Prema odredbi članka 307. ObZ-a sud je dužan utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te ocijeniti potrebu uzdržavane osobe pri čemu će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju, dok će pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzeti u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

36. Kad se uzdržavanje traži za dijete sud je sukladno odredbi članka 311. stavak 1. ObZ-a dužan utvrditi ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge troškove djeteta, te ukupne mogućnosti roditelja (članak 313. ObZ-a), vodeći računa o propisanim minimalnim novčanim iznosima za uzdržavanje malt. djece (članak 314. ObZ-a).

37. Prvostupanjski je sud utvrdio imovinske prilike stranaka, njihova primanja, da je sad mala KZ u dobi od devet godina, da pohađa osnovnu školu u vidu produžnog boravak koji se dodatno plaća, izvanškolske aktivnosti u vidu jahanja i mažoretkinja, da su joj potrebe za prehranu, odjeću, obuću i školski pribor, izlete, rođendane, izvannastavne aktivnosti porasle u odnosu na vrijeme kada je donijeta prethodna odluka te da sada se te potrebe mogu mjesečno podmirivati u iznosu od 290,00 eura.

38 Po ocjeni ovog suda navedeni iznos je u mogućnosti da doprinosi tuženik bez da ugrozi svoju materijalnu egzistenciju, a donoseći tu odluku sud je imao u vidu Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta za svaku godinu objavljenu u ("Narodnim novinama" broj 75/25 od 2. svibnja 2025.)

39. Naime, otac iako je formalno nezaposlen uredno ostvaruje prihode od oko 1.200,00 eura mjesečno, vlasnik je brojnih nekretnina, pa se ne mogu uzeti u obzir njegovi žalbeni navodi da ima lošu materijalnu situaciju i da nije u mogućnosti doprinositi dosuđeni iznos, a s druge pak strane ni žalbeni navodi tužiteljice da navedeni iznos nije dovoljan za podmirenje osnovnih životnih potreba, nije osnovan budući da je sud prvog stupnja detaljno obrazložio zašto je navedeni iznos dosuđen i što je pri tome imao u vidu, a s kojom odlukom se u cijelosti slaže i prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

40. Kako je tuženik ranijom presudom bio obvezan da doprinosi mjesečnom iznosu od 146,00 eura to je sud obvezao tuženika na isplatu iznosa od 2.736,00 eura za na ime razlike neplaćenog uzdržavanja malt. djeteta za razdoblje od 12. lipnja 2024. do 8. siječnja 2026., a sukladno odredbi članka 287. stavak 1. ObZ-a.

41. Na ostale žalbene navode tuženika za navesti je da je tužiteljica dopunila činjenični osnov tužbenog zahtjeva, čime nije promijenila istovjetnost tužbenog zahtjeva kako je bio prvotno prvobitno postavljen, pa su i u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi tuženika.

42. Valja navesti da ocjena dokazne snage ispitanih dokaznih sredstava zavisi u svakom konkretnom slučaju od slobodne ocijene suda, koji prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, a koje ukazuju na osnovanost i istinitost tvrdnji jedne od stranaka.

43. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju sukladno odredbi članka 8. ZPP-a utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti, odnosno djelomične neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu niti nepravilnosti, a niti nezakonitost pobijane presude.

44. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 366. stavak 1. ObZ-a pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

45. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbe kao neosnovane, potvrditi prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu,26. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović