Poslovni broj: Ovr-353/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu Mislavu Poliću, a na prijedlog više sudske savjetnice Anite Jelavić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED SPLIT, OIB 52634238587, TRG FRANJE TUĐMANA 4, 21000 Split zastupanog po punomoćniku Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, , protiv ovršenika DOM SUNCA j.d.o.o., OIB 98963027882, JABUKA 1F, 21240 Jabuka zastupanog po punomoćniku Ljubica Vuković, odvjetnici u Splitu, 26. ožujka 2026:
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika DOM SUNCA j.d.o.o. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINACIJA podnesenog kod Financijske agencije dana 23. veljače 2026. na temelju Rješenja o ovrsi Klasa: UP/I-415-02/26-01/1642, Urbroj: 513-07-17-26-1 od 16. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Kod ovog je suda 26. veljače 2026. zaprimljen prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava koju Financijska agencija provodi na računima ovršenika po Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINACIJA podnesenog kod Financijske agencije dana 23. veljače 2026. na temelju Rješenja o ovrsi Klasa: UP/I-415-02/26-01/1642, Urbroj: 513-07-17-26-1 od 16. veljače 2026.
2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi kako je ovrhovoditeljeva potraživanja u iznosima naznačenim u spornom Rješenju o ovrsi ne postoje. Naime, navodi kako ovršenik u 2025.g. nije ostvario nikakvu dobit niti dohodak od kapitala kako to pogrešno navodi ovrhovoditelj, niti je isti imao promet po računu iz kojeg bi proizlazilo navedeno potraživanje kao niti potraživanje s osnova navodno ne plaćenog poreza na dodanu vrijednost. Nadalje, navodi da je istina kako ovršenik nije imao knjigovođu koji bi mu uredno vodio knjige i na vrijeme slao poreznoj upravi prijave, pa je zbog toga očito došlo do pogrešnih utvrđenja ovrhovoditelja o postojanju spornih potraživanja. Upravo suprotno, ovršenik je društvo koje posluje s gubicima, pa je ovršeniku nejasno na koji način je ovrhovoditelj uopće utvrdio sporne porezne obveze.
3. Sud je zaključkom od 6. ožujka 2025. pozvao ovrhovoditelja da se očituje na podnesak ovršenika.
4. Podneskom zaprimljenim na sudu 24. srpnja 2024. ovrhovoditelj je u cijelosti osporio navode ovršenika kao neosnovane te predložio sudu odbiti prijedlog ovršenika za odgodu.
5. Člankom 210. stavcima 1. i 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20,114/22, 06/24, dalje u tekstu kao OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
7. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, člankom 65. stavkom 1. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.
8. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo navodi da potraživanje ne postoji. Iako ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala dodatna nenadoknadiva šteta. Svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu, ali paušalno navođenje kako bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu, a nedokazujući u čemu bi se ta šteta sastojala (osim dakle u umanjenju njegove imovine, što je za ovršenika nužna posljedica ovršnog postupka), ne znači sama po sebi da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta. Nadalje, kada se ispituje ili ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Obzirom da je ovrhovoditelj pravna osoba osnovana od Vlade Republike Hrvatske i proračunski korisnik, te ovršenik nije dokazao da postoji opasnost da se ovršeniku ne bi vratio iznos koji je predmet prisilne naplate i u slučaju uspjeha po podnesenom prijedlogu za dopuštenje revizije.
9. U konkretnom slučaju ovršenik nije dostavio nikakve dokaze ili istaknuo navode kojima bi učinio vjerojatnim da u protuovrsi, ili u parničnom postupku neće od ovrhovoditelja moći naplatiti moguću štetu nastalu provođenjem predmetne ovrhe, ili da će to moći jedino uz velike poteškoće te se po mišljenju ovog suda ne može smatrati da je ovršenik učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
10. Kako u smislu u čl. 65. OZ moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbio kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
U Splitu, 26. ožujka 2026.
SUDAC
Mislav Polić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- punomoćniku ovrhovoditelja
- punomoćniku ovršenika
- u spis.
