Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2453/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu te Branki Crnogorac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Mirogojska cesta 8, OIB:47767714195, zastupana po ravnateljici ĐB, protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22, OIB:69608914212, radi dodjele bespovratnih sredstava, 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: UP/I-988-01/23- 02/72, URBROJ: 538-05-3-2-1/718-24-5 od 5. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu 21. svibnja 2024. protiv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: UP/I-988-01/23-02/72, URBROJ: 538-05-3-2-1/718-24-5 od 5. travnja 2024. kojim se odbija kao neosnovan prigovor tužitelja, Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, povodom Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRROI). KLASA: 910- 01/14-01/85, URBROJ: 358-12-23-4806 od 20. travnja 2023. kojim je obaviješten o utvrđenim nepravilnostima.

2. Tužitelj tužbom pobija zakonitost osporavanog rješenja, pri tome navodeći kako tuženik pogrešno tumači utvrđeno činjenično stanje, i odredbe materijalnog prava 2.1 Dalje dodaje kako je tuženik odlučujući o prigovoru prihvatio Odluku prvostupanjskog tijela utemeljenu na pogrešnom stajalištu kako je tužitelj prilikom određivanja kriterija postupio protivno čl. 285.st.1.Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj: 120/16, 114/22) na način da je onemogućio učinkovito nadmetanje.

2.2. Tužitelj smatra da je tuženik prilikom donošenja pobijane odluke pogrešno primijenio i tumačio pojam učinkovitosti nadmetanja, budući da je evidentno kako je tužitelj propisujući predmetni kriterij prije svega htio postići učinkovit pregled i ocjenu ponuda, odnosno provjeriti informacije koje su dostavljene od ponuditelja, a sve to imajući u vidu racionalno trošenje javnog novca. Naveo je kako je postupao sukladno načelu učinkovitosti, ekonomičnog i svrhovitog trošenja sredstava.

2.3 Pojasnio je kako poštivanje načela učinkovitosti i ekonomičnosti znači postupati što je moguće jednostavnije bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje odluke u postupku javne nabave što je tužitelj namjeravao postići propisujući kao podkriterij trošak uporabe koji se utvrđuje na temelju tablice ponuditelja, ovjerene i potpisane od strane ovlaštene osobe proizvođača ponuđenog uređaja, a koja mora sadržavati i kontakt podatke proizvođača za provjeru dostavljenih podataka.

2.4 Tužitelju je važna procjena budućih troškova u vezi s novom dijagnostikom, a koja se postavlja na temelju takvog uređaja, kako bi se mogla planirati financijska sredstva u okviru proračuna.

2.5 Istaknuo je kako je prilikom propisivanja troškova životnog vijeka u potpunosti postupio sukladno odredbama čl.287.i 288.Zakona o javnoj nabavi, te kako je člankom 288. st.1.Zakona o javnoj nabavi propisano kada javni naručitelj koristi trošak životnog vijeka kao kriterij dužan je u DoN-u navesti podatke koje treba dostaviti ponuditelj.

2.6 Zakon nije specificirao koju vrstu i broj dokaza je potrebno propisati. Tužitelj smatra da je postupio u skladu s informacijama s tržišta, koje je imao, a koje je prikupio tijekom tehničkih konzultacija, te tijekom prethodnog savjetovanja. Također, tužitelj je naglasio kako ponuditelji u postupku nabave nisu imali primjedbe na navedeni kriterij.

2.7. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje tuženika KLASA: UP/I-988-01/23-02/72, URBROJ: 538-05-3-2-1/718-24-5 od 5. travnja 2024 i Odluku o utvrđenim nepravilnostima (IRROI). KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-12-23-4806 od 20. travnja 2023.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu protivio se tužbenom zahtjevu, a tužbu smatra neosnovanom.

3.1 Tuženik smatra neosnovanima tvrdnje tužitelja da nije razvidno na koji način je propisani kriterij ugrozio učinkovitost predmetnog postupka ,te kako je tuženik pogrešno primijenio i tumačio pojam učinkovitosti nadmetanja. Tužitelj je u tužbi istaknuo da je htio postići učinkovit pregled i ocjenu ponuda, odnosno provjeriti informacije koje su dostavljene od ponuditelja imajući u vidu racionalno trošenje javnog novca.

3.2 Tuženik je istaknuo kako je u smislu pojma učinkovitosti nadmetanja, između ostaloga, otvaranje mogućnosti što većem broju potencijalnih ponuditelja, na način da isti mogu pribaviti svu potrebnu dokumentaciju za nadmetanje. u sklopu ponude. Tablica ponuditelja, ovjerena i potpisana od strane ovlaštene osobe proizvođača ponuđenog uređaja koju je tužitelj tražio u sklopu ponude, kako bi utvrdio trošak uporabe, kao podkriterija za odabir ponude, predstavlja zapreku učinkovitom nadmetanju. Naime, ishođenje traženog dokaza, koji ovlaštena osoba proizvođača treba potpisati ovisi isključivo o volji toga proizvođača, što čini otežanim pribavljanje dokaza koji je nužno priložiti ponudi.

3.3 U odnosu na navode tužitelja koji se odnose na raspisivanje kriterija troška životnog vijeka, odnosno da se radi o primjeni „najbolje vrijednosti za novac“ te pojašnjavanja metodologije troškova životnog ciklusa, tuženik ističe da nije sporan kriterij troška životnog vijeka koji je tužitelj raspisao u DoN-u, već dokaz kojim se isti dokazivao.

3.4.Vezano za propisivanje kriterija za odabir, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u nastavku teksta: DKOM) u odnosu na kvalitativne kriterije za odabir ponude, istaknula je da primjenjujući mjerodavne odredbe članka 285. stavka 1. ZJN- a, kao i članak 4. stavak 1. ZJN-a, sloboda u definiranju kriterija za odabir ponude unutar zakonom definirane ekonomski najpovoljnije ponude iz članka 284. stavka 1. ZJN-a ne daje pravo naručitelju odrediti kriterije za odabir ponude proizvoljno, već je naručitelj u propisivanju kriterija za odabir ograničen kako obvezom poštivanja osnovnih načela javne nabave iz članka 4. stavka 1.ZJN-a, tako i odredbom članka 285. stavka 1. ZJN-a ,prema kojoj kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminatorni, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. Dakle, iz navedenoga proizlazi da sva tri uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena, a u ovom konkretnom slučaju, tužitelj je propustio raspisati sporni kriterij na način koji će omogućiti učinkovito nadmetanje.

3.5 Tuženik je ocijenio kako tužitelj nije odredio sporni kriterij za odabir ponude sukladno navedenim člancima, odnosno unutar pravnog okvira.

3.6 U odnosu na navode tužitelja da je propisujući sporni kriterij životnog vijeka, odnosno troška uporabe, postupio u skladu sa člankom 287. i 288. ZJN-a, tuženik je istaknuo da unatoč činjenici da javni naručitelj ima diskrecijsko pravo odabrati primjenjive kriterije, to pravo nije neograničeno. Naime, prilikom određivanja nefinancijskog kriterija ENP-a, isti se mora odrediti na način određen člankom 285. stavkom 1. ZJN-a, koji omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda, te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a kriteriji moraju biti povezani s predmetom nabave, te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje i ne smiju biti diskriminirajući. Iz navedenoga proizlazi kako je tužitelj propisujući sporni kriterij trebao kumulativno zadovoljiti sva tri elementa.

Uzimajući u obzir sve navedeno, kriteriji propisani DoN-om u ovom konkretnom slučaju jesu povezani s predmetom nabave, te isti nisu diskriminirajući. Propisani kriterij troška životnoga vijeka u dijelu postavljenog zahtjeva tužitelja za troškove uporabe, nije propisan na način kojim je omogućeno učinkovito nadmetanje. Cilj ENP- a treba biti što veća konkurentnost u postupku javne nabave, s ciljem dobivanja kvalitetne ponude.

3.7 U ovom konkretnom slučaju, tužitelj je propisivanjem dokaza za sporni kriterij ENP- a u vidu tablice ponuditelja, ovjerene i potpisane od strane proizvođača ponuđenog uređaja, ne ostavljajući mogućnost dokazivanja propisanog kriterija i drugim adekvatnim dokazima primjerice katalogom, izjavom distributera ili ovlaštenog zastupnika proizvođača, a koji načini također predstavljaju potvrdu svojstava određenog uređaja, postavio zapreku učinkovitom nadmetanju.

3.8 Ishođenje dokaza na način propisan DoN-om ovisi o volji subjekta koji taj dokaz treba propisati, stoga je tužitelj trebao raspisati više alternativnih dokaza čije ishođenje ne bi ovisilo isključivo o volji proizvođača, a dokazivao bi se trošak uporabe. Naime, ako javni naručitelj koristi trošak životnog vijeka kao kriterij za odabir ponude, mora u dokumentaciji o nabavi navesti podatke koje treba dostaviti ponuditelj, te metodu koju će koristiti za određivanje troškova životnog vijeka na temelju tih podataka. Metoda za određivanje troškova životnog vijeka mora se temeljiti na objektivno provjerljivim i nediskriminirajućim kriterijima. Metoda ne smije neopravdano davati prednost ili stavljati u nepovoljniji položaj određene gospodarske subjekte, te mora biti dostupna svim zainteresiranim stranama. Tražene podatke mora biti sposoban, uz razuman napor, dostaviti prosječno pažljivi gospodarski subjekt.

3.9 Propisujući isključivo mogućnost dostave tablice potpisane i ovjerene od strane proizvođača, tužitelj je u znatnoj mjeri otežao pribavljanje dokaza predviđenog DoN- om, te je time ponuditelje stavio u nepovoljniji položaj. Navedenim postupanjem, tužitelj je postupio protivno opisanom cilju ZJN-a, što je u konačnici moglo dovesti do odvraćanja potencijalnih ponuditelja i odabira manje kvalitetne ponude.

3.10 U odnosu na navode tužitelja da zakon nije specificirao koja vrsta dokaza i koji broj dokaza je potrebno propisati, tuženik je istaknuo, a uzimajući u obzir odredbe ZJN- a, kako je točna tvrdnja tužitelja kako ZJN člankom 288. stavkom 1. ne predviđa broj i vrstu dokaza koje je potrebno propisati, međutim, obveza je svakog javnog naručitelja u primjeni spomenutog zakona pridržavati se propisanih načela u odnosu na sve gospodarske subjekte, te primjenjivati sve odredbe zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu, kao i ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

3.11 Vezano uz navod tužitelja da je htio postići učinkovit pregled i ocjenu ponuda, odnosno provjeriti informacije koje su dostavljene od ponuditelja, a sve to imajući u vidu racionalno trošenje javnog novca, te kako smatra da je tuženik pogrešno primijenio i tumačio pojam učinkovitosti nadmetanja, tuženik je naveo da je propisivanjem spornoga kriterija, trošak uporabe, nastao odvraćajući učinak, s obzirom da je usko propisani kriterij tj. dokaz koji je trebalo dostaviti za isti djelovao odvraćajuće na potencijalne ponuditelje, koji su bili u mogućnosti dokazati propisani kriterij na drugačiji način od traženoga.

3.12 Na tužiteljev navod kako je evidentno da je postupio u skladu s načelom učinkovitosti, ekonomičnosti i svrhovitog trošenja sredstava, tuženik je naveo kako je tužitelj u smislu ZJN-a bio obvezan postupati u skladu s navedenim Zakonom i primjenjivim podzakonskim propisima, poštujući načela javne nabave.

3.13 Nadalje, s obzirom na to da je Tužitelj svojim postupanjem uzrokovao povredu odredaba Zakona o javnoj nabavi, morao je znati da će isto postupanje imati za posljedicu utvrđenje financijske korekcije, kako je predviđeno u članku 18. stavku 18.7.Ugovora.

3.14 U konkretnom slučaju, tužitelj je javni naručitelj u smislu ZJN-a, te je bio obvezan postupati u skladu s navedenim Zakonom i primjenjivim podzakonskim propisima, bez iznimki, a koje bi se u konkretnom slučaju odnosile na produljenje postupka nabave. Prema tome, tužitelj je bio dužan u provedbi postupka javne nabave pridržavati se Općih uvjeta Ugovora, a nepovoljne posljedice pridržavanja istih, nisu okolnost temeljem koje bi tužitelj bio u mogućnosti odstupiti od istih. Odstupanje od ugovorenih odredbi Ugovora pa posljedično i primjenjivog zakonodavnog okvira na konkretni postupak javne nabave, nikako se ne može i ne smije dovesti u vezu sa učinkovitim postupkom javne nabave te ekonomičnim i svrhovitim trošenjem sredstava, kako to tvrdi tužitelj, s obzirom na to da navedena načela nikako ne mogu biti temelj za izuzeće od zakonom propisanog postupka javne nabave.

3.15 U odnosu na navode tužitelja kako u postupku nije bilo primjedbi na sporni kriterij bodovanja od strane ponuditelja, niti je bilo izjavljenih žalbi na Odluku o odabiru, tuženik je istaknuo kako su predmetne okolnosti uzete u obzir prilikom odmjeravanja stope financijske korekcije, te je primijenjena stopa ispravka od 5% ugovorenog iznosa nabave za Grupu 1, što ujedno predstavlja najniže propisanu stopu ispravka.

3.16 Slijedom navedenoga, a uvažavajući sve olakotne okolnosti slučaja, tužitelju je određena najniža stopa ispravka od 5% vrijednosti Grupe 1 nabave.

Tuženik je posebno istaknuo da sama činjenica postojanja olakotnih okolnosti temeljem kojih je tužitelju maksimalno umanjena stopa financijske korekcije ne može biti razlog umanjivanja značaja tužiteljevog propusta prilikom raspisivanja dokaza, koji se odnose na kriterij za odabir ponude, niti se temeljem istih okolnosti može postupanje tužitelja, kojim je povrijedio načela javne nabave i onemogućio učinkovito nadmetanje, smatrati opravdanim.

3.17 Također, tuženik je istaknuo i ukazao kako je Uredbom (EU) br. 1303/2013 u članku 2. točki 36. definirana „nepravilnost” kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije.

3.18 Shodno iznesenom, tuženik je također istaknuo da su postupci provedbe projekata temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u svrhu provedbe projekata, a uzimajući u obzir da se radi o dodijeljenim financijskim sredstvima, postupci u kojima se, između ostaloga, primjenjuju načela i pravila javne nabave, te da se od Korisnika opravdano očekuje odgovarajuća razina poznavanja dotične materije, pažnja dobroga gospodarstvenika, te poštivanje svih ograničenja povezanih s korištenjem europskih sredstava.

3.19 Smatra kako je upravo iz tih razloga tužitelj trebao pažljivije odrediti dokaz kojim se dokazuje kriterij troška životnog vijeka, odnosno voditi se načelima javne nabave. Istovremeno, tužitelj je svakako trebao opreznije raspisati traženi dokaz u odnosu na potencijalne ponuditelje, obzirom na potencijalan štetni učinak na proračun EU.

3.20 Tuženik je istaknuo i da je u Presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje: VUS), Poslovni broj: Usž-3420/22-2, od 12. listopada 2022. godine, Poslovni broj: Usž-3255/22-4, od 12. listopada 2022. godine i Poslovni broj: Usž- 1561/23-3, od 10.svibnja 2023. godine, navedeno da je Sud Europske unije u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa, samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije, tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun.

3.21 Zaključno je , tuženik naveo, kako je i u osporavanom Rješenju tuženika, od 5. travnja 2024. godine jasno obrazloženo iz kojih razloga je postupanje tužitelja dovelo do utvrđenja postojanja nepravilnosti, te koji su razlozi za primjenu financijske korekcije.

4. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti ovlaštene osobe tužitelja i opunomoćenika tuženika, temeljem ovlaštenja iz odredbe čl.91. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024, dalje: ZUS).

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužitelj sudjelovao u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru kojeg je 20.studenog 2020.sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. i to u svrhu provedbe projekta "Ulaganje u učinkovitost i pristupačnost dnevne bolnice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", referentne oznake: KK.08. 1.2..0036.(dalje Ugovor)

10. Prvostupanjsko tijelo je Odlukom o utvrđenim nepravilnostima od 20.travnja 2023. obavijestilo tužitelja kako je nastavno na neusklađenosti uočene prilikom provjere prihvatljivosti nabava provedenih u sklopu predmetnog projekta proveden postupak utvrđivanja nepravilnosti.

11. U Odluci je navedeno kako je pregledom dostavljene dokumentacije uočena sumnja na nepravilnost zbog kriterija za odabir ponude koji ne omogućuju učinkovito nadmetanje. Ugovor je sklopljen po verziji 2.0 Zajedničkih nacionalnih pravila, pa ima odvraćajući učinak na gospodarske subjekte. te kao prilog ne sadrži Pravila o financijskim korekcijama. Temeljem čl.18.st.18.7 i 18.8 Općih uvjeta koji se primjenjuju na projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014-2020 (dalje Opći uvjeti), a koji su dio Ugovora, radi se o vrsti nepravilnosti br.14. Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran, ali ipak imaju odvraćajući učinak na gospodarske subjekte.

12.U Odluci je navedeno kako je prilikom utvrđivanja stope ispravka uzeto u obzir da u postupku nabave nije bilo upita za pojašnjenjem, niti izmjenom u spornom dijelu nisu uložene žalbe na DoN, i sporni kriterij je jedini restriktivni kriterij nabave.

13. U postupku su zaprimljene tri ponude, iz čega se zaključuje kako sporni kriterij za odabir ponude , iako nije propisan na način koji omogućuje učinkovito nadmetanje, nije u znatnoj mjeri rezultirao ograničavajućim učinkom na tržišno natjecanje.

14. U konkretnom slučaju, sukladno načelu proporcionalnosti i ozbiljnosti nepravilnosti, utvrđena je stopa financijskog ispravka od 5% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa nabave za Grupu 1,koja se primjenjuje na vrijednost potraživanih izdataka ugovora o nabavit tijekom razdoblja provedbe.

15. Analizom cjelokupnog spisa predmeta ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.

16. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija prigovor kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na navode prigovora, čime je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl.98.st.5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj:47/09) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

17. Temeljem čl.8. točke 16 i 23. Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (Narodne novine, broj: 107/14., 23/15., 129/15., 15/17., , 18/17, 46/21 i 49/21 - dalje Uredba) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela temeljem čl.7.st.7. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014-2020. (Narodne novine, broj: 92/14- dalje Zakon , posredničko tijelo razine 2., pored ostalih, obavlja i funkcije administrativnih provjera svih zahtjeva za nadoknadom izdataka koje su dostavili korisnici, provjera operacija na licu mjesta kao i provedbu aktivnosti prevencije, otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti, te utvrđivanja mjera za suzbijanje prijevara, uzimajući u obzir utvrđene rizike, korektivne mjere i povrate nepropisno plaćenih iznosa s kamatama. Na temelju Priloga Uredbe- Prikaz posredničkih tijela nadležnih za provedbu izabranih investicijskih prioriteta, po operativnom programu, za specifični cilj, Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja, posredničko tijelo razine 1 je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Posredničko tijelo razine 2 je SAFU.

18. Člankom 74.st.3. Uredbe (EU) 1303/2013 propisano je da države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na europske strukturne i investicijske fondove. Opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost su država članica i u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom.

19. Čl.5.st.1. Uredbe propisano je da je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnog razvoja i fondova Europske unije Upravljačko tijelo za Operativni program iz čl.4.st.2. točke 1.a Zakona.

20. Točkom 28.st.3. istog čl. Uredbe, a u skladu s čl.74. stavkom 3. Uredbe (EU) br.1303/2013, Upravljačko tijelo osigurava postojanje mehanizama za provjeru pritužbi na Fondove, provodi postupke ispitivanja i rješavanja prigovora koji se odnose na odabir ili provedbu operacija sufinanciranim Fondovima, ispituju žalbe koje su obuhvaćene područjima primjene tih mehanizama te obavještava Komisiju o rezultatima takvih ispitivanja.

21.Uredba (EU) br .1303/2013 u čl.2.točka 36 definira "nepravilnost" kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom.

22. U ovom predmetu spornim se ukazuje je li SAFU osnovano utvrdio postojanje nepravilnosti te na temelju toga ispravno utvrdio financijsku korekciju sukladno Pravilima.

22.1 Člankom 1.stavkom 1.2. Posebnih uvjeta Ugovora ugovoreno je da se bespovratna sredstva dodjeljuju Korisniku u skladu s uvjetima utvrđenim u Općim uvjetima i Posebnim uvjetima Ugovora, koje je ovdje tužitelj primio na znanje i prihvatio. Sastavni dio Ugovora čini Dodatak 1.2. Opći uvjeti, kojima je u članku 18.st.18.7 ugovoreno da u slučaju pogrešaka, nepravilnosti i prijevara utvrđenih u Korisnikovu postupanju, korisnik pristaje da mu PT2 utvrdi financijske korekcije, ili, ako je primjenjivo, ekstrapolirane financijske korekcije, primjenjujući pri tome propise, upute i smjernice Europske komisije koje se u pogledu određivanja financijskih korekcija primjenjuju na države članice Europske unije, ili nacionalne akte kojima se uređuje navedeno područje.

Čl.18.st.18.8 Općih uvjeta ugovoreno je da prilikom određivanja financijskih korekcija ili, ako je primjenjivo ekstrapoliranih financijskih korekcija u skladu sa stavkom 18.7 Općih uvjeta, PT2 je obvezan navesti propis, uputu ili smjernicu na temelju koje je financijska korekcija ili ekstrapolirana financijska korekcija određena, uz odgovarajuće obrazloženje.

Člankom 4.st.4.1. Općih uvjeta ugovoreno je da je Korisnik obvezan provesti ugovoreni projekt s dužnom pažnjom, transparentno, a u skladu s najboljom praksom u predmetnom području, sukladno Ugovoru, odredbama Uredbe EU br.1303/2013, te ostalim relevantnim propisima, donesenim na temelju iste, kao i primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom EU.

Sukladno čl.5.st.5.1. Općih uvjeta, ako se provodi nabava radova, robe ili usluga Korisnik i /ili partner koji provodi nabavu obvezan je prilikom provedbe nabave poštivati primjenjiva pravila, u skladu s Ugovorom. Kada je korisnik i/ili partner koji provodi nabavu javni naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavio, obvezan je postupati u skladu s navedenim Zakonom i primjenjivim podzakonskim propisima.

22.2 Odredbom čl.4. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16,114/22- ZJN) propisano je da je korisnik u primjeni Zakona obvezan poštovati u odnosu na sve gospodarske subjekte načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze , kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Člankom 283. ZJN-a određeno je kako je kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave ekonomski najpovoljnija ponuda.

Člankom 284.st.1. istog Zakona određeno je kako se najpovoljnija ponuda utvrđuje na temelju cijene ili troška, primjenom postupka isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, u skladu s pododjeljkom 2.ovoga odjeljka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene značajke, povezanih s predmetom nabave.

Člankom 285.st.1. ZJN-a predviđeno je kako kriterij za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave, te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje.

Stavkom 2. istog članka zakona propisano je kako se smatra da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom i uslugama, ili određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja. Stavkom 3. navedenog članka zakona propisano je kako javni natječaj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda, te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.

23. U ovom konkretnom slučaju ovdje tužitelj je javni naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, te je obvezan i postupati u skladu s navedenim Zakonom i podzakonskim propisima.

24. Uvodno se napominje kako je iz spisa predmeta razvidno kako je "kriterij odabira ponude ekonomski najpovoljnije ponuda". Najpovoljniji je onaj ponuditelj koji će ostvariti najveći broj bodova prema navedenim kriterijima. Ako su dvije ili više ponuda jednako rangirane prema kriteriju za odabir ponude, naručitelj će odabrati onu koja je zaprimljena ranije.

25. Pravilno je tuženik utvrdio da su kriteriji za odabir ponude raspisani na način koji ne omogućuje učinkovito nadmetanje. Slijedom navedenoga, tuženik je ocijenio da je kriterij troška životnoga vijeka u dijelu postavljenog zahtjeva za troškove uporabe propisan na način kojim je onemogućeno učinkovito nadmetanje, s obzirom da je tužitelj u predmetnom postupku nabave kao dokaz tražio tablice ponuditelja, ovjerene i potpisane od strane proizvođača ponuđenog uređaja, a ujedno ne ostavljajući mogućnost dokazivanja propisanog kriterija i drugim adekvatnim dokazima. Na opisani način, tužitelj je postavio zapreku učinkovitom nadmetanju. Naime, tužitelj je prilikom propisivanja kriterija troška životnoga vijeka trebao uzeti u obzir da kriteriji za odabir ponude moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. I ovaj sud prihvaća obrazloženje da je prvostupanjsko tijelo ispravno utvrdilo postojanje nepravilnosti za vrstu nepravilnosti br. 14. Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran, ali ipak imaju odvraćajući učinak na gospodarske subjekte 26. Troškovi uporabe utvrdit će se na temelju dostavljene tablice ponuditelja, ovjerene i potpisane od strane ovlaštene osobe proizvođača ponuđenog uređaja, a koja mora sadržavati najmanje: naziv i model proizvoda, kataloški broj proizvoda (ako je primjenjivo), potrebne količine na godišnjoj razini, cijenu proizvoda s i bez PDV-a, kontakt podatke proizvođača za provjeru dostavljenih podataka. U tablici su ponuditelji obvezni navesti sav potrošni materijal potreban za funkcioniranje ponuđenog uređaja. Pravilan je stav tuženika kako iz odredbi DoN-a, proizlazi da je tužitelj usko propisao dokaz kojima su ponuditelji mogli dokazati kriterij životnoga vijeka tj. troškove uporabe. Naime, ni iz pojašnjenja Tužitelja od 27. listopada 2022. godine i 13. siječnja 2023. godine koja je dostavio SAFU-u prilikom provjere predmetnog postupka nabave, niti iz DoN-a ne proizlazi da je tužitelj vodio računa o činjenici da se isto moglo dokazivati i drugim raspoloživim sredstvima, a jednake jačine dokaza. Naime, tužitelj niti u postupku provjere nabave od strane SAFU-a, niti u tužbenim navodima nije dokazao kako su podaci koje treba sadržavati tablica ovjerena i potpisana od strane proizvođača ponuđenog uređaja, isključivo podaci kojima raspolaže proizvođač, odnosno kako iste nije mogao potvrditi i primjerice ovlašteni zastupnik ili distributer, kao ni da se isto nije moglo dokazivati drugim dokazima kao što su katalog, izjava distributera ili ovlaštenog zastupnika proizvođača.

27. Unatoč činjenici da je ovdje tužitelj imao diskrecijsko pravo odabrati primjenjive kriterije, to pravo nije neograničeno. On je prilikom određivanja nefinancijskog kriterija morao isti odrediti na način određen čl.285.st.1.Zakona o javnoj nabavi, koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda, te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a kriteriji moraju biti povezani s predmetom nabave , moraju biti učinkoviti i ne smiju biti diskriminirajući. Tužitelj je u konkretnom slučaju trebao kumulativno zadovoljiti sva tri elementa koja proizlaze iz navedenog članka.

28. Ishođenje dokaza na način propisan Don-om ovisi o volji subjekta koji taj dokaz treba potpisati , stoga je ,ovdje tužitelj, a kako to pravilno utvrđuje tuženik, trebao raspisati širu mogućnost dokaza čija pribava ne bi ovisila isključivo o volji proizvođača, a dokazivao bi se trošak uporabe. Tužitelj je propisujući isključivo mogućnost dostave tablice potpisane i ovjerene od proizvođača ponuditelje stavio u nepovoljniji položaj i na taj način postupio protivno ZJN, a što je moglo dovesti do odabira manje kvalitetne ponude.

28.2 Nesporno je da ZJN čl. 288.st.1. ne predviđa broj i vrstu dokaza koje je potrebno propisati, ali je obveza javnog naručitelja u primjeni navedenog zakona pridržavati se propisanih načela i u odnosu na sve gospodarske subjekte, te primjenjivati sve odredbe zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu, kao i ekonomski svrhovito trošenje javnih sredstava.

29. U konkretnom slučaju pravilan je stav tuženika kako je trebalo uz čl.288. Zakona o javnoj nabavi primijeniti i članak. 285. st.1.istog zakona. Valja napomenuti kako je usko propisani kriterij mogao djelovati odbijajuće na potencijalne ponuditelje koji su bili u mogućnosti dokazati propisani kriterij na drugačiji način od traženog.

30. U odnosu na navod tužitelja kako nije bilo primjedbi na sporni kriterij bodovanja od strane ponuditelja, niti je bilo žalbi na Odluku i ovaj sud prihvaća obrazloženje tuženika kako su predmetne okolnosti uzete u obzir prilikom odmjeravanja stope financijske korekcije te je primijenjena stopa ispravka od 5% ugovorenog iznosa nabave za Grupu 1, što predstavlja i najnižu propisanu stopu ispravka.

31. Nadalje, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, te povreda pravila postupka javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda. I Visoki upravni sud Republike Hrvatske je zauzeo stav da u konkretnom slučaju nije bilo potrebno dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, već je bilo dovoljno da su postojale nepravilnosti i povreda pravila o javnoj nabavi koje bi se mogle dovesti u vezu s potencijalnim i stvarnim učinkom na proračun Unije.

32. Sud prihvaća obrazloženje tuženika koji navodi kako je tužitelj u DoN-u propisao dokaz koji je potrebno priložiti ponudi kojim je otežano pribavljanje dokaza, a što je dovelo do zapreke učinkovitom nadmetanju u ovom slučaju.

33. Slijedom navedenog, Sud rješenje tuženika, kojim je odbijen prigovor tužitelja na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi na dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, tuženik je odgovorio na prigovore tužitelja u obrazloženju osporavanog rješenja i u odgovoru na tužbu, a koje obrazloženje ovaj Sud prihvaća te nalazi da osporavanim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Tuženik se na razloge tužbe već očitovao i u osporavanom rješenju.

34. Stoga se tužbeni prigovori otklanjaju kao neosnovani, te Sud nalazi da osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

35. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sudac:

Manuela Ostoić Čačinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

Dna:

1. Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", e-komunikacija

2. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, e-komunikacija

3. U spis