Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Ob-8/2025-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jadranki Miladin-Slaviček, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, zastupanog po punomoćnici PE dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-585/2021 od 3. listopada 2024., dana 26. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-585/2021 od 3. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog podnesen tome sudu 31. kolovoza 2021., kao neosnovan.

2. Protiv rješenja žalbu podnosi predlagateljica pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje odnosno preinači prihvaćanjem prijedloga predlagateljice.

3. U odgovoru na žalbu protustranka osporava osnovanost žalbenih navoda s prijedlogom da se žalba predlagateljice odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet postupka je prijedlog predlagateljice FE radi dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. ŽE od kolovoza 2013. do njegove smrti 29. lipnja 2018., kako bi ostvarila pravo na dio obiteljske mirovine.

6. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku, u kojem je saslušao predlagateljicu i svjedoke te izvršio uvid u priležeću dokumentaciju, analizom i ocjenom provedenih dokaza odbio prijedlog kao neosnovan uz zaključak da predlagateljica nije dokazala da bi između nje i pok. ŽE postojala izvanbračna zajednica u svim njezinim segmentima, odnosno nije dokazala da bi između njih postojala emotivna veza i ekonomski suživot niti volja da žive u zajednici koja odgovara braku, uz utvrđenje da predlagateljica i pok. ŽE nisu bili prijavljeni na istim adresama, da predlagateljica nije bila prijavljena kao stanar na Josipovoj adresi, da nije imala punomoć na tekućem računu pok. ŽE, da nije organizirala sprovod niti je sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. ŽE, pri čemu sud ističe da pružanje pomoći u bolesti i svakodnevnim poslovima, ne znači nužno i trajniju zajednicu života izjednačenu s brakom.

7. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP -a, ovaj je sud utvrdio da niti jedna bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP -a nije ostvarena.

8. Pogrešno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo u ovome slučaju, iako je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o podnesenom prijedlogu.

9. Naime, predlagateljica je prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice podnijela na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19.- dalje: ZMO) kako bi ostvarila pravo na mirovinu iza pok. ŽE, te je pritom kao protustranku označila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO).

10. Međutim, stranka u postupku u kojem se utvrđuje izvanbračna zajednica ne može biti HZMO jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022., Rev-497/2024 od 4. travnja 2024., Revd-1794/2025 od 7. svibnja 2025.)

11. Stoga proizlazi zaključak da HZMO nije pasivno legitimiran u ovome slučaju, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak.

12. Radi navedenog, pravilno je odlučio sud prvog stupnja kada je prijedlog predlagateljice odbio kao neosnovan, iako je to trebalo učiniti iz drugih razloga.

13. Za odluku u ovoj pravnoj stvari nisu od značaja žalbeni navodi predlagateljice koji se tiču ocjene povedenih dokaza i odlučivanja o meritumu spora kroz utvrđeno činjenično stanje, pored okolnosti da je pobijana odluka donesena u odnosu na osobu koja nije pasivno legitimirana za predmetni zahtjev.

14. Stoga je žalbu predlagateljice trebalo odbiti kao neosnovanu u smislu članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Rijeci 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak