Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1979/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, protiv tuženika 1. VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marini Skorić Rojc, odvjetnici iz Zadra i 2. NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2234/2022-14 od 29. rujna 2025., ispravljenog rješenjem poslovni broj P-2234/2022-17 od 5. studenog 2025., 26. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2234/2022-14 od 29. rujna 2025.i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbačena je tužba (točka I. izreke) te je naloženo tužitelju da naknadi prvotuženiku VŽ parnični trošak u iznosu od 500,00 eura (točka II. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tužitelj iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje „preinači tako što će se usvojiti u cijelosti tužbeni zahtjev“.

3. Žalba je osnovana.

4. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2.u vezi s čl. 381. ZPP-a na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

5. Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj u tužbi u bitnome navodi da je s pok. ocem tuženika sklopio Ugovor o prodaji stana na kojemu postoji stanarsko pravo od 19. prosinca 1994., i to stana na drugom katu zgrade izgrađene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da tražbina tužitelja po osnovi navedenog ugovora po dospijeću nije ispunjena pa tužbenim zahtjevom traži da se tuženicima naloži isplata iznosa od 27.214,04 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama. Također, utvrđuje sa su tuženici u odgovoru na tužbu istaknuli prigovor pravomoćno presuđene stvari jer da se između istih stranaka vodio spor radi namirenja predmetne novčane tražbine koji je okončan presudom Općinskog suda u Zadru pod posl. br. P-2292/13 od 21. travnja 2015. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi namirenja te tražbine.

5.1. Nadalje, utvrđuje da je presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2292/13 od 21. travnja 2015. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Grada Zadra da se prodajom založene stvari, predmetnog stana, namiri tužiteljeva tražbina.

7. Imajući u vidu prethodna utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da je između istih stranaka o istom predmetu spora već ranije vođen postupak poslovni broj P- 2292/2013 koji se temeljio na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, pa kako je taj postupak okončan pravomoćnom presudom kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, zauzima pravno shvaćanje da se radi o pravomoćno presuđenoj stvari iz čl. 333. ZPP-a, slijedom čega na temelju čl. 288. st.2. ZPP-a odbacuje tužbu.

8. Osnovano se tužitelj žalbom poziva na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava.

9. Odredbom čl. 333. st. 2. ZPP-a propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

10. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi za ocjenu je li određena pravna stvar već pravomoćno presuđena, odlučno je da li između presuđene stvari i stvari o kojoj se konkretno raspravlja postoji subjektivni i objektivni identitet spora. Subjektivni identitet spora postoji ako su u obje parnice sudjelovale iste parnične stranke, neovisno o njihovoj pravnoj poziciji, dok objektivni identitet spora postoji ako je u obje parnice istaknut sadržajno isti tužbeni zahtjev koji se temelji na istoj činjeničnoj osnovi.

11. U konkretnom slučaju nije sporno da postoji subjektivni identitet između ove parnice i parnice poslovni broj P-2292/13. Međutim, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda o postojanju objektivnog identiteta. Naime, parnici poslovni broj P-2292/13 bio je podnesen zahtjev da su tuženici dužni trpjeti namirenje tražbine tužitelja sudskom javnom prodajom nekretnine u vlasništvu tuženika radi namirenja tražbine tužitelja u iznosu od 27.214,04 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je u ovoj parnici postavljen zahtjev za isplatu identičnog iznosa i zateznih kamata. Dakle, u obje parnice riječ je o istovjetnoj novčanoj tražbini, međutim neovisno o tome tužbeni zahtjev ne temelji se na istoj činjeničnoj osnovi budući je u parnici poslovni broj P-2292/13 bila podnesena hipotekarna tužba pa se tužbeni zahtjev pored činjenica koje se odnose na postojanje novčane tražbine tužitelja temelji i na drugim činjenicama (postojanju založnog prava), slijedom čega između navedene i ove parnice ne postoji objektivni identitet spora.

12. S obzirom na izostanak objektivnog identiteta spora, pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 333. ZPP-a valjalo je zaključiti da nije riječ o presuđenoj stvari pa je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbacio tužbu.

13. Iz navedenih razloga, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će raspraviti i utvrditi odlučne činjenice te donijeti odluku o tužbenom zahtjevu i troškovima postupka.

U Rijeci 26. ožujak 2026.

Sutkinja

Ingrid Bučković