REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4530/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draženu Vukoviću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2272/2021-6 od 13. ožujka 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-214/21 od 6. srpnja 2021., u sjednici održanoj 25. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se revizija tužitelju protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2272/2021-6 od 13. ožujka 2025. u dijelu pod toč. II. izreke, u dijelu pod toč. III. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja radi naknade troškova postupka i u dijelu pod toč. IV. izreke, u odnosu na pravno pitanje koje glasi:

„Kada dospijeva tražbina odvjetnika s osnova nagrade i naknade troškova zastupanja i to u situaciji kada za trajanja postupka dođe do prekida suradnje, otkazom ili opozivom punomoći, je li danom obavljanja radnje u postupku ili danom opoziva ili otkaza punomoći?“.

II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.

III. O troškovima povodom prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2272/2021-6 od 13. ožujka 2025. u dijelu pod toč. II. i III. izreke kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv - 214/21 od 6. srpnja 2021., te u dijelu pod toč. IV. izreke. U prijedlogu postavlja pitanje koje smatra pravnim pitanjem važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koje glasi:

„Kada dospijeva tražbina odvjetnika s osnova nagrade i naknade troškova zastupanja i to u situaciji kada za trajanja postupka dođe do prekida suradnje, otkazom ili opozivom punomoći, je li danom obavljanja radnje u postupku ili danom opoziva ili otkaza punomoći?“.

2. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), jer tužitelj smatra da mu je donošenjem pobijane odluke povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te pravo na rad i slobodu rada, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).

3. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2272/2021-6 od 13. ožujka 2025. u dijelu pod toč. I. izreke kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-214/21 od 6. srpnja 2021. u dijelu kojim je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Zrinke Milić-Štrkalj iz Splita, poslovni broj Ovrv-918/2015 od 15. rujna 2015. održan na snazi za iznos od 3.904,54 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. ožujka 2015. do isplate, te u dijelu pod toč. III. izreke kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 572,22 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. srpnja 2021. do isplate. U prijedlogu tuženik postavlja više pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

„1. Proizvodi li pravne učinke Ugovor o nagradi odvjetniku razmjerno uspjehu u sporu koji je sklopljen u usmenom obliku, ako odvjetnik nije uputio stranku da isti mora imati pisani oblik, a nije ostvario uspjeh u sporu?

2. Je li cilj radi kojeg je propisan pisani oblik Ugovora o nagradi odvjetniku odredbom članka 19. Zakona o odvjetništvu zaštita stranke kao slabije strane u odnosu na odvjetnika?

3. U slučaju kada je odvjetnik kao Ugovorna strana usmeno sklopljenog Ugovora o nagradi odvjetniku razmjerno uspjehu u spora zastupao klijenta sve dok nije prestalo zastupanje, smatra li se da su ispunjeni uvjeti potrebni za osnaženjem ugovora kojem nedostaje potreban oblik?

4. Čine li prvostupanjski i drugostupanjski sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 220. st. 2. ZPP -a u slučaju kada prvostupanjski sud odbije dokazni prijedlog tuženika na okolnost usmenog dogovora stranka u svezi sa nagradom odvjetniku (tužitelju) razmjerno uspjehu u sporu, a drugostupanjski sud takvo stajalište prvostupanjskog suda potvrdi otklonivši žalbene navode tuženika iznesene u tom pravcu?

5. Čini li drugostupanjski sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t11. u slučaju kada se u obrazloženju pobijane presude nije pozvao na odredbu na kojoj temelji odluku o troškovima?

6. Je li sud pravilno utvrdio postotak u kojemu je uspio tužitelj u parnici u slučaju kada je utvrdio da je tužitelj 100% uspio u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva iako je veći dio tužbenog zahtjeva odbijen radi zastare, a što je utjecalo na konačni izračun postotnog uspjeha u parnici?

7. Može li tuženik uspjeti u odnosu na pravnu osnovu tužbenog zahtjeva 100% u slučaju kad je veći dio tužbenog zahtjeva odbijen isključivo radi zastare? 8. Čini li drugostupanjski sud osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka u slučaju ako je tijekom drugostupanjskog postupka nepravilno primijenio odredbu članka 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku budući nije pravilno utvrdio postotak uspjeha parničnih stranaka u predmetnom postupku, a što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude?“.

4. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije također je podnesen i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, jer tuženik smatra da mu je donošenjem pobijane odluke povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom.

5. Tuženik je u odgovoru na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije predložio isti prijedlog odbaciti kao nedopušten, podredno odbiti kao neosnovan, uz naknadu troška odgovora na prijedlog.

6. Postupajući povodom prijedloga tužitelja u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnos ti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja revizijskog suda izraženog u odlukama broj Rev-286/2024-7 od 10. lipnja 2025. i Rev-332/2020-2 od 22. rujna 2020.

7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u izreci ovog rješenja navedeno je pravno pitanje u odnosu na koje se tužitelju dopušta revizija protiv pobijanog dijela drugostupanjske presude, dok se u svezi povreda temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije na temelju iste zakonske odredbe ima smatrati da je prijedlog povučen.

8. U odnosu na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije, postupajući sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da podnositelj prijedloga, iako je naznačio pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu, nije jasno naznačio raz loge zbog kojih smatra da bi mu Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao dopustiti reviziju u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, tuženik nije naveo zbog čega bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u n jegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava u sudskoj praksi, budući da iz sadržaja prijedloga ne proizlazi da se radi o pravnim pitanjima o kojima postoji nejedinstvena praksa viših sudova, a zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.

10. Ocjena je ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da presuda drugostupanjskog suda sadrži razloge o svim bitnim činjeničnim utvrđenjima i pravnim zaključcima, slijedom čega se ne može smatrati arbitrarnom, pri čemu činjenica da tuženik nije zadovoljan tumačenjem i primjenom materijalnog prava, a posljedično i ishodom spora, ne dovodi do povrede prava na pravično suđenje. Stoga je ocijenjeno kako nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije tuženiku.

11. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je primjenom čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.

12. O troškovima povodom prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci (toč. III. izreke).

Zagreb, 25. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić