REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-838/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje u tekstu: tužitelja) CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] , kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika-protutužitelja (dalje u tekstu: tuženika) VT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mato Stjepanović, odvjetnik u Zagrebu, radi namirenja tražbine iz založene stvari, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 1380/2024-2 od 31. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5731/2017-41 od 28. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1380/2024-2 od 31. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5731/2017-41 od 28. lipnja 2024. u dijelu u kojem je odlučeno o protutužbenom zahtjevu, dok je rješenjem ukinuta presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5731/2017-41 od 28. lipnja 2024. u dijelu u kojem je odlučeno o tužbenom zahtjevu u točkama I. i II. izreke i odbačena je tužba tužitelja.
2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„U slučaju kada tužitelj/protutuženik kao zajmodavac ne raspolaže izvornikom niti ovjerenom preslikom ugovora o zajmu koji je kao privatna isprava podnesen javnom bilježniku na potvrdu (solemnizaciju), a isti nije stranka u odnosu na javnog bilježnika niti sudionik pravnog posla u smislu odredbe članka 59. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu ( nadalje u tekstu: ZJB) te istome javni bilježnik ne može staviti potvrdu ovršnosti na predmetni ugovor o zajmu temeljem odredbe članka 54. stavka 7. ZJB-a da li je tužba radi namirenja potraživanja tužitelja/protutuženika prodajom založene stvari, odnosno nekretnine, jedino pravno sredstvo temeljem kojeg je tužitelj /protutuženik u mogućnosti ostvarivati svoja prava iz Ugovora o zajmu sklopljenog u formi javnobilježničkog akta s tuženikom, odnosno da li tužba radi namirenja potraživanja kao takva predstavlja valjani pravni interes za podnošenje tužbe u parničnom postupku?
Može li se ugovor o zajmu smatrati ugovorom o kreditu u slučaju kada davatelj zajma prethodno sklapa takve ugovore s većim brojem osoba na identičan način, preko posrednika koji davatelj zajma predstavlja kao investitora?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Ovo stoga što tužitelj sadržajem prvog postavljenog pravnog pitanja polazi od drugačijih činjeničnih utvrđenja od onih koja su navedene u razlozima pobijane odluke (da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom-Ugovorom o zajmu) pri čemu je shvaćanje iz pobijane odluke podudarno sa shvaćanjem ovog suda izraženog u odluci Rev -x- 507/14 od 18. lipnja 2014. U odnosu na drugo pitanje, radi se o pravnoj kvalifikaciji činjeničnog stanja u konkretnom predmetu, stoga ne postoje uvjeti zbog kojih bi ovaj sud odgovarajući na postavljeno pitanje mogao donijeti važnu odluku koja bi u budućim postupcima nižim sudovima služila kao uputa kako postupati u istim ili bitno istim situacijama pa se time niti ne radi o važnom pravnom pitanju.
5.1. Ovdje valja napomenuti, da odluka Rev-1023/2024-2 od 23. listopada 2024. na koju se predlagatelj poziva kao razlog važnosti nije podudarna sa utvrđenim činjenicama u konkretnom predmetu, jer u toj odluci nižestupanjski sudovi nisu raspravili raspolaže li tužitelj ovršnom ispravom na temelju koje bi svoju pravnu zaštitu mogao tražiti izravno u ovršnom postupku.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci rješenja pod točkom I.
7. Nadalje, tužitelj navodima iznesenim u prijedlogu nije učinio vjerojatnim da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustava RH) i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori poslovni broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencije) navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije. Međutim, nižestupanjske odluke su obrazložene i ne mogu se po ocjeni ovog suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima.
8. Stoga je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu koji je koncipiran u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP-a na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 25. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
