Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: R1 Ob-502/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po opun. Marini Burić, odvjetnici u Osijeku, protiv protustranke Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Osijek, OIB: 52966791065, Osijek, I. Gundulića 22, radi vraćanja prava na roditeljsku skrb, uz sudjelovanje mlt. ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po posebnoj skrbnici FK, dipl. iur., Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, nakon održanog ročišta na kojem je javnost isključena, dana 25. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Predlagateljici KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vraća se pravo na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2018. i mlt. AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2019., kojeg prava je predlagateljica lišena rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-976/2018-7 od 7. siječnja 2019. u odnosu na mlt. ĐK i rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-569/2020-15 od 8. listopada 2020. u odnosu na mlt. AK.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 17. lipnja 2025. po opun. podnijela prijedlog radi vraćanja prava na roditeljsku skrb mlt. djece ĐK, rođene **.**.2018., i AK, rođene **.**.2019. Oboje djece je rođeno u izvanbračnoj vezi predlagateljice i BK, koja veza je prekinuta ubrzo nakon rođenja drugog djeteta. Prilikom rođenja prvog djeteta mlt. ĐK, predlagateljica je bila mlada majka koja je pobjegla od obitelji sa svojim partnerom, te obitelj nije niti znala da ista očekuje dijete. Kako nije bila spremna niti imala uvjete za dolazak djeteta na svijet, uz nepostojanje podrške obitelji u potpunoj stranoj životnoj sredini, ista je obavijestila Centar da nije u mogućnosti brinuti se o djetetu, nakon čega su obaviješteni roditelji predlagateljice koji su preuzeli brigu o mlt. PK. Predlagateljica je ubrzo nakon rođenja prvog djeteta ostala trudna te rodila drugo dijete mlt. AK, o kojoj je htjela i mogla preuzeti skrb, međutim Centar za socijalnu skrb je odmah po saznanju za rođenje djeteta, još u bolnici oduzeo predlagateljici dijete, te ju povjerio na čuvanje i skrb baki po ocu. Nakon toga su roditelji djece rješenjima Općinskog suda u Osijeku br. R1 Ob-976/2018, te R1 Ob-177/2019 lišeni prava na roditeljsku skrb o mlt. PK, te je dijete povjereno na svakodnevnu brigu i skrb SK (baki po majci), te rješenjem Općinskog suda u Osijeku br. R1 Ob-569/2020 lišeni prava na roditeljsku skrb o mlt. AK, te je dijete povjereno na svakodnevu brigu i skrb RK (baki po ocu). Predlagateljici je unatoč lišenju roditeljske skrbi određeno ostvarivanje osobnih odnosa sa mlt. djecom, te je ista redovno ostvarivala osobne odnose razvijajući emotivni i privrženi odnos sa djecom, te razvijala odnos same djece koje kao sestre od rođenja žive odvojeno. Sa mlt. PK, koja živi sa bakom po majci SK, predlagateljica ima nesmetane odnose, redovno ju viđa te se sa bakom SK slobodno dogovara oko ostvarivanja osobnih odnosa. Nasuprot tome, tijekom vremena RK, je počela uskraćivati predlagateljici osobne odnose sa mlt. AK, te se nije htjela dogovarati sa predlagateljicom oko proširenja osobnih odnosa zbog čega je ista pred sudom morala pokrenuti postupak radi proširenja osobnih odnosa. Nakon toga je RK počela opstruirati osobne odnose bake SK sa mlt. AK, koja je također morala pokrenuti sudski postupak radi omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa. RK je počela udaljavati mlt. AK od majke i ostatka obitelji, ne dozvoljava da ista provodi vrijeme sa svojom sestrom PK, te se počela čak i neprijateljski odnositi prema mlt. PK, iskazivati izrazito posesivno ponašanje te mlt. AK braniti da jede kod majke, da obavlja nuždu dok je kod majke, govori djetetu da ju je majka napustila i slično, a što nije u skladu sa dobrobiti djeteta, te je djetetov daljnji razvoj ugrožen. RK često krši odluku suda kojom su uređeni osobni odnosi, dok odbija omogućiti predlagateljici nadoknadu termina za drugi dan. Mlt. djevojčice se vole, te rado provode vrijeme zajedno, zbog čega je u njihovom interesu da nastave živjeti i odrastati zajedno. Predlagateljica je u međuvremenu pronašla nekretninu u kojoj će živjeti-stan od svoje bake, povremenim radom na sezonama je uspjela uložiti u osposobljavanje nekretnine za život sa djecom, trenutno je prijavljena je na Zavod za zapošljavanje a povremeno nalazi posao od kojeg se uzdržava. Mlt. ĐK predlagateljica viđa svakodnevno, te ima potpunu podršku svoje obitelji, dok mlt. AK viđa sukladno zadnjem rješenju suda 2 puta tjedno u poslijepodnevnim satima, te svake druge subote. Predlagateljica želi preuzeti potpunu skrb nad svojom djecom, razvijati njihovu međusobnu povezanost te im omogućiti život u zajedničkom domu. Kako su prestali razlozi na temelju kojih je predlagateljici oduzeta roditeljska skrb, to ista predlaže da sud temeljem čl. 176. Obiteljskog zakona donese rješenje o vraćanju roditeljske skrbi nad mlt. PK i mlt. AK.

2. Radi zaštite prava i interesa mlt. djeci PK i mlt. AK je rješenjem ovog suda broj R1 Ob-502/2025-2 od 26. lipnja 2025. imenovan poseban skrbnik u osobi FK, dipl. iur., djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, a temeljem odredbi članka 487. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/15, 98/19 4,7/20, 49/23 i 156/23 - dalje: ObZ-a).

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: rješenje Općinskog suda u Osijeku R1 Ob-976/2018-7 (str. 5-8 spisa), rješenje R1 Ob-177/2019-9 od 16.5.2019. (str. 9- 11 spisa), rješenje CZSS Osijek od 18.6.2019. i 15.2.2021. (str. 12-15 spisa), mišljenje stručnog tima HZSR, PU Osijek od 23.10.2025. (str. 25-30 spisa), nalaz i mišljenje vještaka doc. Vlatke Kovač, dr. med. vještaka iz područja psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije i vještaka Ane Vila, mag. psych. spec. klin. psih. vještaka za psihologiju od 1.2.2026. kao i zajedničko mišljenje (43-60 spisa), te saslušao predlagateljicu. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Nesporno je da je rješenjem ovog suda, poslovni broj R1 Ob-976/2018-7 od 7. siječnja 2019. majka, ovdje predlagateljica KK lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ĐK, dok je rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob- 177/2019-9 od 16. svibnja 2019., otac UK lišen prava na roditeljski skrb u odnosu na mlt. ĐK, kojoj je za skrbnika imenovana baka po majci SK, da je i rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-569/2020-15 od 8. listopada 2020. oba roditelja su lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ĐK, kojoj je za skrbnika imenovana baka po ocu RK.

5. Na ročištu održanom 27. listopada 2025. predlagateljica je iskazala da je odlukom suda lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. kćer ĐK, misli 2020.g., a u odnosu na mlt. AK 2021., ĐK je smještena kod njezine majke SK, gdje se i sada nalazi, a AK je smještena kod bake po ocu RK gdje se i sada nalazi, obzirom da joj istim odlukama nije određeno ostvarivanje osobnih odnosa sa djecom, pokrenula je postupak pred ovim sudom radi ostvarivanja osobnih odnosa sa mlt. AK koja je smještena kod bake po ocu, dok sa mlt. ĐK ostvaruje redovito kontakte, jer ona živi sa njezinom majkom. Mlt. AK je od početka htjela redovito viđati, međutim imala je problema sa bakom kod koje je dijete smješteno, nije joj omogućila susrete sa djetetom, zbog čega je i pokrenula postupak, pa nakon što je donesena odluka o ostvarivanju osobnih odnosa sa mlt. AK, baka RK joj i nadalje nije omogućila ostvarivanje kontakata sa djetetom zbog čega se učestalo obraćala nadležnom HZSR. Nakon što je lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na ĐK i AK, na njezinoj strani su se promijenile okolnosti koje su dovele do lišenja i to u dijelu da više nije u kontaktu sa ocem mlt. djece BK, redovito je zaposlena, a trenutno radi u trgovini sa plaćom oko 850 eura, od bake je dobila stan na korištenje u Osijeku u Medulinskoj 15, koji je kompletno renovirala i sada je useljiv i u njemu bi živjela sa svojom djecom ĐK i AK. Mlt. ĐK od rođenja ima problema sa sluhom i nosi slušni aparat, inače je zdrava djevojčica, krenula je u 1. razred OŠ. Sa ĐK od samog početka imam odnos majke i djeteta i dijete niti ne primjećuje da je bilo nekakvih problema, jer je redovito sa njom u kontaktu, osim u vrijeme dok je radila u Austriji 5 mjeseci. Mlt. AK je zdrava djevojčica, jedino ima problem sa bronhitisom i vidom, a to se može vježbanjem ispraviti, međutim poznato joj je da baka RK ne vodi brigu o tome. Dijete ju zove mama, iako ju je baka RK instruirala da ju zove imenom, odnosno K. Smatra da je baka izrazito posesivna u odnosu na AK i smatra da će učiniti baš sve kako bi se dijete odvojilo od nje, a pričala je djetetu da ju je ostavila u bolnici, a što je dijete pričalo djeci u vrtiću. Za vrijeme kontakata sa AK, provode vrijeme ili kod nje ili kod njezine majke, dok se renovirao stan, a AK i ĐK su izrazito povezane i sretne su kada su skupa. Mlt. AK dugo nije išla u vrtić, baka je dijete upisala u vrtić po uputi Zavoda, a smatra da niti sada ne ide redovito u vrtić. Primijetila je da AK više puta ne govori istinu, a što je za tu dob zabrinjavajuće. Baka joj zabranjuje da jede kod nje, da obavlja nuždu, pa je jedan dan dijete cijeli dan „trpilo“ i nije obavilo nuždu. Smatra da se može samostalno brinuti o djeci i zbog toga je i podnijela prijedlog da joj se vrati roditeljska skrb.

5.1. Na upit svoje opun. navodi da je mlt. ĐK rodila u dobi od 20. godina, a mlt. AK u dobi od 21. godinu. Cijelo vrijeme je bila zaposlena, radila u sezoni na moru, u hotelu Waldinger kao konobar, u jednom kafiću kao konobar, radila je u Austriji, a sada radi u trgovini Sinsay i sama sebe uzdržava od završene srednje škole. U Austriju je odlazila kako bi zaradila novac za uređenje stana, jer stan u kojem je živjela nije primjeren za stanovanje djece. Radi se o jednosobnom stanu koji ima sobu, kuhinju, kupatilo i špajz, za početak bi sa djecom spavala u istoj sobi. Za vrijeme rada u [adresa] sa ĐK se svakodnevno čula video pozivom, dok joj je baka RK onemogućavala kontakte sa mlt. AK. Dolazila je u RH jednom mjesečno, ali ni tada nije uspjela vidjeti AK jer joj baka RK nije dozvoljavala. U blizini stanuje i njezina majka, a otac živi na Vijencu I. Meštrovića i isti je u mirovini i on joj sada pomaže kada je potrebno voziti negdje. Zavod nije vidio interakciju nje i djece. Djelatnice Zavoda su bile u spomenutom stanu za vrijeme izvođenja radova, a iste je pozvala da dođu vidjeti stan nakon što su radovi završeni, ali do sada nisu došli. Unazad 6.g. redovito se obraća Zavodu, a zbog onemogućavanja kontakata bake RK sa mlt. AK, a također i o neadekvatnoj skrbi bake RK u odnosu na AK. Po sudskoj odluci mlt. AK viđa utorkom i četvrtkom od 16-19 sati, te svake druge subote od 10-18 sati. Njezino radno vrijeme je od 9-15 i od 15-21 sat jer radi u smjenama i taj tjedan kada radi popodne ne uspije ostvariti kontakt sa mlt. AK, a baka RK nije omogućila da dijete te dane vidi prije podne. Za vrijeme rada u drugoj smjeni majka bi joj pomogla oko djece, kao i njezin otac.

5.2. Na upit posebne skrbnice navodi da je u Zavodu u razgovoru rekla iz straha da će postojeći dug za uzdržavanje djece namiriti odlaskom na rad u Austriju, a isti dug može plaćati i na rate ili namjerava ići na rad u Austriju. Ovrhom sa plaće joj se svaki mjesec skida po 110 eura za uzdržavanje mlt. AK i ĐK i to udomiteljicama, odnosno bakama, a isto tako za uzdržavanje djece mora plaćati i Zavodu iznos od po 50 eura za svako dijete za isti period.

6. Prema mišljenju stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Osijek od 23.10.2025. u bitnome proizlazi kako je za potrebe ovog postupka stručni tim obavio razgovor s majkom mlt. djece KK, bakom po majci SK, kod koje je bakom po ocu RK, dok je od strane nadležnog psihologa obavljen razgovor s mlt. PK i mlt. AK radi stjecanja uvida u odnos djevojčica s njihovom majkom, pa tako tijekom razgovora od mlt. AK se doznaje da KK za koju navodi „zapravo mi je mama“ ima stan, te djevojčica iskazuje izrazito zadovoljstvo istim jer se u njemu nalazi veliki krevet i u istom nema životinjskih dlaka, doznaje se da je u tom stanu provela puno vremena u igri sa sestrom ĐK, te za majku iskazuje da je dobra, kupila joj je knjigu s kojom se ona voli igrati. Navodi kako KK kuha njoj i ĐK, te da ona najviše vole kada im pravi krumpiriće, iskazuje kako bi mogla prespavati kod KK ukoliko u stanu ne bude psećih dlaka i ako bi mogla sa sobom dovesti svog psa. Dio razgovora se o majci izražavala u pozitivnom tonu, bila dobrog raspoloženja dok je to govorila, no zatim je počela iskazivati da je K „onako“, da baš ne voli biti s njom i da ju „onako“ voli jer ju je htjela ubiti, no navodi da voli K jer se lijepo ponaša prema njoj. Tijekom razgovora se uočava kako je mlt. AK zbunjena jer ju je baka RK, koja u životu djevojčice ima najvažniju i to odgojnu, zaštitničku ulogu, te bi joj trebala pružiti ljubav, toplinu i emocionalnu podršku, izložila i upoznala s određenim činjenicama iz prošlosti, kao i vlastitim doživljajem majke KK, a što je kod AK dovelo do stvaranja izrazito negativnog doživljaja majke. Upoznavanjem djeteta s time kako ju je majka ostavila, da ju je htjela ubiti, te da ju je ona spasila i uzela, RK je izravno utjecala na osjećaje djeteta prema majci, a sve radi vlastitog interesa da zadrži dijete kod sebe, time je pokazala nerazumijevanje, razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, te je svoje potrebe stavila ispred djetetovih. Tijekom razgovora uočava se kako je svaki pozitivan doživljaj majke i svaka ugodna emocija koju gaji prema njoj obojan bakinim izjavama o tome kako ju je majka htjela ubiti, te zbog toga mlt. AK iskazuje da ne želi provoditi vrijeme s majkom, iako se ne stječe dojam autentičnosti te izjave. Ukoliko baka nastavi s ovakvim ponašanjem i instruiranjem djevojčice, isto će se negativno odraziti na odnos AK s majkom, te na njezin budući emocionalni razvoj, a moguće i na identitet djeteta. Tijekom razgovora s mlt. ĐK doznaje se kako ista sasvim drugačije doživljava majku KK, nego njena mlađa sestra, a što je u velikoj mjeri oblikovano time da unazad nekoliko mjeseci majka živi s njom i bakom SK kojoj je djevojčica povjerena na svakodnevnu skrb, ona i majka dijele krevet, te mogu provoditi vrijeme zajedno kada god to požele jer baka i majka o tome mogu postići dogovor, dok je pričala o mami, ĐK je bila zaravnjenog afekta te neutralne facijalne ekspresije, dok se tijekom razgovora o mlađoj sestri uočava veselje i pozitivan emocionalni doživljaj, a što se očitovalo o načinu izražavanja i facijalnoj ekspresiji. Kod ĐK se prepoznaje, a djevojčica to i sama tijekom razgovora navodi, želja da živi sa sestrom i majkom, te je uvjerena kako će se to ostvariti čim se završi renovacija maminog stana. Ukoliko je dijete upoznato s tim informacijama od strane odraslih osoba, onda su joj iznosile lažna obećanja jer se ne može predvidjeti trajanje kao niti prejudicirati ishod sudskog postupka kojeg je majka pokrenula, te se navedeno može štetno odraziti na dobrobit djeteta i njezino emocionalno funkcioniranje ukoliko se to uistinu ne realizira. Tijekom razgovora s bakom po ocu RK doznaje se kako je istina da nije postupaka po rješenju suda i nije omogućila nekoliko kontakata majke KK i mlt. AK, te joj je ukazano na nužnost pridržavanja sudskog rješenja, ista je više puta ponavljala „dok sam ja živa, ona dijete neće dobiti“, „ja ću preokrenuti cijelu Hrvatsku, ali ona ne može dobiti dijete“, , ostavljala je dojam odlučne, emocionalne ali rigidne osobe u pogledu ostvarivanja osobnih odnosa mlt. AK s majkom KK, te se iz njezinog iskaza i načina izražavanja može zaključiti kako baka RK mlt. AK u određenoj mjeri doživljava kao vlastito dijete, a ne kao unuku, što dodatno otežava razumijevanje i prihvaćanje biološke majke, pa je zabrinjavajuće što je baka mlt. AK znala reći kako ju je majka htjela ubiti, što upućuje na negativan utjecaj na emocionalni razvoj i percepciju djeteta o vlastitoj majci. Takvi navodi ukoliko se potvrde predstavljaju ozbiljan oblik emocionalne manipulacije i mogu imati dugotrajne posljedice na djetetov psihički razvoj i odnos s biološkom majkom. Baka RK pokazuje izrazitu kontrolu situacije, te ističe kako će „učiniti sve“ da mlt. AK ostane kod nje, navodeći da „dok je ona živa, dijete neće dobiti nitko drugi“, što ukazuje na snažnu potrebu za zadržavanjem potpune skrbi nad mlt. djetetom, te na nedostatak uvida u djetetove emocionalne potrebe i pravo na odnos s roditeljem, pa će ovaj Područni ured zbog svih okolnosti i mogućeg emocionalnog opterećenja osobama kojima su mlt. djeca povjerena izreći mjeru obiteljsko pravne zaštite stručne pomoći i podrške, koje je u tijeku. Tijekom razgovora kod majke se uočava želja i motiviranost za povratkom djece, ali se uočavaju nedorečenost i nesigurnost oko skrbi za djecu što bi u njezinom slučaju bilo samostalno bez pomoći drugog roditelja, da majka nema jasan i održiv plan o tome kako djeci dugoročno osigurati adekvatnu skrb, stabilnost, te u velikoj mjeri iznosi oslanjanja na vlastitu majku oko skrbi i brige o djeci. Stručni tim je pozvan da izađe na teren i utvrdi stambene uvjete, koji nisu jedini presudan faktor za vraćanje roditeljske skrbi, već je važniji odnos koji je majka ostvarila s djecom. Iako majka nastoji odnos s djecom predstaviti emocionalno toplim i prisnim, navodi kako su joj kćeri privržene, stječe se dojam kako to nije uistinu, majka tijekom razgovora vlastitu djecu opisuje kratko i površno, koristeći izraze „dobre i radosne“, čime se stječe dojam da nema dublji uvid u njihove pojedinačne karakteristike i interese, kao ni pravi uvid u razvojne, emocionalne i svakodnevne potrebe djece. Također iz razgovora sa Katarininom majkom SK stječe se dojam njezine snažne potrebe da opravda postupke svoje kćeri i prikaže ju u pozitivnom svjetlu. Ističe promjene koje je KK ostvarila, a koje se odnose na uređenje stana i zasnivanje radnog odnosa bez konkretnih navoda o tome što je ista tijekom svih ovih godina promijenila u vlastitom funkcioniranju kako bi mogla samostalno preuzeti skrb o djeci. Ističe da KK može računati na njenu pomoć i podršku i naglašava kako je djeci mjesto uz majku, te se stječe dojam da se u pozadini moguće krije i zasićenost kod bake vezano za samostalnu brigu i skrb o mlt. ĐK. Slijedom izloženog stječe se dojam kako majka djeluje emocionalno suzdržano i pomalo distancirano, u njezinim izjavama primjetna je želja za povratkom djece u obitelj, no bez jasno razrađenog plana o tome kako bi to ostvarila u praksi, pa je stručni tim bio mišljenja da u tom trenutku se majci ne treba vratiti pravo na roditeljsku skrb nad AK i PK.

7. Iz kombiniranog psihologijsko psihijatrijskog vještačenja po sudskim vještacima iz područja psihologije Ane Vila, mag. psych., spec. klin. psih. i sudskog vještaka iz područja psihijatrije, te dječje i adolescentne psihijatrije doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med., kao i zaključno zajedničkog mišljenja, od 1. veljače 2026. utvrđeno je da je vještakinja Ana Vila nalaz i mišljenje učinila temeljem uvida u dokumentaciju suda, te vlastitu psihologijsku procjenu dana. Tako vještakinja u bitnome navodi da je majka mlt. djece KK zaposlena, završenog formalnog obrazovanja, radno aktivna, samostalnih izvora prihoda, trenutno radi kao prodavačica, da psihodijagnostičkom obradom nisu utvrđene smetnje, niti znakovi psihopatologije koji bi upućivali na teže psihičke poremećaje, značajna odstupanja u strukturi ličnosti, ponašanja, povezana sa zloupotrebom sredstava ovisnosti, niti druge teškoće koje bi ograničavale njezin roditeljski kapacitet. Intelektualno funkcioniranje je iznad prosječno u području neverbalne sposobnosti uz očuvanu sposobnost planiranja, razumijevanja zahtjeva okoline i prilagodbe novim okolnostima, da struktura ličnosti ne pokazuje obilježja težih poremećaja, prisutne su niska razina agresivnosti i impulzivnosti, te izražena samokontrola, što upućuje na nenasilne obrasce ponašanja i sklonost poštivanju pravila. Emocionalno funkcioniranje obilježeno je povišenom tjeskobom i bojažljivošću, uz umjerenu sklonost zabrinutosti i osjetljivost na stres bez pokazatelja teže emocionalne destabilizacije. U interpersonalnom području prisutna je izražena potreba za bliskošću, pripadanjem i socijalnim kontaktima, uz osjetljivost na procjenu i strah od odbacivanja, zbog čega se u evaluacijskim situacijama može povlačiti. Opisane karakteristike majke upućuju na emocionalnu dostupnu, suradljivu i socijalno usmjerenu osobu, uz prisutnu nesigurnost u sebe, a u stresnim okolnostima može djelovati povučeno što odražava tjeskobu i nesigurnost, a ne izostanak interesa ili emocionalne uključenosti, reagira pojačanom samokritičnošću uz očuvanu kontrolu impulsa i nenasilne obrasce funkcioniranja. U kontekstu dosadašnjim životnih iskustava – ranog majčinstva u otežanim okolnostima, odvajanja od djece i institucionalnih postupaka – psihološki profil prikazuje osobu koja se suočavala s izazovima koji su nadilazili njezine tadašnje kapacitete. Tjeskoba, manjak podrške i nesigurnost u vlastite sposobnosti značajno su oblikovali njezino funkcioniranje. Istodobno je prisutna sposobnost uvida u vlastite propuste, promišljanja ranijih iskustava i izražena motivacija za promjenu, što upućuje na značajan potencijal za daljnji osobni razvoj. Cjelokupni nalaz govori u prilog emocionalno ranjivoj, ali odgovornoj i socijalno usmjerenoj osobi koja uz adekvatnu podršku i jasno strukturirane zahtjeve okoline raspolaže kapacitetima za stabilno svakodnevno funkcioniranje. U aktualnom razdoblju vidljiv je pomak u stabilizaciji životnih okolnosti, majka je osigurala i uredila stambeni prostor, prilagođen svakodnevnim potrebama, čime su stvoreni osnovni uvjeti za sigurno i strukturirano obiteljsko okruženje, dok je radno funkcioniranje stabilizirano kroz zaposlenje, uz dodatni angažman u vidu vlastitog obrta što upućuje na motivaciju inicijativu i nastojanje usmjereno osiguravanju financijske sigurnosti i samostalnosti. Mlt. ĐK je djevojčica u dobi od 7.g., učenica 1. razreda OŠ, školuje se po redovitom programu uz individualizirane postupke, te odrasta s bakom, u tretmanu je logopeda zbog teškoća artikulacije, u kontaktu je emocionalno topla, otvorena i suradljiva uz izraženiji psihomotorni nemir, registrirana je iznadprosječna razina neverbalne inteligencije, psihomotorni razvoj je uredan i u skladu s kronološkom dobi uz pojedinačna postignuća primjerena starijoj dobi. U emocionalnom funkcioniranju prisutni su pokazatelji latentne anksioznosti, nesigurnosti, impulzivnosti i sniženog samopoimanja. Mlt. AK je djevojčica u dobi od 6.g., pohađa vrtić i odrasta s bakom, djedom i dva strica. Prosječnih je neverbalnih intelektualnih sposobnosti uz uredan psihomotorni razvoj, suradljiva je, vedrog raspoloženja i komunikativna. U govoru se uočavaju teškoće artikulacije zbog čega je preporučljiv pregled logopeda. U odnosu na mlt. ĐK i AK majka iskazuje emocionalnu povezanost, privrženost i motivaciju za aktivno sudjelovanje u njihovu životu. Tijekom opažanja interakcije uočena je početna suzdržanost i češće zauzimanje uloge promatrača uz potrebu za poticanje radi aktivnijeg uključivanja u zajedničke aktivnosti. Djeca su bila razvojno očekivano usmjerena jedna na drugu uz jasne znakove emocionalne povezanosti i privrženosti prema majci. Mišljenje je kako ovakav obrazac se može razumjeti u kontekstu majčine tjeskobe, a ne kao pokazatelj nedostatka emocionalne povezanosti ili roditeljskog interesa. Uz osjećaj sigurnosti i odgovarajući poticaj, majka pokazuje kapacitet za aktivnije i angažiranije roditeljsko ponašanje.

7.1. Iz psihijatrijskog nalaza i mišljenja vještakinje doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med. u bitnome proizlazi da je nalaz i mišljenje izrađen na temelju podataka iz sudskog spisa, psihijatrijskog pregleda, te uvidom u nalaz i mišljenje vještaka psihologa. Vještakinja u bitnome navodi kako obavljeni psihijatrijskim pregledom i intervjuom te uvidom u spis kod majke KK nije uočeno postojanje težih duševnih smetnji, smetnji iz kruga poremećaja ličnosti u užem smislu, smetnji povezanih sa zlouporabom ili ovisnošću o sredstvima ovisnosti, niti bilo kojih drugih duševnih smetnji koje bi ograničavale roditeljski kapacitet. Isto tako ne uočava se bilo kakvih ponašajnih otklona, odnosno elemenata koji bi sami za sebe i bez postojanja dijagnoze duševne bolesti, odnosno postojanja psihijatrijske dijagnoze, ograničavali sposobnost za obavljanje roditeljske uloge i skrbi. Majka je mlada odrasla osoba, urednih kognitivnih kapaciteta da može sudjelovati u vještačenju, radno je sposobna, zaposlena, neudana, majka dvoje mlt. djevojčice, redovitih izvora prihoda, stambeno osigurana i zadovoljavajućih financijskih prilika za brigu o djeci, te ima mrežu socijalne podrške. Kod majke se tijekom procjene opservira emocionalno nezrelija hipersenzibilna, anksiozna struktura ličnosti uz manjak samopoštovanja. Okupirana proživljenim nepovoljnim, frustrativnim iskustvima, te zabrinuta vezano uz neizvjesnost roditeljske skrbi nad djecom. Vještakinja je mišljenja kako majka razumije ulogu roditelja i što su obveze roditelja u emocionalnom, odgojno- pedagoškom, psihološkom, fizičkom, medicinskom i financijskom smislu, te se stoga njezine roditeljske kompetencije smatraju zadovoljavajućim. Mlt. ĐK je 7.godišnja djevojčica, u razvojnoj fazi latencije, polaznica 1. razreda OŠ, po redovnom programu uz individualizirane postupke, odrasta s bakom, uključena u logopedski tretman zbog teškoća artikulacije. Opservira se motorički nemir, suradljiva je, emocionalno topla, anksiozna, urednih kognitivnih kapaciteta sukladno dobi. Mlt. AK je 6.godišnja djevojčica u razvojnoj fazi latencije, aktualno pohađa vrtić, a odrasta s bakom, djedom i dva strica.Ttijekom psihijatrijske procjene prezentira se kao emocionalno topla, suradljiva, dobro raspoložena, primjerenih kognitivnih kapaciteta. S obzirom na poteškoće artikulacije preporuča se pregled logopeda. Prilikom opservacije interakcije majke i djevojčica uočava se sigurna privrženost.

7.2. Iz završnog zajedničkog mišljenja vještakinja psihologa i psihijatra proizlazi da na temelju provedenih psihodijagnostičkih postupaka, psihijatrijskog pregleda, opservacija interakcije majke i djece, uvida u relevantnu dokumentaciju, te uzimajući u obzir aktualne životne okolnosti ne uočavaju se pokazatelji koji bi onemogućavali preuzimanje roditeljske skrbi. Naprotiv, prisutni su indikatori emocionalne dostupnosti, odgovornosti, stabilizacije životnih uvjeta i motivacije za roditeljsku ulogu. U odnosu na ranija životna razdoblja uočava se značajan napredak u organizaciji života, samostalnosti i preuzimanju odgovornosti, što upućuje na povećane roditeljske kapacitet u aktualnom trenutku. Obzirom na navedeno, procjenjuje se da su se stekli uvjeti za vraćanje prava na roditeljsku skrb, uz preporuku da se proces provodi po potrebi uz stručnu podršku kako bi se djeci omogućila sigurna prilagodba i stabilno obiteljsko okruženje, u skladu s njihovim najboljim interesom.

8. Na ročištu održanom kod ovog suda 25. ožujka 2026. opun. predlagateljice ostaje kod prijedloga radi vraćanja prava na roditeljsku skrb i nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok protustranka po opun. i posebna skrbnica mlt. djece također nemaju nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka i suglasni su s prijedlogom predlagateljice, budući je u interesu mlt. djece.

9. Ocjenom provedenih dokaza, i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj vezi, sud je utvrdio da je u interesu maloljetne djece ĐK i AK da se njihovoj majci, predlagateljici KK vrati pravo na roditeljsku skrb.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskih vještaka iz područja psihologije Ane Vila, mag. psych. spec. klin. psih. i sudskog vještaka iz područja psihijatrije, doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med., kao i zaključno zajedničko mišljenje vještaka, ocjenjujući da su dani objektivno, nepristrano i u skladu s pravilima struke, vještaci su argumentirano, jasno i detaljno obrazložili u pisanom nalazu i mišljenju, na koje predlagateljica, protustranka, a niti posebna skrbnica nisu imali primjedbi. Naime, vještaci kao osobe koje na temelju svog stručnog znanja iznose svoja zapažanja o predmetu vještačenja (nalaz) i svoje zaključke o određenim činjenicama izvedene na temelju rezultata toga ispitivanja (mišljenje), pa su vrlo detaljno izložili podatke o svemu što su zapazili i otkrili vještačenjem, odnosno podatke o činjenicama koje su od važnosti za ovaj postupak, radi čega je nalaz, kako je to kroz ranija utvrđenja izloženo, potpun i objektivan navod utvrđenog činjeničnog stanja, a što je ostvareno kroz sveobuhvatnu i detaljnu psihologijsku-psihijatrijsko obradu, kojom su pribavljeni traženi podaci i na tim podacima precizno i jasno utemeljeno mišljenje kao stručna ocjena vještaka o zapaženim činjenicama, slijedom čega su vještaci, polazeći od utvrđenih podataka u spisu psihologijske procjene koja je uključivala individualne psihologijsku procjene majke i mlt. djece, kao i psihijatrijskog pregleda majke i mlt. djece, temeljili svoj nalaz i mišljenje kao i zajedničko mišljenje.

11. Prema odredbi članka 176. stavak 1. ObZ-a pravo na roditeljsku skrb može rješenjem suda u izvanparničnom postupku biti vraćeno ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno. Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili Hrvatski zavod za socijalni rad (stavak 2. citiranog članka).

12. S obzirom da iz dokaza provedenih tijekom postupka, a osobito mišljenja sudskih vještaka, proizlazi kako se na strani majke ne uočavaju pokazatelji koji bi onemogućavali preuzimanje roditeljske skrbi, naprotiv, prisutni su indikatori emocionalne dostupnosti, odgovornosti, motivacije za roditeljsku skrb, stabilizacije životnih uvjeta (majka je osigurala i uredila stambeni prostor prilagođen svakodnevnim potrebama, dok je radno funkcioniranje stabilizirano kroz njezino zaposlenje), pa se u odnosu na ranija životna razdoblja uočava značajan napredak u organizaciji života, samostalnosti i preuzimanju odgovornosti, što upućuje na povećane roditeljske kapacitete u aktualnom trenutku, dok su mlt. djeca razvojno očekivano usmjerena jedna na drugu uz jasne znakove emocionalne povezanosti i privrženosti prema majci, da majka ima i potporu svojih roditelja, kao i da će se obitelj u narednom razdoblju pratiti kroz izricanje mjere obiteljsko pravne zaštite iz nadležnosti HZSR, ocjena je suda da su prestali postojati i razlozi zbog kojih je predlagateljica lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt djecu ĐK i AK.

13. Imajući u vidu sve navedeno, te konačno i suglasnost protustranke HZSR, PU Osijek, kao i posebne skrbnice mlt. djece s prijedlogom predlagateljice KK, istoj je vraćeno pravo na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu ĐK i AK, jer je navedeno u skladu s dobrobiti mlt. djece i u njihovom je najboljem interesu.

14. Stoga je na temelju odredbe članka 176. stavka 1. ObZ-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Osijeku, 25. ožujka 2026.

Sutkinja

Jadranka Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa istog.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovoga suda na rješavanje nadležnom Županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. Opun. predlagateljice

2. Protustranci

3. FK, posebnoj skrbnici